Ograda u Ulici Andrije Hebranga već duže vremena je oštećena i djelomično nakrivljena. Inače, radi se o predjelu koji se nalazi nešto prije Sedam smrtnih grijeha.

Na problem je upozorio čitatelj portala Dubrovnikpress.hr, koji je napomenuo kako se na ovom području starije osobe tako ogradom ne mogu potpomognuti, ali i upozorio da je ovo slika koju nije lijepo niti za vidjeti. U svakom slučaju, za nadati je kako će komunalne službe uskoro ovu ogradu i popraviti.
V.S.

Dvomilijunto noćenje u Dubrovniku ove je godine ostvareno 25. srpnja, 13 dana ranije nego 2016. godine, što potvrđuje  uspješnost ovogodišnje predsezone, ali i uvijek uspješne glavne sezone. Trenutno u Dubrovniku, u svim vidovima smještaja, boravi 23 701 gost.

Od siječnja do 25. srpnja u Dubrovniku je ukupno ostvareno 607 862  dolazaka, što je povećanje od 18 posto te 2 000 546 noćenja, što je za 16 posto više nego prošle godine. U navedenom razdoblju najviše je bilo gostiju iz sljedećih 10 država: Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska, Njemačka, Hrvatska, Švedska, Španjolska, Australija, Finska i Norveška.

Najveći broj noćenja ostvarili su hoteli s 1 133 403 noćenja što čini 56% od ukupnog broja noćenja, a slijedi privatni smještaj gdje je ostvareno 654 995 noćenja ili 33%.

Strukturu smještajnih kapaciteta u Dubrovniku čini 11 649 redovnih kreveta u hotelima, 14 599 redovnih kreveta u privatnom smještaju, 2 793 kreveta u obrtima i tvrtkama te 1 542 kreveta u kampovima.

Podaci o turističkom prometu dobiveni su korištenjem sustava  eVisitor,  prema zaprimljenim prijavama i odjavama turista kroz ovaj sustav za razdoblje od 01.01. - 25.07.2017. i ne uključuju podatke o turističkom prometu nautike.

DPP

HEP je zatražio da se Hidroelektrana Ombla ponovo uvrsti u županijski Prostorni plan. Tu informaciju na nedavnoj koordinaciji s gradonačelnicima i načelnicima iznio je župan Nikola Dobroslavić. Sve je zapravo započelo kada je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli županu uputio pitanje oko HE Dubrovnik u Platu, a župan je odgovarajući župskom načelniku spomenuo i HE Ombla, projekt zbog kojeg se u Dubrovniku i prosvjedovalo i za koji su mnogi stručnjaci stava da „ne drži vodu“.

- Temeljem čega se u županijski plan unosi izgradnja druge faze HE Dubrovnik i kojom logikom je mi moramo unijeti u naš plan, a nemamo nikakve informacije što se radi? Je li se netko pitao što to znači za nas? Možda su neki projekti u interesu gospodarstva, energetike, ali nisu u interesu nas koji živimo na ovom području.  Gornji horizonti nisu problem samo Župe dubrovačke, već je to i županijski problem, prvenstveno doline Neretve. Apsolutno nemamo nikakvu informaciju, a prije 12 godina je započela izrada studije utjecaja na okoliš za tzv. drugu fazu HE Dubrovnik u Platu. Dokle se s tim došlo? Nemamo nikakvu informaciju i mislim da se Hrvatske vode moraju uključiti, moramo znati što se događa u susjednoj državi jer to izravno utječe na nas u Župi i na dolinu Neretve.- kazao je Nardelli.

Župski je općinski načelnik mišljenja kako se blagonaklono gleda na rješavanje vodoopskrbe i odvodnje na Ivanici, projekt koji je na sebe preuzeo dubrovački Vodovod.

- Još je u prošlom mandatu bilo određenih radnji bivše uprave Vodovoda po pitanju vodoopskrbe Ivanice. U kojoj je to fazi i dokle je to došlo? Svi smo suvlasnici Vodovoda, iako je većinski vlasnik Grad Dubrovnik. Dakle, bavi se pitanjem rješavanja vodoopskrbe i odvodnje u drugoj državi, a da od toga objektivno mi imamo samo ogromne štete. Držim da je neprihvatljivo da mi ne znamo ni što se događa s tim projektom. - rekao je Nardelli.

Župan Dobroslavić odgovorio je kako je HE Dubrovnik u planu, a dotaknuo se i HE Ombla, za koju je rekao kako je skinuta iz Prostornog plana, iako su iz HEP-a tražili da se ona ponovno uvrsti.

- Mi smo Omblu isključili iz Prostornog plana. Imamo zahtjev iz HEP-a da se vrati. Dakle, osim naših potreba pri izradi Prostornog plana mi moramo voditi računa što stoji u strategijskim dokumentima Republike Hrvatske, ali to ne znači da ćemo se prestati boriti i da nećemo zastupati interese Dubrovačko-neretvanske županije. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Izložba „Dječje igračke iz hrvatske baštine“ Etnografskog muzeja iz Zagreba bit će otvorena u petak, u 21 sat u žitnici „Rupe“. Riječ je o trećoj ovogodišnjoj gostujućoj izložbi u Dubrovačkim muzejima.

- Izložba predstavlja bogatstvo i raznolikost dječjih igračaka u nas. Izloženi predmeti specifični su svojom izvornošću, rijetkošću, funkcijom i ljepotom, izrađivani su od kraja 19. stoljeća u hrvatskim selima, a dio su bogatog fundusa Etnografskog muzeja iz Zagreba. Izlažu se igračke koje su izrađivala djeca koristeći materijale iz prirode, ali i one koje su za njih radili njihovi ukućani nalazeći uzore u okolini – objasnila je autorica izložbe dr. sc. Iris Biškupić Bašić, muzejska savjetnica.

Dubrovačkom će izložbom biti predstavljeno 300 predmeta izrađenih od drveta, keramike i šiblja, poput životinjskih likova, svirala, dječjeg namještaja, prijevoznih sredstva, keramičkih predmeta, ali i alat za njihovu izradu. Najbrojniji dio izložaka su igračke koje su radili stanovnici pojedinih sela u organiziranim zadrugama za tržište, poput dječjih igračaka iz prigorskog sela Vidovca, Hrvatskog zagorja i Zelova u Dalmatinskoj zagori.

Zahvaljujući vještini izrade vrsnih majstora dječjih igračaka, one koje se i danas izrađuju u selima Hrvatskog zagorja su 2009. godine upisane kao svjetska baština na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Povelja UNESCO-a, kao i filmovi o majstorima i radionicama drvenih i keramičkih dječjih igračaka te o školi i vrtiću u kojima se one koriste, a koji su snimljeni u selima Hrvatskog zagorja i Prigorja, također su dio izložbe.

Najmlađi posjetitelji će se moći igrati igračkama, slagati velike puzzle i crtati, ali i opipati materijale iz kojih su igračke nastale te se upoznati sa postupcima izrade. Katalozi izložbe i tradicionalne igračke moći će se kupiti u žitnici „Rupe“ za vrijeme trajanja izložbe, do 2. listopada 2017.

Izložba „Dječje igračke iz hrvatske baštine“ je bila dio velikog projekta „Svijet igračaka“ Etnografskog muzeja iz Zagreba, u trajanju od prosinca 2012. do lipnja 2013. godine, a od tada je gostovala u Lepoglavi, Slavonskom Brodu, Osijeku, Pazinu, Virovitici, Velikoj Gorici, Livnu, Požegi i Šibeniku.

Dubrovčki muzeji

U moru nagrada, što relevantnih, a što manje bitnih, Dubrovnik je dobio još jedno priznanje, ono portala Cruise Critic za najbolju kruzer destinaciju istočnog Mediterana. Eto, čini se kako nagrada nije mogla doći u gorem trenutku jer Dubrovnik je taman, čini se, na prekretnici po ovome pitanju.

Sjetit će se stariji kako je nakon rata dočeka prvi kruzer, koliko je to izazvalo sreće i nade, dok se sad kod dijela građana gleda zapravo kako smanjiti broj kruzera. Pisao je tako nedavno i gradonačelnik Mato Franković nadležnim minisarstvima po pitanju disperzije termina dolazaka brodova ističući kako je sadašnje stanje neodrživo te kako ne donosi ništa dobro u smislu očuvanja spomeničke baštine.

Inače, i ove godine u Gradu se očekuje 577 ticanja i oko 760 tisuća putnika na kružnim putovanjima, što je u odnosu na prošlu godinu 11 posto manje ticanja i oko 9 posto manje putnika. No, Frankovićev cilj je osigurati da u jednom trenutku unutar zidina ne bude više od četiri tisuće gostiju s kružnih putovanja. Napomenuo je kako "upravljanje turizmom u destinaciji ima za cilj i ugodan život naših građana".

Kako je Dubrovnik aterirao od oduševeljenja ovim divovskim brodovima do sadašnjeg stanja u kojem je dio političara i građana uvjeren kako je najveći dubrovački problem ljeti dolazak velikog broja kruzera?

Franković nije jedini koji bi želio malo lufta po pitanju dolazaka kruzera, stav je to i dijela građana. I, to ne samo onih građana koji bi već poslovično palamudili o nekoj dodatnoj vrijednosti u svemu. Može se to o kruzerima čuti i u razgovoru s onima koji od turizma žive, poput primjerice ugostitelja. Svakako, ogromna je razlika prošetati se Gradom u jutarnjim satima, kad su tu baš ti gosti s kruzera ili poći u đir navečer, kad su oni koji su u Dubrovniku odsjeli. Jednostavno, jutarnji sati mogu se svesti pod zajednički nazivnik nervoze i bjesomučnog trčanja, dok večernje sate zapravo krasi nekakva "la dolce vita", atmosfera koju mogu stvoriti valjda samo oni na odmoru.

O tome je li moguće postići tu noćnu harmoniju Dubrovnika i preko cijelog dana ili se radi o ćoravom poslu, moći će se znati tek kad se potpuno zakorači u taj novi smjer.

No, zbog svega, ova nagrada stigla je valjda u najgorem mogućem trenutku. Lijepo ju je primiti, ona je ono što Dubrovnik jest, ujedno i dokaz izvrsnosti samih dionika u turizmu, a ujedno ono je što Dubrovnik više očito ne želi biti.

Izgradnja osnovne škole u Cavtatu te kanalizacijski sustavi Gruda i Molunat i dalje ostaju prioritetni projekti novog načelnika Općine Konavle Boža Lasića, a koje je istaknuo i na nedavno održanoj koordinaciji župana Nikole Dobroslavića s gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Izgradnja nove škole u Cavtatu bila je tema razgovora koje je konavoski načelnik Božo Lasić nakon izbora vodio sa županom, ali i ministrima. No, izgleda kako i dalje ostaje problem model financiranja njezine izgradnje, odnosno hoće li je financirati općina i Županija uz pomoć resornog ministarstva ili će se pak sredstva za tu namjenu pronaći u nekom od europskih fondova na koji je prije svega potrebno aplicirati projekt izgradnje osnovne škole u Cavtatu.

- Bili su pojedini ministri, zamjenici ministara s kojima smo intenzivno razgovarali o izgradnji nove škole u Cavtatu koja je naš prioritet. Naime, ona je u takvom stanju da se bojimo kako ćemo započeti novu školsku godinu. Morat ćemo zajedno sa Županijom taj problem riješiti. Možda da već idući tjedan dođu vaši ljudi, da pokušamo detektirati koji su najveći problemi, da napravimo nekakav „bypass“ do iduće školske godine.- kazao je Lasić na koordinaciji.

Da je škola u Cavtatu prioritet složio se i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, uvjeren kako će kroz razgovore s resornim ministrom iznaći konkretno rješenje.

- Gorući je problem škola u Cavtatu koja je u lošem stanju i taj problem ćemo riješiti zajedno s općinom i ministarstvom. Škola zaista ostaje problem. - rekao je Dobroslavić.

Cavtatski osnovnoškolci nastavu pohađaju u montažnom objektu koji je osamdesetih godina otvoren kao privremeno rješenje, a koji više ne udovoljava niti minimalnim standardima za izvođenje nastave i boravak djece.

Općina je godinama tražila rješenje za školu u Cavtatu. Tako je svojevremeno donesena i odluka o izgradnji nove osnovne škole na zemljištu koje je dijelom u državnom, a dijelom u privatnom vlasništvu. Nova je škola ucrtana i u općinski prostorni plan, no izgradnju su stopirali neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Nakon toga je odlučeno da se nova škola i vrtić grade na mjestu sadašnje.

Osim škole, prema riječima načelnika Boža Lasića, prioritet su kanalizacijski sustavi Gruda i Molunat. Za kanalizacijski sustav Gruda u Konavlima su računali dobiti sredstva iz europskih fondova, dok je kanalizacijski sustav Molunat prioritet za razvoj tog ribarskog mjesta u turističko odredište kakvo je bio do rata.

- Prioriteti su rješavanje kanalizacijskog sustava Gruda  i Molunat. Aplicirali smo na EU fondove kanalizacijski sustav Gruda, ali nažalost nismo iz čisto tehničkog razloga dobili sredstva. Sad radimo na sporazumu s Hrvatskim vodama kako bismo riješili taj problem. Inače, pročistač za kanalizaciju Gruda trebao bi biti u konavoskom polju i moramo i to što prije riješiti. - rekao je Lasić.

U nastavku glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, a uoči premijere Händelove opere Orlando, Hrvatski barokni ansambl nastupit će u klaustru samostana Male braće u četvrtak, s početkom u 21:30 sati, izvodeći program naziva Viaggio musicale.

Hrvatski barokni ansambl najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama. Dobitnici su brojnih nagrada i priznanja, a među njima i diplome “Milka Trnina” Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za 2002. godinu i nagrade “Orlando” za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama 2014. godine. Umjetnička voditeljica ansambla, koji će u smanjenom sastavu nastupiti na ovom koncertu, je renomirana violinistica Laura Vadjon koja svira baroknu violinu, kao i Tanja Tortić, dok će barokno violončelo svirati Lea Sušanj Lujo, teorbu Izidor Erazem Grafenauer i Krešimir Has čembalo.

Programom Viaggio musicale publiku će povesti na putovanje kroz različite forme talijanskog baroka od njegovih početaka, još ukorijenjenih u renesansu, do razvijenih oblika koji će stvoriti pretpostavke za razvoj novog stila, pretklasike. U nizu nešto manje poznatih skladatelja ističu se najvažniji skladatelji talijanskog baroka poput Corellija i Vivaldija.

Hrvatski barokni ansambl, osim na samostalnom koncertu 27. srpnja u klaustru Male braće, nastupit će i u operi Orlando Georga Friedricha Händela pod glazbenim vodstvom dirigenta Davida Batesa te u režiji Jánosa Szikore na otoku Lokrumu 28., 29. i 30. srpnja.

K.L.

Državljanin Poljske zadobio je teške tjelesne ozljede nakon što je preko njega prešao gliser, jučer kasno popodne u moru ispred Orebića, izvjestilo je na svojim stranicama Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Poljak je teško ozlijeđen prebačen u splitsku bolnicu.

"Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik slijedom dojave koju su zaprimili jučer, 25. srpnja u 17.30 sati, u koordinaciji sa službenicima nadležne Lučke ispostave Orebić isplovili su na poziciju pomorske nesreće odmah nakon zaprimljene dojave." - piše u priopćenju.

"Temeljem provedenog očevida utvrđeno je da se pomorska nesreća dogodila nedugo prije 17.30 sati u moru ispred orebićke plaže, gdje je gumenjak kojim je upravljao T.V. (rođen 1961. godine), državljanin Nizozemske, ozlijedio V.M. (rođen 1972. godine), državljanina Poljske. Teško ozlijeđeni Poljak je netom prije nesreće plivao na udaljenosti 100 do 200 metara od obale, a u naletu glisera zadobio je ozljede po tijelu te su ga odmah po izvlačenju iz mora preuzeli djelatnici Hitne medicinske pomoći i pripremili ga za hitan medicinski prijevoz helikopterom Oružanih snaga RH u KBC Split, gdje je sinoć zaprimljen u daljnje medicinsko postupanje." - piše u priopćenju Ministarstva.

Očevid o uzroku ove pomorske nesreće i dalje je u tijeku, a istražne radnje provode i službenici Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske županije.

DPP

Projekcija dokumentarnog filma Ruža o velikoj hrvatskoj opernoj divi Ruži Pospiš Baldani u okviru popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara održat će se u srijedu s početkom u 21.30 sati u Ljetnom kinu Jadran, a ulaz je slobodan.

U produkciji Croatia filma, scenarist i redatelj dokumentarnog filma o velikoj hrvatskoj opernoj divi Ruži Pospiš Baldani je Jakov Sedlar, tekst je napisala Jagoda Martinčević, a interpretirao ga je Dragan Despot. U filmu, uz Ružu Pospiš Baldani sudjeluju i njeni profesori: Ankica Opolski, Marijan Zuber i Marija Borčić. Film daje kompletan presjek jedne od najsjajnijih hrvatskih opernih karijera uopće. To uključuje i niz originalnih snimki njezinih izvedbi od Zagreba, Varaždina, New Yorka, Munchena, Barcelone... s nizom svjetski slavnih partnera, pa sve do nastupa s njoj posebno dragim pl. Lovrom Matačićem na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Hrvatska i svjetska operna primadona dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja, među kojima se ističu nagrade "Milka Trnina", "Vladimir Nazor", "Orlando", "Ivan Lukačić", "Lovro pl. Matačić“, „Vijenac“ Marije Ružičke-Strozzi, „Zlatna lira“, te priznanje "Amici della Scala Lira d'Argento". Za životno djelo nagrađena je nagradama "Vladimir Nazor", "Hrvatsko glumište", "Porin", Grada Zagreba, Grada Varaždina, Varaždinske županije i Varaždinskih baroknih večeri. Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

Na besplatnu projekciju tridesetpetominutnog dokumentarnog filma Ruža koja će se održati u srijedu, 26. srpnja u Ljetnom kinu Jadran doći će osobno jedna od najvećih vokalnih umjetnica našega doba Ruža Pospiš Baldani, kojoj je ova večer posvećena i koja upravo danas slavi svoj 75. rođendan.

K.L.

Raspisan je natječaj za  predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2018. godinu. Pozivaju se tu, dakle, kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici koji se bave kulturnim programima da dostave prijedloge svojih programa.

Pod javnim potrebama u kulturi koje se sufinanciraju sredstvima Proračuna Grada Dubrovnika podrazumijevaju se kulturni programi od interesa za Grad Dubrovnik. No, iščitavajući recimo tko je sve dobio sredstva u 2016. godini, nameće se pitanje po kojim osnovama su neki dobili novce, odobrene od strane Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika i Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.

Ako se zanemare iznosi od pet tisuća kuna ili manje, kao zaista malena cifra, tko je sve dobio deset ili više tisuća kuna? Krenimo redom.

HAZU je dobio 561.500 kuna, TZ Grada Dubrovnika 250 tisuća kuna, Festa Dubrovnik 90 tisuća kuna, Društvo prijatelja Armenije 24 tisuće kuna, Gradska glazba Dubrovnik 185 tisuća kuna, Hrvatsko-austrijsko društvo 18 tisuća kuna, Marija Vukić Pende 20 tisuća kuna, Udruga antifašista Dubrovnik 20 tisuća kuna, Udruga Hrvatska pomaže 25 tisuća kuna, Udruga Slagalica 25 tisuća i 350 kuna, Udruga Mala opera 15 tisuća kuna, Udruga Domino 50 tisuća kuna, Glazbena radionica sorgo 40 tisuća kuna, Društvo dubrovačkih pisaca 80 tisuća kuna, Studio let 777 63 tisuće kuna, Najbolji u baštini 100 tisuća kuna, Univerzalni istraživački institut 21 tisuća kuna, Udruga Sve ostalo je glazba 30 tisuća kuna, Udruga Mladih Orlando 29 tisuća kuna, Udruga Zvuci tišine 60 tisuća kuna, Studentski teatar Lero 50.500 kuna, Udruga Aklapela 50 tisuća kuna, Antun Baće 19 tisuća kuna, Ivana Dražić Selmani 20 tisuća kuna, Udruga Dart 12 tisuća kuna, DEŠA 18 tisuća kuna, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik 80 tisuća kuna, Kazališni studio 20 tisuća kuna, Marijan Kocković 27.700 kuna, Dječji zbor dubrovnik 39 tisuća kuna, Klavirski trio 40 tisuća kuna, Udruga Bonsai 18 tisuća kuna, Udruga Stjepko art 18.400 kuna.

Nadalje, Dubrovački komorni zbor dobio je 50 tisuća kuna, Društvo turističkih vodiča 11 tisuća kuna, Društvo Baština 10 tisuća kuna, Filmska udruga Motion 42.500 kuna, Hrvatska matica iseljenika 60 tisuća kuna, Kulturno društvo Aster 50 tisuća kuna, Udruga Kalamota 18 tisuća kuna, Le petit festival 35 tisuća kuna, Udruga Luža 55 tisuća kuna, Udruga Dubrovački izlog 50 tisuća kuna, Art radionica lazareti 125 tisuća kuna, Konavle art 10 tisuća kuna, Škola filma Šipan 50 tisuća kuna, KUD sv.Juraj Osojnik 35 tisuća kuna, Europski dom Dubrovnik 55 tisuća kuna, Mješoviti zbor Libertas 55 tisuća kuna, Dubrovačka biskupija 200 tisuća kuna, Umjetnička organizacija Genijator 45 tisuća kuna, Klapa Kaše 29 tisuća kuna, Hrvatsko-rusko društvo 16 tisuća kuna, Plesni studio Step 'n' jazz 50 tisuća kuna, Družba Braća hrvatskog zmaja 16 tisuća kuna, Udruga Arteist 30 tisuća kuna, Placa-kolektiv 23 tisuće kuna, Francuska alijansa 14 tisuća kuna, Matica hrvatska 308 tisuća kuna, Umjetnička udruga Sebastian art 48 tisuća kuna, KUD Komolac 50 tisuća kuna, KDB Preporod 35 tisuća kuna, Dubrovački trombunjeri 15 tisuća kuna, Društvo arhitekata Dubrovnik 45 tisuća kuna, Udruga Stara dubrovačka glazba 20 tisuća kuna, Kazališna družina Kolarin 24 tisuće kuna, Ana Opalić 10 tisuća kuna, Udruga studenata Libertas 15 tisuća kuna, Dubrovački gudački kvartet 17 tisuća kuna, Dubrovački primorski svatovi 15 tisuća kuna, Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva 13 tisuća kuna, Matica hrvatska Ston 20 tisuća kuna, Župni ured Velike Gospe 17.360 kuna, Srpska pravoslavna crkvena općina Dubrovnik 30 tisuća kuna, Radio klub Dubrovačko primorje 12 tisuća kuna.

Jasno je kako je dodjela nekih sredstava samorazumljiva. Odnosno, ona koja se odnosi na recimo Gradsku glazbu, Trombunjere, Dubrovački komorni zbor ili TZ Grada Dubrovnika. Jasno je i kako na ovom potpisu postoje mnogi koji zaista svojim programom opravdaju svaku kunu. No, postoje i oni za koje nisu čuli niti oni involvirani u dubrovačku kulturnu scenu i raznorazna događanja, a kamoli sami građani, koji ih zapravo kroz ovu dodjelu sredstava plaćaju, a niti je zamijećena neka njihova klulturna djelatnost. Javne potrebe u kulturi?! Kod nekih ostaju samo potrebe, bez javnih i bez kulture.

Stoga, za nadati se kako će kriteriji za dodjelu sredstava u 2018. godini ipak biti ponešto rigorozniji, odnosno kako će se novci dijeliti jedino i isključivo za svrsihodne programe.

Prema Cruise Critic, najvećem svjetskom online cruise review portalu i portalu za planiranje kružnih putovanja (TripAdvisor’s cruise stranici), Dubrovnik je proglašen najboljom destinacijom za kružna putovanja na Istočnom Mediteranu na drugom do sada organiziranom izboru Cruise Critic Cruisers’ Choice Destination Awards .

"Odabrati plan kružnog putovanja nije jednostavno, posebno zbog sve većeg broja predivnih destinacija dostupnih kružnim putovanjima", objašnjava urednik britanskog izdanja Adam Coulter.

“Analizirajući iz prve ruke povratne informacije putnika svjetskih destinacija na kružnim putovanjima, omogućuje nam da otkrijemo koje destinacije su najomiljenije, što je pravi dokaz njihove atraktivnosti. Dijeleći ove informacije nadamo se da ćemo inspirirati i voditi putnike ka lakšem izboru plana kružnog putovanja, s kojim će i oni biti oduševljeni." - napisao je.

Tijekom 2017.godine u Dubrovniku se očekuje 577 ticanja i oko 760 tisuća putnika na kružnim putovanjima. To je u odnosu na prošlu godinu 11 posto manje ticanja i oko 9 posto manje putnika. Dnevni broj posjetitelja s kruzera limitiran je na 8 tisuća.  

"Kada se govori o ovom segmentu turizma, te potrošnji gostiju koji dolaze brodovima na kružnim putovanjima u destinaciju, treba imati u vidu i cijeli niz popratnih aktivnosti koje donose prihod lukama, agencijama za izlete, taxi i bus prijevoznicima, turističkim vodičima, ali i svim ostalim turističkim subjektima u destinaciji." - pišu iz TZ Grada Dubrovnika.

OVDJE možete vidjeti listu nagrađenih destinacija za kružna putovanja za 2017.godinu.

DPP

Izložba slika "Odraz u ogledalu" dubrovačke umjetnice Mercedes Bratoš otvorena je večeras u galerijskom prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine. Izložba se sastoji od ukupno deset slika tehnikom akrila na platnu. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.

U katalogu Batinić Ivanković je zapisala:

"Osjećajnost prožeta sjetom, nemirima i dvojbama, kao što je, na primjer vidljivo na slikama Svjetlo u tami, Utopija, Sjeta itd., anticipira slikaričine težnje da zaustavi struje prolaznosti u rijeci vremena koja taj napor nepovratno odnosi u dubokom i tamnom protjecanju kroz njezino slikarstvo kao iskonsku čežnju da problematizira temeljna pitanja vlastitog postojanja u osjećajima prolaznosti i spoznaji o apsurdnosti svakog ljudskog nastojanja da ispuni svoje duhovno „ja“." - piše u katalogu.

"Na takvoj izrazito osjetilnoj komponenti, umjetnica je oblikovala vlastiti prostorno – vremenski teritorij nabijen patosom, meditativnim tišinama i harmoničnim modulacijama. Otkrivajući svoje unutarnje prostore Mercedes teži sintezi minulih trenutaka proizašlih iz dubine njezina bića, podsvjesnog i iracionalnog te iz vlastitog osjetilnog doživljaja svijeta i vizualizacije njegove stvarnosti poput „odraza u ogledalu“ s one druge strane." - zapisala je Batinić Ivanković.

Nazočnima se obratila i Bratoš, koja se zahvalila svakome zaslužnome za realizaciju ove izložbe, ali i najavila svoj novi ciklus.
- U kutu imate komad daske i flomaster. Molim vas da svi koji ste voljni i željni da iscrtate svoj otisak dlana to i učinite te se potpišete na poleđini. - rekla je Bratoš.

Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju Umjetničku školu „Luka Sorkočević“. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Živi i stvara u Zagrebu i Dubrovniku.

V.Salvia