Nakon proučenog Revizorskog izvješća o radu Sanitata za 2016 godinu, ali i izvješća Uprave Sanitata za 2016. godinu kao predsjednik Skupštine Društva Sanitat u razdoblju 2009. -2017. godine potpuno jasno kažem da je komunalno društvo Sanitat, pod vodstvom direktora Vedrana Kunice i njegovih suradnika izvanredno obavilo sve poslove iz svoje nadležnosti koje mu je povjerila Skupština društva i Grad Dubrovnik. – napisao je bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić na svom Facebook profilu u postu u kojem, kako navodi i sam na kraju, govori o javnoj i medijskoj hajki aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića i HDZ-a na donedavnog direktora Sanitata Vedrana Kunicu.

„Ne samo da su poslove obavili na zadovoljstvo vlasnika, Grada Dubrovnika i susjednih općina nego su to napravili i na veliko zadovoljstvo njegovih korisnika, građana Dubrovnika i brojnih turista. Istovremeno, Sanitat je brojnim inovacijama postao lider na hrvatskom tržištu komunalnih tvrtki sličnih djelatnosti od kojih druga komunalna društva mogu samo učiti.“ – zapisao je Vlahušić čoji post dalje prenosimo u cijelosti:

- Društvo Sanitat poslovnu 2016. godinu završilo je s dobiti od 5.3 milijuna kuna.

- Sanitat je nenaplaćena potraživanja od zaustavljanja autobusa na Pilama u iznosu od 14.5 milijuna kuna prenio na Grad Dubrovnik.

- Sanitat je u dogovoru s Gradom Dubrovnikom pokrenuo više sudskih postupaka za naplatu istih i po svim pravomoćnim odlukama više sudova u Hrvatskoj, dobio tužbe protiv neplatiša , čime će proračun grada Dubrovnika uskoro biti bogatiji za iznos od 14.5 milijuna kuna plus pripadajuće kamate, a sudske troškove snosit će turističke agencije koje su odbijale platiti svoje zakonske obaveze.

- pozitivni rezultat Sanitata za svoga većinskoga vlasnika, Grad Dubrovnik i njegove građane iznosi ravno 20 milijuna kuna, od toga 5.3 milijuna operativne dobiti i 14.5 milijuna kuna s pripadajućim kamatama od turističkih agencija.

Sanitat Dubrovnik, a što revizija i potvrđuje, osigurao je svojim zaposlenicima dobre plaće i prihode, te druga radna prava, za vrijedan rad svojih zaposlenika. Istovremeno je povećao broj zaposlenih sa 63 na 79; zaposleno je 27 novih djelatnika, a 11 zaposlenika otišlo je u mirovnu. Svi novozaposleni opravdali su svoje radne obaveze jer je samo zahvaljujući njima Sanitat svome vlasniku osigurao 20 milijuna kuna dobiti.

Ono što je tu najvažnije jest da Sanitat u proteklih 8 godina nije svoje pozitivno poslovanje temeljio na povećanju cijena komunalnih usluga za građane Dubrovnika, nego je razvijajući tržišni princip i većinu prihoda privređivao od posjetitelja Dubrovnika. Dapače, cijena usluga za građane je svake godina bila povoljnija, a što se najviše vidi iz cijena parkirnih karata za građane Dubrovnika, koje su sada 60 kuna mjesečno, a zahvaljujući odličnim poslovnim rezultatima stekli su se uvjeti da se i tako povoljna cijena prepolovi te da umjesto 60 kuna mjesečno iznosi 30 kuna mjesečno ili 1 kunu dnevno.

Vodeći računa o svojim zaposlenicima završio je nadogradnju nove poslovne zgrade, vlastitim sredstvima, čime će sve službe biti na jednome mjestu, a postići će se i značajna financijska ušteda u narednim godinama.
Bez vrijednih zaposlenika Sanitata Dubrovnik bi imao prometni kolaps; dovoljno je vidjeti njihov svakodnevni trud i rad na Pilama te ostalim prometnicama.

Zimski festival u protekle dvije godine s bajkovitom atmosferom na Stradunu, kućicama sa snijegom, zelenilom, dimom, umjetnim snijegom…u značajnom segmentu djelo su Vedrana Kunice i brojnih vrijednih i kreativnih zaposlenika Sanitata.

Moderno oglašavanje na elektronskim panoima je najsuvremenije u Hrvatskoj. Ne samo da pruža neophodne i vrijedne informacije građanima i turistima, nego je od početka bilo samoisplativo te donosi dobit. S druge strane, zidno plakatiranje postalo je uredno, zaštićeno staklenim okvirima, koji štite od vandala, ali i povećavaju prihode.

Tržnica i ribarnica u Gružu jedno je od ogledala društvenog života grada, a novi projekt sa svim konzervatorskim dozvolama izradio je ugledni i nagrađivani arhitekt Dinko Peračić. Završen je i projekt tržnice u Lapadu s poslovnim centrom kao novo društveno okupljalište Lapađana i njihovih gostiju. Dugoočekivana tržnica u Mokošici, za koju je projekt također završen, postat će novo društveno okupljalište Mokošice i susjednih naselja.
Parkiralište Radeljević sa 160 novih parkirnih mjesta za građane koje je svakodnevno popunjeno značajno je riješio pitanje pronalaženja parkirališnog mjesta u gradskom poslovnom centru te tržnici u Gružu.

Sanitat je bio i jest predvodnik implementacije Smart city rješenja, kao što su postavljeni senzori na parkiralištu ispod žičare te na parkiralištu na Pilama. Istovremeno je u suradnji s DURA-om kao nositeljem projekta ugovoren i nastavak ugradnje dodatnih senzora na području Ploča, informatizacija i postavljanje parkirališnih senzora na sva taxi stajališta u gradu te postavljanje parkirnih senzora i posebne aplikacije za 9 parkirališnih mjesta na Pilama i dodatna mjesta na Pločama.

I za kraj, trebamo se zapitati zašto se nova gradska vlast na neistinit i podcjenjivački način svim silama trudi omalovažiti izvanredne rezultate Sanitata, njegovih djelatnika i direktora Vedrana Kunice. Osim političkog progona, ne nalazim nijedan racionalni razlog. Osim ukoliko promjenom odvjetničkoga društva koje je dobilo sve sudske sporove protiv neplatiša za zaustavljanje na Pilama namjeravaju istim tim neplatišama pribaviti materijalnu korist veću od 15 milijuna kuna.

Vedran Kunica je za svoje rezultate „nagrađen“ prijevremenim otkazom i javnom degradacijom, dok je Niko Kapetanić nakon što mu je istekao mandat postao savjetnik direktora Sanitata, najprije gospodina Valentina Dujmovića, a kasnije Vedrane Kunice. To je bila moja odluka, ali imala je i potporu obojice direktora Sanitata.

Dubrovnik zaslužuje poštovanje svih, a pogotovo odgovornih osoba koje Gradu i građanima donose dobit, stvaraju nove inovativne proizvode, a svoje djelatnike poštuju najprije kao ljude, a onda kao profesionalce.
Sadašnja javna i medijska hajka koju gospodin Franković i HDZ vode protiv Sanitata i Vedrana Kunice potpuno je suprotna Dubrovniku i njegovoj tradiciji.“ – napisao je Andro Vlahušić.

D.M.

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž u priopćenju za medije osvrnuo se na važnost razvrstavanja otpada, osvrčući se na Zakon o gospodarenju otpadom. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Svakim danom proizvodnja otpada kućanstava se povećava. U Hrvatskoj je Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu još 2013. godine. Dakako, potpuna provedba tog zakona podrazumijeva svijest građana o važnosti razvrstavnja otpada, ali čak i važnije od toga dobru infrastrukturu (od adekvatnih kontejnera pa do adekvatnog načina zrbinjavanja smeća na gradskim odlagalištima) gospodarenja otpadom. Između ostalog Hrvatska kao članica EU je imala i obavezu modernizirati gradska odlagališta otpada.

Kod nas se otpad na odlagalištima još uvijek zbrinjava na hrpu. Jeste li možda znali da je dovoljno da se u tonama odloženog otpada nađe baterija ručnog sata da izazove potencijalnu katastrofu? Ovaj primjer ukazuje na važnost dobrog gospodarenja otpadom koji počinje razvrstavanja kućnog otpada, a završava njegovim adekvatnim zbrinjavanjem prema suvremenim standardima.

Ali kako je započela implementacija tog Zakona? Započela je uvođenjem raznobojnih kanti za smeće (plavi za papir, žuti za plastiku i zeleni za miješani komunalni otpaad) i edukacijom građana o važnosti razvsrtavanja otpada već u kučanstvima. A kako završava provedba ovog Zakona? Završava tako da se otpad razvrstan po kantama za smeće opet pomiješa zajedmo najprije u kamionu, a zatim na gradskom odlagalištu.

Koji je smisao da građani Dubrovnika u svoje domove nabave (barem tri) kućne kante, marljivo i savjesno razvrstavaju kućni otpad, a zatim isiti iznose u tri različite vrećice do odlagališta, kada taj isti otpad završava kao da nikada nije niti bio razvrstan?

Pitamo vas ima li onda smisla da Dubrovčani razvrstavaju kućni otpad dok se ne rješi način zbrinjavanja otpada na odlagalištima?" - stoji u priopćenju predsjenika DUSTRA-e Željka Raguža.

DPP

Glazbeni salon ciklus je koncerata Dubrovačkog gudačkog kvarteta i Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji će se održavati kroz mjesec studeni u Slanici u Revelinu. Prva tri petka u mjesecu rezervirana su za koncerte Dubrovačkog gudačkog kvarteta koji će posjetiteljima pružiti raznolik program klasične glazbe. Počeci koncerata zakazani su u 20 sati.

Tako će prvi koncert koji je zakazan večeras uz kvartet u sastavu Slobodan Begić, violina; Iva Vukić, violina; Lidija Martinović, viola i Vanda Đanić, violončelo, ugostiti i tenora Mirjana Bukmira. Na programu su djela F. Schuberta, G. Giordanija, C. Francka, F.P. Tostija, R. Schumanna, P.I. Čajkovskog i drugih. Koncert 10. studenoga bit će posvećen bečkim klasičarima – Haydnu, Mozartu, Beethovenu i Schubertu, a 17. studenoga publika će imati priliku poslušati glazbu od baroka do 20. stoljeća.

Svim žiteljima grada Dubrovnika ulaz na koncert je besplatan.

R.R.

U listopadu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 142.165 dolazaka, što je 14% više od listopada 2016. godine i 514.766 noćenja, što je 10% više nego u listopadu 2016. godine.

U deset mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.859.203 dolazaka s ostvarenih 8.181.765 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

Moglo bi se reći da je svijet slikarstva, ipak i usprkos svemu, najširi svijet nestvarnoga, jer u njega uključena je mašta, nezaustavljiva divlja rijeka kao osnovna potka svakog stvaranja. Kao i kod svakog uloženog truda i vremena, neminovno u jednom trenutku mora doći do razdiobe stvarnosti: one koja bira biti orijentirana komercijalnome ili one koja bi se mogla svesti na pojam neodoljivog hobija. Jasno, u praksi nije sve tu stvar odluke i određenja, gdjekad i sreća igra bitnu ulogu. No, oni koji bi htjeli, koliko u Dubrovniku mogu živjeti od slikarstva, prodaje svojih umjetničkih dijela? Ili, to u Gradu nužno mora ići ruku pod ruku s turističkim zanosom, što opet bitno utječe na prilagođavanje ciljanoj publici...

Povjesničar umjetnosti Antun Karaman govori "kako bi se u načelu od slikarstva moglo živjeti s tim da se zadrži izrazita kvaliteta, ali i da se prilagodi tržištu".

ANTUN KARAMAN: IMA ONIH KOJI I PREDIMENZIONIRAJU SVOJU VRIJEDNOST

- Drugim riječima, isključivo od nekog sofisticiranog slikarstva vrlo je teško preživjeti, ali u kombinaciji s proizvodnjom suvenira, uz povezivanje s nekim od poslova oko dizajna ili izdavaštva, dakle poslovima koji su bliski likovnoj umjetnosti, moglo bi se povezati kraj s krajem i zapravo pristojno živjeti. - kaže Karaman.

Smatra li da je takvo stvaranje, recimo ono za turističke svrhe, u biti određeni gubitak vrijednosti samog umjetnika?
- Uvijek je to od slučaja do slučaja. Ima ljudi koji ne mogu preći kvalitet ni kad se bave ne znam kakvom umjetnošću, a neki drugi imaju vrijednost i kad rade suvenir. Suvenir je široka pojava koja ima svoju publiku. Pak, ta publika nije uvijek zahtjevna. Zahtjevniji kupac će kupiti nešto što je vrjednije, a onaj koji o tome nema neka velika znanja, kupit će bilo što. U nas se blizu 200 ljudi bavi likovnom umjetnošću, među njima se nađe podosta onih koji bi mogli zadržati visoku razinu. Ili, barem višu razinu. Sve drugo i nestaje s likovne scene. - objasnio je Karaman.

Odgovorio je i na pitanje koje se tiče dubrovačke publike, onih koji su spremni zidove ukrasiti umjetninama. Dojam je kako ona i nije preširoka.
- Male sredine su uvijek osuđene na uzak krug ljudi, to je sasvim logično. I u velikim gradovima nemate preširoku publiku. No, Dubrovnik spašava to što ipak ima dosta prolaznika koji dolaze u Grad, žele kupiti nešto dubrovačko pa je lakše plasirati suvenir. Međutim, bilo bi žalosno kad bi se umjetnici samo na toj razini likovnog izraza zadržavali, dobro je da se mnogi trude ostati u svom umjetničkom svijetu, što se često vidi iz priloženog. Ali, ima i onih koji predimenzioniraju svoje vrijednosti pa u tom smislu više o svojoj umjetnosti govore nego što ona vrijedi. - zaključio je Antun Karaman.

LENA KRAMARIĆ: IMAM ŠTO ZA JESTI, ALI...

Pak, od slikarstva u Dubrovniku živi slikarica Lena Kramarić. Odnosno, ne bavi se nekim drugim poslom za život. Kaže kako tu ne postoji decidiran odgovor.
- Iznajmljujem stan, imam što za jesti, znači da preživljavam od toga. A na koji način i kako, odnosno što to sve zahtjeva je neka druga stvar. Zanimljiv je aspekt koliko je to preživljavanje povezano uz Dubrovnik, čije neke prednosti pokušavam iskoristiti, a tiče se turizma. Grad živi od turizma, većina onih koji tu dobro žive, na neki način su povezani s turizmom. Dolaze ljudi iz cijelog svijeta u Dubrovniku, nije tu bitna sama prodaja nego i kontakt sa svijetom što je velika prednost Dubrovnika. Tako da se zadnjih godina trudim da mi je za vrijeme sezone slike moguće negdje vidjeti jer nemam svoj atelje, dućan ili galeriju. Pak, galerije koje funkcioniraju u Gradu su suvenirskog tipa i ako bude izložena jedna ili dvije moje slike to je onako u sklopu tisuću drugih slika i predmeta. Što prezentacijski nije ono što bih željela. - objasnila je Kramarić.

- U biti, sve što prodajem je dosta malo od turizma. Drugo, ljudi mi dolaze s vremena na vrijeme za neki poklon, recimo za vjenčanje, što nije ono od čega bih mogla živjeti, ali dobro dođe. Super mi je kad se preko Interneta proda slika, to je onako jedan konkretan iznos koji može funkcionirati kao plaća na mjesečnoj razini. A ove druge stvari? Dogodi se nekoliko mjeseci ništa i onda jedan mjesec se tu nadoknadi kad se jedna stvar na drugu nadovezuje. Trudim se raditi i stvarati, vjerujem da ta energija ne odlazi u prazno nego se vrati, ne nužno kroz zaradu nego i na druge načine. - istaknula je.
Rekla je svoje mišljenje i o suvenirskom načinu rada.
- Razmišljam kad bih imala priliku, recimo da imam svoj prostor, koji bih dakako trebala plaćati, uz slike ponuditi i neke druge proizvode. Nisam strogo protiv toga, to je jedna vrsta posla. Ali, svatko za sebe mora naći dozu do koje može ići. Ali, kako Grad funkcionira, vjerujem da bi se ta granica brzo zamutila kako bi se preživjelo. Čisto općenito govorim. Meni se dogodilo da sam rekla: "Dobro, idem probati s nečim takvim". No, uvijek bi me nešto spriječilo. Ne znam je li to unutarnji inat, možda neka bahatost, ne znam kako bih to opisala, ali imam malo slobodnog vremena pa ga koristim za ono što me zadovoljava, a to je konkretno slikanje. Velim, da imam svoj prostor možda bi bilo drugačije, možda bi uz te slike bilo još nešto. Kad je dozirano i lijepo, nisam protiv toga. - zaključila je Kramarić.

ŠKERLJ: NE BIH MOGAO ŽIVJETI SAMO OD SLIKARSTVA

Dubrovački slikar Josip Škerlj, koji je dugi niz godina radio i kao profesor u osnovnoj školi, ustvrdio je kako se od slikarstva jako teško može živjeti.
- Nisam siguran da se može od toga živjeti, dakle tako da imaš kao plaću, stalna mjesečna primanja. Kad sam se oženio, odmah sam počeo raditi, onda se nije moglo od toga živjeti. Danas imam penziju, povremeno se proda neka slika... Ne bih mogao živjeti samo od slikarstva. Možda je to nekad mogao Đuro Pulitika, dubrovački bard slikarstva. Danas? Sumnjam u to. - dodao je Škerlj.
Naglašava kako su prije turisti više kupovali umjetnine.
- Turisti dolaze da bi se "napili" te ljepote tog starog dojma kojega Dubrovnik pruža. Što će mu slika kao putniku, ima pametni mobitel pa snima. Mislim, nije da turisti ne kupuju, ima toga, ali najviše se kupuju suveniri. Imam dosta godina i ne razmišljam o tom stvaranju. Malo je to i problematično, za mene, kao i za druge slikare. Rekao bih, jeftino. - istaknuo je Škerlj.

MERCEDES BRATOŠ: EKONOMIJA DIKTIRA TEMPO I U SLIKARSTVU

Mercedes Bratoš je dubrovačka slikarica, s adresom u Zagrebu. U ljetošnjem razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr ona je rekla kako "ne zna nikoga tko danas od slikarstva može živjeti". A, sada je ponovila te svoje riječi.
- Čast iznimkama koji mogu živjeti isključivo od slikarstva, ali ja ih ne znam osobno. Svi rade još jedan dodatan posao ili čak dva radi egzistencije. Neki poslije akademije odustaju od slikanja, jer nemaju mogućnosti se dalje graditi. Nije to lagan posao. Samo eto oni koji ne odustaju, to istinski vole i hrane se stvaranjem. - kaže ona.

- Razlog zašto se ne može živjeti je jednostavan. Ekonomija, politika, gospodarstvo utječu na sve pa tako diktiraju i u ovoj domeni. Ljudi ne mogu priuštiti uvijek lijepe stvari pa odustaju, gledaju i promatraju... Zato postoje izložbe gdje se umjetnici prezentiraju, "reklamiraju", pokažu svoj trud i rad. S druge strane, to je opet veselje i radost pored svega za umjetnika. Na sve to gledam optimistično, sve dođe i sve prođe. Sad je tako što ne znači da se situacija neće promijeniti. Samo treba ustrajati u tome sto radiš i stvaraš. - kazala je Bratoš.
Mercedes je studirala u Italiji, sad, dakle, živi u Zagrebu.
- Situacija u svijetu je malo drugačija od naše sto se tiče prodaje. Dubrovnik ima kapacitet da postane kulturno središte tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Ima mladih i ambicioznih kulturnjaka koji mogu podignuti Dubrovnik na visoki nivo kulturnih događanja, samo trebaju imati podršku građana. Ipak je to mali grad pa najmanja pogreška dođe do izražaja. Dok u Zagrebu je malo drugačija situacija. Veći grad, više događanja i situacija je sigurno bolja. - objasnila je Bratoš.

PAČE SENTOVIĆ: OTKAD RADIM NIKAD NIJE BILO LOŠIJE

Vlasnica galerije Klarisa Jelena Pače Sentović rekla je više o ovoj temi iz drugoga ugla, dakle onoga galeristice, odnosno osobe koja već dugo prati trendove u ovoj oblasti.
- Što se tiče Dubrovčana, najviše kupuju mladi ljudi za poklone, za vjenčanja. Manje se prodaje u galerijama doduše, jer se obično ide izravno kod umjetnika u atelje gdje je i jeftinije. No, opet, taj atelje je zatvoren, i nije pristupačan strancima. Što se tiče galerija, najbolji kupci su naši ljudi koji žive vanka. Općenito, kvaliteta opada, tu su i prodavanja po ulicama, koja ne paše niti nama galeristima niti umjetnicima. To je sramota Grada Dubrovnika, odnosno onih koji odlučuju da se tu stvari ne reguliraju, jer oni prodavaju kopije kao da su originali. - rekla je Pače Sentović.
- Otkako radim, nikad nije bilo lošije. Grad posjećuje toliko ljudi, a postoji zapravo samo nekoliko galerija. No, što je više turista nama posao pada, odnosno ovome poslu ne paše masovni turizam. U ovom sam poslu 40 godina, prije sam radila velike izložbe. Danas se nemaju kome raditi. Prije se Murtić prodavao, a sad već dvije godine ne mogu prodati original Đura Pulitike i Eda Murtića. Govori i to o trenutnoj situaciji. - zaključila je Jelena Pače Sentović.

Nakon što je Đivo Matić (34) osumnjičen za ubojstvo svoje majke Lidije Matić (65) te je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo rješenje o provođenju istrage zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ubojstva iz čl. 110. Kaznenog zakona po kojem je najmanja moguća kazna, dokaže se li se krivnja, pet godina zatvora, DORH se oglasio priopćenjem koje otkriva stravične detalje ubojstva u Čokolinu.

Naime, kako navodi DORH, postoji osnovana sumnja da je Đivo Matić, kojem se u priopćenju ne navodi ime, svoju majku zatekao na spavanju i tukao ciglom do smrti oko 4:52 sata ujutro 22. listopada.

„U nakani da liši života svoju majku, ušao je u stan prethodno slomivši ciglom staklo na ulaznim vratima te u dnevnom boravku istom ciglom više puta udario po glavi svoju majku koja je spavala na krevetu. Oštećenica je zadobila prijelome svih kostiju lica, čeljusti i krvarenje u području dušnika uslijed kojih je preminula.“ – navodi se u DORH-ovu priopćenju.

Sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku je 31. listopada, na prijedlog Državnog odvjetništva, odredio istražni zatvor protiv Điva Matića.

D.Mladošić

Obzirom na pozitivne rezultate i veliki interes javnosti, ali i povećanje smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama, prometna policija će na području cijele Hrvatske, pa tako i na području Policijske uprave ponoviti 24-satni pojačani nadzor brzine. Nadzor će se provoditi od 06,00 sati 23. do 06,00 sati 24. studenog 2017. godine.

Policija nadzor brzine provodi na lokacijama koje su se, prema analizama, pokazale najkritičnije u smislu kršenja ograničenja brzine, ali ovom prilikom ponavljamo poziv građanima da nam od danas do 18. studenog 2017. godine predlože lokacije za koje oni smatraju da je potrebno nadzirati brzinu. Uključivanje građana u ovu aktivnost se pokazalo korisnim u preventivnom smislu, odnosno pokazalo se da ovakve aktivnosti podižu svijest kod vozača u odnosu na negativne posljedice prebrze vožnje, što je ujedno i cilj ove akcije.

Svoje prijedloge s naznakom „Prijedlog lokacije nadzora brzine“, građani mogu dostaviti na sljedeće načine:
elektroničkom poštom na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
telefonom na broj 020/443-051 (od 8 do 16 sati)

Nakon analize svih dostavljenih prijedloga građana, biti će izabrane lokacije pogodne za nadzor brzine. Akcija će se provoditi kontinuirano, na velikom broju lokacija u naseljenim mjestima i izvan njih pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.

PU dubrovačko - neretvanska

Od 2006. godine, Heraklea, prva agencija specijalizirana za „mystery shopping“ u Hrvatskoj, provodi mjerenje kvalitete usluge na vrhuncu turističke sezone, budući da je turizam iznimno važna uslužna djelatnost.
Tako su i ove godine u razdoblju od lipnja do rujna tajni gosti mjerili kvalitetu usluge u prijevozu, smještaju, pri kupnji suvenira, traženju informacija te u ugostiteljskim objektima.

Mjerili su se osnovni elementi kvalitetne usluge: početni pozdrav, osmijeh, pozdrav na odlasku, zahvala te poziv na ponovni posjet. U istraživanju je obuhvaćeno 978 lokacija diljem Jadranske obale, ali i kontinentalne Hrvatske.

Turistički djelatnici manje pozdravljaju goste na dolasku, ali sve više pozivaju na ponovni posjet

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo da je 83,13% djelatnika pozdravilo goste te je zabilježen pad od 3,27 postotnih poena u odnosu na prethodnu godinu. Djelatnici su se osmjehnuli gostu u 71,51% slučajeva što je za 7,38 postotnih poena bolji rezultat od prošlogodišnjeg. 83,22% djelatnika je pozdravilo gosta na odlasku, a zahvalilo je njih 72,82%.

Najlošiji rezultat od 28,31% je zabilježen kod poziva na ponovni posjet, iako je rezultat za 3,78 postotnih poena bolji u odnosu na prethodnu godinu.

Kvaliteta usluge kao element konkurentske prednosti

Kvaliteta usluge u turizmu je ključni faktor za zadržavanje gosta, jer nezadovoljan gost je izgubljen gost. Odnos djelatnika prema gostu u današnjim uvjetima izražene konkurencije i sve većeg rasta zahtjeva gostiju, postao je jedan od ključnih faktora opstanka na tržištu.

Važno je osvijestiti da je osim prirodnih ljepota koje posjeduje naša domovina, potrebno uložiti vrijeme u edukaciju turističkih djelatnika kako bi njihov odnos prema gostima postao prepoznatljivo obilježje po kojem će nas gosti pamtiti i preporučiti drugima. Na taj način ljubazni turistički djelatnici postaju element konkurentske prednosti i važan čimbenik turističke ponude.

DPP

Najučestaliji razlog izlaska na intervenciju tima hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) koji je tijekom protekle turističke sezone bio smješten u Zračnoj luci Dubrovnik bio je srčani udar. Od ukupno 148 intervencija i isto toliko zbrinutih hitnih pacijenta, čak 16% intervencija odnosilo se na dijagnozu srčanog udara, a slijede intervencije zbrinjavanja osoba s dijagnozama akutnog abdomena (12%) i moždanog udara (11%). – navodi se u priopćenju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM).

„Timu HHMS-a u prosjeku je trebalo pet minuta od dojave za intervencijom do polijetanja, a u gotovo pet mjeseci djelovanja zbrinuli su 74% oboljelih i 26% ozlijeđenih pacijenta. Od ukupnog broja pacijenta (148), njih 79% su hrvatski građani, dok je 21% hitnih pacijenata bilo iz inozemstva. Najviše intervencija, čak 52%, tim HHMS-a imao je na otoku Korčuli i to 65% u gradu Korčuli, a 35% u općini Blato. Velik broj intervencija (27%), tim HHMS-a imao je u Metkoviću, nešto manje na Pelješcu (10%), dok je i na Mljetu i na Lastovu imao 3% intervencija.“ – piše u priopćenju.

„Prema podacima HZHM-a, hitni pacijenti su na daljnje bolničko liječenje u 78% slučajeva prevezeni u Opću bolnicu Dubrovnik, dok su u preostalim slučajevima prevezeni u Klinički bolnički centar Split. Demografski podaci ukazuju na veći broj pacijenta muškog spola (59%), a utvrđeno je i da je 46% zbrinutih hitnih pacijenata bilo u dobi od 64 i više godina te 41% pacijenata u dobi od 20 do 64 godine. U 8% slučajeva riječ je bila o pacijentima od sedam do 19 godina, a u 5% slučajeva radilo se o najmlađim pacijentima, odnosno o djeci do šest godina.“ – podaci su HZHM-a.

„Ovo je druga sezona djelovanja HHMS-a s bazom u Dubrovniku. Služba je uspostavljena još prošle godine zbog izrazito velike udaljenosti između bolnica za prijevoz i zbrinjavanje hitnih pacijenata medicinskim vozilom na području Dubrovačko-neretvanske županije. Hitni medicinski tim osiguralo je Ministarstvo zdravstva djelatnicima iz županijskih zavoda za hitnu medicinu, dok se za let koristio helikopter Ministarstva unutarnjih poslova Eurocopter EC 135.“ – stoji dalje u priopćenju.

„Dimenzije i tehničke karakteristike ovog helikoptera, opremljenog poput zemaljskog vozila za hitne medicinske intervencije, znatno olakšavaju pristup pacijentu budući da se njime može slijetati na različite površine pri čemu medicinski tim može obaviti kompletnu intervenciju. Time je omogućena dostupnost odgovarajuće hitne medicinske skrbi i pravovremeni pristup bolnicama svim stanovnicima i posjetiteljima otočnih, ruralnih i slabo naseljenih područja ove županije, na zadovoljstvo njenih građana i svih aktera ovog projekta.“ – naveli su iz HZHM-a.

DPP

Umjetnička galerija Dubrovnik u subotu, u 10 sati organizira stručno vodstvo kroz aktualnu izložbe „Praznina – izbor iz hrvatske fotografije XXI. stoljeća“ i osvježenje za posjetitelje.

„Subotnja kava u Galeriji“ novost je u programu Umjetničke galerije Dubrovnik kojom se još više želimo približiti našim sugrađanima i svim posjetiteljima grada Dubrovnika nudeći im drugačiji doživljaj jedne kulturne ustanove. Ovakav vid interakcije s posjetiteljima izvodit će se jednom mjesečno kroz aktualne izložbe ili stalni postav.

U subotu, 4. studenog 2017. godine, stručno osoblje Galerije provest će sve posjetitelje kroz postav aktualne izložbe „Praznina – izbor iz hrvatske fotografije XXI. stoljeća“ koja ostaje otvorena do 5. studenog tako da je ovo izvrsna prilika za sve one koji još uvijek nisu pogledali izložbu da je pogledaju ovu subotu.

Nakon stručnog vodstva, svi posjetitelji, kako odrasli, tako i djeca, moći će se osvježiti kavom i sokovima.

UGD

Policijski službenici Postaje granične policije Metković su u popodnevnim satima u srijedu, na predjelu brda Dubravica u Metkoviću, zatekli dvojicu muškaraca u branju vrhova marihuane iz improviziranog plastenika.

Radi se o dvojici hrvatskih državljana u dobi od 23 godine koji su marihuanu proizvodili za osobne potrebe. Očevidom je s mjesta događaja izuzeto 20 stabljika marihuane visine 60-118 cm, koja je bila u fazi sušenja.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su dvojica 23-godišnjaka počinila kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama i policija protiv njih podnosi kaznenu prijavu u redovnoj proceduri.

A.B.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je novi Zaključak o uvođenju povlaštene cijene karte studentima dubrovačkih visokoškolskih ustanova za korištenje usluga javnih ustanova u kulturi Grada Dubrovnika, a kojim će im ulaznice u kulturne ustanove poput kina i kazališta te ulaznice na gradske zidine uz predočenje „iksice“ biti dostupne bez naknade.

„Povlaštena cijena karte u potpunosti zamjenjuje tehnološki zastarjelu Studentsku kulturnu karticu uvedenu još 2006. godine. Stoga je Grad Dubrovnik, a prema prijedlogu Sveučilišta u Dubrovniku korištenje ovih usluga, a sukladno praksi drugih visokoškolskih ustanova, vezao uz „osobnu kartu“ svakog studenta - studentsku iskaznicu ili tzv. iksicu.“ – piše u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

„Međutim, praktična primjena odluke donesene u rujnu ove godine izazvala je negodovanje dijela studenata koji nemaju prebivalište u Gradu Dubrovniku niti Dubrovačko-neretvanskoj županiji iz razloga što su za ulaznice u muzejske i galerijske ustanove, koje su žiteljima naše županije besplatne, morali plaćati definirani iznos od 10 kuna.“ – stoji u priopćenju u kojem se dalje navodi:
„Gradska uprava odlučila je reagirati na iskazane kritike te je postavljen novi model kako bi se svi studenti u svojim pravima izjednačili te kako studenti koji upravo Dubrovnik biraju kao mjesto stjecanja visokog obrazovanja ne bi bili u nepovoljnijem položaju.“

- U našem je interesu sustavno razvijati Dubrovnik kao sveučilišni grad i omogućiti svim našim studentima upoznavanje bogate kulturne ponude grada, ali i sadržajno ispunjavane njihovog slobodnog vremena. Odluka koju smo prvotno donijeli imala je značajni nedostatak što nije sve studente stavila u jednaki položaj. Kao gradonačelnik Grada Dubrovnika želim se zahvaliti svim studentima koji su nas upozorili na propuste u toj odluci te im ponuditi iskrenu ispriku ako su se zbog toga osjetili manje dobrodošlim u naš grad. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Novim zaključkom svim  studentima Sveučilišta u Dubrovniku, RIT Croatia i Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku (DIU) omogućuje se besplatno korištenje usluga javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik te Društva prijatelja dubrovačke starine (ulaznica na gradske zidine). Korištenje  navedenih usluga studentima je potpuno besplatno uz predočenje važeće studentske iskaznice (''iksice'') u vrijeme trajanja akademske godine, odnosno od početka listopada do kraja lipnja.

DPP