Na Bogojavljenje, odnosno Sveta tri kralja,u subotu 6. siječnja, tradicionalno se u crkvici Domino u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika okupio veći broj vjernika kako bi dostojno proslavili ovu svetkovinu. Svečano misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić a koncelebrirao je župnik župe sv. Petra u Beogradu p. Vinko Maslać. Ove godine proslavu svetkovine dodatno je uveličala obnovljena oltarna pala s glavnog oltara koja je u crkvicu vraćena nakon pet godina restauracije, a koja prikazuje sve svete. Oltarnu palu tijekom mise blagoslovio je biskup Uzinić.

Na početku propovijedi biskup Uzinić objasnio je okupljenim vjernicima kako Sveto pismo i njegove ulomke ne trebamo gledati samo kroz povijesni aspekt jer svaka stranica Svetog pisma nosi poruku koju je Bog uputio po evanđelistima prvenstveno njihovim suvremenicima, ali i svima nama danas. Upravo zato je riječ o nadpovijesnom tekstu koji se može iščitavati kao poruka Božja za različita povijesna razdoblja. Dodao je i kako u tom kontekstu trebamo promatrati i Sveta tri kralja, koja na ovaj dan obilježavamo, jer su u njima i njihovom dolasku prisutni svi narodi svijeta, uključujući i naš narod danas.

Put triju mudraca: od znanja do otkrivanja Boga u malom Isusu

Osim navedenog biskup Uzinić je kazao kako su uz svetkovinu Bogojavljenja, Božje objave svim narodima, bitne i još tri poruke koje su aktualne za našu stvarnost.

Prva je u sklopu ovog događaja razlika između naravne i nadnaravne objave te potrebe da se od naravne pa preko nadnaravne objave dođe do Isusa i upozna ga kao onoga u kojem se Bog utjelovio. Objasnio je i kako je razlika između naravne i nadnaravne objave u tome što naravnim putem spoznajemo da postoji Bog, dok u nadnaravnoj objavi Bog nam progovara o sebi utjelovivši svoju riječ u Isusu Kristu. Kazao je i kako su se Tri kralja da bi došla do Isusa morala susresti s Božjim govorom u sebi, kako bi im se onda Bog mogao putem Isusa objaviti, a tako i svim narodima svijeta.

Za drugu poruku je mons. Uzinić kazao kako je povezana s nama, pripadnicima Katoličke Crkve danas, a koja nas povezuje s pismoznancima i svećenicima iz evanđelja koji znaju gdje je novorođeni kralj židovski ali koji ga nisu potražili. I koji su svojim postupkom zapravo pomogli onima koji su tada tražili novorođenog Boga da ga ubiju. Rekao je kako je to poruka nama koji smo spoznali Boga po otajstvu njegova života i smrti i koji nam je progovorio po tome o sebi. Zapravo kako poruka upućuje na problem kad znamo i ništa ne činimo, baš kao svećenici i pismoznanci, kad ne pretvaramo svoj život u hod prema Bogu. Kako onda mi svojim biti kršćani, bez kršćanskog življenja, ubijamo Boga u ovom svijetu. Ne dozvoljavao mu da se rodi među nama i promijeni stvarnost u kojoj živimo.

Govoreći o trećoj poruci biskup Uzinić rekao je kako predstavlja put koji su tri mudraca, kralja prošla da bi došla do Gospodina. Najprije su krenuli od znanja, promatranja neba i otkrivanja tragova koje je Bog stvorio. Dodao je kako nisu stali na tome nego su stalno tražili, proučavajući gdje se kralj rodio, kako su tražili dalje kroz riječi kojima je Bog progovorio o sebi u Svetome pismu, sve dok nisu našli zvijezdu koja ih je dovela do Gospodina. Istaknuo je kako je to pravi put, traženje i dobivanje onog što je Bog progovorio o sebi, te da to u nama izaziva radost i potiče nas na takav put. Objasnio je kako zlato, tamjan i smirna, tri dara koja su mudraci donijeli, predstavljaju njih same. Odnosno kako zlato predstavlja ono što čovjek ima te na taj način daruju Isusu sve što posjeduju. Tamjan predstavlja ono čemu se čovjek nada, pa mu tim darom oni svoju želju i nadu, vlastitu težnju za nebeskim, stavljaju u ruke. Dok smirna predstavlja čovjeka kakav jest, smrtan, nemoćan te mu i to stavljaju na raspolaganje. Mudraci tako Kristu daju sve.

Okupljenima je biskup poručio da ako žele susresti Isusa i od ovog blagdana imati plodove za sebe da onda trebaju proći put koji su prošla tri mudraca. „Trebamo se otvoriti traženju Boga kojega sigurno možemo pronaći u Svetom pismu. Čitajmo Sveto pismo, meditirajmo ga, otkrivajmo preko njega što Bog govori nama i o nama. Pokušajmo otkrivati njegovu volju kako bismo preko tog Svetog pisma doživjeli iskonsku dubinsku radost. I s tom dubinskom radošću se poklonili Gospodinu i stavili mu sebe i sve što jesmo na raspolaganje, i ono što imamo i ono što želimo. I ono što zapravo jesmo, slabi i smrti ljudi“, istaknuo je mons. Uzinić. Dodao je i kako nam sveci s oltarne pale prikazuju slavu Svih svetih te da u njima možemo potražiti uzor ali i put istinskog načina kršćanskog življenja.

Na kraju propovijedi biskup Uzinić je uputio riječi zahvale svima onima koji su sudjelovali u restauraciji i obnovi oltarne slike, osobito voditeljici radova Mari Kolić Pustić, voditeljici dubrovačke radionice Hrvatskoga restauratorskoga zavoda.

Glazbom je ovu svetkovinu dodatno uveličao tamburaški sastav crkve Domino a u pjesmi su se pridružili brojni vjernici te pjevači različitih župnih zborova.

Restaurirana oltarna pala

Crkva Domino jedna je od najstarijih crkava u Gradu, a spominje se još u 12. stoljeću. Bila je to impozantna trobrodna crkva uz koju se nalazila i kapelica sv. Apolonije (današnja sakristija), ali je nažalost u Velikome potresu 1667. sasvim porušena. Obnovljena je, kako je vidimo i danas, u baroknome stilu, a za njezin je glavni oltar izabrana slika Slava Svih Svetih čiji je autor vrlo ugledni barokni slikar Andrea Vaccaro iz Napulja. U središtu je slike Blažena Djevica Marija na oblaku koju s nebesa krune Bog Otac i Bog Sin uz golubicu Duha Svetoga. Oko Bezgrešne su u nekoliko redova figure različitih nebesnika, među kojima se – između ostalih - može prepoznati i lik sv. Vlaha (sasvim desno). Nakon restauracije iznimne su likovne vrijednosti ove oltarne slike došle do izražaja, a dolje lijevo sada je ponovno dobro vidljiv i autorov potpis: A.V.

Oltarna pala s glavnoga oltara crkve Domino restaurirana je kroz redovni program Hrvatskoga restauratorskog zavoda, restauratorskog odjela Dubrovnik, te u potpunosti financirana sredstvima Ministarstva kulture. Restauracija je trajala oko pet godina: radovi su započeti 2012. godine, a slika je ponovno montirana u oltar 21. prosinca 2017. godine.

Voditeljica radova bila je Mara Kolić Pustić, voditeljica dubrovačke radionice Hrvatskoga restauratorskoga zavoda. Uz nju, tim Hrvatskoga restauratorskoga zavoda su sačinjavali: Antonio Blašković, Igor Briški, Petra Dukić, Ljubo Gamulin, Josip Ivanković, Elio Karamatić, Barbara Knežević-Kuzman, Katija Kovačić-Karamatić, Katarina Alamat Kusijanović, Neda Kuzek, Carlo Lalli, Monika Lolić, Nađa Lučić, Martina Poša-Njirić, Sanja Pujo, Vlaho Pustić, Jelena Raguž, Samir Serhatlić, Marin Skaramuca, Katarina Svilokos, Goran Tomljenović i Nancy von Breska-Ficović.

Predviđeno je da svi konzervatorsko-restauratorskih zahvati na slici budu detaljno prezentirani javnosti u drugoj polovici ove godine na predavanju koje će se održati u suradnji Hrvatskoga restauratorskoga zavoda i Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Nikša Sentić/Dubrovačka biskupija

Župan Nikola Dobroslavić uputio je božićnu čestitku parohu dubrovačkom Vladanu Perišiću te svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Tekst čestitke donosimo u cijelosti.

Poštovani gospodine Perišić,

Vama osobno i svim vjernicima koji slave blagdan Kristova rođenja prema julijanskom kalendaru, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno želim sretan i blagoslovljen Božić.
Neka Vas ovaj blagdan ispuni nadom, razumijevanjem i ljubavlju te u tom duhu ojača u vjeri u budućnost tolerancije i suradnje svih naroda koja je najvidljivija upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

S poštovanjem,

Nikola Dobroslavić

Danas u ranim jutarnjim satima u Dubrovniku u ulici Od Batale kod vulkanizerske radnje „Slavomir“, nepoznati počinitelji zapalili su odložene stare automobilske gume, pišu iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

"Uslijed otvorenog plamena oštećena su dva osobna vozila dubrovačkih registarskih oznaka. Materijalna šteta će se utvrditi nakon očevida, a policijski službenici provesti će kriminalističko istraživanje za ovaj događaj." - piše u policijskom priopćenju.

DPP

U knjizi fra Stipe Nosića Ljekarna Male braće 700 godina zdravlja Dubrovčana, izdanoj povodom 700. obljetnice ljekarne, objavljena je fotografija umjetničke slike koja je izložena u samostanskom muzeju, a prikazuje Gospu s krunom i s Isusom u krilu.

Isus je tu prikazan s kraljevskim žezlom u lijevoj ruci, dok Gospa u desnoj ruci pridržava zemaljsku kuglu. Slika odgovara starim grafikama koje su napravljene prema slici Petera Paula Rubensa (Siegen, 1577. – Antwerpen, 1640.).
Jedna od grafika, čija je fotografija također objavljena u navedenoj knjizi,nosi natpis: „Maria mater Dei, Reginacaeli“ (Marija Majka Božja, Kraljica neba) uz potpis izdavača Adamsa à Bolswerta (oko 1586. – 1659.).

Zbog tog podudaranja, fra Stipe je uputio upit za atribuciju platna Male braće Rubenianumu u Antwerpen (Belgija).

Rubenianum je kuća u kojoj radio Rubens sa svojim asistentima, a koja još od 1946. djeluje kao muzej. U toj kući Rubens je naslikao većinu svojih slika. Radio je obično tako da bi za pojedinu sliku napravio koncept uljanim bojama u malom formatu. Prijenos na veliki format prepuštao je asistentima, od kojih je svaki bio specijaliziran za određene radnje u procesu izrade slike. Pojedini od njih bio bi zadužen za slikanje cvijeća, drugi za životinjske motive, treći za pejzaže, i slično.

On sam posvećivao bi se figurama i davao bi slikama finalnu nijansu, a svatko tko je htio sliku „Rubensove kvalitete“ morao je plaćati njegovu cijenu.

O njegovim asistentima ne zna se puno. Među njima su bili Justus van Egmont (1602. – 1674.) i Anthoy Van Dyck (1599. – 1640.), koji su posve usvojili stil velikog majstora.
U ime kuće Rubenianum na upit o dubrovačkoj slici, u prosincu 2017., odgovorio jeBrecht Vanoppen /Junior editor/ i napisao da se slika Male braće može smatrati kopijom Rubensove slike: „Your painting should be considered a copy after the engraving that was executed by Schelte Adamsz. Bolswert after a design painted by Rubens”.

Ne zna se je li sačuvan original navedene Rubensove slike, i ako jest, gdje se on nalazi, pa slika Male braće Marija Majka Božja, Kraljica nebatime postaje još vrijednija.

DPP

Gradonačelnik Grada Helsingborga Mats Sanders koji je sa svojim suradnicima službeno boravi u Dubrovnik posjetio je s predstavnicima Grada Dubrovnika i Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko neretvanske županije te toj udruzi uručio novčanu donaciju u iznosu od dvije tisuće i 800 eura, odnosno 30 tisuća kuna.

Donaciju su prikupile članice zbora Lucia girls koje također borave u Dubrovniku. Članice zbora Lucia girls svojim izvedbama uveselile su i štićenike  Društva distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko neretvanske županije nakon čega je uručena i vrijedna donacija.

Gradonačelnik Sanders objasnio je kako je zbor Lucia, koji je svojim vrijednim radom prikupio donirana sredstva, nastao na stogodišnjoj švedskoj tradiciji prema kojoj djevojke, povodom blagdana Svete Lucije, u hladnim i dugim noćima, sa svijećama šetaju gradom te uveseljavaju i griju srca sugrađana pjesmom.

Zbor Lucia girls održat će nastup i u dubrovačkoj Katedrali u subotu nakon mise u 18 sati.

U sklopu službenog posjeta održan je danas sastanak predstavnika dvaju gradova na kojemu se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji, ali i budućnosti odnosa. Goste su primili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Na sastanku je istaknuto da se razvoju međusobnih odnosa cilj treba biti pokretanje i razvoj zajedničkih projekata na području kulture, ali i na području očuvanja kulturne materijalne i nematerijalne baštine.

D.M.

Dubrovnik će od proljeća avionskom linijom biti povezan s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno s Dubaijem. Letovi kompanije FlyDubai ići će četiri puta tjedno, od travnja do listopada. Više o značenju ove linije za portal Dubrovnikpress.hr rekli su direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić i direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić.

Tolić kaže "kako je otvaranje letova prema Dubaiju značajno jer dobivamo poveznicu s jednim velikim aerodromom na istoku".
- Dapače, na drugom je kontinentu i možemo ga smatrati interkontinentalnim letom. Sami znamo koliki je značaj Dubaija kao čvorišnog aerodroma prema Dalekom istoku. Za nas je to i mogućnost za cijeli turizam da nas dosegnu putnici koji su prije uvođenja ovoga leta morali minimalno uz jedno presjedanje dolaziti do Dubrovnika. Tako da očekujemo uspjeh ove linije i jedva čekamo da počne. - kazao je Roko Tolić.

Objasnio je "kako je linija došla slijedom dugogodišnjih nastojanja ZL Dubrovnik".
- Naravno da se nećemo zaustaviti na tome nego da ćemo usporedo s turističkim rastom u zemlji, poglavito na jugu Hrvatske. Stvara nam to i dodatnu argumentaciju za pregovore s budućim novim partnerima. Iako, kad pogledamo, Dubrovnik ima respektabilnu mrežu partnera. Prošle godine smo s preko 70 partnera imali ugovore i smatramo da je povezanost s velikim brojem destinacija jedan od naših velikih uspjeha. - dodao je Tolić.

Direktorica TZ Grada Dubrovnik Romana Vlašić rekla je "kako je uspostava novog direktnog leta iz Dubaija za Dubrovnik je odlična nadopuna postojećoj mreži letova tijekom ljetnog reda letenja posebno jer donosi nove destinacije na trzište".
- Fly Dubai, iako niskotarifna avio kompanija, osim direktne dostupnosti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, predstavlja odličnu poveznicu s potencijalnim i zanimljivim trzištima Bliskog istoka, Afrike, Indijskog potkontinenta, Rusije, Dalekog istoka, kao i velikog broja europskih gradova. - izjavila je Vlašić.

- Na web stranici Fly Dubai predstavljen je Dubrovnik kao nova ovogodišnja destinacija, vjerujem da će se linija pokazati uspješnom i da će nastaviti cjelogodišnje letenje u budućim razdobljima. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Romana Vlašić.

Željko Raguž bi smanjivao novac koji se ulaže u kulturu, onima iz kulture to smeta, iako se javno Ragužu tu malo tko želi suprotstaviti. Nevezano s tim je li Raguž u pravu ili nije u pravu, kad netko čovjeku napadne struku, ono čemu je posvećen život, očekuje se reakcija. Ovdje ona izostaje, valjda pod onom egidom "netalasanja", čekanja da se nemirne vode smire kako se ne bi ušlo u političke sfere.

Ne zato jer je Raguž, možda rječitiji i argumentiraniji, pa se odgovor stoga izbjegava, nego zato jer svi oni kojih se Raguž dotaknuo, indirektno ovise o predsjedniku stranke koja sudjeluje u vlasti Grada Dubrovnika. Zato jer politika, od reda, postavlja sve one koji rade u kulturi.

Što je zapravo osnovni problem kulture, kako u Dubrovniku pa tako i u Hrvatskoj? Premreženost s politikom. Dakle, ista ona zbog koje Željko Raguž može gaziti po kulturnim dionicima u Dubrovniku, a da na svoj istup ne dobije jasno definirane pecate.

Stoga, čak je pitanje je li Raguž u pravu, odnosno ide li previše novca u kulturu, u sporednom planu, jer je tek dio šire slike uz koji kultura ovisi o politici. Iako, treba reći, otvoreno i jasno, kako Raguž eto djelomično nije u krivu. Općenito, dojam je da su proračunska sredstva prestrogo podijeljena i da se ustvari proračun baš zbog toga ne može razmahati, jednom kad se nahrane sva gladna usta.

Posebno su njegove riječi značajne u kontekstu udruga. Grad Dubrovnik sponzorirao je samo udruge u kulturi, u prvih šest mjeseci 2017. godine, sa skoro milijun kuna za jako skroman program, a ponekad se to programima i projektima teško može i nazvati.

Naravno da Dubrovnik treba imati svoj orkestar, galerije i muzeje, kazalište, kao što treba njegovati i tradiciju Dubrovačkih ljetnih igara, ali tu se nameće pitanje i koliko svi zajedno u kulturi za 130 milijuna kuna vraćaju Gradu u vidu hvale vrijednih projekata i uostalom interesa domaće publike. Je li se "radi" toliko dobra kultura za te novce? Dakle, kultura koja ne uključuje samo "pano izložbe" ili radionice uz eto poneki godišnji vrijedan događaj?

Sve su to hipotetska pitanja, o kojima bi se trebalo razmisliti u daljnjim promišljanjima, što ne znači da će glavni problem biti onda stvar prošlosti. A to je spomenuta premreženost s politikom. Nisu kulturnjaci od jučer oni koji se najčešće prvi prišiju režimu. Padali su lažno u nesvijest uz Tita, mahom gotovo svi, potom pritrčali Tuđmanu, kasnije se određivali opet na one lijeve ili desne preferencije, pa se jasno zna tko spada među dvorske pjesnike, režisere ili glazbenike, da ne kažemo lude.

Nije niti Dubrovnik tu iznimka, pa i to definira kulturnu sliku Grada. Nažalost, tako ispada da je bitno samo imati dobru, ili manje lošu, političku strukturu, kojoj će se onda kulturnjaci moći prilijepiti i kako bi uz dobru sinergiju tu nastalo nešto što bi se moglo nazvati umjetnošću.

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž učinio je popriličnu pomutnju na prošloj sjednici Gradskog vijeća kad se dirnuo u kulturu, odnosno u proračunska izdvajanja koja idu za ustanove u kulturi i raznorazne projekte. U razgovoru s kulturnim djelatnicima može se tako čuti kako su im Raguževe riječi poprilično zasmetale. No, njega to previše ne tangira pa je tako za portal Dubrovnikpress.hr pojasnio "kako i dalje misli što je rekao".

No, prvo podsjetimo na njegove riječi sa sjednice Gradskog vijeća. Tada je kazao kako se na kulturu troši 140 milijuna kuna, dodajući kako neki imaju dva-tri puta godišnje koncerte i zato dobivaju lijepe plaće. Smeta ga i što se niti približno toliko novca ne ulaže u sport te je dodao kako bi "kravi šarulji bilo dobro na našem stadionu".

Sve to, dakle, kulturnjacima je zasmetalo, no u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr Raguž ne žali zbog svojih riječi, iako kaže, "svjestan je da će tu izgubiti nešto glasova".

- Nema se tko tu naći uvrijeđen. Pa, u Gradu ne postoji udruga koja se osnovala da isti čas nije dobila novac! Na račun čega? Nekih radionica. To jednostavno tako ne ide! Nije to problem ove gradske uprave, ali netko treba napraviti rez. U startu će biti osuđivan, ali u budućnosti će se osjećati konkretni rezultati. Neki kažu kako nemamo novaca za nešto jer imamo najveći proračun u Republici Hrvatskoj. Imamo najveći proračun u državi, ali malo je tu slobodnih sredstava za projekte jer je 90 posto vezano za plaće ili u Gradu ili u povezanim ustanovama. Očito se teško dirnuti u ono što je ustajalo, što postoji već godinama. Treba napraviti bolan rez! - rekao je Raguž.

- S druge strane imamo Čistoću i Vrtlar. Oni dobivaju po devet milijuna kuna godišnje. To su ljudi koje vidimo svaki dan, ljudi koje građani vide. Građanin odnese kantu smeća svako jutro i svaku večer tog smeća nema. Netko ga je odnio. Svako jutro se čiste ulice. Vidim taj rad. A ovo oko kulture, 30 posto proračuna za kulturu, meni je sve to magla. Gdje taj novac ide? Pedeset zaljubljenika u kulturi koji će jednom godišnje poći na koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a taj Dubrovački simfonijski orkestar tijekom cijele godine prima plaću. Sebi sad pravim medvjeđu uslugu jer ću ja sad tamo izgubiti 50 glasova. Ali, to me ne zanima. Uostalom, da napravimo anketu kod građana je li nam prioritet sportska dvorana ili stadion reći će da. - dodao je Raguž.

Isto kao što je rekao na sjednici Gradskog vijeća, tu ga najviše smeta jer se ne ulaže u sport.
- Nijedan od gradova u Hrvatskoj ne izdvaja više od osam posto za kulturu, u Gradu Dubrovniku je taj iznos 30 posto. Mi jesmo Grad kulture. Mi nismo protiv kulture. Ali, kultura uz sport. A ne kultura nauštrb sporta kako je to u gradskom proračunu. Ne sada, nego u zadnjih 25 godina. Taj iznos buja i buja jer kako raste proračun, tako rastu i izdvajanja za kulturu. Od Dubrovačkih ljetnih igara pa do Doma Marina Držića, Kinematografa ili Dubrovačkog simfonijskog orkestra. I tako dođemo do iznosa od 150 milijuna kuna. Zadnjih 15 godina u sport ide milijun kuna za infrastrukturu. Što možemo napraviti s tim novcima? - zapitao se Raguž.

- Recimo, imamo Dubrovačke ljetne igre u iznosu od 20 milijuna kuna svake godine, a tu je oko petnaestak predstava. Recimo da polovica budu premijere. Dođu većinom glumci iz Zagreba koji dobivaju skupe i dobre dnevnice, a budu tu i montažeri, šminkeri, scenaristi... Ta predstava se odigra dva puta i više nikad. Jesmo li toliko bogati da to plaćamo? Mislim da nismo! Kako sam govorio, da šarulju dovedem u Gospino polje ili u Lapad ne bi joj bilo lošije nego na nekom pašnjaku na selu! Evo priča se da idemo u rekonstrukciju postojeće sportske dvorane. Ona se treba doslovno srušiti i izgraditi nova. Po modelu javno-privatnog partnerstva? Zašto ne! Neka klubovi dobiju otpremnine, a neka privatni investitor raspolaže sa svojim slobodnim terminima kako god želi. Ali, oko sporta nešto se mora promijeniti. Treba nam rez. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik DUSTRA-e i gradski vijećnik Željko Raguž.

Unutarstranački izbori u HSS-u, od ogranaka preko općinskih i gradskih organizacija te županijske organizacije, održat će se kroz sljedeća tri mjeseca, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr vršitelj dužnosti predsjednika županijskog HSS-a Perica Pušić.

Podsjetimo, Predsjedništvo HSS-a jednoglasno je početkom prosinca prihvatilo prijedlog da vršitelj dužnosti predsjednika županijske organizacije HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije bude Perica Pušić, nakon što je stranku napustio dosadašnji predsjednik Stipo Gabrić Jambo.

Pušić je rekao više o zatečenom stanju u stranci.

- HSS je od dolaska Kreša Beljaka prije godinu i pol dana u fazi konsolidacije na razini cijele države. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji situacija je bila posebno teška. Međutim, nakon posljednjih promjena imali smo jako dobru reakciju od strane naših članova. Naša Županijska organizacija se svrstala u HSS-ovoj obitelji na šesto mjesto po broju plaćenih članarina na razini cijele Hrvatske. To je dokaz da županijski HSS itekako ima temelja i perspektivu. - rekao je Pušić.

Što se tiče izbora, dodao je kako je siguran "da će ih u stranci pripremiti i organizirati na pravi način i da će biti dobar i pravi temelj svim općinskim i gradskim organizacijama, kao i županijskoj organizaciji HSS-a za prepoznatljivost HSS-ove politike".
- Osobno, to je moj najvažniji zadatak. Dakle, da kvalitetno pripremimo i organiziramo izbore i da se unutarstranački izborni proces, od ogranaka preko općinskih i gradskih organizacija pa do Županijske organizacije, odradi na kvalitetan i demokratski način. To je sad primarno, a sve ostalo je stvar dogovora. - objasnio je Pušić.

Odgovorio je na pitanje planira li se kandidirati na izborima.
- Zaista nisu bitna bilo kakva imena pa tako niti moje ime. Najbitnije je da na svim razinama pronađemo kandidate, koji će HSS-u dati potrebnu novu energiju, kao i HSS-ovsku prepoznatljivost. Ona u sinergiji s pravim radom na terenu treba vratiti HSS na poziciju u županiji na kojoj je prije bio. - zaključio je v.d. predsjednika županijskog HSS-a Perica Pušić.

Svako toliko aktualizira se problem stanova u Dubrovniku. Najčešće ljeti kad je potražnja zbog sezonaca najveća, a i na jesen kad dubrovački podstanari traže svoj dom. No, koliko god se govorilo o ovoj temi, a govore zaista razne strukture društva, u biti nitko ne ponudi rješenje.

A evo, odnedavno svoj glas o ovoj problematici dao je i biskup Mate Uzinić, koji također nije ponudio rješenje. On je o stanovima pričao na novogodišnjoj misi, održanoj u Katedrali. Govoreći o imigrantima iz Afrike i Azije, dotaknuo se i onih koji u Dubrovnik bilo iz Slavonije ili Bosne i Hercegovine traže svoju egzistenciju.

"Posebice je dotaknuo pitanje iznajmljivanja stanova njima, ali ne samo njima nego i obiteljima s više djece. Potaknuo je vjernike da promisle vodili li ih u iznajmljivanju apartmana samo njihov materijalni interes ili vide i čovjeka u potrebi kojemu bi mogli nekako pomoći. Istaknuo je da i u ovim slučajevima nije dovoljno samo imati osjećaj za ove kategorije ljudi nego da treba nešto konkretno učiniti." - piše o Uzinićevoj propovijedi na stranicama Biskupije.

No, poanta je u tome da biskup Uzinić, koji je dakle svjestan problema, također nema rješenje. Ukoliko se rješenjem ne smatra da se uistinu građani odreknu svojih apartmana, što ne bi trebalo shvatiti ozbiljno. Zvuči plemenito, ali utopistička je to ideja, od koje nema koristi razmišljati. A moglo bi se tako zamijeniti teza i zapitati se zašto se Crkva ne odrekne svojih stanova? Odgovor je jasan, a krije se u ekonomskoj računici i troškovima koje treba podmirivati. Kako Crkva, u ovom slučaju Dubrovačka biskupija, pa tako i vlasnici apartmana.

Poanta je u tome da niti biskup Uzinić nema rješenje po ovom pitanju. U biti, nema ga nitko. Primjerice, gradonačelnik Mato Franković pokreće projekt izgradnje 120 stanova u Solitudu. Sve to lijepo zvuči i ideju treba pozdraviti, iako je potražnja puno veća od tih 120 stanova. Uostalom, projekt, iako definiran, još uvijek je na dugom štapu, a iskustva govore da građevinska klima na jugu Hrvatske i nije idealna.

Onda, i rođena Opuzenka Ivana Seko pokrenula je peticiju kojom je pozvala Grad Dubrovnik pozvala Grad Dubrovnik na izgradnju 500 subvencioniranih stanova po gradskim predjelima, a kako bi omogućio građanima najam po povlaštenim cijenama. Njezina ideja također odlično zvuči, radi se o jako dragoj mladoj osobi koja se ovako želi pomoći zajednici, ali izgradnja 500 stanova također izuzetno utopistički i nerealno zvuči.

Tu treba reći da Grad Dubrovnik ipak nije karitativna ustanova koja je tu eto da samo zbrinjava građane, u ovom slučaju one koji nemaju stan. Upravo u tom kontekstu treba sagledati i apel hotelijera. Oni su, pak, na strukovnoj grupi HGK – Županijske komore Dubrovnik apelirali da se izgrade novi stanovi kako bi se negdje mogli smjestiti sezonci. Još jedan nerealan apel, posebno jer je podugačak red onih koji bi trebali imati pravo na taj stan puno prije sezonaca.

U svakom slučaju, svi bi nešto htjeli bolje, a nitko ne predlaže uistinu bolje. Lijepo ta briga zvuči od svih uključenih strana, od biskupa Uzinića do hotelijera, ali radi se o mrtvom slovu na papiru. Razlog je jasan. Ne postoji u preizgrađenom Dubrovniku rješenje za preko noći stvoriti „xy“ stanova. A kako ne postoji rješenje za sve, tako je uvijek opcija jednostavno ne živjeti i ne raditi u Dubrovniku. Bolno, ali istinito.

Zbog izvođenja radova na sanaciji asfaltnog kolnika Ulice Petra Krešimira IV., od spoja sa ulicom Put od Bosanke pa u smjeru Viktorije od ponedjeljka u 8 sati uvest će se privremena regulacija prometa.

U vrijeme izvođenja radova, a ovisno o dinamici istih, na pojedinim segmentima Ulice Petra Krešimira IV. vrijedit će zabrana zaustavljanja i parkiranja vozila te će se postaviti odgovarajuća privremena prometna signalizacija.

Potpuna zabrana prometa vrijedit će za teretna vozila preko 7,5 tona.

Molimo sve sudionike u prometu da se prilagode prema privremenoj regulaciji prometa kao i za razumijevanje i strpljenje ukoliko se dogode povremeni zastoji u prometu, a koji će se nastojati izbjeći u najvećoj mogućoj mjeri.

Također, u slučaju potrebe zatvaranja za promet određene dionice Ulice Petra Krešimira IV., a prvenstveno se to odnosi na dio od Turističko-ugostiteljske škole pa do okretišta Viktorija, Grad Dubrovnik će putem Upravnog odjela za promet izdati posebnu obavijest s naznačenim načinom prometovanja od i prema naselju Zlatni potok.

Predviđeno vrijeme izvođenja radova je 35 dana.

DPP

Katedralni župnik don Stanko Lasić blagoslovio je u četvrtak sjedište Dubrovačko-neretvanske županije palaču Ranjina te zaželio županu Dobroslaviću, njegovim zamjenicima te svim djelatnicima Županije uspješnu 2018. godinu.

Blagoslov je iskaz vjerničke želje i zauzetosti za posvećenje čovjeka i njegova djelovanja. Iz božićne perspektive, čovjek bi trebao biti čovjek riječi, dijaloga sa svakom stvarnošću, čovjek Božića i potpune otvorenosti svojim korijenima koji se nalaze u nebu te potpune otvorenosti i solidarnosti prema svim ljudima. Ova nova godina trebala bi tako biti godina stvaranja, boljih uvjeta života na svim razinama. Stvaralaštvo cvjeta samo tamo gdje nema sukoba, gdje vlada poštivanje i dijalog. Hrvatskim građanima treba riječ ohrabrenja, treba se nadati u bolje i s tom nadom krenuti u novu i blagoslovljenu 2018.”, rekao je don Stanko Lasić te se zahvalio Županiji na nagradi za životno djelo koja mu je dodijeljena prošle godine.

- Povijest pamti samo dokumente,. Za 50 godina nitko neće znati kako je don Stanko bio brz ili okretan ili ovakav i onakav, ali će se pamtiti dokumenti, zato nam treba biti drago za sva ta priznanja koja dobijemo. - rekao je katedralni župnik.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako kao vjernik zna da će blagoslov pomoći u obavljanju dnevnih dužnosti, a naglasio je kako vjeruje da će građani nastavljati prepoznavati uloženi napor isto kao što su ga prepoznali i nagradili na izborima 2017. godine.

N.Mi.