Prijem za nagrađene na ovogodišnjim „Danima hrvatskog turizma“ održan je u ponedjeljak, u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika kojom prigodom su dobitnicima ovih vrijednih priznanja Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore čestitali gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić.

Uz iskrene čestitke i zahvalu svim nagrađenima i njihovim kolektivima na prijemu se razgovaralo o postojećim izazovima u ovoj djelatnosti, posebice o nedostatku radne snage u turizmu te očekivanjima od najavljenih rješenja tog sveprisutnijeg problema.

Gradonačelnik Franković istaknuo je pritom kako činjenicu da su Dubrovnik kao destinaciju ove godine mimoišla priznanja na turističkoj manifestaciji "Dani hrvatskog turizma" ne treba promatrati kao neuspjeh.

Podsjetio je da na kontinuiran rast dolazaka i noćenja čime je i ove godine potvrđena atraktivnost Dubrovnika, ali i na brojna međunarodna priznanja koja se tradicionalno vezuju uz naš grad kao destinaciju u cjelini ili uz određene segmentima ponude. Osvrnuo se i na pokrenutu inicijativu „Respect the City“ te intenziviranu suradnju s vodećim ljudima cruise industrije na postizanju ravnomjernijeg rasporeda dolazaka brodova na kružnim putovanjima.

Prijemu su prisustvovali direktor hotela Pucić Palace (najbolji Stories hotel) Arijan Hadžović, v.d. direktora ACI marine Dubrovnik Niko Šalja (najbolja srednja marina), djelatnica hotela Grand Vila Argentina Adila Hebib, dobitnica priznanja "Čovjek - ključ uspjeha" za najboljeg recepcijskog djelatnika, djelatnica hotela Kompas Snježana Venier, dobitnica priznanja za najboljeg djelatnika hotelskog domaćinstva te Tomislav Majić, inspektor Ministarstva turizma ispostave Dubrovnik koji je proglašen za najboljeg turističkog inspektora.

Dobitnik nagrade „Anton Štifanić“ za životno djelo Niko Bulić i direktor hotela Valamar Lacroma Dubrovnik (najbolji kongresni hotel) Ivica Sabljić zbog unaprijed preuzetih obveza nisu mogli nazočiti prijemu.

DPP

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović sudjelovali su u Zagrebu na obilježavanju 27. obljetnice osnivanja Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje i 1. gardijske brigade Tigrovi gdje su odali počast svim pripadnicima tih postrojbi.

Polaganjem vijenaca odana je počast za 367 poginulih kao i šest nestalih te svih umrlih Tigrova. Podsjetimo, u Dubrovniku i Konavlima prigodnim je programom nedavno obilježena 25. obljetnica deblokade juga Hrvatske u Domovinskom ratu.

DPP

Većina u Vijeću usvojila je Prijedlog pravilnika o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija iako sadrži mahom nejasne kriterije prema kojemu će grad Dubrovnik financirati medije na navodno transparentan način.

- Ispred vas je dokument za koji smatram da je trebao davno postojati u Gradu Dubrovniku, a ono što je važno reći jest da ovaj pravilnik ne osigurava jednake iznose. - kazao je uvodno gradonačelnik Mato Franković, obrazlažući prijedlog pravilnika o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija, a sukladno kojemu će Grad financirati medije u Dubrovniku.

- U ovom pravilniku nema dragih i manje dragih medija, oni koji pišu ljepše o tebi, ovaj pravilnik ne omogućuje nešto što su pojedinci često nazivali Sjeverna Koreja. U budućnosti svatko može pisati ono što ga je volja i financirat će se sukladno jasno naznačenim parametrima koji su naznačeni, i to je to, sloboda medija. Uvjeren sam kako je ovo iskorak za naprijed kako bi u budućnosti, u 2018. osigurali potpuno jasno i transparentno financiranje svih medija i kako ne bi ubuduće na Vijeću bilo pitanja koliko ste kome novca dali. - rekao je Franković.

- Kako glasati o pravilniku kojega smo dobili u 16 sati i kojega nismo uspjeli pročitati? - rekao je Obradović.

Matija Čale Mratović (HNS) istaknula je kako se u isti položaj u ovom pravilniku stavljaju televizije i portali, iako se televizije mogu javljati na državne natječaje za poticanje pluralizma dok portali to ne mogu.

- Relevantnost medija ne mjeri se nužno brojem zaposlenih. Što znači posjećenost? Netko će klikati na sličice, a netko čitati tekstove. Navode se kriteriji za utvrđivanje financijskih sredstava i za svaki od kriterija su bodovi od 0 do 20, a koliko će tko dobiti za te bodove nigdje nije napisano. Smatram da bi u ovom Povjerenstvu trebalo biti više članova i barem jedan predstavnik medija i jedan predstavnik opozicije. - kazala je Čale Mratović.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako je on uz Gorana Cvjetinovića jedan od koautora pravilnika po kojem će se dodjeljivati novci za medije.

- Dobrim dijelom se s vama slažem, ali u Vijeću ste osam godina, bili ste na vlasti, dijelili pare k'o mrkvu, po ugovoru, bez ugovora i nikad se niste digli i rekli: "Gospodine gradonačelniče Vlahušiću, dajte transparentan postupak." Inače, ja sam jedan od autora ovoga pravilnika i utvrdili smo da model po kojem mi imamo diskrecijsko pravo daleko od očiju javnosti, nije dobar model. Materijale ste dobili kasno jer nismo htjeli pogriješiti. Provjeravali smo zakonitost pravilnika. Vaš strah da smo mi sve medije stavili pod jednu platformu nije istinit jer objavit će se jedan poziv, ali će biti četiri natječaja, za svaku vrstu medija bit će definirana sredstva. Mi znamo da u današnjem društvu medij nije isključivo tiskani medij i da može djelovati na više platformi. Ako imaju neki i druge platforme dobit će dodatne bodove i to je koncept. Naravno da ćemo sve dodatno razraditi. Raspisat će se javni natečaj sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Pratiti će se i stranke koje participiraju u radu Gradskog vijeća. Nemojte nama koji radimo na Sveučilištu na Odjelu za kominukologiju oduzimati pravo da nešto znamo i uzeli smo iskustva nekih gradova i prilagodili ih dubrovačkoj sceni. - rekao je Potrebica.

Vido Bogdanović (HSS) predložio je da ovo bude tek prvo čitanje pravilnika, a ne da se za 20 dana ide na njegovu doradu.

- Ja mislim da u ovom pravilniku treba jasno reći koliko se sredstava osigurava. Mislim da je vrlo škakljiv ovaj raspon bodova. Pitanje je je li broj zaposlenih zavređuje od 0 do 20 bodova jer nije ovo socijalna kategorija jer na taj način one koji tek nešto pokreću, a imaju najbolje ideje će ovako dobiti puno manje bodova nego oni koji već rade. Nigdje nema prijedloga programa i mislim da bi trebalo podržati upotrebu dubrovačkog govora, da se ne inzistira na strogo književnom. Treba jasnije napisati da će biti četiri natječaja, a nisam to uspio naći u tekstu. Imaju četiri platforme, a mogu li se četiri platforme skupa natjecati... Mislim da bi bilo dobro da bude par članova više u ovom povjerenstvu. Ovi bodovi su ostali malo nejasni. Trebamo se dogovoriti da ovo malo doradite. Novinari će se strpiti jer i tako neće dobiti novce u ovoj godini. - predložio je Bogdanović.

Potrebica je odgovorio kako pravilnik nije natječaj Vijeća za elekroničke medije na koji se apliciraju određeni sadržaji već natječaj kojim se reguliraju ugovorne obveze za izvršene usluge, odnosno praćenje rada gradonačelnika i Vijeća.

- Impliciramo da se radi o četiri natječaja. Jasno se kaže da će odluku o dodjeli sredstava donijeti gradonačelnik na osnovu proračuna. Moramo postići situaciju da ozbiljna novinska kuća za svoj rad treba financijska sredstva. Kad bi mi te kriterije srušili, mali portali bi se izjednačili s produkcijski zahtjevnim televizijama, novinama. Nije isto sadržaj napraviti za televiziju i nije isto imate li novinu. Svi moraju dobiti. Prioriteti su oni koji imaju više programa iz područja kulture, okoliša, baštine, sporta. - rekao je Potrebica.

Podigla se bura oko činjenice da želim promijeniti kancelariju i namještaj, toliko sam se razbahatio. To nije ni zlatni namještaj, nego optočen brilijantima, ako vrijedi milijun kuna. - tako je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća, odgovarajući na jedno o vijećničkih pitanja prokomentirao napise jednog medija kako za ured koji renovira, odnosno stari ured u koji će se, nakon što radovi budu okončani, vratiti, namjerava potrošiti 950 tisuća kuna.

No, nakon što je gradonačelnik istaknuo kako je projekt uređenja salona besplatno izradio studio Vetma vijećnica HNS-a Matija čale Mratović pitala ga je kako je zakonski riješio tu donaciju.

- U Grad ulazi dokument koji je izvana kreiran, bez narudžbe i računa i mene zanima na koji način ste zakonski riješili ovu donaciju? Naime, svaka usluga bi trebala imati svoj ugovorni račun. Kako znamo da nije namještaljka za izvođača radova? Nisam baš dobro razumjela, mene zanima točan iznos za uređenje salona. Tamo se radi o nekih 30, 40 kvadrata. Hoće li biti još ovakvih radova i usluga i je li to izbjegavanje javne nabave? - pitala je Čale Mratović aludirajući kako se tu radi o sukobu interesa, odnosno da bi na osnovu tog poklona, mada se i na poklone u opvom slučaju prema zakonu treba plaitit PDV, netko u budućnosti mogao biti protežiran za posao.

- Budite sigurni da će ovu gradsku upravu krasiti dvije stvari, to je sigurno, a to je transparentnost pod broj jedan i razvoj novih projekata, a ne kupovanje bilo koga i bilo čega dodatnim socijalnim davanjima. Ugovor bez naknade je nešto što je normalna praksa i svatko tko želi pomoći, tko želi pridonijeti našem Gradu i insitucijama može jedan takav ugovor sklopiti s Gradom i to nije nikakva nepoznanica. - kazao je Franković.

- Što se tiče samog troškovnika, on je kao što sam rekao objavljen na web stranici Grada. Uveli smo još jednu praksu, sustav javne nabave koji je sad objedinjen. Za nabavu manjih vrijednosti nekad je trebalo samo skupiti tri ponude, izabereš tri neka se jave i to je to. Međutim, mi nismo smatrali to dovoljno transparentim. Željeli smo to dignuti na veću razinu. Dakle, za svaku nabavu sve ide na web stranicu Grada. Upravo pripremamo jedan dopis svim zainteresiranima da u budućnosti prate web stranicu gdje će biti istaknuta svaka nabava i male i velike vrijednosti i na koju će se svi moći javiti. - rekao je Franković.

Kazao je kako su radovi, koji će osim preuređenja njegova ureda obuhvatiti i izmjenu klimatizacijskih uređaja iznositi nešto više od 800 tisuća kuna s PDV-om, a što je objavljeno na stranicama Grada. Istaknuo je kako je zgrada u kojoj stoluje u iznimno lošem stanju te za iduću godinu najavio izmjenu stolarije u vrijednosti od 300 tisuća kuna.

Cilj ove manifestacije je kroz kreativan pristup predstaviti i povezati snage i potencijale dubrovačke umjetničke scene, rekla je direktorica Dubrovačke razvojne agencije Ana Marija Pilato na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen program četvrtih Dana kreativnih/kulturnih industrija, koji će trajati od srijede do subote.

Radi se o manifestaciji  koja je zamišljena kao četverodnevno događanje koje objedinjuje, predstavlja, afirmira i povezuje sve raspoložive snage i potencijale dubrovačke kreativne, kulturne i umjetničke scene – od arhitekture, dizajna, filma, glazbe, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kazališta, plesa i filma, do likovnih umjetnosti, fotografije, nakladništva, modnog dizajna, robotike, modelarstva, gastronomije, kulturnog turizma i muzejske djelatnosti.

Više o programu rekli su članovi organizacijskog tima Žarko Dragojević, Nora Mojaš i Made Miličević. DKKI tako se otvaraju u ovu srijedu, u 17 sati, u prostorijama DURA-e, kad će interaktivnu instalaicju postaviti Kristina Mirošević, dok će se održati i kreativni tratamenat Tomašić i Ksenije Matić. Također, u srijedu, u Luži, otvorit će se izložba "Plakati" Igora Hofbauera. Pak, u 18. 30 u Slobodi prikazat će se projekcije rock dokumentaraca. Dubrovački bend Bloombox nastupit će u 21 sat u prostorima Udruge mladih Orlando.

Što se tiče četvrtka, program "10 godina Unidu radija" predstavit će se na sveučilišnom Kampusu, dok će se u 11 sati u DURA-i održati program "Kako pronaći partnera u kulturi".U Teatru Bursa, u 19.30 sati, Kulturno društvo Aster izvest će predstavu Skup. Slušaonica "Supersonic" održat će se u 21 sat u Udruzi mladih Orlando.

U petak, u foajeu Kazališta Marina Držića u 12 sati otvorit će se izložba učeničkih radova s lutkarske radionice, a u 14 sati u DURA-i Dubravko Šimenc održat će predavanje na temu "Borovo - nekad i danas". Panel rasprava "Uloga dizajna na tržištu" održat će se također u DURA-u, u 14.30 sati. U Visiji će se u 18 sati predstaviti DORF festival, a u 20 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorit će se izložba Ninoslava Kunca "Marin Držić za napredne korisnike".

U subotu, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, s početkom u 10 sati, prezentirat će se radionica "Dubrovačka boromina", a u Teatru Lero, u 16.30 sati, Ivica Kipre i Marija Milovac održat će program pod nazivom "Urbana mitologija". "Art of your mind, powered by Pecha Kucha održat će se u 18.30 sati, u Art radionici Lazareti., a uz koju će se sudionici održati power point prezentacije.

- Ulaz na sva događanja je besplatan. Pozivamo sve koji su zaista kreativni i željeli bi se baviti ovim poslovima. Cilj nam je okupiti sve one koji se bave ili će zagaziti u svijet kreativnih industrija, da vide kako to rade starije kolege. - zaključio je Dragojević.

Manifestacija se održava u organizaciji Razvojne agencija Grada Dubrovnika, a u suradnji s Gradom Dubrovnikom, udrugama i pojedincima iz kulturnog, kreativnog i umjetničkog područja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

Većina u Gradskom vijeću imenovala je Nikolu Obuljena upraviteljem Zaklade Blaga djela. Obuljen je izglasan bez ikakve rasprave. Da će Obuljen ponovno biti imenovan upraviteljem ove Zaklade najavio je gradonačelnik Mato Franković još na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Inače, Vijeće je prethodno usvojilo Prijedlog rješenja o poništenju Rješenja o imenovanju vršitelja dužnosti upravitelja Zaklade Blaga djela.

N.M.

Hotel Libertas Rixos započeo je radove na dogradnji, odnosno izgradnji depadansa bez građevinske dozvole, i pri tome je, požalio se susjed Ivan Nikolić potkopaan zid njegove kuće.

- S njima sam napravio ugovor, ovjeren u bilježnika, kojim sam im dao suglasnost za lokacijsku dozvolu uz uvjet da moraju biti udaljeni četiri metra od moje parcele. U lokacijskoj dozvoli im stoji ta udaljenost i da iskope mogu raditi samo za temelje na postojećem stanju. - govori Nikolić koji je svoje izjave potkrijepio i fotografijama.

- Oni su kako se vidi iz slika došli do mog zide i na jednom dijelu ga i potkopali, ako nastave dalje u produžetku je septička jama, dalje je zid mog stana. Provjerio sam u gradskom uredu i nemaju pravovaljanu građevinsku dozvolu, što znači da ne mogu prijaviti gradilište. - kazao je Nikolić.

Na gradilištu nema zakonski propisane table, a zašto su započeli radove bez građevinske dozvole i zbog čega nisu poštovali obvezu udaljavanja od susjedne parcele, Dubrovnikpress.hr pokušao je provjeriti u Rixos Libertasu. No, u toj hotelskoj kući spojili su nas na zaposlenicu u "ljudskim resursima", gdje su kazali kako oni trenutno "nemaju osobu na toj poziciji da može odgovarat na novinarska pitanja".

Gradski vijećnik Gordan Špero (HDZ) na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika potegao je pitanje o zaposlenju Valentina Dujmovića na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda, odnosno okolo kole, da bi se povela rasprava o Dujmoviću, kao zabrinuto je pitao gradonačelnika Dubrovnika kako će to utjecati na aglomeraciju na jugu, a vijećnici su i kasnije raspravljali o Dujmovićevu imenovanju. Franković mu je odgovorio sarkastično kako vjeruje da će Dujmović tu pomoći Dubrovniku i jugu Hrvatske.

No, kakve veze Franković i Gradsko vijeće imaju s imenovanjem koje je pod ingerencijom Hrvatskih voda? Naime, bilo čije zaposlenje u Hrvatskim vodama s Gradskim vijeće nema apsolutno nikakve veze.

Tako i potezanju pitanja zaposlenja Valentina Dujmovića u Hrvatskim vodama, ma što god tko mislio o tome i o Valentinu Dujmoviću, ma koliko god njegovo zaposlenje bilo plod političkog dogovora u Zagrebu, jer ne treba se nitko praviti blesav, ipak nije mjesto na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Zar bi gradonačelnik Dubrovnika ili dubrovačko Gradsko vijeće trebali odlučivati tko će se zaposliti u Hrvatskim vodama?!

Naravno, gradonačelnik i bilo tko drugi može imati mišljenje o tome, ali iznošenju tog mišljenja nije mjesto na sjednici Gradskog vijeća. Stoga, znaju li uopće Špero i ostatak HDZ-a na čelu s gradonačelnikom Frankovićem čemu služi Gradsko vijeće Grada Dubrovnika? Ako ne znaju, onda im tu nije niti mjesto. No, najgore od svega, oni itekako dobro znaju čemu služi ovo predstavničko tijelo građana, samo što se očito prave ludi, pa je Špero, iskoristivši govornicu, nabacio Frankoviću na volej Valentina Dujmovića u svrhu političkog obračuna.

A tome Gradsko vijeće ne služi.

Gradsko vijeće služi da pomaže boljitku života dubrovačkih građana. I to je tako konkretno tako da ne može biti konkretnije. A Špero je to očito odlučio zanemariti te se malo zafrkavati na sjednici Gradskog vijeća s temom koja nije pod nikakvom ingerencijom Grada Dubrovnika, jer on se ne nalazi na kafi s gradonačelnikom gdje može pričati o bilo čemu, nego se nalazi na mjestu na kojem su ga na koncu izabrali birači.

Vrijeme je da Gradsko vijeće konačno i bude poprište argumenata, artikuliranosti i rješavanja problema, a ne ovakvih eskapada kojima tu nije ni vrijeme ni mjesto, jer u konačnici to je i samo i ništa više od pukog gubljenja vremena.

Vijećnička većina usvojila je Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na prijedlog verifikacije Programa za provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja „Mali Stradun“. Usvajanjem ovog akta tako se bez puno rasprave zapravo na mala vrata omogućila apartmanizacija Malog Straduna na Babinu kuku i to na način po kojemu će vlasnici moći nadograđivati svoje poslovne prostore. S tim ciljem osnovali su i udrugu, a svi oni manje-više već su iskazali želju graditi upravo smještajne jedinice.

Predstavnik izrađivača Programa za provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja Mali Stradun Božo Benić kazao je kako propisana mogućnost nadogadnje poslovnih prostora na Malom Stradunu ne daje mogućnost da se na svim dijelovima Malog Straduna može jednako nadograditi.

- Sukladno odredbama GUP-a prenamjena određenih poslovnih prostora nije dopuštena.- naveo je Benić.

No, činjenica je da su neki od poslovnih prostora na Malom Stradunu, unatoč odredbama GUP-a ipak prenamijenjeni u apartmane. Inače, Benić je istaknuo kako Mali Stradun u imovinsko-pravnom smislu čini 30 čestica, odnosno 30 građevinskih parcela.

Vijećnik HSS-a Vido Bogdanović kazao je kako se ozbiljne odluke u neka stara doba nisu donosile po šiloku.

- Gledao sam ove neke cici mici slike. Malo slabije vidim, ali dobro sam se namučio i nisam baš puno razumio. Žao mi je što izlaganje gospodina Benića nije popraćeno nekom suvremenom vizualizacijom, da vidimo o čemu se radi. Moraš ići na povjerenje i kad već govorim o šiloku i nekim bivšim vremenima u ono doba se nije mogla dobiti građevisnka dozvola bez da se pokaže model kuće. Hoćemo vidit kako će to izgledati kad vi to zgradite. Dapače, podržavam, iako priznajem javno da nisam baš siguran što podržavam. - rekao je Bogdanović.

Kazavši kako ima sliku na laptopu, Benić je istaknuo kako nadležni upravi odjel Grada ima situacijske prikaze iz prostorno.planske dokumentacije u digitalnom obliku. I tako su vijećnici naslijepo, baš kao što je kazao Bogdanović, usvojili nešto, a da ni sami zapravo ne znaju što.

Pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Perica Pušić poslao je u ime Općine Konavle mišljenje iz nadležnosti na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

”Nastavno na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u dijelu uređenja metodologije izračuna indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a na temelju koje se one razvrstavaju u odgovarajuće skupine razvijenosti, smatramo kako smo zakinuti predloženim metodološkim okvirom za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Nacrtom definiranim pokazateljima na temelju kojih se mjeri dostignuti stupanj razvoja.

Na ovaj način u obzir se uzima isključivo demografsko, ekonomsko i fiskalno stanje u lokalnim/županijskim jedinicama, međutim ono ne može ni u kojem slučaju biti sveobuhvatan i praktično realan indikator situacije u praksi.

Potrebno je, uz navedeno, svakako uzeti u obzir cjelokupno društveno i geografsko okruženje, posebno u kontekstu onih JLS-a koja su bila pogođena ratnim razaranjima u ekonomskom, infrastrukturnom i ljudskom obliku, iz vremena Domovinskog rata te su još uvijek razvojno ograničena postojanjem minsko sumnjivih područja.

U tom smislu nadovezuje se i realna demografska slika tj. prosječan broj stanovnika po kimetru kvadratnom, ali i razmještaj stanovnika, gdje je evidentan demografki pad u pretežito ruralnim dijelovima JLS-a, a koji se u ukupnom (z)broju kompenzira naseljavanjem u manjim urbani(ji)m područjima.

Nadalje, smatramo da nije potrebno posebno naglašavati problem teritorijalne i prometne (ne)povezanosti hrvatskog juga te razvojnog deficita kojeg zbog toga trpe Konavle kao najjužnija hrvatska općina, a što kao kriterij uopće nije uzeto u obzir. Primjerice, u Češkoj su, polazeći od koncepcije regionalnih dispariteta i njihovih podjela prema područjima, identificirane tri osnovne razvojne dimenzije važne za mjerenje regionalne nejednakosti: socijalna, ekonomska i teritorijalna, a za mjerenje teritorijalnih dispariteta korišteni su i pokazatelji razvijenosti prometne i tehnološke infrastrukture.

Također, potrebno je naglasiti da unutar i između regija osim infrastrukturne razvijenosti i prometne povezanosti, postoje značajne razlike u troškovima života i komunalnom standardu, a koji kao kriteriji također nisu razmatrani. Držimo da nisu svi indikatori i kompozitni indeksi primjenjivi za mjerenje svih razina geografskih i prostornih jedinica. Tijekom turističke sezone i uslijed povećanja broja turističkih dolazaka i boravaka dolazi do izuzetnog pritiska na sve oblike javne infrastrukture i opskrbe, koja traži hitna ulaganja i takve projekte jednostavno nije moguće financirati iz redovnih proračunskih sredstava.

Dodatno, u obrazloženju tzv. balansirane z-score metode navodi se kako se predmetna metoda “temelji na pretpostavci korištenja ne-supstitativnih pokazatelja u konstrukciji kompozitnog indeksa, što implicira da lokalne/županijske jedinice mogu ostvariti visok indeks razvijenosti jedino ako bilježe relativno visoke vrijednosti za sve promatrane pokazatelje.” U tom kontekst ostaje nejasno razvrstavanje Općine Konavle u VIII. skupinu prema preliminarnim rezultatima novog indeksa razvijenosti, s obzirom da je u obzir među ostalim pokazateljima uzeta udaljenost od Grada Zagreba u km, a Općina Konavle je u tom smislu najudaljenija JLS u RH.

Smatramo kako je potrebno voditi posebnu brigu o izrazito osjetljivim područjima kao što su otoci ili ruralne sredine sa specifičnim ekonomskim, demografskim i nadasve društvenim poteškoćama. Također, trebalo bi razmisliti o tome da ratom razorene JLS-e, koje ne bilježe značajno viša odstupanja u socio-ekonomskoj razvijenosti u odnosu na prosjek države, zadrže status potpomognutog područja temeljem posebne odredbe indeksa razvijenosti.

I u konačnici, potrebno je razmotriti u kojoj mjeri predloženi selekcijski kriteriji mogu ugroziti učinkovitu apsorpciju sredstava koja nam stoje na raspolaganju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Slijedom svega navedenoga, smatramo kako je potrebno preispitati kriterije za definiranje indeksa razvijenosti, jer smatramo kako je Općina Konavle zakinuta predloženim metodološkim kriterijom za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te da je iste potrebno (re)definirati uzimajući u obzir širi društveni, povijesni, zemljopisni i infrastrukturni kontekst, koji značajno određuje realni život u nekoj od JLS-a.” - piše u pismu Perice Pušića.

DPP

Nakon rasprave o reviziji Sanitata na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća, bivši direktor tog poduzeća Vedran Kunica uputio je priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti:

"Izbori za Mata Frankovića nisu završili. Pet mjeseci otkako je preuzeo ulogu čelne osobe Grada Dubrovnika gradonačelnik više energije troši na političko zastrašivanje, osobne obračune i javno blaćenje svojih suparnika nego što se hvata ukoštac s problemima građana, a što bi trebalo biti u središtu njegovog zanimanja i ono radi čega je u konačnici i izabran na to časno mjesto. 
 
O motivaciji gospodina Frankovića zorno govori i Revizorsko izvješće o poslovanju Sanitata Dubrovnik, komunalne tvrtke koju sam posljednje dvije godine vodio, a koje ima sve odlike klasičnog političkog progona. Čak prije nego što je predmetna revizija dostavljana vijećnicima pred sjednicu Gradskog vijeća održanu krajem rujna, parcijalni nalazi iste su se brže-bolje pojavili u određenim lokalnim medijima uz maliciozne naslove, teške insinuacije i izvrtanje činjenica. Takvo postupanje orkestrirano je s jednim razlogom – obračuna s političkim neistomišljenikom, nanošenju štetu meni osobno i sve to korištenjem javnog novca i javnih resursa jer je riječ  o internom revizorskom izvješću koje su proveli i napisali javni službenici, zaposlenici gradske uprave podređeni gradonačelniku. 
 
Ne samo da su nalazi revizije bazirani na netočnim postavkama nego je i „gradonačelnik svih građana" istu koristio za javno obračunavanje izvodeći dodatne zlonamjerne konstrukcije. Tako je u svojim javnim nastupima između ostalog prigovorio da je Sanitat skupo platio nadogradnju upravne zgrade koja je (renovacija prizemlja + izgradnja kata) ukupno stajala 3,5 milijuna kuna, dok će samo namještaj u njegovom uredu porezni obveznici, građani Dubrovnika platiti milijun kuna. Milijun kuna da bi se baš gradonačelnik ugodno osjećao dok je na poslu. Je li onda pogrešno pitati se koliko bi zgrada Sanitata u Peytonu koštala da ju je Franković radio, ako na novu fotelju i uredski materijal bez problema spiska milijun kuna? 
 
Druga kritika, koju su ponavljali kao mantru, odnosila se na kvalitetu provedenih javnih nabava pa je gradonačelniku problem što su iste napravljene izvrsno i što su za njihovu provedbu angažirani najbolji profesionalci. Da je njegov suradnik, sadašnji predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica isto napravio već bismo na zemljištu (preko puta zgrade Sanitata) svjedočili radovima na kompleksu Studentskog doma. 
 
Sanitat Dubrovnik u posljednjih nekoliko godina pretvoren je u jedno od najuspješnijih gradskih komunalnih društava. Ušli smo na tržište modernog marketinga, uveli nove proizvode, modernizirali poslovanje, ostvarili profit Grad Dubrovniku kao vlasniku, a sve smo to uspjeli bez opterećivanja naših sugrađana. Dapače, cijena parkinga je smanjenja, a stvoreni su uvjeti za daljnje smanjenje. I sama činjenica da sam uz sve zaposlenike Sanitata sudjelovao u tom procesu ispunja me zadovoljstvom i ponosom. 
 
S druge strane, izvješće o obavljenoj internoj reviziji izrađeno je nestručno i neobjektivno s isključivim ciljem političkog progona, a utemeljeno je na insinuacijama uz istovremeno zanemarivanje službene dokumentacije društva Sanitat Dubrovnik d.o.o., internih akata Društva, ali i relevantnih zakonskih propisa. Stoga ću potražiti zakonsku zaštitu od opisanog postupanja gradonačelnika i njegovih suradnika, tim više što postoji sumnja da su navedenim radnjama ostvarena obilježja kaznenog djela lažnog prijavljivanja. 

Posebno me tijekom rasprave o reviziji na Gradskom vijeću zaprepastila količina ispoljene mržnje, a gradonačelnik i njegovi suradnici govoreći o temi i provlačeći različite klevetničke navode ne ustručavaju se ni od uplitanja u moj privatni život. 

Za dobrobit ovog grada iskreno se nadam da je gospodin Franković još ošamućen od izborne borbe te da će doći k sebi i konačno početi raditi posao za koji prima plaću. A to sigurno nije trošenje javnog novca na blaćenje političkih neistomišljenika."
 
Vedran Kunica

Grad Dubrovnik dodijelit će dubrovačkoj Općoj bolnici i Domu zdravlja Dubrovnik po stan na korištenje liječnicima. Domu zdravlja Grad će na korištenje dati i prostor od 150 kvadrata u Mokošici za pedijatrijsku i eventualno ginekološku ambulantu.

No, tijekom rasprave nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović predložila je izradu strategije dodjele gradskih stanova kojoj bi prethodila revizija korisnika stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika.

Potaknut prijedlogom Čale Mratović gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je revizija korisnika gradskih stanova, koja još nije gotova, pokazala kako u tim stanovima ima onih koji u njima ne bi trebali biti, jer neki od njih imaju visoka primanja dok ima i onih koji žieve u gradskim stanovima iako u svom vlasništvu imaju nekretnine na području Grada Dubrovnika.

- Obzirom da ste potakli pitanje revizije stanova koje koriste osobe koje su na to nekad imali pravo, moram vas izvijestiti kako smo većinu revizije proveli i utvrđeno je kako 21 stan koriste osobe koje na to nemaju pravu, imaju ili riješeno stambeno pitanje ili po glavi obitelji imaju veća primanja nego je predviđeno odlukom Grada Dubrovnika. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Ima obitelji koje imaju prihode skoro 10 tisuća kuna po glavi, a koriste gradski stan, a ima ih jako puno u onoj kategoriji od oko četiri tisuće kuna po glavi i stanuju u gradskom stanu. Revizija se radi i uskoro će biti završena i onda vjerujem da ćemo te stanove dati onima kojima trebaju, odnosno onima za koje Gradsko vijeće odluči da su im potrebni. - kazao je Franković.