Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u Splitu na Razvojnom forumu Jadranske Hrvatske u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koji ima za cilj upoznavanje ključnih dionika razvoja s konceptom i dinamikom izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Uz župana na Forumu je sudjelovala i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, zajedno sa županima i direktorima razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, koji su prezentirali vizije i ključne smjerove razvoja sedam jadranskih županija.

U sklopu prezentacije za Dubrovačko-neretvansku županiju, župan Dobroslavić naglasio najvažnije projekte za jug Hrvatske u tom desetogodišnjem razdoblju: od dovršetka Pelješkog mosta, preko nastavka autoceste od Ploča do Dubrovnika hrvatskim teritorijem, razvoja lučke infrastrukture, Centra za gospodarenje otpadom ”Lučino razdolje”, Centara kompetencije za agrume i druge mediteranske kulture i Centra za marikulturu, brzobrodskih linija, izgradnje plinovoda, projekta razvoja širokopojasne infrastrukture, projekta navodnjavanja, Kongresnog centra, Sveučilišnog kampusa, izgradnje novih školskih i sportskih objekata, razvoja zdravstvenog turizma (Lječilišni centar Vela Luka i Opća bolnica Dubrovnik), obnove i očuvanja kulturne baštine s naglaskom na zaštitu od potresa itd.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je kako je svrha razvojnih foruma potaknuti razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske i o dugoročnim vizijama razvoja županija kako bi što bolje identificirali razvojna pitanja i potencijale te ključne gospodarske grane i strateške razvojne projekte županija.

Forumu je prethodio sastanak na kojeg su bili pozvani i gradonačelnici i načelnici otočkih općina i gradova, a na kojem je predstavljena novoustrojena Uprava za otoke i predstavljen Nacrt novog zakona o otocima kao i ostale aktivnosti koje Uprava za otoke planira provoditi

DPP.

Od 10. studenoga u Gružu će biti četrdesetak parking mjesta manje. Sanitat naime nije više zakupnik parcele u Žuljanskoj ulici. Riječ je o parkingu iza Robne kuće Minčeta, odnosno zgrade Grawea, „proslavljenom“ po labudici i kamionu koji su tamo godinama trunuli dok Sanitat nije uzeo u zakup zemljište i uredio parking.

„Obavještavamo cijenjene korisnike da od dana 10.11.2017. godine neće više biti moguće korištenje parkirališta u Žuljanskoj ulici, budući je navedeno parkiralište u privatnom vlasništvu, te Društvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o. više nije zakupnik istoga. Slijedom navedenoga, predlažemo cijenjenim korisnicima parkiranje na parkiralištu u sklopu bivše tvornice „Radeljević“.“ – naveli su jutros u kratkoj obavijesti iz Sanitata, a ponovili isto i iz gradske uprave ne navodeći razloge zbog čega Sanitat nije više zakupnik zemljišta i zašto se građanima ukida četrdesetak parking mjesta čije je uređenje itekako doprinijelo rješavanju problema parkinga na ovom predjelu.

Prema dostupnim informacijama zakup ovog zemljišta koštao je Sanitat oko osam tisuća kuna mjesečno. Zakup zemljišta u Radeljeviću košta 25 tisuća kuna. Sanitat je inače prošlu godinu završio s debelim plusom, odnosno dobit prije oporezivanja je iznosila 5,7 milijuna kuna.

U zakup privatnog zemljišta za uređenje parkinga u vrijeme mandata bivše gradske uprave i bivše uprave Sanitata ušlo se jer je to bio jedini izlaz za proširenje broja parking mjesta na ovim lokacijama s obzirom da gradskih parcela tu nema. Sad će ih biti četrdesetak manje.

D.Mladošić

Andro Vlahušić nije gradonačelnik Dubrovnika od siječnja ove godine. Njemu je zakonom, posebno skrojenim kako bi HDZ-ov Mato Franković mogao postati gradonačelnik, na određeno vrijeme onemogućeno političko djelovanje na način da se ne može kandidirati za čelnika ili vijećnika u lokalnoj samoupravi. No, bauk Andra Vlahušića kruži nad glavama HDZ-ovaca čiji je dosadašnji rezultat vođenja Grada jednak nuli.

Naime, unatoč silnim obećanjima aktualnog gradonačelnika Frankovića iz kampanje, nova vlast još konkretno nije pokrenula niti jedan projekt. Da do konca godine ni neće potvrdio je rebalans proračuna. Jedini projekt na kojem u HDZ-u i dalje intezivno pokušavaju raditi je – držati Andra Vlahušića što dalje od politike.

Na žalosnoj političkoj sceni u Gradu Dubrovniku Andro Vlahušić je naime i ovako politički sakat ostao jedina prava oporba vladajućoj kliki koja osvojivši većinu u Gradskom vijeću projektno drži Grad blokiran još od pada proračuna u prosincu 2014. godine, kada se i počeo smišljati plan kako Vlahušića spriječiti da išta radi i kako ga eliminirati. No, doduše, trenutno, nakon osvajanja vlasti, ne drže HDZ-ovci projektno blokiran Grad zato što to žele, htjeli bi možda oni kakav projekt i započet, realizirat, ali još će Čokolina trebat papat dok uopće nauče kako se projekti započinju. Zasad se bave samo Vlahušićevim projektima pri čemu im je on osobno najveći projekt.

Projekt držanja Vlahušića što dalje od političke scene uključuje njegovo ignoriranje, dogovorno u HDZ-u na svim razinama. Naime, oni ne žele odgovoriti na novinarska pitanja nakon što ih Vlahušić poklopi kakvim priopćenjem, izjavom ili intervjuom, uz komentar kako on nije politički relevantan.

No, pravi razlog zašto HDZ-ovci ne žele komentirati Vlahušićeve istupe u medijima koji smiju objavljivat njegove izjave, a ti su rijetki na inače bogatoj dubrovačkoj medijskoj sceni, ne leži u tome što bivši gradonačelnik Dubrovnika nije važan, leži tek u njihovu strahu od čovjeka kojem su zakonski politički zabranili djelovati.

Da je Andro Vlahušić i dalje jedina prava oporba HDZ-u te da je i dalje riječ o osobi koja je nezaobilazna na političkoj sceni unatoč trenutnim zakonskim preprekama i koliko ga se u toj stranci boje, HDZ-ovci redovno otkriju na svakoj od sjednica Gradskog vijeća. Zaborave tada projekt ignoriranja pa im je njegovo ime u ustima redovno, naravno trude se pri tome da govore što negativnije mogu, jer jedino to zapravo i mogu u gradskoj vijećnici obzirom da ga tamo nema da im odgovori pa se osjećaju moćno. Jadna je to moć.

Mi ćemo već ovo ljeto imati Mali raspjevani Dubrovnik, oni će izvesti koncert ispred crkve svetoga Vlaha dan prije otvaranja Igara. Mogu odgovorno reći da će Mali raspjevani Dubrovnik nastupati ovoga ljeta. - riječi su Mata Frankovića, koje je on izrekao još u ožujku 2015. godine, u kampanji pred prijevremene izbore, na kojima je poražen od Andra Vlahušića.

"Fastforward" dvije i pol godine poslije, ovaj put kao gradonačelnik, Franković na sjednici Gradskog vijeća izjavljuje kako je cilj da Mali raspjevani Dubrovnik ponovo djeluje, ako ne 2018. onda sigurno 2019. godine.

Na toj "pressici" HDZ-a na kojoj je Franković obećao nastavak ovoga projekta još za ljeto 2015., sudjelovao je i Đelo Jusić, koji se kafanskim rječnikom obrušio na Andra Vlahušića, dodajući i "kao je Mali raspjevani Dubrovnik od Grada dobivao 80 tisuća kuna". Što je valjda kao malo novca.

"On nema veze s Dubrovnikom, rekao mi je jedan Sarajlija kako on ide po Dubrovniku s planom grada. On ne zna gdje je tvrđava sv. Ivana. Važno je da se riješimo toga otrova. On nema veze s Dubrovnikom, on nije dijete Grada, on ne diše zrak dubrovački, a kamoli da ga shvati. Nisam ja tu nešto originalan, to je jedno opće mišljenje, on se ne zna ljudima javiti na putu, on ne zna hodati po Stradunu. Napravimo sve da ga maknemo. - rekao je Jusić, dodavši kako će se pjevati pjesma "Ima jedan Matija, moja je simpatija", aludiravši na Mata Frankovića.

Danas, njegova simpatija mu obećava kako će Mali raspjevani Dubrovnik ponovo zaživjeti. No, potrebno je tu poneke stvari i objasniti.

Mali raspjevani Dubrovnik s Gradom Dubrovnikom imao je veze koliko i bilo koja udruga ili privatni projekt, a koji funkcionira po modelu prijave na Javne potrebe u kulturi. Mali raspjevani Dubrovnik nikad nije bio nekakav "produžetak" gradske ustanove u kulturi Grada Dubrovnika, poput Linđovog blaga ili nešto slično tomu. Odnosno, kako je Vlahušić svojevremeno i objasnio baš po pitanju Jusića, "da bi dobili novac netko treba napisati zahtjev da ih dobijete, ako ne napišete da želite novac i ne pošaljete ga Kulturnom vijeću ili Gradu Dubrovniku, tu vam nitko ne može pomoći".

Što se tiče novca, odnosno 80 tisuća kuna koje su Jusiću sporne, recimo samo da je uz donacije u razdoblju siječanj-lipanj 2017. godine, Gradska glazba Dubrovnik dobila 60 tisuća kuna, a koja ima itekako veće produkcijske i tehničke zahtjeve od jednog zbora koji je vrijedan dio dubrovačkog identiteta, ali u kojemu na koncu pjevaju dječica, iz zabave, valjda bi tako trebalo biti.

Vlahušić je imao svoje odrednice onoga što je potrebno, a što nije. Tako je recimo odbio plaćati i Divlju ligu, očito smatrajući kako su tu dovoljne dvije bare i komad mora, a nije se tako pretrgao niti oko Malog raspjevanog Dubrovnika, no insinuacije kako ga je Vlahušić ugasio, nisu ništa drugo nego insinuacije jer kako možete ugasiti ono što i nije pod vašom ingerencijom?

Vodeći se tim retoričkim pitanjem, potrebno se zapitati i kako će točno Franković revitalizirati Mali raspjevani Dubrovnik? Vjerojatno će se ući u neki vid suradnje s Đelom Jusićem, odnosno osnivanje nekakvog zbora, valjda po uzoru na Vlahušićevu ideju Dječjeg zbora Dubrovnik, koja nikad nije zaživjela. No, na koncu, ulazi li se u sve to iz udovoljavanja dječjih potreba ili kao usluga samome Jusiću?

Ukoliko se radi o ovome drugome, odnosno o dogovoru uz koji sviraju neki jači instrumenti od Jusićevih mandolina, onda to na koncu vrijeđa mlade koji bi tu trebali pjevati, kao što ih uvijek treba vrijeđati sve ono što je iz motiva političkih afirmacija, ovih ili onih vrsta.

Na izvorištu Palata izmjerena je povišena mutnoća uslijed obilnih kiša, stoga se voda na području Štikovice, Zatona, Orašca, Gornjih sela, Brsečina i Elafita ne preporuča za piće, stoji u obavijesti Vodovoda.

"Vodu prije uporabe treba pustiti da se istaloži pa bistri dio prokuhati. Kontrola i dezinfekcija provode se redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost". - obavijestili su iz Vodovoda.

Također, danas, cisterne s pitkom vodom će biti raspoređene prema sljedećem rasporedu:
- od 14.00 do 15.00 sati Štikovica (riva)
- od 15.00 do 16.00 sati Zaton Mali (kod vrtića)
- od 16.00 do 17.00 sati Zaton Veliki (riva)
- od 17.00 do 17.30 sati Trsteno
- od 17.30 do 18.00 sati Brsečine
- od 18.00 do 20.00 sati Orašac (ispred prostorija DVD-a)

Sutra, cisterne za područje vodoopskrbnog sustava Palata biti će raspoređene prema sljedećem rasporedu:
- od 08.00 do 09.00 sati Štikovica (riva)
- od 09.00 do 10.00 sati Zaton Mali (kod vrtića)
- od 10.00 do 11.00 sati Zaton Veliki (riva)
- od 11.00 do 11.30 sati Trsteno
- od 11.30 do 12.00 sati Brsečine
- od 12.00 do 14.00 sati Orašac (ispred prostorija DVD-a)

Voda će se sutra dijeliti stanovnicima Elafita prema sljedećem rasporedu:
- od 11.00 do 12.00 sati Koločep, Donje Čelo (na mulu)
- od 12.00 do 13.00 sati Koločep, Gornje Čelo (vrh Počivala)
- od 12.00 do 13.00 sati Lopud (Obala Ivana Kuljevana)
- od 13.00 do 14.00 sati Suđurađ (na rivi)
- od 14.00 do 15.00 sati Šipanska Luka (ispred trgovine)

DPP

Izložba„Slika u slici“ uhrvatskomslikarstvu XX. Stoljeća bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak u 19 sati. Izložba istražuje djela hrvatskih slikara u kojima se javljaju prikazi umjetničkih djela bilo da je riječ o portretima, žanr-prizorima ili prikazima interijera u najužem smislu.

Na izložbi su zastupljeni klasici hrvatske moderne umjetnosti poput Vlaha Bukovca, Emanuela Vidovića, Milivoja Uzelca, Ljube Babića i drugih. Središnje mjesto na izložbi zauzimaju radovi Iva Dulčića od 1946. do 1953. godine, kada se Dulčić okreće intimističkim temama s čestim prikazima dubrovačkih interijera, radovi Antuna Masle šezdesetih i Đura Pulitike sedamdesetih godina kada tvz. „slika u slici“ postaje gotovo lajtmotiv njihovih djela, te radovi Iva Vojvodića i Branka Kovačevića.

Prikaz umjetničkih djela u samim umjetničkom djelima nikad nije slučajan; kod portreta je riječ o istraživanju veze ambijenta i prikazane osobe, kod prikaza atelijera riječ je o pozicioniranju samog umjetnika naspram svog slikarskog identiteta, a odabir interijera u kojima figuriraju slike i umjetnička djela intimistički je intoniran i u najužoj je vezi sa osobnim afinitetima slikara - često predstavlja hommage određenim umjetnicima, razdobljima ili pak intimnu posvetu atmosferama različitih gradova.

Autorica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a djela su vlasništvo privatnih dubrovačkih, zagrebačkih i splitskih zbirki, te nacionalnih muzejskih institucija – Umjetničke galerije Dubrovnik, Galerije umjetnina iz Splita, Moderne galerije iz Zagreba i Gradskog muzeja iz Karlovca.

Izložba ostaje otvorena do 10. prosinca.

DPP

Žitelji Imotice već danima muku muče s opskrbom vodom. Naime, Imotica se vodom opskrbljuje iz sustava JP Komunalno Neum, a iz dubrovačkog Vodovoda ne mogu puno utjecati na trenutno probleme. Naime, kako navode iz Vodovoda, "tehnički problemi razine vode u zahvatu izvorišta Blace uzrok su prekida isporuke vode s tog izvorišta".

"Problemi su hidrometeorološke naravi, točnije zbog smanjene izdašnosti crpilišta Blace u Bosni i Hercegovini, a iz kojeg se napaja područje naselja Imotice temeljem ugovora između JP Komunalno Neum i Vodovoda Dubrovnik." - odgovorili su iz Vodovoda Dubrovnik na upit portala Dubrovnikpress.hr.

"Kako se još uvijek situacija nije popravila, JP Komunalno Neum za sada područje Imotice opskrbljuje vodom iz vodoopskrbnog sustava Svitava-Moševići. S obzirom na kvalitetu vode u pogledu zdravstvene ispravnosti, ona ne odgovara uvjetima Zakona o vodi za ljudsku potrošnju i nije za piće. Po zaprimanju izvješća od JP Komunalno Neum o normalizaciji stanja, Vodovod Dubrovnik pravodobno će obavijestiti javnost." - napisali su iz Vodovoda Dubrovnik.

D.M.

Grafička mapa tri hrvatske grafičarke Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić  "Vile od grafike - Hommage Marinu Držiću 1567.2017." predstavit će se u Domu Marina Držića u četvrtak, 9. studenog 2017. u 20 sati. Mapu će predstaviti ravnatelj Doma Marina Držića i urednik mape Nikša Matić i povjesničarka  umjetnosti Iva Koerbler, inače autorica predgovora. 

Ova grafička mapa sadrži ukupno 20 listova papira formata 50 x 35 cm. Na 3 lista papira tehnikom dubokog tiska u boji (akvatinta, bakropis u boji, suha igla) otisnute su grafike Nevenke Arbanas, na 3 lista papira tehnikom dubokog tiska u boji (akvatinta, bakropis, reservage i suha igla) otisnute su grafike Maje S. Franković i na 3 lista papira tehnikom visokog tiska u boji (linorez, drvorez u boji) otisnute su grafike Nevenke Pozaić. Na dva lista papira tehnikom ofseta otisnut je predgovor Ive Körbler na hrvatskom i engleskom jeziku, a na 6 listova papira tehnikom ofseta otisnuti su životopisi Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić na hrvatskom i engleskom jeziku, a na posebnom listu otisnuta je naslovna stranica, i na dva lista impresum na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sve grafičke listove ručno su otisnule Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Nevenka Pozaić u svojim ateljeima i svi su označeni kao autorski otisci. Svaka grafika otisnuta je u 25 primjeraka i označena brojkama od 1 do 25.
Ova grafička mapa posvećena je 450. godišnjici smrti Marina Držića.

Iz predgovora grafičke mape povjesničarke umjetnosti Ive Körbler:

„Povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića (1567.-2017.), najvećeg hrvatskog komediografa i jednog od najvažnijih autora europske renesansne komediografije, ali i jednog od najznačajnijih hrvatskih pisaca uopće, tri su najznačajnije suvremene hrvatske grafičke umjetnice odlučile dati svoj autorski hommage velikom piscu. Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Zdenka Pozaić povezane su ne samo generacijski ili po iznimnom i sveobuhvatnom djelatnom, metijerskom i pedagoškom grafičkom iskustvu i erudiciji, već su u svojem stilskom izričaju bliske tradiciji organičke i kolorističke apstrakcije.

Nevenka Arbanas u svojem grafičkom prikazu delikatno se referira na motiv grada-države iz koje je Držić potekao, ne samo kroz prikaz elemenata dubrovačke fortifikacijske arhitekture i motiva renesansnog Dubrovnika unutar zidina, već ju zanima i tipografija 16. stoljeća kao značajan element nove vizualne vrijednosti grafičke matrice.

I Maja S. Franković u svoja je tri otiska na više razina bliska grafičkom razmišljanju Nevenke Arbanas. Napuštajući radi specifičnog grafičkog zadatka polje lirske i kolorističke apstrakcije te maksimalnu redukciju opisnosti i narativnosti u grafikama, Maja S. Franković jednako tako stišava svoj koloristički registar i podređuje ga renesansnom duhu, uz akcente plave i crvene boje, ali i kroz uporabu bakropisa i suhe igle.
Harmonično jukstaponiranje različitih veličina matrica na sva tri lista, dalo je otiscima Maje S. Franković ujednačenu razinu ekspresije i elegancije, upravo idealnog renesansnog sklada. Zdenka Pozaić jednako inventivno prati ideju obilježavanja značajne Držićeve obljetnice, no njezin je tonski registar ostao iznimno raspjevan, očito probuđen ne samo atmosferom i trajnom aktualnošću Držićevih kazališnih komada, već idejom renesansnog hedonizma i vitalizma. Najistaknutija suvremena hrvatska grafičarka u tehnici linoreza i drvoreza u boji, dakle, tehnikama visokog tiska, Zdenka Pozaić u sva tri otiska nastavlja svoj dominantni stilski kôd blizak lirskoj i kolorističkoj apstrakciji, ali ga – jednako kao Nevenka Arbanas i Maja S. Franković – iznimno dinamično dopunjava elementima renesansnog ornamenta

Pred nama je grafička mapa visokih inventivnih metijerskih i konceptualnih dometa, u čijem je usklađenom likovnom sazvučju sve tri umjetnice postignuta iznimna kvalitativna emanacija autentičnog renesansnog concetto- a, u djelu otjelotvorene Ideje“.

DPP

Interaktivna radionica Google Digitalna garaža održat će se u prostorijama Županijske komore Dubrovnik 9. studenoga od 9 do 12 sati, a želite li nadograditi svoje digitalne vještine potrebne za proširenje poslovanja, napredovanje u karijeri ili rast samopouzdanja u digitalnom okruženju, stručnjaci sa svakodnevnom praksom će vam u sklopu Digitalne garaže pomoći da uspijete na mreži. Svi mogu imati koristi od toga, neovisno o svojim vještinama, ciljevima ili iskustvu.

Digitalna garaža Googleova je inicijativa koja se provodi u partnerskoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Otvorenim učilištem Algebra. Cilj je inicijative omogućiti pristup besplatnoj edukaciji o digitalnim alatima za pokretanje i razvoj online poslovanja.

Radionicama želimo digitalnim vještinama osnažiti trenutačnu i buduću radnu snagu zemlje te pomoći malim i srednjim tvrtkama da ubrzaju svoj rast i omogućiti im pristup globalnim tržištima.

U sklopu inicijative održavat će se besplatne interaktivne radionice diljem Hrvatske koje će voditi stručnjaci u edukaciji o digitalnim vještinama.

Želite li osnažiti svoje digitalne vještine i iskoristiti pun potencijal interneta, prijavite se putem on line prijave PRIJAVI SE najkasnije do 8. studenoga zbog ograničenog kapaciteta radionica.

Ako želite saznati više o ovom programu, posjetite stranicu Google Digitalna garaža.

Za sva dodatna pitanja slobodno se obratite na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj telefona 312-090.

HGK ŽK Dubrovnik

“Javni život i kazališni bonton u sumrak Dubrovačke Republike“ naziv je predavanja koje će dubrovački povjesničar i latinist dr. sc. Relja Seferović, znanstveni savjetnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, održati u Kneževu dvoru u petak, s početkom u 18 sati.

Kad su na krilima naglog uzleta pomorstva i gospodarskog rasta zaboravljene patnje iz velikog potresa 1667. godine, Gradom je zavladala posvemašnja vedrina. Od vreve gradskih ulica do otmjenih salona dubrovačke gospode, gdje je u umne rasprave zalutao i poneki lascivni stih, posvuda je brujala nesputana rasprava, odjekivala glasna prepirka, slobodna razmjena mišljenja. Niz zakonskih poteza vlasti da suzbiju “kavansko politiziranje”, osobito neposredno nakon Francuske revolucije, govori zapravo o novom duhu vremena koji se širio unutar gradskih mira. Po riječima očevica, “svuda su vladali luksuz i želja za zabavom”, o čemu govori i uspješan rad kazališta uz dolazak brojnih talijanskih trupa. Njihove nastupe mogao je pratiti svaki Dubrovčanin koji je kupio ulaznicu.

Nažalost, iza ovog sjajnog lica bogatstva i ljepote krilo se mračno naličje gladi, bolesti, beznađa. O tome govore zapisi stranih očevidaca o izgladnjelim siromasima koji su tumarali skrovitim uličicama, molbe nadbiskupu da zbog sve veće neimaštine ublaži strogi režim prehrane u korizmi, pa i konačna svijest najviših državnih krugova da je mukotrpno izborena vanjskopolitička neutralnost bila samo privremena. U burama nakon Francuske revolucije i europskih ratova dubrovački brod nije više tražio hrid za slobodu, nego samo dostojanstven kraj svoje stoljetne plovidbe. Kormilari su dolazili i iz konzervativnih i iz liberalnih krugova; jedni ističući drevne dubrovačke vrline kao oslonac na putu spasa, pozivajući na javno ćudoređe i suzdržanost, a drugi ističući djecu kao jedinu nadu, zagovarajući prosvjećivanje, pa i stipendiranje najmlađih u stranim internatima. Između tih dviju skupina bilo je umnih ljudi iz najviših političkih krugova, koji su samostalno pripremali upravnu i političku reformu, no podlegli su i sami, prepustivši se atmosferi “vedre apokalipse”.

Dr. sc. Relja Seferović je dubrovački povjesničar i latinist, znanstveni savjetnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Autor je triju knjiga i brojnih znanstvenih radova, istraživač povijesti Dubrovačke crkve, odnosa između Crkve i države u vrijeme Dubrovačke Republike, i to u svjetlu klasične dubrovačke historiografije i retorike.

Predavanje dr. Seferovića u Kneževu dvoru zapravo je svojevrsna najava zajedničkog edukativnog projekta Dubrovačkih muzeja i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku u sklopu kojega će se od sljedeće jeseni u Kneževu dvoru održati niz tematskih predavanja o Dubrovačkoj Republici, namijenjenih širokoj publici, s ciljem da dodatno obrazuju zajednicu i na takav je način potaknu na veću odgovornost prema kulturno-povijesnom naslijeđu koje baštinimo zahvaljujući slavnoj Republici.

Dubrovački muzeji

Davor Lucianović predstavljat će građane u „Povjerenstvu za verifikaciju Programa za provedbu državnog, javnog, otvorenog za realizaciju u jednom stupnju i anonimnog natječaja krajobrazne arhitekture za park Gradac“, a čije predstavljanje se održalo danas na zboru građana u gradskoj vijećnici. Lucianović, inače pročelnik Likovno-dizajnerskog odjela Umjetničke škole, tako se u Povjerenstvu pridružio gradskoj privremenoj pročelnici Jeleni Lončarić, zamjenici gradonačelnika Orlandi Tokić i tko zna zbog čega je tu - Olgi Muratti.

Samo predstavljanje prošlo je uz negodovanja od samih građana kojih se i nije okupilo toliko puno, s obzirom na to da su se čak i na Facebooku ispunjavale nekakve ankete o krajobraznom uređenju Gradca. Naime, nakon što je resorna pročelnica Lončarić uvodno kazala kako je 2013. zaključeno kako je potrebno ispočetka ići u obnovu parka, navodeći da se u istu trebalo već ići 1997. i 2007. godine, više o samom Programu rekla je predstojnica Zavoda za mediteranske kulture u Dubrovniku Sveučilišta u Dubrovniku Mara Marić, koja je u jednom trenutku spomenula kako bi se tu nalazio i manji ugostiteljski objekt s taracom na 25 metara kvadratnih.

"SAMO VAM JE DO ZARADE"

U tom trenutku nastao je metež u vijećnici kao da predstojnica Marić spomenula da će se graditi nekakva termoelektrana, a ne da će se urediti kafić na 25 metara kvadratnih. "Bitno vam je samo da ima od toga zarade", moglo se čuti u vijećnici. Pročelnica Lončarić je rekla da se danas samo predstavlja Program i bira član Povjerenstva te da ovo nije javna rasprava o samom sadržaju.

Navela je kako se tu ne radi o restoranu, nego o mjestu gdje se majke s djecom mogu odmoriti uz sok, a što je izazvalo podsmijeh među građanima.
- Termin ugostiteljski objekt može puno toga sadržavati. On bi bio na poziciji neposredno uz budući javni wc, tamo ga je moguće predvidjeti i ugraditi u podzidu postojećeg neadekvatnog objekta koji zahtijeva rekonstrukciju. Mi predviđamo da ako se to već uređuje, a ako će i park biti suvremen, standard je da ima javni toalet, ali i jednostavni uslužni objekt. Ne radi se o nikakvoj građevini na ulaznom platou ili o kiosku, a kao dio postojećeg objekta bi funkcionirao kako bi izbjegli naknadna rješenja koja možemo vidjeti na Lokrumu. - rekla je predstojnica Marić, objasnivši "kako bi održavanje parka godišnje iznosilo pola milijuna kuna, a što bi pokrio možda i ovaj kafić".

- Park Gradac je destinacija, on nije negdje usput. Šetati se tu u ljetnim mjesecima, a ne moći kupiti bocu vode... - dodala je Marić, a njezine riječi prekinute su smijehom od aktivistički motiviranih građana, koji su dobacili "kako se boca vode može ponijeti u bursi".

60 POSTO STABALA SPREMNO ZA UKLANJANJE

Što se tiče ostalih sadržaja, predstojnica Marić je rekla da je 60 posto stabala u četvrtoj i petoj fazi boniteta što znači da je predloženo njihovo uklanjanje, a očekuje se i obnova povijesne matrice parka, odnosno postojećeg vegetacijskog pokrova. Nadalje, vodovodna infrastruktura ne bi se obnavljala nego bi se formirala nova mreža.
Bitan aspekt obnove su i, kako je rekla Marić, "besadržajni prostori parka". Osim spornog kafića, radi se tu o, između ostaloga, "višenamjenskom prostoru bez čvrste gradnje za povremeno okupljanje manje grupe građane poput održavanja izložbi ili koncerata, spremištem alata za održavanje parka“. Svoje mjesto tu će pronaći i spremnici za otpad, mjesta za parkiranje bicikli, dalekozori, nove klupe, ali recimo i ležaljke, koje su također izazvale žamor u vijećnici.

Inače, Marić je uvodno govorila o povijesti parka te je išla u povijest sve do 1898. godine i Društva Dub koje je zaslužno za uređenje parka.

LUCIANOVIĆ BI DA SANITAT ZABRANIO PARKIRANJE NA PUTU

Također, svojim sugrađanima obratio se i Lucianović.
- Zastupat ću vaše interese i surađivat ću s vama. Neću u Povjerenstvu nastupati bez vaše podrške i mišljenja. Djed mi je bio tajnik Društva Dub, a pradundo Mihanović je poklonio česmu za Gradac. Mislim da imam znanje i obiteljsku arhivu uz obavljanje ove dužnosti. - naveo je Lucianović.

- Nije opasnost kafić već urbanizacija na padinama parkirališta, taj dio bi se trebao povezati sa zelenom površinom Sveučilišta, ali i visećim mostom do Čingrije. Važno je i kako će se park voditi, loše se vodio godinama. Ne treba neki veliki zahvat da se zabrani parkiranje na putu, za to ne treba elaborat, to može učiniti i Sanitat. Pitanje je i stabala, Vrtlar voli pilu, a ne voli motiku. Na nekim mjestima se nisu posadila nova stabla i za to nema opravdanja. Nekad smo davali nešto svoje da stvorimo nešto zajedničko, a sad se to zajedničko prodaje. Za mene to je prostitucija. - zaključio je Lucianović.

Inače, on je u izboru za člana povjerenstva skupio više glasova od Zrinke Lucianović, Branke Franičević i Aide Cvjetković.

Dana 8. studenoga (srijeda) u vremenu od 9 do 18 sati biti će zatvoren za promet svih vozila dio Ulice kardinala Stepinca, i to na dijelu iznad spoja s Ulicom Petra Svačića.

Na dijelu od križanja Ulice kardinala Stepinca i Ulice Iva Dulčića (Pošta Lapad) pa do zone zatvaranja promet će se odvijati dvosmjerno uz zabranu prometovanja za teretna vozila i autobuse.

Prometnu suglasnost prema zahtjevu tvrtke Alfaplan građenje d.o.o. izdao je Upravni odjel za promet.

Mole se građani na pridržavanje privremene prometne signalizacije koji će postaviti podnositelj zahtjeva sukladno izdanoj prometnoj suglasnosti.

Grad Dubrovnik