Lanjska festivalska uspješnica „Kafetarija“ u režiji Vinka Brešana i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na repertoaru je 68. Igara u utorak, srijedu i četvrtak spred palače Sponza s početkom u 21:30 sati.

Prema djelu „La bottega del caffč“, jednoj od najuspješnijih komedija talijanskog komediografa Carla Goldonija, u prijevodu i adaptaciji Frana Čale na dubrovački govor, i ova „Kafetarija“ 21. stoljeća pokazala se dostojnom nasljednicom čuvene predstave iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prvotna „Kafetarija“ na Igrama je premijerno postavljena u režiji Tomislava Radića 1978. godine na Gundulićevoj poljani kao predstava Kazališta Marina Držića, a na repertoaru se zadržala punih deset godina. Ova je pak predstava hommage svojoj prethodnici, a premijerno je prikazana 31. srpnja 2016. na 67. Dubrovačkim ljetnim igrama. Dvije pretpremijere te ukupno šest izvedbi, od kojih je posljednja dodana u program zbog iznimnog interesa publike bili su jasan znak da će se Kafetarija zadržati na repertoaru i ovog ljeta, na radost festivalske publike. Predstava je tada osvojila srca Dubrovčana, pamtljive replike i songovi predstave odzvanjali su Gradom, a ove godine uživati mogu i inozemni posjetitelji koji će predstavu pratiti na engleskom jeziku preko vipscript aplikacije za titlanje u stvarnom vremenu.

Prema zamisli i realizaciji autorice dramaturške adaptacije i dramaturginje Mire Muhoberac radnja „Kafetarije“ događa se upravo u ljeto 1978., iste godine kad je na Igrama „Kafetarija“ premijerno izvedena. Režiju potpisuje jedan od najuglednijih hrvatskih filmskih i kazališnih redatelja Vinko Brešan čije komedije redovito obaraju rekorde gledanosti u Hrvatskoj te osvajaju prestižne nagrade u zemlji i inozemstvu. Svoju je kafetariju kafetijer Frano nazvao Divona, prema starom imenu za Sponzu. Obradu glazbe iz sedamdesetih i tekstove songova potpisuje Mate Matišić, koreografiju Ana-Marija Bogdanović, scenograf je Marin Gozze, kostimografkinja Doris Kristić, a dizajner svjetla Rade Stamenković.

Za iznimno pozitivne kritike uvelike je zaslužan Festivalski dramski ansambl sastavljen od sjajnih glumaca koji su se izvrsno snašli i s pjevanjem i plesanjem. Frana kafetijera igra Nikša Butjer, a gospara Lukšu Pjer Meničanin. Nikša Kušelj trgovac je Dživo, njegova žena Blage Marija Škaričić, Maro Martinović navodni konte Karlo, a njegovu ženu Lukreciju igra Linda Begonja. Anđela Ramljak ima ulogu balarine Slađane, a vlasnika kartašnice Branimir Vidić Flika. Konobara Franovog igra Nikola Baće, ostale uloge ostvarili su Nika Lasić kao dumna, Edi Jertec, Maro Drobnić, Luka Čerjan i Petar Puljić. Mate Matišić nastupa i kao izvođač u bendu uz Tomu Matišića i Stanka Kovačića. Festivalski zbor, koji je uvježbavala korepetitorica Maja Marušić, sačinjavaju članovi Kazališne družine Kolarin, Dubrovačkog komornog zbora i brojni studenti, đaci i građani Dubrovnika.

Dramsku predstavu „Kafetarija“ na 68. Igrama podržao je Tele 2, a na repertoaru je od utorka do četvrtka, 25., 26. i 27. srpnja ispred palače Sponza, odnosno kafetarije Divona, s početkom u 21:30 sati. Ulaznice za sve tri izvedbe su gotovo rasprodane.

DPP

Stabiliziralo se stanje na konavoskom požarištu, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr konavoski vatrogasni zapovjednik Mario Magud. Naime, požar koji je još u četvrtak došao do Konavala iz Crne Gore, jutros je došao sve do blizine sela Gornje Pičete, 500 metara od kuća.

- Kanaderi su bili sve na požarištu do 17.30 sati, kad su napustili teren. Sanirali smo sve ono što nam je pristupačno s donje strane požrarišta, to je čak oko 1,5 kilometra linije. Sad je ostalo par područja koji tinjaju, doduše na već zgorenom dijelu. - rekao je Magud.

- Međutim, iza samih vrhova sad ne znamo što se događa. Ima dima, posebno na istočnom dijelu, koji nije teritorij Republike Hrvatske nego Crne Gore. Taj dio je aktivan, ali nama za sada ne prijeti. Vidjet ćemo kako će proći noć. Mi se nadamo najboljemu, vjerujemo kako ne bi trebalo biti problema. Nažalost, sve ovisi o vremenskim uvjetima, a onda o svemu ostalome. - izjavio je Mario Magud.

Pohvalio je današnji rad vatrogasaca.

- Momci su danas odradili odličan posao, dakle i pješadija, ali i kanaderi. Sad se samo nadamo mirnoj noći. - objasnio je konavoski vatrogasni zapovjednik Mario Magud.

V.Salvia

Na recepturnom stolu stare ljekarne, između ostalih ljekarničkih uređaja, nalazi se pilular – naprava iz drveta i kovine s batićem, pomoću koje su se izrađivale pilule. Ova relativno jednostavna sprava potječe vjerojatno iz 18. stoljeća. Pilular ima 30 zareza (neki slični imaju ih 25) a služio je za rezanje propisane i već pripremljene smjese za pojedine vrste lijekova.

Funkcionirao je tako, da bi se tijesto umiješano u valjke (madaleone), otprilike iste dužine i debljine, napravilo toliko koliko bi se planiralo dobiti pilula, te stavilo u kanaliće (zareze). A da se tijesto ne bi zalijepilo za tijelo pilulara posipalo bi se određenim prahom. Nakon rezanja, rotiranjem bi se stvarale okrugle pilule. Ponekad bi se one ovijale obojenim šećerom, čokoladom ili sličnim krutim tvarima.

Nakon što su bile gotove podizao bi se prednji „graničnik“ i pilule istresale u određenu posudu. Poslije toga stavljane su one u odgovarajuću pripremljenu ambalažu s natpisima o kojoj vrsti lijeka se radi, i bile su spremne za prodaju i korištenje.

Fra Stipe Nosić

U sklopu glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara u Kneževu dvoru talijanski je Ansambl Umberto Giordano zajedno s glumcem Giampierom Mancinijem sinoć izveo glazbeno-scenski program Ludwigove pjesme i poveo festivalsku publiku u glazbeno-osjetilni svijet velikog skladatelja Ludwiga van Beethovena.

Program je donio portret Ludwiga van Beethovena kroz čitanje zamišljenog pisma njegova nećaka Karla engleskom izdavaču Georgeu Thompsonu u kojem piše o ujakovoj smrti. Tekst uz skladateljevu glazbu pripremio je Francesco Sanvitale. Glumac Giampiero Mancini, u ulozi Beethovenova nećaka, ispričao je priču o skladateljevom životu. Program je bio usmjeren na Beethovenove manje poznate kompozicije, poput njegovih narodnih pjesama, no publici je predstavio i transkripcije njegovih najslavnijih djela, poput simfonija i pojedinih originalnih skladbi za glasovir, violinu i violončelo, kako bi se dala potpuna slika bonnskog genija. Mistična večer bila je pravi odraz života skladatelja koji je svojim stvaralaštvom oplemenio povijest glazbe.

Ansambl Umberto Giordano iz Foggije (Italija) komorni je sastav kojeg sačinjavaju glazbenici poznati po svojim zavidnim karijerama i suradnji s drugim uglednim glazbenicima. Ansambl čine violinist Dino De Palma, violončelist Luciano Tarantino, pijanist Marco Moresco te sopran Ripalta Bufo i tenor Aldo Caputo. Izvrsno su prihvaćen od publike i kritike zahvaljujući svojim originalnim i rafiniranim programima, koji su često premijere i originalni projekti, a ansambl izvodi i repertoar koji obuhvaća djela od klasične glazbe do lirske opere, od komornih inačica opera do izvedbi u kojima se uvijek na nov i različit način isprepliću glazba, naracija, ples i druge umjetničke forme.

DPP

Razina medicine koju imamo, a posebno ako želimo bolje, ne može se zadovoljiti sa 750 eura po glavi stanovnika, pa moramo naći model za povećanje prihodovne strane, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić danas za Hinu, odgovarajući na pitanje mogu li građani očekivati da će do kraja ove ili početkom iduće godine izdvajati više novca za zdravstvo.

- Osobno zagovaram model "na više mjesta uzeti po malo", a to znači uzeti nešto novca od naknada i trošarina na cigarete, alkohol, gorivo i telefon, razmisliti o povećanju dopunskog osiguranja i uvođenju dodatnog osiguranja, te o plaćanju zdravstvenog doprinosa prema imovinskom cenzusu, kako bi oni koji imaju više i platili više. Stavljam to na stol svim političkim strankama, političarima i cijelom narodu. S ovom količinom novca nećemo moći izdržati pritiske koji dolaze s novim lijekovima, ugradbenim materijalima i zahtjevima pacijenata, i zato se svi ovi modeli trebaju staviti na stol, o njima treba raspraviti i donijeti odluku u Saboru. - rekao je on.

- Mislim da je bilo pogrešno smanjenje najviše participacije s 3000 kuna na 2000 kuna, jer je tada značajan broj ljudi odustao od dopunskog osiguranja, a to je bio jedan od oblika pritiska da se poveća broj osiguranika u dopunskom osiguranju. Imovinski cenzus nedavno su uveli Slovenci. U Hrvatskoj u ovom trenutku oporezujemo jedino plaće iz kojih građani izdvajaju 15,5 posto doprinosa. Mislim da doprinos ne smije biti veći jer je među najvećima u Europi i svijetu. No, postoje brojni ljudi koji itekako imaju druga dobra, a po toj osnovi ne plaćaju ništa, prikazuju najnižu plaću, a ostvaruju velike zarade u svojim tvrtkama, kao i oni koji se vode kao socijalni slučajevi i ne plaćaju ništa za zdravstvo, iako imaju značajna bogatstva. Kada sam govorio da treba uzeti nešto novca od cigareta, alkohola i telefona mislio sam na to da se odlukom Sabora dio novca od telefonskih usluga uzme od korisnika i uplaćuje u zdravstveni sustav ili da se iz cijene cigareta uzme nekoliko kuna koje će ići izravno u zdravstveni sustav. Ako postoji suglasje, to se može provesti u mjesec dana, ali ako ćemo zabijati glavu u pijesak i govoriti da novca ima, na duge staze nećemo voditi dobru zdravstvenu politiku. - objasnio je za Hinu ministar Kujundžić.

V.S.

Nakon što je dubrovbački pomorac uputio e-mail portalu Dubrovnikpress.hr u kojem se zapitao je li Dubrovnik spreman za požarnu sezonu, a sa zamolbom da ga proslijedimo gradonačelniku Matu Frankoviću i gradskim vijećnicima, gradonačelnik je odgovore potražio kod zapovjednika JVP Dubrovački vatrogasci Stjepka Krilanovića.

Što je Krilanović odgovorio čitatelju portala Dubrovnikpress.hr , što je ujedno i odgovor na upit portala Dubrovnikpress.hr:

Sukladno pisanju zabrinutog građanina na dnevnim portalima kao odgovorna osoba u svezi protupožarne zaštite Grada našao sam potrebnim upoznati građane Grada Dubrovnika s organizacijom vatrogastva kao i aktivnostima koje su odradile i još rade sve vatrogasne postrojbe na području Grada Dubrovnika.

Radi boljeg razumijevanja vatrogastvo na području Grada je organizirano u pet požarnih područja i to po ključu da najudaljenije mjesto mogućeg gašenja požara od najbliže vatrogasne postrojbe bude udaljeno maksimalno 15 minuta, te da u tom roku bude omogućen početak gašenja požara (prema Zakonu o vatrogastvu). Samim tim vatrogasna društva na otocima Koločep, Lopud i Šipan, na koje Javna vatrogasna postrojba ne može stići u navedenom vremenu od 15 minuta, posebno se opremaju vatrogasnom kao i skupnom i osobnom zaštitnom opremom, imaju određeni broj stalno zaposlenih djelatnika kao i određeni broj sezonskih vatrogasaca.

Na području Grada zbog čestih gužvi uzrokovanih dolascima većeg broja turista oformili smo i izdvojena područja stalnog dnevnog dežurstva u DVD Rijeka dubrovačka i DVD Zaton, s vatrogasnom grupom od dva vatrogasca + vozač s vatrogasnim vozilom.
Kada sve to zbrojimo na cijelom području Grada imamo u dnevnom režimu rada do 30 vatrogasaca u smjeni opremljenih dostatnom opremom za gašenje mogućih požara.

Što se tiče preventivnih mjera protupožarni putovi i prosjeci na području Grada se konstantno čiste i probijaju u mjesecu svibnju i lipnju, tako da samo na otoku Lopudu imamo 27 km očišćenih putova. Kada ovome dodamo još Kalamotu, Orašac, Zaton, Rijeku dubrovačku dobijemo jako veliku brojku očišćenih putova i staza u organizaciji vatrogasnih društava.

U zadnjih nekoliko godina u suradnji s općinom Ravno pokušavamo probiti protupožarni put iza Mokošice na teritoriju BiH, gdje je do sada probijeno i osposobljeno preko 2 km puta kako bismo mogli vatrogasnim vozilima i ljudstvom pristupiti gašenju požara koji dolazi s teritorija druge države i direktno ugrožava naselje s velikim brojem stanovnika.

Svi putovi i prosjeci inače se nalaze u Planu koji se svake godine ažurira i prihvaća na tijelima vatrogasne zajednice.

Ove godine u suradnji s Kapetanijom i Policijom simuliran je požar na otoku Daksi gdje smo ustanovili velike probleme s pristajanjem plovila i iskrcavanjem ljudstva na otok koje smo na kraju uspjeli riješiti.

Za sve ostale otoke koje navodite napravljen je detaljan plan operativnog gašenja koji sadrži popise vatrogasnih snaga, opreme sredstava za gašenje, standardnih operativnih postupaka pri gašenju za svaki pojedini otok (tko prvi ide na gašenje, tko ga prevozi, s kojom opremom ... ), brojeve telefona svih subjekata koji mogu pomoći u gašenju požara, kao što su vlasnici brodica, hotelske kuće, restorani...

Vatrogasna društva, pogotovo otočka, sva u svome vlasništvu posjeduju opremu za autonomno gašenje prilično velikih požara, od vatrogasnih cijevi, armatura, vozila, naprtnjača...
Ove godine smo neovisno o Vašem upitu imali i odrađenu vrlo moguću situaciju kada autobus pun putnika završi u provaliji i dva dana su sve žurne službe Grada Dubrovnika odrađivale sve moguće scenarije takve intervencije na cesti između Orašca i Zatona.
Područje Grada Dubrovnika pokriveno je i s pet panoramskih kamera visoke rezolucije koje pokrivaju cijelo područje Grada tako da iz operativnog centra Javne vatrogasne postrojbe kao preventiva imamo cjelokupnu sliku područja Grada Dubrovnika.

Osim kamera u suradnji sa Šumarijom Dubrovnik oformljena su tri osmatračka mjesta i to na Srđu, Gajini i na Šipanu.

Od vatrogasnih vozila na području vatrogasne zajednice imamo 5 navalnih vozila, 9 autocisterni, 3 šumska vozila, 2 tehnička vozila te niz ostalih specijalnih vozila kao i vozila za prijevoz vatrogasaca i opreme, auto ljestvu, hidrauličnu korpu...

Što se tiče zaposlenih, sve vatrogasne postrojbe su popunjene brojem ljudi propisanim Planom i Procjenom zaštite od požara Grada Dubrovnika (90 stalno zaposlenih i 26 sezonskih vatrogasaca raspoređenih po postrojbama DVD I JVP).

Osim stalno i sezonski zaposlenih vatrogasaca u JVP i DVD na području Grada još imamo veliki broj, ovisno o društvu, od 10 do 30 članova potpuno opremljenih i obučenih te zdravstveno pregledanih članova dobrovoljnih društava koji u slučaju požara mogu ravnopravno gasiti požare s profesionalnim vatrogascima.

Na žalost, iako kod svih većih intervencija imamo veliku pomoć od građana u gašenju požara oni nisu tj. ne smiju biti u sustavu gašenja požara jer Zakon decidirano kaže da svaki gasitelj tj. operativni vatrogasac mora imati zdravstvenu sposobnost, osobnu zaštitnu opremu kao i položen tečaj za vatrogasca u DVD-a u trajanju od 70 školskih sati.

Kada svemu ovome nadodamo da susjedne jedinice lokalne samouprave; od Konavala do Pelješca, imaju razvijenu protupožarnu zaštitu s organiziranim društvima s opremom i vozilima i da s njima jako dobro surađujemo, te da možemo očekivati njihovu bezrezervnu pomoć, možemo reći da smo učinili dosta u svakom pogledu.

Ali uvijek postoji „ali“, gdje građani moraju znati da kad puše bura od 100 km na sat ili kad imamo 10 istovremenih požara ili kao što znaju stanovnici Plata, Mokošice ili Vrbice kada im se požar prema njihovim domovima spusti s vrha brda za dvije minute, onda je tu svaka ljudska aktivnost jako ograničena i tada dolazi do naizgled konfuznih situacija gdje se nadljudskim naporima spašavaju životi kao i imovina koju su cijeli život gradili, ali sve ovo sigurno znaju građani koji su nam do sada na požarima bezrezervno pomagali.

Zapovjednik Stijepko Krilanović

Pozdrav „Za dom spremni“ HNS-u nije prihvatljiv. Jednako kako nam nije prihvatljiv na ploči u Jasenovcu, isto tako nije prihvatljiv ni na ulazu u Mokošicu. Njemu nije mjesto ni na jednom zidu, ploči ili bilo kojoj javnoj površini u Dubrovniku i Hrvatskoj, piše u priopćenju dubrovačkog HNS-a, čiji ostatak možete pročitati u cijelosti.

"Ne umanjujući ni na koji način veliki doprinos kojeg su pripadnici svih postrojba dali obrani našeg grada, a na čemu smo im svi zahvalni, postavlja se pitanje je li gradonačelnik Franković svjestan što je dozvolio da se iscrta na gradskoj površini? Naime, upravo je on donio zaključak kojim je odobrava iscrtavanje grafita na zidu koji se nalazi na ulazu u gradsko naselje Mokošica.

Iako se može postaviti pitanje primjerenosti ovakvog „uređivanja“ ulaza u ovo najmnogoljudnije dubrovačko naselje, nemamo ništa protiv iscrtavanja obilježja postrojbi koje su branile Dubrovnik, pa tako ni obilježja Hrvatskih obrambenih snaga, ali bez spornog natpisa. To je pitanje civilizacijskih normi i vrijednosti koje smo kao društvo dosegli.

Žalosno je da u 2017. godini još uvijek moramo raspravljati o neprimjerenosti korištenja fašističkog znakovlja, ali uvjereni smo kako će ova Vlada stvoriti uvjete da Hrvatska napokon potpuno i nedvosmisleno odbaci bilo kakvu pojavu fašizma te njihovog znakovlja i pozdrava. HNS se zalaže za otvorenu i tolerantnu Hrvatsku, za zemlju čiji su građani izašli iz ideoloških rovova i u kojoj se ne raspravlja o podjelama, nego o ključnim egzistencijalnim pitanjima. Ujedno ističemo kako bi voljeli da se o načinu uređenja ulaza u Mokošicu prvo pitalo direktno njene stanovnike.

A kako je gradonačelnik Franković sam donio odluku da su ovi grafiti primjereniji ulasku u Mokošicu od veselih murala, od njega očekujemo da bar poštuje civilizacijske dosege i u 2017. godini zabrani znakovlje fašističke tvorevine koja je naš Grad predala u ruku svojim mecenama na čelu tadašnje Italije i Njemačke." - piše u priopćenju dubrovačkog HNS-a.

DPP

Coca Cola se malo zbunila pa je u jednoj reklami za crnogorsko tržište na slici koja prikazuje Dubrovnik osvanuo natpis Kotor. U cijeloj priči, nejasno je samo kako je do te greške moglo doći u ozbiljnoj kompaniji poput ovog američkog proizvođača bezalkoholnih pića. Sve drugo, zapravo je benigna stvar. No, u Dubrovniku neki su se opet pobunili i učinili priču bez priče.

Mogao bi to biti problem recimo da je situacija obratna. Recimo, da se vizure Kotora predstavljaju dubrovačkima, to bi značilo kako je Kotor mjerilo za važnost i značenje. No, Dubrovnik je taj koji prednjači po tom smislu, grad koji je mjerna jedinica za druge gradove, onaj oko kojega se čak i Coca Cola zabuni.

Pa, čemu onda trkeljanja kako je Dubrovnik tu ispao nekakva žrtva? Nažalost radi se tu o zamjeni teza, što na koncu ima veze s tim da neki nažalost nisu dovoljno na miru sami sa sobom.

I, to je općenito dubrovački problem. Ne očituje se to samo u tako nekoj reklami. Vidi se to i po svim ostalim vidovima života i dubrovačkim oprečnim mjerilima. Ne valja tako kad se kafići zatvore u ponoća, ne valja kad je buka i galama iza ponoća, smetaju turisti, a opet ne valja niti kad je pust Grad, smetaju oni koji bi zaradili, kao i oni koji eto ne bi zaradili.

Netko će to proglasiti onom klasičnom izlizanom pričom o njorgovanima, ali stvar tu ima dublje konotacije, koje prije svega imaju temelje u tome da sami građani Dubrovnika sami ne znaju kako percipirati svoj grad i po njegovome pitanju umiriti svoj mir. Ne znaju žele li od njega turističko središte, mjesto za odmor, nekakav muzej kojega treba konzervirati u prošlosti ili pak žele živi organizam sa svim svojim prednostima i manama, koje donosi 21. stoljeće.

Upravo zato neki i smatraju kako Coca Colina reklama radi na štetu Dubrovnika, zato što niti sami ne znaju žele li živjeti na jugoistoku Europe, odnosno na Balkanu ili su sami zapad kojega ponižava usporedba s tamo nekim crnogorskim primorjem.

Istina je takva da je Dubrovnik dio jugoistoka Europe, odnosno Balkana. I, to ono najbolje što ovaj živopisni teritorij Europe nudi. Stoga, trebao bi biti i najmoderniji dio ovoga područja. I baš zato, njegovi stanovnici morali bi shvatiti kako treba biti čast kad se Coca Cola toliko zabuni da gradove u blizini prezentira Dubrovnikom. Na koncu, najveći je to pokazatelj dubrovačke izvrsnosti.

Bizarna prometna nezgoda dogodila se u subotu navečer oko 21.45 sati na bogenu ispod Mosta Dubrovnik. Naime, u uskom zavoju, koji je uistinu problematičan, i u kojem vozači većih vozila, odnosno autobusa i kamiona, trebaju imati poprilično umješnosti kako bi se mimoišli i s osobnim vozilima, a ne samo međusobno, nisu se uspjeli mimoići autobus Croatia busa i autobus Libertasa na liniji 1B.

Autobus Libertasa zapeo je, odnosno ostrugao je po lijevoj strani, po sredini, autobus Croatia busa na liniji Zagreb – Dubrovnik kojem je u ovoj nezgodi udarcem o zid oštećen i desni retrovizor.  

D.M.

Možda se to i ne čini tako značajnim u Gradu koji jest, ruku na srce okrenut profitu, ali tužna je svakodnevna slika dubrovačke kritike postojećemu. Govori o tome i jučerašnji takozvani piknik za građane, nekakav prosvjed, koji je održan na Banjama zbog koncesionara čiji zaštitari navodno kupačima pregledavaju stvari na ulasku na ovu plažu.

Unatoč tome što je ovaj mini prosvjed bio čudnog narativa, bez jasno znanog organizatora, gledajući širu sliku, nije niti važno tko je tu u pravu, odnosno je li koncesionar tako malo privlačan kako se vjerovalo svih ovih dana ili je pak toliko idealan, kakvim se to u subotu ujutro nastojalo prikazati. Dakle, svrhu na stranu, poanta je tek u svima onima koji su rekli doći, a nisu došli.

Putem Facebooka najavilo se kako će doći 237 ljudi, a njih 422 izrazilo je svoj interes za dolaskom. Ukupno radi se o brojci od 659 ljudi. Sve koji su došli, u jutarnjim dočekale su tri bakice, simpatično oboružane Cedevitom, nekakvim pecivima, valjda kao mamcem za zaštitare, kako bi vidjele hoće li im to biti i oduzeto. Jasno, nije problem u tim bakicama, neka su bile i dobro da su bile, problem je u svima onima koji nisu bili, a kojima je toliko stalo za poštenjem, poštivanjem pravila i ostalih regula.

Dobro, bila je tu ekipa iz Udruge Nade Zanze, bili su tu i oni standardni "aktivisti", odnosno političari, kojima je prosvjedovanje praktički profesionalna deformacija, u popodnevnim satima došle su i obitelji za djecom, koji su se okupali, pojeli sendvič... Ali, tko je došao organizirano, skupno da artikulira svoje mišljenje o komercijalizaciji obale, uputi kritiku društvu? Dakle, netko kome nije samo fora eto doći sa šugamanom, netko tko ne pripada političkim opcijama, a opet dovoljno star da mu iskustvo godina može objasniti razloge dolaska, a dovoljno mlad da još uvijek ima želju za mijenjanjem svijeta?

Teško je u Dubrovniku 2017. očekivati nekakvog "Jana Palacha" koji će mijenjati svijet, uostalom drugo je vrijeme, svijet u svojim zadanim gabaritima više nije lako niti mijenjati, ali ono što iritira u Gradu su silne najave otpora, nekakav nominalni stav kojemu sve smeta, dok samog otpora nema. Nažalost, takvo je lice dubrovačkog aktivizma, kojega je ovaj prosvjed na Banjama iznova raskrinkao.

Neki će misliti kako nam je predobro, a onamo gdje je dobro društveni bunt tobože je nepotreban. Eh, kad bi to barem bio razlog! Ali, ne radi se tu o ničemu drugome nego o floskuli. Jasno, postoje oni s apartmanima ili kafićima kojima jest bolje od prosjeka, ali tu se radi o debeloj manjini. Sami dubrovački prosjek u rangu je prosjeka same države, a puke sirotinje koje su društvene ili privredne okolnosti prevarile na ovaj ili onaj način, a koja nema niti za najosnovnije potrebe je barem onoliko koliko i svih onih na osnovu kojih se misli da u Dubrovniku žive samo bogatiji.

Dakle, ako se otpiše smiješna mogućnost da Dubrovčani ne prosvjeduju jer im je dobro, a očito im nije niti toliko loše da bi iskazali građanski bijes, ostaje ono najgore od svega. Benevolentnost prema društvenim prilikama i Gradu u cjelini. Stanje svijesti koje je umorno i kojemu je svejedno. A koje bi se naprije po raznim Facebok stranicama samoreklamiralo oštrim riječima, sve dok ne naiđe prilika za nešto poduzeti.

A tu lijeka nema. Preostaje samo keziti zube kao pripitomljeni vuk u zoološkom vrtu dobre reputacije sve do trenutka kad se eto i može djelovati. A, onda ne pojaviti se na prosvjedu za ležaljke, raznorazne reforme i borbe za pravdu. Već, jednostavno, podviti rep.

Predstava zagrebačkog HNK Tri zime Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana oduševila je sinoć brojnu festivalsku publiku u parku Gradac, opravdavši brojne nagrade i priznanja, kako kritike, tako i publike.

Drama je s velikim uspjehom praizvedena u Londonu, u New Yorku je osvojila uglednu nagradu Susan Smith Blackburn, a izvedbom u HNK-u doživjela je nepodijeljeno oduševljenje, postavši pravim hitom, a do sada je izvedena gotovo pedeset puta s gostovanjima u Mariboru, Ljubljani, Puli, Slavonskom Brodu, u Tel Avivu, na festivalu MESS u Sarajevu gdje je osvojila nagradu žirija za najbolju predstavu te otvorila 27. Marulićeve dane u Splitu, na kojima je osvojila Nagradu za suvremeni dramski tekst, Nagradu publike za najbolju predstavu festivala te dvije Nagrade za glumačko ostvarenje. Gostovala je i u Podgorici, na 62. Sterijinom pozorju u Novom Sadu te u Jugoslovenskom narodnom pozorištu u Beogradu, a u sklopu dramskog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara na repertoaru je još večeras, s početkom u 21:30.

Sinoćnja publika predstavu je budno pratila, upijajući radnju i svaki pokret glumaca, a posebno prateći svaku duhovitu doskočicu, kojih u ovoj predstavi nije manjkalo. Uz smijeh, predstava je popraćena ovacijama. Iako tematski specifična, smještena u različita razdoblja hrvatske povijesti i to ne kronološki, pa je domaćoj publici zasigurno bliža i razumljivija, predstava je naišla i na oduševljenje inozemne publike, koja ju je mogla pratiti uz titlove putem vip script aplikacije.

Riječ je o drami koja prati sudbine snažnih žena iz četiriju naraštaja povezanih jednom kućom, a Tena Štivičić je kao ishodište uzela priču iz vlastite obitelji, nadahnuta teškim životom svoje prabake koja je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije rodila izvanbračno dijete. Predstava se odvija, kako naslov kaže, kroz tri zime - 1945., 1990. i 2011. godine. Ljudi kroje sudbinu kuće u kojoj se talože godine i sjećanja. Osim izvrsnog teksta Tene Štivičić, sastav ansambla zagrebačkog HNK, garancija je sjajne predstave. Tu igraju Alma Prica, Ksenija Marinković, Dragan Despot, Jadranka Đokić, Luca Anić, Barbara Vicković, Mislav Čavajda, Bojan Navojec, Nina Violić, Damir Markovina, Siniša Popović, Mada Peršić, Silvio Vovk, Slavko Juraga i Ivan Glowatzky. Scenograf predstave je Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić Gecan, autor glazbe Mitja Vrhovnik Smrekar, dramaturginja Mirna Rustemović, oblikovanje svjetla potpisuje SONDA4, a oblikovanje videa i fotografija Toni Soprano.

K.L.

Program 68. Dubrovačkih ljetnih igara u Kneževu dvoru nastavlja talijanski Ansambl Umberto Giordano glazbeno-scenskim programom Ludwigove pjesme koji će se održati u nedjelju s početkom u 21:30 sati.

Program opisuje jedinstveni portret Ludwiga van Beethovena kroz čitanje zamišljenog pisma njegova nećaka Karla engleskom izdavaču Georgeu Thompsonu u kojem piše o ujakovoj smrti. Glumac, u ulozi Beethovenova nećaka, priča priču o skladateljevom životu, dok se evociraju popularne, ali i one manje poznate glazbene teme. Program je koncentriran na Beethovenove manje poznate kompozicije, poput njegovih narodnih pjesama, no ipak publici nudi i transkripcije njegovih najslavnijih djela, poput simfonijskih djela i nekih originalnih skladbi za glasovir, violinu i violončelo, kako bi se dao potpun profil bonnskog genija. Tekst uz Beethovenovu vječnu glazbu pripremio je Francesco Sanvitale.

Ansambl Umberto Giordano iz Foggije (Italija) komorni je sastav kojeg sačinjavaju glazbenici poznati po svojim zavidnim karijerama i suradnji s drugim uglednim glazbenicima. Ansambl čine violinist Dino De Palma, violončelist Luciano Tarantino, pijanist Marco Moresco te sopran Ripalta Bufo i tenor Aldo Caputo. Izvrsno su prihvaćen od publike i kritike zahvaljujući svojim originalnim i rafiniranim programima, koji su često premijere i originalni projekti, a ansambl izvodi i repertoar koji obuhvaća djela od klasične glazbe do lirske opere, od komornih inačica opera do izvedbi u kojima se uvijek na nov i različit način isprepliću glazba, naracija, ples i druge umjetničke forme. U programu sudjeluje i talijanski glumac Giampiero Mancini koji je već u dobi od devetnaest godina proglašen “jednim od najsjajnijih talenata talijanskog teatra” od strane kazališne kritike. Mancinijeva svestranost omogućava mu tumačenje uloga u posve različitim žanrovima. Idealan način ekspresije za Mancinija je zapravo uloga glumca-pjevača, te stoga blisko surađuje s najuglednijim talijanskim i inozemnim simfonijskim institucijama kao glumac, redatelj i dramaturg.

Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

DPP