Općinski sud u Dubrovniku napokon je dobio glasnogovornicu. Radi se o bivšoj novinarki Dajani Brzici, koja je na dužnost stupila 1. siječnja, po odluci suca ovlaštenog za obavljanje poslova sudske uprave Marija Buluma.

Brzica je na Sudu zaposlena od 15. veljače 2016. godine kao administrativni referent.

Za portal Dubrovnikpress.hr Brzica je odgovorila na hoće li i u kolikoj mjeri imenovanje novinarke glasnogovornicom Općinskog suda u Dubrovniku, a sto do sada nije bila praksa, utjecati na bolju komunikaciju između Suda i javnosti.

- Moje imenovanje glasnogovornicom Općinskog suda u Dubrovniku nastavit će dosadašnju komunikaciju između suda i javnosti, a koja će prvenstveno ovisiti o adekvatnim novinarskim upitima i mogućnostima suda pružiti određene informacije koje javnost u određenom trenutku zahtjeva. Svakako, dugogodišnje iskustvo u novinarstvu uvelike će doprinijeti boljoj i bržoj komunikaciji. - objasnila je Dajana Brzica.

Na Novu godinu, u ranim jutarnjim satima, 18-godišnjak je na Grudi odlučio „provjeriti“ „inkas“ od novogodišnjeg slavlja u jednom ugostiteljskom objektu u koji je provalio.

U policijskom izvješću ne navodi se koliko je novca pri tome ukrao, ali je pri tome uspio i ozlijediti se.

D.M.

Prvu bebu, zdravog muškića teškog 3600 grama i dugog 51 centimetar, u novoj 2018. godini u rodilištu OB Dubrovnik, rodila je Neda Cebalo, inače sestra zamjenika župana dubrovačko – neretvanskog Joška Cebala.

Beba je rođena u ponoća i pet minuta, a majku i sinčića posjetio je i župan Nikola Dobroslavić koji je u novogodišnjoj noći bio u obilasku zaposlenika i pacijenta Opće bolnice Dubrovnik.

D.M.

Zamjenica župana Žaklina Marević obišla je radove u osnovnim školama Stjepana Radića te Don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću vrijedne više od milijun kuna koje najvećim dijelom financira Dubrovačko-neretvanska županija.

U OŠ Stjepana Radića za izmjenu parketa u četiri učionice izdvojeno je 280 tisuća (od čega 120 tisuća kuna sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije), za sanaciju dvorišta matične škole i PŠ Mlinište izdvojeno je 100 tisuća kuna, za izmjenu rasvjete u dvorani i hodnicima škole 72 tisuće kuna dok je za sanaciju igrališta izdvojeno 12 500 kuna. Ukupan iznos je veći od 460 tisuća kuna.

U osnovnoj školi Don Mihovila Pavlinovića za rekonstrukciju podova i izmjenu parketa u sportskoj dvorani Dubrovačko-neretvanska županija izdvojila je 416 tisuća kuna, za sanaciju zidova, oluka, stropa i rasvjete u dvorani izdvojeno je više od 103 tisuće kuna, a za sanaciju košarkaškog igrališta osigurano je više od 21 tisuće kuna. Ukupna vrijednost investicija veća je od 540 tisuća kuna, a gledajući ove obje škole u Metkoviću, vrijednost radova prelazi milijun kuna.

DPP

Godina 2017. za Vida Bogdanovića označila je zaokret u političkoj karijeri. Naime, bivši dubrovački gradonačelnik ponovno se aktivirao, preuzeo dubrovački HSS, kandidirao se na gradonačelničkim izborima te na koncu osvojio jedan mandat u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o budućim planovima HSS-a.

- Dolaskom Kreša Beljaka za predsjednika HSS-a puno stvari se promijenilo u stranci. Osim neizbježnih kadrovskih, ljudskih promjena, navješćuje se vrlo ozbiljan zaokret u političkoj platformi HSS-a. Očekujemo idućeg proljeća, a temeljem priprema iz 2017., da HSS napokon ponovo postane "radićevska" stranka, koja će djelovati na političkoj platformi Stjepana Radića. - rekao je Bogdanović.

- Na tom tragu pokušavamo se i u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji pripremiti za unutarstranačke izbore i razradu te političke platformu, odnosno pripremu za svakodnevne političke aktivnosti. - objasnio je.

- Sad počinju unutarstranački izbori po ograncima, u ožujku ćemo održati i Programsku skupštinu u Zagrebu. Radije bih je zvao skupštinom na kojoj će se donijeti platforma i utvrditi službena politika stranke, a ne program. Programi su nešto poput provedbenog dokumenta, a svakoj stranci treba biti bitan politički profil i vizija, a ne samo nabrajanje nekih projekata koji bi činili program. - precizirao je Bogdanović.

Nakon što je na Izbornoj skupštini stranke preuzeo predsjedničku dužnost, kazao je da je jedva okupio potrebno članstvo da istoj Skupštini nazoči.
- Stanje se nije značajno promijenilo. Vodstvo HSS-a je napokon stalo na kraj hiperprodukciji članstva. Po želji i volji pojedinih stranačkih dužnosnika upisivali su se članovi iz telefonskog imenika. Napokon se uvela obveza članarine i tko je ne plati, taj nije aktivni član. S tim se uvela svojevrsna kontrola stvarnog članstva. - dodao je Bogdanović.

Kazao je i koliko se teško, ili lako, njemu bilo naviknuti na svakodnevni politički život.
- Radije bih da sam u nekakvom drugom, trećem redu stranačke nomenklature i da na gradskoj razini pomažem samo iskustvom, a da ima više mladih, energičnih ljudi. U godinama sam kad bih se trebao povlačiti i pomoći onima koji će dalje vući i gurati. Nadam se da će sljedeća godina izbaciti takve pojedince pa ćemo vidjeti kako dalje. Sve u svemu, osoba sam koja nikad nije zadovoljna, uvijek mislim da se može bolje u svemu pa tako i u politici. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik GO HSS-a Dubrovnik Vido Bogdanović.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u društvu zamjenica Jelke Tepšić i Orlande Tokić te privremenih pročelnica Marijete Hladilo i Zrinke Raguž obišao je danas dežurne službe i njihove djelatnike koji će novogodišnju noć provesti na radnim mjestima brinući o javnom redu i sigurnosti svih građana Dubrovnika i njihovih gostiju. 

Predstavnici Grada tako su posjetili Hitnu pomoć, Opću bolnicu Dubrovnik, Centar 112, Plov put, Gorsku službu spašavanja, Crveni križ, Policijsku postaju Dubrovnik, Prometnu policiju, JVP Dubrovački vatrogasci te Radio Dubrovnik. 

Gradonačelnik se ovom prilikom osvrnuo na novi komunikacijski sustav za postupanje u žurnim i kriznim situacijama, za koji je ugovor s tvrtkom Odašiljači i veze d.o.o. potpisan u prosincu, kazavši kako se puna implementacija sustava očekuje sredinom siječnja. Upotrebom ovog sustava sve žurne službe i gradske komunalne tvrtke imat će suvremen, potpuno neovisan i siguran kanal komunikacije.

Uz čestitke za nadolazeću Novu godinu i prigodne poklone gradonačelnik Franković je svima koji će u dežurstvu ispratiti Staru i dočekati 2018. godinu poželio mirnu novogodišnju noć, bez izgreda i intervencija.

DPP

Godina je izmakla, a nadolazeća bi, čini se, mogla biti istovjetna, u onom smislu dubrovačkih političkih prilika i neprilika. Iz čistog razloga što vlast u Gradu Dubrovniku, kako se za sada doima, čvrsto drži HDZ, uz pomoć svojih koalicijskih partnera, DUSTRA-e i DDS-a.

Nije ta promjena za Dubrovnik došla 21. svibnja, na dan održavanja lokalnih izbora, odnosno 4. lipnja, nakon što je bio poznat pobjednik drugog kruga. Ne, dubrovačka politička sudbina zapečaćena je 7. travnja, onaj petak kad se Ustavni sud upregnuo u kampanju odlučivši da se Andro Vlahušić ne može kandidirati na lokalnim izborima, što je označilo kraj jednog razdoblja.

I, to je notorna činjenica. Ma koliko god drugoj, HDZ-ovoj strani, djelovala kao slijepa i nepouzdana, izbore je sadašnji gradonačelnik Mato Franković dobio za zelenim stolom. Treba tu spomenuti i sreću, makar u onom dijelu koji nije ispražnjen od smisla, jer recimo da je do nevolja u raju između HDZ-a i Mosta na državnoj razini došlo nešto ranije, Mostov prijedlog o zabrani izbornog kandidiranja na lokalne dužnosti osuđenim osobama ne bi prošao.

Ovako, pobjednik izbora znao se već u travnju. Ne znači sve to da Mato Franković ne bi pobijedio Andra Vlahušića u fair utakmici, ali do cilja ovako svakako mu je bilo lakše doći.

I, dok su travanjska događanja, barem za prošlu godinu, definirala sudbinu Andra Vlahušića koji je tako dobio zakon u svoju čast, što je s novim (ne)prilikama u Dubrovniku? Jasno je kako su pobjednici tu situacije DUSTRA i DDS, koji su dobili priliku sudjelovati u vlasti, što su i bili njihovi apetiti pred izbore. O tome koliko su apetiti zadovoljeni ipak će trebati proći još nešto vremena. Treba tu izdvojiti i povratak Vida Bogdanovića u dubrovačku politiku koji, onako, lijepo zna docirati na sjednicama Gradskog vijeća, ali i ulazak mlađih lica na političku scenu. Prije svega, Miha Obradovića, koji je preuzeo HNS i Jadrana Barača, koji odnedavno vodi dubrovački SDP. Njih čeka veliki posao, što posebno vrijedi za Barača, koji pod sobom ipak ima nešto gladnija usta i manje homogenu skupinu nego što je to slučaj s Obradovićem i HNS-ovcima.

No, što je s glavnim akterom trenutne dubrovačke političke scene? Odnosno, je li Mato Franković tihi poslušnik i glasnogovornik kronično jalove hadezeovske politike u Gradu Dubrovniku ili gradonačelnik, kako on to sam kaže, svih građana?

Franković se prvo uživo u ulogu hrvatskog boga Marsa na Ivanici, odbivši pružiti ruku zamjeniku gradonačelnika Trebinja, akomodavajući se pulsu građana, iako je dobar dio tih građana koji su pozdravili njegov potez, česti trebinjski gosti. No, kod drugih slučajeva Franković jest pokazao odlučnost i principijelnost. Druga stvar što se može govoriti o tome koliko su sami principi ispravni...
Pod svaku cijenu tako želi smanjiti broj kruzer gostiju u Gradu na četiri tisuće u jednom trenutku, što bi se moglo okarakterizirati i kao šeganje grane na kojoj sjedi čitav Grad. No, opet želi on, recimo, osloboditi Grad vašarskog dojma na Pilama s raznoraznim "bookerima" što je apsolutno za pozdraviti. Pak, oslobodio je Dubrovnik vašarskog dojma uz Zimski festival, iako adventi funkcioniraju upravo zbog takvog dojma u cijelom svijetu, što je poprilično umrtvilo i onako zimi mrtav Grad.

Drugim riječima, ono što vrijedi u jednom kontekstu, ne vrijedi u drugome, a to Franković sa svojom ekipom očito, ne zna prepoznati. Svakako mu treba spočitnuti zapošljavanja i namještene natječaje, posebno jer nije tako davno mahao s listom zaposlenih od strane bivše gradske uprave, prijeteći da će objaviti listu imena. Na sve to očito je zaboravio kad je samo u gradsku upravu u 2017. zaposlio 50 ljudi, bez pročelnika, ali i ne računajući gradske tvrtke.

Treba spomenuti i proračun za 2018. godinu težak 575, 2 milijuna kuna s kreditnim zaduženjem od 111,5 milijuna kuna, posebno jer zbog kreditnog zaduženja nije usvojen proračun Andra Vlahušića za 2017. godinu, a zbog čega je stao život u Gradu. Pak, u Frankovićevom proračunu, koje je i jako sličan onome Andra Vlahušića,u osnova je nadogradnja PŠ Montovjerna, kao i kupnja vile Čingrije, obnova vrtića Palčica... Teško se tu može govoriti o kapitalnim projektima, odnosno onima koji bitno mijenjaju živote građana. Istina, u proračunu je i 10 milijuna kuna za cestu u Solitudu, ali realizacija tog projekta ionako je na ponešto dužem štapu, odnosno realizacija projekta ne planira se u 2018. godini.

Nadalje, slučaj zidina i DPDS-a nešto je što će se negativno odraziti na Grad Dubrovnik, budući da je toj udruzi omogućio da i sljedećih petnaest godina upravlja prodajom ulaznica od zidina i uzme na svoj privatni račun stotine milijune kuna zarađenih na gradskoj imovini.

Ima Franković pravo na stav kako je dobro da udruga ubire plodove na gradskoj imovini, ali ono što po zakonu želuca ne bi smio je na neprimjeren "ad hoc" način, bez ikakvog osluškivanja pulsa javnosti, potpisivati dodatke postojećem ugovoru, umjesto da je taj ugovor osporio, a kako bi se on sporazumno raskinuo, što bi trebao biti svevišnji dubrovački cilj.

Sve to ujedno je obilježilo i dubrovačku političku godinu, što će, jasno, imati svoje reperkusije i na iduće razdoblje, a što će sadašnjoj garnituri za sve što su u minuloj godini napravili, odnosno nisu napravili, doći na naplatu na izborima za tri godine. Ipak, za nadati se da Dubrovnik uz koloplet svih navedenih udarenih temelja ove godine, ponajviše s mišlju na redukciju turizma, ne propušta svoj najvažniji vlak. Jer, ako se ukrcao u onaj krivi, tada će i svaka iduća stanica biti pogrešna.

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika te Dubrovačkog simfonijskog orkestra, danas se na Stradunu održao tradicionalni novogodišnji koncert.

Orkestrom je ravnao nagrađivani dirigent Ivan Josip Skender, dok je kao solistica nastupila sopranistica Nikolina Pinko. Na programu su se našli valceri i polke obitelji Strauss, F. Lehara, G. Bizeta, I. Tijardovića, Đ. Jusića i drugih, a uz glazbu građani su se imali priliku počastiti kamenicama i pjenušcem što je organizirala Turistička zajednica Grada Dubrovnika.
[youtube url="https://youtu.be/rvNDecVIomg"]

DPP

Netipično za ovo doba godine, danas se "začepilo" na ulazu u Grad. Naime, Vrata od Grada bila su preuska za sve one koji su htjeli izaći, odnosno ući na Stradun. Uz lijepo vrijeme veliki broj Dubrovčana pohrlio je danas na Stradun nazdraviti Staroj godini, a u Gradu je i popriličan broj turista.

Sve to skupa doprinijelo je velikim gužvama. Posebno teško bilo je izaći sa Straduna jer se red počeo skupljati poprilično prije vrata od Grada, tako da su građani i turisti morali čekati i po petnaestak minuta ne bi li ipak uspjeli doći do Pila.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=8fDUHGC3wJA"]
U svakom slučaju, ako je jutros bilo ovako, za večeras uz sami doček Nove godine za očekivati je i još veće gužve tako da svi koji se žele dobro zabaviti prije svega trebat će se oboružati strpljenjem.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=XdgAYUV1VxU"]
Na kraju par interesantnih pitanja: Vrijedi li za doček Nove preporuka UNESCO-a o maksimalnih osam tisuća ljudi u istom trenutku u Gradu? Vrijede li još uvijek kritike kako hitne službe ne mogu proći Stradunom? A što ćemo ako izbije požar? Mogu li uz postavljene skele za ozvučenje vozila hitnih službi uopće proći Stradunom? Ima li ulja u kunetama? Je li Dino Merlin po gustu "pravih Hrvata"? Itd. Itd. Itd. Ma znate, sva ona pitanja koja bi se postavljala inače da je netko drugi na vlasti.

V.Salvia

Prema statističkim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, u Dubrovniku je Novu 2018. godinu dočekalo 6317 gostiju, što je 28 posto više nego za Doček 2017.godine.

Prema strukturi gostiju najviše je bilo gostiju iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Portugala, Slovenije, Italije, SAD-a, Albanije i Crne Gore.

Izuzetno uspješni turistički rezultati ostvareni su tijekom cijelog prosinca 2017.godine, kada je Dubrovnik ostvario 20 633 dolazaka turista, (13 % više nego prethodne godine), te 42 765 noćenja (5 % više nego 2016.g.). U prosincu je najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Azijskih zemalja, SAD-a, Koreje, Albanije, Njemačke, Francuske, Japana i Portugala.

Prema statističkim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, Dubrovnik je u 2017.godini postigao rekordne turističke rezultate. Od 1. siječnja do 31.prosinca 2017. godine u Dubrovniku je ostvareno 1 181 465 dolazaka, što čini ukupno 17 % više nego 2016. godine. Od navedenog broja turista, bilo je 1 125 423 stranih, te 56 042 domaćih turista te 36 214 dolazaka u nautičkom turizmu.
Prema podacima iz sustava E-visitor uključujući i ostvareni promet u nautičkom turizmu, u Dubrovniku je ostvareno 4 211 522 noćenja.

Od ukupnog broja turista od 1.siječnja do 31.prosinca 2017.godine, 646 121 gostiju je odsjelo u 50 dubrovačkih hotela, što je porast od 6 % u hotelskom smještaju u odnosu na 2016. godinu.

U privatnom smještaju tijekom 2017. godine odsjelo je 386 911 gostiju, što je porast od 28 % u odnosu na 2016.godinu.

Top–listu država iz kojih su 2017. godine turisti dolazili u Dubrovnik predvode već tradicionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Španjolske, Australije, Švedske, Finske, te Irske.

TZ Grada Dubrovnika

Svoje dojmove sa sinoćnjeg dočeka Nove godine, Dubrovkinje i Dubrovčani, ali i turisti jutros su mogli podijeliti i u Gradu, gdje je bilo poprilično veselo, ali i svečano.

Dječić atmosfere sa Straduna možete pogledati u fotogaleriji.

DPP

Kvartet dubrovačkog saksofonista i flautista Ivana Bonačića nastupit će u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, 3. siječnja 2018. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad.

Na repertoaru će se naći autorske skladbe s debitantskog albuma Kraken koji je objavljen 15. prosinca ove godine za izdavačku kuću Geenger Records. S Bonačićem na albumu surađuju i renomirani glazbenici: Pippo Corvino (Filip Gavranović - gitara), Adriano Bernobić (bubnjevi) te klavijaturist i orguljaš Viktor Lipić.

Ivan Bonačić svojim talentom, trudom i znanjem već godinama upotpunjuje društvenu, kulturnu i turističku ponudu Grada. Nakon završene Umjetničke škole "Luka Sorkočević" biva prvi saksofonist u Dubrovniku koji je maturirao saksofon. Nakon toga, odlazi u Austriju, gdje u Grazu upisuje Univerzitet za glazbu i primijenjenu umjetnost. Godine 2014. diplomira saksofon, smjer jazz u klasi profesora Karlheinza Miklina. U proteklih osam godina, Bonačić je organizirao 16 autorskih koncerata na kojima su sudjelovali brojni renomirani glazbenici iz cijelog svijeta.

Bonačićeva koncertna promocijaobogatit će program Dubrovačkog zimskog festivala te u suradnji s Udrugom mladih Orlando, Dubrovačkim knjižnicama i Gradom Dubrovnikom prirediti jedinstvenu večer instrumentalne jazz glazbe.

DPP