Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je radni sastanak s načelnikom glavnog stožera Oružanih snaga RH generalom - pukovnikom Mirkom Šundovom, zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice admiralom Predragom Stipanovićem i pukovnikom Darkom Podrugom na temu obilježavanja 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja krajnjeg juga Hrvatske.

Dogovoreno je kako će se obljetnica obilježiti dvodnevnim programom u listopadu uz svečano postrojavanje postrojbi Hrvatske vojske u luci Gruž po uzoru na svečano postrojavanje 29. listopada 1992. godine u Dubrovniku pred predsjednikom RH dr. Franjom Tuđmanom.

„Osim svečanog postrojavanja, na održanom sastanku usuglašene su i druge sastavnice slavljeničkog programa, pa će tako između ostaloga biti organiziran i mimohod postrojbi Hrvatske vojske povijesnom jezgrom Dubrovnika te veliki koncert na kojemu će nastupiti neki od najboljih hrvatskih izvođača. Dogovorena je i organizacija stručnog skupa koji za cilj ima pobliže upoznati javnost s konkretnim strategijama, pothvatima i operacijama koje je bilo potrebno poduzeti kako bi se oslobodio okupirani Dubrovnik.“ – piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

DPP

HSP AS  pozdravlja iscrtavanje murala grba legendarne ratne postrojbe HOS-a na ulazu u najveće dubrovačko prigradsko naselje Mokošica, piše u priopćenju dubrovačkog ogranka ove stranke u kojemu se i navodi : "Ovaj povijesni i svim zakonskim regulama registrirani vojni grb  pridružio se na ovom mjestu  grbovima ostalih postrojbi proisteklih iz Domovinskog rata te HSP AS Dubrovnika ne nalazi ništa sporno u njegovom iscrtavanju".

Ostatak priopćenja pročitajte u cijelosti:

"Kao pravaši 21.stoljeća nikada nismo niti ćemo dopustiti da se napada HOS i njegovi simboli , između kojih i pozdrav " Za dom spremni ",jer se s tim pozdravom, između ostalih, branio i obranio i naš Grad i naša Domovina. Pripadnici HOS-a ,od prvog do zadnjeg ,bili su dragovoljci koji su sudjelovali u najtežim bitkama stvaranja moderne Hrvatske države od Vukovara do Srđa poviše Grada.

Svjedoci smo da svi simboli i svetinje iz Domovinskog rata smetaju određenim društvenim skupinama pa tako i  HOS kao i  njegovo znakovlje. Isti se ni danas ne mogu pomiriti da je Dubrovnik slobodni hrvatski grad, a Hrvatska suverena, slobodna i neovisna država. S druge strane najosjetljivijem dijelu hrvatskog društva rasprava o pozdravu " Za dom spremni " nametnuta je kako bi se prebacila pozornost sa stvarnih problema koje muče sve hrvatske građane poput iseljavanja mladih, Agrokora, INE i sl.

Hrvatske obrambene snage regularna su i legitimna vojna postrojba priznata člankom 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata te je njezin grb, kojeg je sastavni dio pozdrav "Za dom spremni ", registriran pri Ministarstvu uprave.

Zaštita digniteta pravednog, obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata i svih hrvatskih branitelja, a naročito pripadnika HOS-a, temeljno je načelo djelovanja HSP AS od njegovog osnutka do danas." - piše u priopćenju HSP AS Dubrovnik.

DPP

Pripremam već nekoliko tužbi za klevete, to je jedini način da se obranim od klevetničkog pohoda u koji je krenuo HDZ, riječi su donedavnog direktora Vodovoda Valentina Dujmović s kojima je komentirao navode gradonačelnika Mata Frankovića koji je "dubrovački HNS pozvao da građanima objasni gdje su i kako nestali novci iz gradske tvrtke Vodovod Dubrovnik" o čemu možete čitati OVDJE.

Naime, sve je počelo jutrošnjim priopćenjem HNS-a u kojemu su pozvali Frankovića da ukloni HOS-ov grafit na ulazu u Mokošici, a na kojemu piše "za dom spremni". Pak, na upit portala Dubrovnikpress.hr Franković nije komentirao apel HNS-a, već je odgovorio protupitanjem "kako je moguće da se ugovor o izvođenju radova sklopi 7. prosinca 2016. godine, a u kojemu je početak radova predviđen već prvi sljedeći dan odnosno 8. prosinca 2016. godine te se isti taj dan ugovorena radnja okonča, odnosno plati se cjelokupni iznos radova, izda se potvrda, ovjere i uknjižba." Naglasio je kako se radi "o ugovoru vrijednome 296 tisuća kuna te ih moli da dubrovačkoj javnosti objasne tko je tako na brzinu uspio izvršiti radove u iznosu od skoro 300 tisuća kuna".

- U Vodovodu ništa nije nestalo niti je bilo što rađeno mimo zakona. Za sve što je rađeno provedene su sukladno zakonu nabave i sve su pratili odgovorni ljudi u Vodovodu, zajedno s Nadzorom. Kroz Vodovod je investirano, kad oduzmemo plaće, 150 milijuna kuna. Nigdje se ništa nije dogodilo da nismo ili sanirali infrastrukturu ili investirali u naše nekretnine ili imovinu. Ništa nije nestalo. Ovakav način obračuna s političkim protivnicima je dno dna! - rekao je Dujmović.

- Neću se puno ubuduće baviti komentarima na Vodovod. Naime, pripremam već nekoliko tužbi za klevete koje su iznesene. Sebe moram zaštiti od onoga što HDZ iznosi na osnovu poluinformacija ili neistinitih, izmišljenih informacija. Rekli su da pročistač nije došao, a svi su novinari bili tamo. To je laž. Rekli su da je netko nešto odnio, da je sad nestalo 300 tisuća kuna, to je isto laž. Kako može nestati 300 tisuća kuna?! Na Gradskom vijeću je jedna vijećnica rekla da sam sebi isplatio bonus za projekt na Gornjim selima, to je apsolutna, notorna laž! I još nekolicina takvih koje svakodnevno izlaze u javnost. Samo s namjerom da se mene i HNS u javnosti oblati. To ne mislim u budućnosti komentirati, nego ću redom kako se takve izjave budu pojavljivale, a vidim da je to način na koji misle funkcionirati u narednom periodu, podnositi tužbe. - objasnio je Dujmović.

Rekao je više i o tome što Franković samo pitanje grafita nije komentirao.
- I sam premijer Plenković radi na tome da se mirnim putem, ne vrijeđajući ničije osjećaje, makne ploča u Jasenovcu. Zašto taj dio mračne povijesti Hrvatske, koja nema veze s Domovinskim ratom, mi vežemo s Domovinskim ratom. To je dio davne povijesti, taj dio nije nešto s čim se trebamo hvaliti, na bilo koji način. Pa niti da bi političari prikupljali nekoliko bodova od ljudi koji misle da je to dobro. - zaključio je Valentin Dujmović.

Od prvih Dubrovačkih ljetnih igara ovaj festival ovisi zapravo o ugodnim vremenskim uvjetima kako bi se program mogao nesmetano odvijati. Igre, čija je specifičnost u ambijentalnom kazalištu, stoga se i održavaju kad je najsušnije razdoblje u godini, što dakako ne garantira kako će sve proći u najboljem redu. Baš ovih dana, posebice večeras, spominje se mogućnost pljuska, dok je recimo već jedna izvedba Labuđeg jezera prošlog tjedna otkazana.

Sve to skupa povod je i za popričati s ravnateljicom DLJI Ivanom Medo Bogdanović o ovoj tematici, odnosno o tome kako se na Igrama uopće izlazi na kraj s okolnostima koja su "viša sila" i kako se uopće moguće organizacijski, ali i mentalno pripremiti na taj dio priče.

- Igre počivaju na ambijentalnosti i to je zapravo ekskluziv. Ne može se predstava koja je rađena na nekom prostoru i zbog nekog prostora koji je dio predstave kao i glumac, prebaciti u zatvoreni prostor, u kazališnu "kutiju", čak i kad postoje sve tehničke mogućnosti. To nije taj dojam, to ne radimo i ne želimo raditi. Drugo je s koncertima koji bi se mogli prebaciti u prostor adekvatne koncertne dvorane. Jednostavno, što se tiče teatra, prostori su dio predstave, koja se onda može izvesti u kasnijem terminu ili dan kasnije. Svakako, na sve te okolnosti moramo biti spremni. - rekla je Ivana Medo Bogdanović.

Konkretno, što se tiče večerašnje izvedbe Kafetarije, Ivana Medo Bogdanović je rekla:
- Prijeti kiša, probali smo vidjeti može li se pomjeriti igranje predstave dan nakon treće izvedbe, ali ekipa koja radi na predstavi to nije u mogućnosti zbog svojih obaveza. Tako da ćemo u slučaju da bude kiša malo čekati da eventualno stane pa probati je izvesti u nešto kasnijem terminu. To su nam jedine mogućnosti. - objasnila je.

Što se tiče Labuđeg jezera, govori kako otkazanu izvedbu nisu uspjeli nadoknaditi.
- Izgubili smo prihod tu od preko 100 tisuća kuna. Probali smo publiku prebaciti za neki drugi događaj, ali radi se tu i o strancima, koji nisu više bili tu, pa je sve to skupa bilo teže organizirati. U svakom slučaju, taj prihod će biti teško nadoknaditi do kraja Igara. Jednostavno, priča oko vremenskih prilika specifikum je svih mediteranskih festivala na otvorenome, nismo u tome jedini. - zaključila je ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

Jug Hrvatske, prema brojkama i statističkim pokazateljima bilježi jednu od najboljih sezona ikad. Dakako, dobra sezona u srži podrazumijeva i veći dotok gostiju, što opet stvara gužve, ali i zbog čega na vidjelo izlaze određeni komunalni problemi. Vidljivo je to možda najviše u manjim mjestima. Stoga, na pitanje generira li veći broj gostiju probleme te kako se nose s njima odgovorili su za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Konavle Božo Lasić, načelnik Općine Župa Dubrovačka Silvio Nardelli, načelnik Općine Ston Vedran Antunica, načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić i načelnik Općine Mljet Đivo Market. Također, oni su se osvrnuli na turističku sezonu, ali i  najavili buduće planove po pitanju turističkog razvijanja ovih općina.

LASIĆ: ZL DUBROVNIK SE PROŠIRILA, A MI JOŠ NEMAMO BRZU CESTU DO DUBROVNIKA

Konavoski općinski načelnik Božo Lasić izrazio je zadovoljstvo sezonom.
- Sezona je izuzetno dobra. Prošla je bila odlična, a ova je još bolja. Možemo biti zadovoljni, sve se odvija kako bi se trebalo odvijati. Požari nas malo brinu, ali pojačali smo ophodnje, a ono što se u tom smislu i pojavi se trudimo odmah sanirati. Naime, veći požar bio bi katastrofa. - rekao je Lasić.

Govori kako "smo svi mi, ne samo Konavle, nego i Dubrovnik te Župa dubrovačka pomalo limitirani".
- Limitirani smo s prostorom i kapacitetima. U dogledno vrijeme će se postavljati pitanja kako i na koji način funkcionirati. Ljudi dolaze zbog ovoga što imamo, zbog prirode i ljepote, a što bude veći doticaj ljudi, imat ćemo određenih problema. Morat ćemo razmišljati u vezi cesta, proširenja kanalizacije, kapaciteta vode... Uvjeren sam da će biti problem s vodoopskrbom. To su sve problemi na koje ćemo morati naći zajednički odgovor, ne samo Konavle, nego i Župa te Grad Dubrovnik. Tu je i prometni problem. Najveći naš problem je brza cesta od Zračne luke Dubrovnik, strahovit je to problem. Kroz Župu su problemi prometne infrastrukture. To sve moramo rješavati žurno u idućem periodu. - govori Lasić.

- Dakle, Zračna luka se proširila, a mi još uvijek nemamo brzu cestu do Dubrovnika, to je nedopustivo. Imamo preko 200 milijuna eura ulaganja u izgradnju ZL Dubrovnik, a nemamo dobru cestu do Grada Nadam se da će se to riješiti, razgovaramo i s Gradom Dubrovnik i Župom dubrovačkom. Do sada smo imali situacije da je sam Grad preko našega terena odlučivao kuda će ići brza cesta. Mislim da ćemo sad u idućem periodu sjesti i oko toga se zajedno dogovoriti i rješavati te probleme skupa s nadležnim Ministarstvom. - zaključio je Lasić, dodajući kako "i gosti neće dolaziti kad uoče velike gužve i probleme".

MARKET: PROBLEM OPSKRBA VODOM

Načelnik Općine Mljet Đivo Market također kaže kako su ostvareni rezultati za sada bolji nego lani.
- Sezona je u punom jeku, a za očekivati je da će se ovaj pozitivan trend nastaviti i u kolovozu, ali i da ćemo imati dobro posezonu koja je inače na Mljetu jako dobra. - izjavio je Market.

- Što se tiče komunalnih problema, jasno je da što je više gostiju veća je potreba za vodom. Mljet je još uvijek jedini veliki otok na Jadranu koji nema vodovod s kopna. Za očekivati je da ćemo u sezoni 2018. imati hidrantsku mrežu u nacionalnom parku. Dakle, da pokrijemo makar dio otoka. Jasno, veći broj noćenja i izletnika podrazumijeva i  veće potrebe za vodom, a  to Općina Mljet sama kroz svoja komunalna društva sve teže može osigurati. Nas gosti raduju, ali očekivamo podršku i s viših razina da pitka voda na Mljet napokon proteče onim cjevoodom koji je postavljen daleke 1987. godine. - dodaje Market, koji je najavio i buduće planove.

- Planiramo nove turističke zone, ali i marinu za nautičare. Tu je i širenje malih obiteljskih pansiona, odnosno hotelčića. Ali, bez velike investicije, sama infrastruktura bit će upitna. Vjerujem kako su veliki investitori ipak pokretači razvoja. - naglasio je Market.

KNEŽIĆ: U NAŠEM OBALNOM DIJELU STVARI SU OPTIMIZIRANE

I u Općini Dubrovačko primorje, kako kaže načelnik Nikola Knežić, "sezona je vrhunska".
- Sezona je odlična, iako je još u rekonstrukciji hotel Osmine. Projekt nažalost nije završen do početka sezone pa hotel još uvijek nije otvoren. A radi se o objektu koji je radio više od 40 tisuća noćenja, no i bez tog hotela mi imamo brojke kao lani. Dakle, imamo ogroman skok u privatnom smještaju i kampovima, ako se još hotel Osmine otvori kroz osmi mjesec imat ćemo dodatno povećanje od 10, 15 posto do kraja turističke sezone. - objasnio je Knežić.

Kaže kako veći pritok gostiju ne stvara probleme.
- Mi rastemo uglavnom  u obalnom dijelu, gdje imamo dobro pokrivenu infrastrukturu. Jasno, ima još cesta za proširiti, ali u tom turisitčki orijentiranom dijelu sve funkcionira i zasad je to sve jako dobro optimizirano. - rekao je.

Što se tiče novih projekata, naglasio je kako je u projektiranju hotel Slano.

- Radi se o projektu koji će objediniti četiri objekta. Tako bi imali novih 200 kreveta. Projektiranje je u tijeku, hoće li početi gradnja ove zime ili sljedeće jeseni, vidjet ćemo, ali ako ne bude za 2018., za 2019. bi se trebalo izgraditi. - kazao je.

ANTUNICA: PROBLEM SU ČEKANJA NA GRANICAMA

Načelnik Općine Ston Vedran Antunica govori kako je "kod njih navala gostiju".
- Sezona je jako dobra,  što je dakako značajno za samu Općinu tako da moramo biti zadovoljni kako sezona napreduje. Što se tiče budućih projekta, istaknuo bih izradu i usvajanje Urbanističkog plana uređenja Dube stonske, to bi bilo značajno povećanje kapaciteta i značajan iskorak u turističkoj ponudi Općine Ston kao takve. - precizirao je Antunica.

- Što se tiče eventualnih problema, mogu istaknuti jedino čekanja na granicama, što sigurno iritira goste. Ali cijelo ovo područje ima te iste probleme pa se i ne možemo previše žaliti. - objasnio je.

NARDELLI: MORA SE NEŠTO NAPRAVITI PO PITANJU GUŽVI

Sezonom je zadovoljan i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.
- U prvih šest mjeseci imamo u odnosu na prošlu godinu povećanje noćenja od 20 posto.A treba reći i kako hoteli Plat nisu radili u prvih šest mjeseci. Sad su iznajmljeni pa ipak rade dijelom kapaciteta, stoga očekujemo da će rezultati biti još bolji. - pojasnio je Nardelli.
- Najveći problem s kojim se suočavamo su svakako prometne gužve. Držim da je najveći problem jadranska magistrala, jako je opasna i veliki je problem. Mora se nešto napraviti po tom pitanju prije nego se izgrade Kupari, odnosno stave u funkciju zajedno s punim kapacitetom Plata. - zaključio je općinski načelnik Silvio Nardelli.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) na upit portala Dubrovnikpress.hr da prokomentira priopćenje dubrovačkog HNS-a koje možete pročitati OVDJE, a u kojemu ga pozivaju da ukloni "fašističko znakovlje na ulazu u Mokošicu", odgovorio je protupitanjem oko dubrovačkog Vodovoda, ne osvrnuvši se na ove grafite.

"Umjesto komentara na HNS-ovo priopćenje, postavljam im pitanje: Kada će građanima Grada Dubrovnika objasniti gdje su i kako nestali novci iz gradske tvrtke Vodovod Dubrovnik? Također, pozivam ih i da objasne kako je moguće da se ugovor o izvođenju radova sklopi 7. prosinca 2016. godine, a u kojemu je početak radova predviđen već prvi sljedeći dan odnosno 8. prosinca 2016. godine te se isti taj dan (8. prosinca 2016. godine) ugovorena radnja okonča, odnosno plati se cjelokupni iznos radova, izda se potvrda, ovjere i uknjižba." - napisao je Franković.

"S obzirom da se radi o ugovoru vrijednome 296 tisuća kuna, ovim putem ih molim da dubrovačkoj javnosti objasne tko je tako na brzinu uspio izvršiti radove u iznosu od skoro 300 tisuća kuna". - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

V.Salvia

Pretovarne stanice, reciklažna dvorišta i izgradnja županijskog centra za gospodarenjem otpadom rješenja su za zbrinjavanje otpada kako ih vide gradonačelnici i načelnici u Dubrovačko – neretvaskoj  županiji, ali i župan Nikola Dobroslavić. Naime, zbrinjavanje otpada bila je jedna od tema nedavne koordinacije župana s gradonačelnicima i načelnicima.

Da je rješavanje problema Grabovice prioritet upozorio je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

- Prioritet svima je rješavanje problema Grabovice, odnosno odvoz i zbrinjavanje optada. Mi skoro već sedam, osam godina pokušavamo riješiti naše reciklažno dvorište, odnosno dozvole. Nadam se da ćemo ih uskoro dobiti, iako uvijek nailazimo na nekakve prepreke. Bojim se kako ćemo u dogledno vrijeme riješiti taj problem s otpadom. - istaknuo je Lasić.

Župan Nikola Dobroslavić kazao je kako je sve donedavno od vlada koje su se u međuvremenu izmjenjivale na vlasti, opstruiran projekt izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom.

- Mi  smo imali jednu opstrukciju u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike oko centra za gospodarenje otpadom. Nadam se da smo taj projekt u razgovoru s novim ministrom vratili na pravi kolosijek. Teško je s ljudima koji ne razumiju, gledaju usko i kratkovidno. Ako se zapletemo u otpad, u Napulj, u Makarsku, tek ćemo onda bit u problemu. Rekao sam i onom i ovom ministru da smo sve napravili i da nam omoguće da idemo s našim projektom. Novi ministar je to uzeo ozbiljnije u razmatranje. Problemi s Grabovicom su vrlo izraženi, kao i s ostalim odlagalištima otpada. Ljudi ne razumiju, ti su razgovori uvijek teški, ali vrlo sam uporan i argumenti su na našoj strani. Morat će ozbiljno i odgovorno s nama razgovarati o problemu otpada.- rekao je Dobroslavić.

Županija Dubrovačko-neretvanska već na jesen kreće s izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana. Tako su i problemi koje su gradonačelnici i načelnici općina u Dubrovačko -neretvanskoj županiji nedavno iznijeli na koordinacijskom sastanku sa županom Nikolom Dobroslavićem manje više vezani uz županijski Prostorni plan.

Naime, većina gradonačelnika i načelnika itekako je pokazala interes za cestovne koridore čije je gradnja tek planirana, a koji moraju biti ucrtani u tom razvojnom dokumentu, prvenstveno trasa buduće autoceste kojom bi se Dubrovnik trebao povezati s Pločama.

HRVATSKE CESTE POKUŠAVAJU POVEZANOST SVESTI NA MAGISTRALU

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić stava je kako ona mora prolaziti trasom predviđenom Prostornim planom.

- Mi smo stajališta da dionica od Ploča prema Metkoviću mora ići trasom predviđenom Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Dakle, po trasi buduće autoceste, odnosno mostom između Metkovića i Opuzena, pa barem u početku kao brza cesta, kao poloautocesta. To je najbolji način jer tako trasiramo tu buduću cestu, koja je za nas u prvoj fazi prihvatljiva i kao poluaotocesta koja bi išla od Ploča do Osojnika, s Osojnika prema Gradu preko sadašnjeg mosta, ali i kroz Rijeku dubrovačku na Župu pa na Zračnu luku. – kazao je Dobroslavić.
- To je naš pristup i imat ćemo ga prilike svi zajedno još raspraviti kroz izmjene i dopune Prostornog plana jer mi na jesen idemo u izmjene i dopune Plana i moramo vidjeti koje su sve bile primjedbe kako bismo dobili optimalno rješenje. Što se tiče izgradnje ceste u Neretvi, Hrvatske ceste nas pokušavaju svesti na sadašnju magistralu. Ona je možda bolja u ovom dijelu nego u Župi dubrovačkoj i Dubrovačkom primorju, ali objektivno to nije rješenje za nas koji hoćemo do Dubrovnika doći preko čvorišta Metković. Mi moramo tu dobiti paralelnu cestu i to će biti naš zahtjev prema Hrvatskim cestama i već smo na takav način postupali. – rekao je župan Dobroslavić.

NAČELNIK OPĆINE TRPANJ TRAŽI NASTAVAK REKONSTRUKCIJE LUKE

Cestovni koridori, posebice kako se približava početak izgradnje Pelješkog mosta, iznimno su važni i za stanovnike Pelješca. Tako je načelnik općine Trpanj Jakša Franković apelirao na župana da se pokrene nastavak druge i treće faze rekonstrukcije luke Trpanj, a s ciljem konačnog prometnog rasterećenja tog pelješkog turističkog mjesta.
- Trajektna luka Trpanj je pomorski ulaz u Dubrovačko-neretvansku županiju i s obzirom na poznate okolnosti u Neumu, veliki broj roba u jutarnjim satima prolazi kroz luku Trpanj, što nam iz godine u godinu postaje sve veće opterećenje. Dio prometnice koji je 2010. pušten kao zaobilaznica Trpanj i sama rekonstrukcija luke obuhvatila je prvu fazu i mi s time ne možemo biti zadovoljni, iako smo tada bili. – rekao je načelnik Općine Trpanj Jakša Franković.

- Intenzitet prometa je sve veći i dio državne ceste koja prolazi kroz samo naselje zagušen je vozilima koja čekaju na ukrcaj na trajekt. Nosimo se s tim problemom, ali i jasno nam je da će do izgradnje Pelješkog mosta to biti sve veći problem i inzistiramo da nam Županija s lučkom upravom pomogne i politički da se projekt izgradnje druge i treće faze rekonstrukcije luke Trpanj započne što prije. Prvenstveno mislim na izradu idejnih projekata, studije utjecaja na okoliš i glavnog projekta druge i treće faze jer bi se tako zaokružila jedna cjelina. Prva je faza završena 2010. i ako do izgradnje Pelješkog mosta uspijemo realizirati ove dvije preostale faze, bit ćemo i više nego zadovoljni. Most će i inače riješiti veliki dio cesta na Pelješcu, ali mi mislimo da od Orebića do pristupa mostu mora biti izgrađena dobra i kvalitetna cesta. - kazao je Franković.

STANJE U ŽUPI JE ALARMANTNO

Budući prometni pravac kojim će Dubrovnik biti povezan sa Zračnom lukom od iznimnog je značaja za Župu dubrovačku, ne samo kako bi se ta općina konačno prometno rasteretila već i kako bi se mogla razvijati kao turistička destinacija.

Tako je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli na koordinaciji nedavno istaknuo kako je iscrpljivanje između države i jedinica lokalne samouprave koje često rezultira nizom sudskih sporova tijekom kojih se dokazuje vlasništvo nad pojedinim zemljišnim česticama, potpuno bespotrebno, posebice kad su u pitanju vitalni projekti, poput dionice buduće brze ceste između Dubrovnika i Zračne luke.
-  Konkretno, cestovna veza između Zračne luke i Dubrovnika nije samo problem Župe dubrovačke, ali ga mi u Župi najviše osjećamo. I ove godine smo svjedoci niza prometnih nesreća, ne treba posebno naglašavati što znači kad se u srcu sezone u Župi gdje cestovne alternative gotovo da i nema, zaustavi kompletan promet. Imali smo u prošlom mandatu sastanak s čelnim ljudima Hrvatskih cesta, ali bojim se da ništa nije pomaklo s mrtve točke. – rekao je Nardelli.

- U prošlom mandatu smo od strane Grada Dubrovnika imali niz prometnih rješenja na dionici između Zračne luke i Grada, međutim niti jedno od tih rješenja nije bilo u skladu s postojećim prostornim planovima, kako županijskim, tako ni ostalih jedinica lokalne samouprave. Sve što je napravljeno jest lokacijska dozvola između Zračne luke i Plata. U ovom mandatu to treba riješiti i početi graditi tu cestu jer držim da nigdje u Hrvatskoj stanje nije tako alarmantno i teško kao na ovom spomenutom području. Jednostavno nema opravdanja zašto se ne kreće s projektiranjem i otkupom zemljišta te izgradnjom dionice te ceste. - istaknuo je Nardelli.

DOBROSLAVIĆ: BIVŠEG GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA NIJE NIŠTA ZANIMALO

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je kako očekuje da će suradnja s novom gradskom upravom biti efikasnija nego s prošlom, kad je u pitanju suradnja i izrada projekta ključnih za razvoj dubrovačkog dijela Županije.

- Bivšeg gradonačelnika Dubrovnika, njega do sada ništa nije zanimalo. Mi smo radili Županijsku razvojnu strategiju u čijoj izradi Grad Dubrovnik uopće nije sudjelovao jer bivšeg gradonačelnika to nije zanimalo. Dubrovnik nije ništa napravio, a pozivali su se na neki program razvoja od prije 10, 12 godina i to je smiješno. Ne mogu ja reći bivšem gradonačelniku što da radi. Rekao sam mu da mu to ne valja, a on kaže: „Što tebe briga župane?“. Pa neka bude tako, što mene briga, ali sad ćemo vidjeti gdje će sve Grad upadati zbog takvih stvari. - rekao je Dobroslavić.

Kad su u pitanju trase cesta koje bi se u skoroj budućnosti trebale izgraditi, župan Dobroslavić istaknuo je kako su čelništvu Hrvatskih cesta jasno izrečeni stavovi Županije.

- Pitanje cesta moramo rješavati. Rekli smo Hrvatskim cestama da to mora prestati. Grad, Županija, Župa i Konavle, ovih dana ćemo se koordinirati jer su izmjene i dopune Prostornog plana u samom finišu kojim je definirano otkud ide cesta u Župi i prilaz Gradu Dubrovniku. Ono što nije u planu ne može se realizirati i ja sam ih već pitao zašto crtaju nešto što nije u planu. - kazao je Dobroslavić.

Iako je to trebalo učiniti, Gradski odbor SDP-a Dubrovnik ipak neće biti raspušten zbog kraha na nedavnim lokalnim izborima. Za SDP gotovo pa beznačajna organizacija s ne tako velikim brojem članova, opstat će isključivo zahvaljujući lobiranju nekih lokalnih SDP-ovaca bliskih Zlatku Komadini, ali ne s ciljem da spase organizaciju, veće sebe same.

Upravo zato je u Dubrovnik s ciljem da spasi pojedince i poslan glavni tajnik SDP-a Zvane Brumnić. Njegov boravak u Dubrovniku popraćen je skupom GO SDP-a koji je daleko od očiju javnosti održan u jednom dubrovačkom hotelu. Na tom je skupu iznjedren i kandidat koji bi trebao preuzeti vodstvo nad dubrovačkom organizacijom SDP-a. Riječ je o višegodišnjem članu SDP-a, inače još uvijek aktualnom direktoru Luke Dubrovnik Božidaru Memedu, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Ukoliko se SDP-ovci unutar organizacije ne pregrupiraju, Memed će im biti izabran već na izbornoj konvenciji koju pripremaju za rujan, neslužbeno se doznaje.

Naime, izborna konvencija u GO SDP-a već je davno trebala biti održana, odnosno još nakon prijevremnih izbora 2015. godine, no to se nije dogodilo pa u SDP-u imaju itekako dobra opravdanja da izbornu konvenciju konačno sazovu i izaberu novu stranačko vodstvo.

Naime, sukladno Statutu SDP-a, izborna konvencija se saziva svako četiri godine, a obavezno 180 dana nakon izbora za predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Saziva ju predsjednik organizacije na temelju odluke Gradskog odbora. Tako bi još uvijek aktualnom predsjedniku GO SDP-a uskoro od Gradskog odbora mogao stići zahtjev za sazivanjem izborne konvencije.

Inače, oko novog stranačkog vodstva nedavno se u Dubrovniku probrani članovi GO razgovarali sa samim predsjednikom stranke. Bernardić, koji je u Gradu boravio incognito, primao ih je jedne za drugim u jednom dubrovačkom hotelu na Babinu kuku. Tražio je, doznaje se od pojedinih SDP-ovaca koji su se pozivu odazvali, i potporu za sebe.

Iako ga Zagreb priželjkuje kao predsjednika gradske organizacije u Dubrovniku, pitanje je hoće li Memed biti izabran na konvenciji. Naime, u SDP-u se može čuti kako aktualni predsjednik GO Mladen Gojun lobira za Draganu Đurić dok bivša kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana šimac Bonačić na tom mjestu vidi Ronija Mladinića, koji je bio u kampanji kandidat za njezina zamjenika.

Memed je inače nedavno bio u Zagrebu, no nije poznato je li za boravka u glavnom gradu posjetio kolege na Ibleru koji ga vide na mjestu predsjednika dubrovačke organizacije. Njihovu podršku ipak svakako ima, no pitanje je ima li potporu šireg članstva u Dubrovniku. Sigurno je da će ga poduprijeti oni SDP-ovci koji su još uvijek skloni bivšoj predsjednici Olgi Muratti. Memed je inače za njezina predsjedanja gradskim SDP-om slovio za njezina pouzdanika i bliskog suradnika.
 
Katastrofalno stanje u dubrovačkoj SDP-ovoj organizaciji izborom bilo koga od navedenog trojca zapravo će se samo podmesti pod tepih, odnosno pokušati premostiti.. Onim SDP-ovcima koji su se donedavno uzdali da će netko s Iblera konačno stanje u Dubrovniku sagledati u pravom svjetlu, odnosno raspustiti organizaciju i članstvo koje već gotovo jedno desetljeće egzistira samo zbog sebe, a ne zbog programskih načela socijaldemokracije, ako ona uopće više u Hrvatskoj postoje, na nedavnom sastanku je postalo jasno kako će se agonija u Gradskoj organizaciji SDP-a zapravo samo nastaviti do potpunog kraha, puno goreg od onog kojeg su ostvarili na lokalnim izborima kada su u Vijeće uveli dva vijećnika, dok se njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić "proslavila" ispavši u prvom krugu s najmanje osvojenih glasova birača, pozicioniravši se na začelje ljestvice gradonačelničkih kandidata.

U organizaciji Muzeja i galerija Konavala, predavanja biologinje zagrebačkog Zoološkog vrta Ivane Kovarik održat će se u subotu i nedjelju u Konavlima. Ivana će pripremiti za svu zainteresiranu publiku, pa čak i onu najmlađu, zanimljiva predavanja o životu svilenih bubica te o važnosti zaštite riječne kornjače – jedne od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Hrvatskoj.

Predavanje o fascinantnom životu sviloprelaca te kako su svilene bubice uspjele preživjeti putovanje iz Konavala do Zagreba u plavoj kuverti Hrvatske pošte, dođite i poslušajte u predavanju „Životni puti sviloprelaca", u subotu, u Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima s početkom u 20 sati. Najmlađim posjetiteljima predavanja, Ivana će otkriti dobro čuvane tajne bubica poput odakle im moć stvaranja kilometar dugih svilenih niti, što sanja gusjenica dok spava unutar svilene kukuljice te zašto leptir ne može letjeti?

Pak, predavanje „Zaštita riječne kornjače (Mauremys rivulata) - skrovitog stanovnika južne Hrvatske", održat će se u nedjelju, u Matici hrvatskoj ogranak Konavle na Grudi s početkom u 19 sati. Riječna kornjača jedna je od dvije vrste autohtonih slatkovodnih kornjača koje žive u Hrvatskoj (druga je barska kornjača - Emys orbicularis). U Hrvatskoj je nalazimo isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije i to u tri međusobno izolirane populacije. Nažalost, riječna kornjača je ujedno i najugroženija vrsta kornjače na području Republike Hrvatske. Zašto je ova vrsta postala toliko ugrožena, što stručnjaci poduzimaju po tom pitanje te kako joj lokalno stanovništvo može pomoći – možete saznati na ovom predavanju.

DPP

Premijera opere "Orlando" G.F.Handela izvest će se na Lokrumu u petak, u 21.30 sati. Tim povodom na Lokrumu danas je održana konferencija za novinare na kojoj je više rečeno o ovome projektu, a na kojoj su govorili i solisti, koji su posebno istaknuli koliko im je zadovoljstvo raditi i stvarati na ovom otoku.

Redatelj opere János Szikora rekao je da je prostor gdje će se opera održati, dakle klaustar Benediktinskog samostana, idealan za Orlando. Objasnio je kako će "naš Orlando biti nova verzija ove opere, ali da se ona istovremeno neće promijeniti". Naglasio je kako inače ova opera traje tri sata, a kako će ova lokrumska trajati oko 90 minuta što ne znači, dodaje, "da će se umanjiti ljepota opere već će se samo skratiti brojna ponavljanja.

- Kad sam čuo ovu operu, bilo mi je čudno što je ovo opera s dvije žene i dva muškarca, a da nema muškoga glasa! Bez tenora, baritona i basa! Zašto? Jedno od pitanja koje sam si postavio je što znači biti žena i što znači biti muškarac. U ovoj operi, vidim to tako, glavni protagonisti tragaju za svojim identitetom. U zapletu ove opere sam se poigrao sa spolovima glavnih junaka. Vjerujem da ljudska bića vole mijenjati svoj oblik. U ovoj operi možete vidjeti da se protagonisti žele poigravati sa svojim spolovima. Zato podnaslov opere glasi "metamorfoza". - rekao je Szikora, dodajući da je ova opera nije samo priča o Orlandu nego i o odnosu muškarca i žene.

Umjetnički voditelj i dirigent David Bates rekao je kako su tijekom protekla dva tjedna odrađene probe u Zagrebu. Objasnio je kako ga je posebno obradovala suradnja s Hrvatskim baroknim ansamblom kojega predvodi koncertna majstorica Laura Vadjon. Bates je istaknuo kako je djelo napisano 1733. godine, naglašavajući kako su sve emocije koje su ga onda krasile prisutne i danas.

Na konferenciji za novinare govorio je i intendant Mladen Tarbuk.

- Orlando kao projekt je zamisao koja je dugo klijala u meni. Kad sam bio glazbeni ravnatelj Festivala, imao sam sezonu na temu baroka i suvremenosti. Tada je Orlando bio planiran, odabir je jasan, jasno je zašto je Orlando zaštitni znak Dubrovnika. Ove godine otvorio se prostor da se ta stara ideja ponovo aktualizira. Jako mi je drago da sam uspio realizirati, usprkos mnogim problemima, stvoriti uvjete da se producira jedno glazbeno-scensko djelo u programu Ljetnih igara. Moje uvjerenje je da je to pravi put koji je suglasan izvornoj zamisli dr. Marka Foteza (jedan od utemeljitelja DLJI, op.a.). Velikim dijelom bi glazbeni program trebao biti u suglasju s dramskim. - rekao je intendant DLJI Mladen Tarbuk.

Solisti Willetts, Ivana Lazar, Renata Pokupić, Marija Kuhar Šoša i David Oštrek solisti su na ovoj operi. Oni su odreda svi iskazali zadovoljstvo što rade na Lokrumu, dodajući kako su oni tu "umjetnici koji su pušteni s lanca". Naveli su kako im je drago da se Orlando izvodi u gradu gdje je i njegov spomenik, dodajući kako postoje opere koje se izvode na svježemu zraku, objasnivši kako su to obično "bine gdje je nešto napravljeno, a ovo je doslovno priroda". Kažu i kako su se posebno zbližili s lokrumskim zečevima, kroz šalu dodajući da kupuju mrkvu s kojom ih hrane.

Opera će se reprizno održati u subotu i nedjelju, s početkom u 21.30 sati.

HEP ODS d.o.o. Elektrojug Dubrovnik u utorak planira izvršiti radove mjerenja zvučne izolacije u trafostanici TS Sv.Klara koja se nalazi u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika u Ulici za Rokom.

Isti se vrše prema zahtjevu sanitarne inspektorice, a u svrhu ispunjavanja svih uvjeta za ishođenje Uporabne dozvole za navedenu trafostanicu.

Radovi su planirani u razdoblju od 11 do 12:30  sati, a tom prilikom će se simulirati buka prilične jačine.

Buka koja će se simulirati prilikom mjerenja ne bi trebala trajati duže od 30 do 40 minuta, obaviještavaju iz Grada Dubrovnika.

DPP