Dramski program 68. Dubrovačkih ljetnih igara u nastavku donosi izvedbe nagrađivanog Othella Williama Shakespearea u režiji Ivice Boban i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na tvrđavi Lovrijenac 31. srpnja te 1., 2. i 3. kolovoza s početkom u 21:30 sati.

Predstava je postavljena lani na Lovrjencu povodom obilježavanja 400 godina od smrti Williama Shakespearea. Tada je izazvala oduševljenje publike i kritike, a uspjeh je potvrdila dodjela nagrade Orlando predstavi u cjelini,  kao i Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje Ivici Boban. Kritika je prošle festivalske sezone, među brojnim pohvalama zabilježila: „Predstava je to dostojna svoga sjaja, ovoga vremena i punih tribina“. Hrid Lovrjenca tako iznova postaje, kako ga je lani nazvala redateljica, „mjesto posvećenog kazališta“, garantirajući puno gledalište.

Naslovnu ulogu Othella igra renomirani i višestruko nagrađivani dramski glumac, nacionalni prvak drame HNK Dragan Despot, njegovu ženu Dezdemonu Anja Đurinović, a u ulozi Jaga je Rakan Rushaidat. Emiliju, Jagovu ženu igra Ivana Boban, Maro Martinović igra Brabanzija, senatora i Dezdemonina oca, a Cassija, Othellova pobočnika Filip Juričić. Rodriga, mletačkog plemića igra Dado Ćosić, a mletačkog dužda Branimir Vidić Flika. Andrej Dojkić igra Montana, Livio Badurina je Lodovico, Cassijeva ljubavnica je Marija Šegvić, a ostale uloge ostvaruju Jure Radnić, Romano Nikolić, Mateo Videk, Iva Kraljević i Glorija Dubelj. Tu su još i Vili Gobac, Marko Capor, Luka Ĉerjan, Maro Drobnić te Nikola Sekulo. Scenograf predstave je Miljenko Sekulić, kostimografkinja Doris Kristić, skladatelj i oblikovatelj video projekcija je Willem Miličević, a oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec. Koreografkinja je Blaženka Kovač Carić, a mačevanje je s glumcima uvjeţbavao Lovro Buva. Đurđa Škavić jezična je savjetnica, a vokalna pedagoginja Iva Mihelić. Inspicijent je Roko Grbin, asistent redateljice Paolo Tišljarić, asistent koreografkinje Jure Radnić, asistenti scenografa Antun Sekulić i Domagoj Stjepović, a asistentica kostimografkinje Dubravka Skvrce.

Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima. Izvedbe oba reprizna dramska naslova Othella i Kafetarije, na ovogodišnjim 68. Igrama, podržao je Tele 2.

K.L.

Česti i rado viđeni gosti Dubrovačkih ljetnih igara, violončelistica Monika Leskovar i gitarist Petrit Çeku, nastupili su sinoć pred brojnom festivalskom publikom u atriju Kneževa dvora.

Koncert je otvorila Corellijeva La follia, nakon čega su mladi virtuozi izveli Arpeggione sonatu Franza Schuberta, oba djela u obradi Valtera Dešpalja. U drugom dijelu koncerta uslijedila je Canzona domaćeg skladatelja Srđana Dedića, Intermezzo iz opere Goyescas Enriquea Granadosa u obradi Valtera Dešpalja koja je sjajno pokazala kako se ova dva instrumenta dobro nadopunjuju te Siete canciones populares espańolas Manuela de Falle čiju obradu potpisuje ugledni hrvatski gitarist Darko Petrinjak, a koje su publiku povele na putovanje različitim španjolskim regijama. Nakon dugotrajnog pljeska brojne publike u Dvoru, uslijedio je neobični glazbeni dodatak - slavna Hallelujah Leonarda Cohena koja je ponudila nešto sasvim drukčije za kraj ove lijepe festivalske večeri.
Miljenica festivalske publike, violončelistica Monika Leskovar dobitnica je najviših nagrada na brojnim međunarodnim natjecanjima: Čajkovski za mlade glazbenike (Sendai, 1995.), Antonio Janigro (Zagreb, 1996.), Rostropovič (Pariz,1997.), Eurovizijsko natjecanje za mlade glazbenike (Beč, 1998.), nagrada Stradivari natjecanja Roberto Caruana (Milano, 1999.), ARD–natjecanje (München, 2001.), Adam (Novi Zeland, 2003.) i drugih. Gitarist Petrit Çeku je tijekom bogate karijere osvojio čak devet prvih nagrada na međunarodnim natjecanjima. 2008. godine nagrađen je i godišnjom nagradom Mladi glazbenik godine koju dodjeljuju Zagrebačka filharmonija i Hrvatska poštanska banka. Također, 2005. godine je dobio nagradu Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži, te je osvojio nagradu na natjecanju Ferdo Livadić, koje se održava u sklopu festivala Samoborska glazbena jesen.

Çekuov izniman senzibilitet i ekspresivnost privukli su publiku i kritičare diljem svijeta, a on će, na zadovoljstvo festivalske publike i večeras koncertirati u Dvoru i to u kvartetu s gitaristima Zoranom Dukićem, Tvrtkom Sarićem i Marojem Brčićem s početkom u 21:30 sati.

DPP

U sklopu glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara nastupit će 4 gitare - kvartet koji čine Zoran Dukić, Petrit Çeku, Tvrtko Sarić i Maroje Brčić - u nedjelju, s početkom u 21:30 u atriju Kneževa dvora. Ova gitarska večer na Igrama donosi djela i hrvatskih i inozemnih skladatelja; Luigija Boccherinija, Mauricea Ravela, Isaaca Albéniza, Berislava Šipuša, Federica Morena Torrobe, Viktorije Čop, Paula Bellinatija, Manuela De Falle i Astora Piazzolle.

Zoran Dukić kao nagrađivani glazbenik nastupao je na svim kontinentima solistički i uz orkestralnu pratnju. Osobitu pozornost posvećuje suvremenoj glazbi, a mnogi su mu skladatelji i posvetili svoja djela. Kao vrstan pedagog odgojio je naraštaje klasičnih gitarista na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu i na Visokoj glazbenoj školi u Barceloni. “On je glazbenik - ne gitarist”, pisao je Kölnische Rundschau. Petrit Çeku glazbenik je iznimnog senzibiliteta i ekspresivnosti koji su privukli publiku i kritičare diljem svijeta. Glazbeni kritičar Colin Cooper okarakterizirao ga je kao “solista visokih mogućnosti”. Tijekom bogate karijere osvojio je čak devet prvih nagrada na međunarodnim gitarskim natjecanjima. 2008. godine nagrađen je godišnjom nagradom Mladi glazbenik godine koju dodjeljuju Zagrebačka filharmonija i Hrvatska poštanska banka. Ovo će biti njegov drugi nastup na 68. Igrama nakon koncerta s violončelisticom Monikom Leskovar. Tvrtko Sarić kao solist, nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Zagrebačkim solistima, Celjskim gudačkim orkestrom, gotovo svim gudačkim kvartetima u Hrvatskoj, te kao član ansambla za suvremenu glazbu Cantus. Od 2010. do 2015.godine bio je član je renesansnog ansambla Minstrel, gdje je svirao lutnju. Osnivač je i umjetnički ravnatelj nekoliko glazbenih ciklusa na području grada Gospića i Ličko-senjske županije. Dubrovčanin Maroje Brčić na koncertnim je podijima prisutan više od dvadeset i pet godina i to kao solist, kao član raznih komornih sastava te kao solist uz orkestar. Potaknuo je brojne autore da pišu za gitaru, pa su tako svoja djela za jednu ili više gitara, za gitaru i flautu te tri gitare i glas napisali ugledni skladatelji. Za koncert sa Zoranom Dukićem na Dubrovačkim ljetnim igrama 2009. nagrađen je nagradom Orlando.

Ulaznice za koncert dostupne su online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

DPP

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić u nekoliko je navrata već istaknuo kako su prioriteti novih općinskih vlasti izgradnja osnovne škole u Cavtatu te izgradnja kanalizacijskog sustava Gruda i Molunat. Dok se za novu školu pokušava iznaći rješenje, izgradnja kanalizacijskog sustava Gruda trebala bi uskoro započeti jer već će idući tjedan biti raspisan natječaj za njegovu izgradnju, najavio je općinski načelnik Božo Lasić.

- Mi ćemo za izgradnju kanalizacijskog sustava na Grudi idući tjedan raspisati natječaj. Hrvatske vode su nam za ovu godinu odobrile pola milijuna kuna. Mi smo kanalizaciju Gruda prijavili na europske fondove i nismo dobili sredstva jer su bile dvije građevinske dozvole, jedna za pročistač,a druga za mrežu i oni su nas odbili.- kaza je Lasić.

Istaknuo je kako kod apliciranja projekata na europske fondove Konavle imaju poteškoća zbog svoje razvijenosti.

- Nama je problem što smo među 10 najrazvijenijih općina u Hrvatskoj i nažalost na svim budućim natječajima zato nećemo dobivati dodatne bodove. Ali eto, u Zagrebu smo na sastancima s predstavnicima Hrvatskih voda riješili problem. To je nama velika stvar jer je kanalizacijski sustav Gruda važan je projekt. - rekao je Lasić.

U povijesnoj jezgri Dubrovnika na javnim i privatnim zgradama nalazi se mnogo kamenih maskerona. Dva posebno velika nalaze se u Malom klaustru Male braće. Maskeron koji se nalazi na zidu franjevačke crkve na stradunu, kod donjih vrata, jedan je od poznatijih u gradu. S njim se, kako to turistički vodiči pričaju gostima, povezuju razne legende, tako da taj kameni ukrasni i funkcionalni dio crkve na fotografijama turista putuje širom svijeta.

Maskeroni naslikani na apotekarskim vrčevima također nisu rijetkost. Ljekarna Male braće posjeduje dva takva vrča s maskeronima koji su naslikani na njihovim izljevnim dijelovima. Maskeroni međutim plijene pozornost promatrača ne samo radi slika na njihovim vrhovima, nego više stoga što su na njima prikazani biblijski likovi s početka svijeta. Na jednom je naslikan Adam, a na drugom Eva. Treba reći da su likovi Adama i Eve na apotekarskim posudama vrlo čest motiv, goli ili obučeni, i da se uglavnom pojavljuju zajedno.

Prikazuju se goli s jabukom, znakom da su jeli sa „zabranjenog stabla“, ili pak u trenutku izgona iz raja, gdje se prikazuju obučeni, odnosno (što se simbolički sugerira) već svjesni da su prekršili Božju zapovijed. Dva vrča ljekarne Male braće s maskeronima prikazuju pojedinačno naslikane likove Adama i Eve. Ovakva kombinacija, da se Adam i Eva prikazuju pojedinačno na ljekarničkoj majolici s vrčevima, vrlo je rijetka. Naravno, i ovdje je riječ o simbolici, koja se može tumačiti na najmanje dva načina. Jedno tumačenje može biti, na primjer, da su prvi ljudi pili zabranjeni „nektar“ iz vrčeva koje drže u rukama, i tako prekršili Božju zapovijed, pa su zato prikazani obučeni, što je znak da su spoznali grijeh, kojeg su počinili protiv Stvoritelja.

Ovo tumačenje blisko je biblijskoj egzegezi. Drugo, također egzegetski sasvim prihvatljivo tumačenje, u koje se može uklopiti i ljekarnički vid, može govoriti o tome da su Adam i Eva, na ovim ljekarničkim vrčevima prikazani obučeni i svjesni grijeha, te su zbog grijeha bolesni i trebaju lijek, pa zato u rukama drže vrčeve u kojima su ljekovi. Treba pri tom napomenuti da, o „jabuci“ koja se s prvim ljudima u običnom govoru tako često povezuje, te na ljekarničkim stojnicama i umjetničkim slikama prikazuje, u Bibliji nema ni riječi.

U svakom slučaju, rijetke i možda jedinstvene, slike Adama i Eve na dvije ljekarničke posude ljekarne Male braće potvrđuju biblijsku poruku da je bolest posljedica istočnoga grijeha. A to što se ne zna što je pio Adam, a što Eva, i nije posebno važno. Činjenica je da su ovi apotekarski vrčevi služili za čuvanje tekućih ljekovitih pripravaka. Nije međutim poznato porijeklo ovih vrčeva.

Fra Stipe Nosić

Violončelistica Monika Leskovar i gitarist Petrit Çeku nastupit će na zajedničkom recitalu u sklopu glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara u subotu, 29. srpnja u atriju Kneževa dvora s početkom u 21.30 sati.

Oboje glazbenika česti su i rado viđeni gosti Dubrovačkih ljetnih igara. Miljenica festivalske publike, violončelistica Monika Leskovar dobitnica je najviših nagrada na brojnim međunarodnim natjecanjima: Čajkovski za mlade glazbenike (Sendai, 1995.), Antonio Janigro (Zagreb, 1996.), Rostropovič (Pariz,1997.), Eurovizijsko natjecanje za mlade glazbenike (Beč, 1998.), nagrada Stradivari natjecanja Roberto Caruana (Milano, 1999.), ARD–natjecanje (München, 2001.), Adam (Novi Zeland, 2003.) i drugih. Gitarist Petrit Çeku je tijekom bogate karijere osvojio čak devet prvih nagrada na međunarodnim natjecanjima. 2008. godine nagrađen je i godišnjom nagradom Mladi glazbenik godine koju dodjeljuju Zagrebačka filharmonija i Hrvatska poštanska banka. Također, 2005. godine je dobio nagradu Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži, te je osvojio nagradu na natjecanju Ferdo Livadić, koje se održava u sklopu festivala Samoborska glazbena jesen. Çekuov izniman senzibilitet i ekspresivnost privukli su publiku i kritičare diljem svijeta, a on će, na zadovoljstvo publike i dan nakon ovog recitala, u nedjelju 30. srpnja koncertirati u Dvoru i to u kvartetu s još tri gitarista.

U današnje vrijeme nije neuobičajeno čuti violončelo i gitaru kako dijele pozornicu, no prije nekoliko desetljeća bila je to rijetka pojava, a ova ljetna večer u Dvoru dočarat će festivalskoj publici upravo sklad i ravnotežu ova dva instrumenta koja se nadopunjuju. Na programu su Corellijeva La follia, Arpeggione sonata Franza Schuberta, oba djela u obradi Valtera Dešpalja, zatim Canzona domaćeg skladatelja Srđana Dedića, Intermezzo iz opere Goyescas Enriquea Granadosa u obradi Valtera Dešpalja te Siete canciones populares espańolas Manuela de Falle čiju obradu potpisuje ugledni hrvatski gitarist Darko Petrinjak.

Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

Postoje teme na koje se lako nakačiti, a o kojima svatko ima svoje mišljenje, kao i primjer da isto to mišljenje potkrijepi, ma koliko sam primjer bio na labavim nogama. Eto tako, svatko ili skoro svatko, jednom je doživio da je vidio bijeli kombi koji se vrti oko dječjeg igrališta, kao što opet svatko ili skoro svatko zna baš za prosjaka koji ima dvije kuće. Isto tako, svatko je jednom dožio neugodnost na dubrovačkim plažama od strane koncesionara. Postaje to s plažama nešto kao gorući problem, kao tobožnja borba golorukih protiv moćnih i beskrupoloznih.

Može se tako čuti kako zaštitari pregledavaju burse domaćima ne bi li ovi unijeli hranu, tu i problemi ležaljki koje koncesionari stavljaju tik do obala ne bi li građane odbili od rasprostiranja šugamana, itd. Istina, na sve manje plaža čovjek se može opušteno okupati. Jednostavnom matematkom, u ovom slučaju tako, prije svega sami koncesionari ispadaju šerifi kojima je cilj jedno profit, a u čiju im se jednadžbu baš i ne uklapaju domaći ljudi.

No, ako bi se priča sagledala iz drugog ugla, jasno je kako niti ti domaći nisu cvijeće. Bude i njih koji namjerno skaču u more tamo gdje se ne treba skakati, prskajući ostale goste, galameći i ponašajući se kao da su kod sebe kući. Dakako, svakodnevno se na plažama svjedoči dernjavama, jurnjavama i ostalim ometanjima kupača, bilo stranima bilo domaćima od strane lokalnih frajera. Opijanje na plažama tek je posebna priča.

Na stranu tko je tu u pravu, iako bi trebalo biti jasno da pristup plažama treba biti omogućen za sve građane, bez postavljanja raznoraznih psiholoških barijera ili upita od strane osoblja, a da sami posjetitelji imaju pravo na kakav-takav mir, poanta je na tome kako nažalost svi ti problemi su pitanje ega. Naime, svode se prečesto na šerife koji si daju za pravo njorgati jer se netko odlučio okupati na plaži, odnosno na kvartovske kauboje, koji očito nemaju ništa drugo za pokazati od devijacije, one ili ove vrste.

Iz ove mikro priče s dubrovačkih plaža, eto vrlo lako može se potegnuti i paralela sa samim društvom, kako dubrovačkim, tako i hrvatskim. Jači tlači, tako je to po životnom prehrambenom lancu, protiv toga se društvo i mora boriti. Da, boriti se. Argumentom, dijalogom, a prije svega primjerom. No, u praksi u borbu oni takozovani "mali ljudi" baš se i ne uključuju, možda je i shvatljivo da svoje čahure drže u torbi... Već se stvar, baš kao i na na dubrovačkim plažama, ipak najčešće svodi na kauboje koji bi željeli postati šerifi, kojima zapravo jedino smeta autoritet po principu "neće on meni govoriti".

Valjda tako to mora biti na Balkanu, gdje se jačina još uvijek mjeri galamom i bespotrebnim dokazivanjem, mjerilima ne većim od sjena osoba mizerna rasta. A ne po onome što čovjek radi i kako to radi.

No, takav sindrom garancija je i da se stvari neće promijeniti, barem sve dok u prvoj ulozi budu hukači svih vrsta. Jednostavno, kod takvih najlakše je praznom slamom mlatarati, ali kad treba što konkretno dati od sebe, tu ih nigdje i nema. Kako oko svega drugoga, a tako jasno i po pitanju šugamana i ležaljki.

Osjećaj kad slušate djelo koje ste napisali je poseban, jedna je to velika čast kad ljudi prepoznaju nešto što stvaram, rekao je dubrovački glazbenik i skladatelj klasične glazbe Mario Miladin, koji se u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr dotaknuo svoje karijere, s posebnim naglaskom na skladateljstvo, koje ga uz veliki trud i rad na sebi, bez kojega naravno ništa ne ide, sve više glazbeno definira.

Miladin svira u bendu Teatar harmoniku i klavijature, svira i u Triu Ad libidum, ali i klavir u hotelima i restoranima. No, ono u čemu najviše uživa, kazat će, upravo je stvaranje klasične glazbe.

OD GLAZBE PREKO POMORSTVA DO GLAZBE

- Još sam u srednjoj školi imao porive i želje za skladanjem, tad sam nešto i radio, iako mi ništa nije ostalo zapisano. Ali, nakon što sam završio fakultet, samo mi je došlo da nešto pišem i stvaram. Tako je krenulo, prvo neki jazz, blues, nekakva klavirska new age glazba. A prije šest, sedam godina baš sam krenuo u tom smjeru skladateljstva i stvaranja klasične glazbe.- objasnio je Miladin.
Školovao se u Muzičkoj školi Luke Sorkočevića, završio i prvu godinu Muzičke akademije u Zagrebu, smjer fagot. No, kako je došlo ratno doba, kaže, "prekinuo je školovanje, krenuo drugim putem koji nema veze s glazbom, odnosno upisao Menadžment u pomorstvu". No, nikad nije bio na brodu, vratio se glazbi i, dodaje, "isključivo se bavi glazbom". 

- Napisao sam svašta; za klavir, puno sam pisao za drvene i limene puhače, gudače... Raspon je dosta veliki, veliki broj djela je iza mene. - naglasio je.

BROJNE SURADNJE

Surađivao je s Osječkim puhačkim triom, koji je njegovu skladbu prvi put praizveo lani u siječnju, u sklopu Osječkih glazbenih srijeda.
- Poznajem Gorana Jurasa, koji svira fagot u ovom triu, pričali smo i malo, pomalo, došli na temu mojih skladbi. Svidjele su im se note i rekli su da će izvesti Divertimento za obou, klarinet i fagot. Onda sam im obećao da ću iduće djelo napisati baš za njih, tako da je nastao Trio za obou, klarinet i fagot. Nedavno su na Cavtatskim glazbenim večerima praizveli taj Trio kojeg sam napisao baš za njih. Zamolili su me da u tu priču uz obou uključim i engleski rog. Od šest stavaka, jedan je baš s engleskim rogom. - rekao je.
Surađivao je i s profesorom oboe Brankom Mihanovićem, za kojega je napisao dvije sonate za obou. Mihanović je jednu od sonata dao svojoj studentici koja ju je izvodila na državnom natjecanju i osvojila prvu nagradu. A drugu je on sam praizveo u Zagrebu prije dvije godine. Tu je i suradnja sa Zagrebačkim ansamblom flauta, koji je izveo njegovu Simfonijetu za 7 flauta. Govori kako se tu radi o dosta opširnom djelu od pet stavaka, a jedan od njih posvećen je Lokrumu.

- Zanimljive su mi i suradnje na domaćem terenu. Izdvojio bih suradnju s Glazbenom radionicom Sorgo. Prije četiri, pet godina je prvi put izvedeno jedno od mojih djela, a na tri Radionice, tri koncerta, su se svirala moja djela. U posebnom sjećanju mi je ostalo kad je Dubrovački gudački kvartet s flautisticom Đivom Kušelj izveo moj Koncert za flautu i gudače. Tu je i suradnja sa saksofonistom Željkom Baračem i pijanistom Albertom Frkom koji su izveli moje Dijaloge za alt saksofon i klavir. - govori.

Zanimljiva je priča i o suradnji s profesorom trube Tomislavom Špoljarom iz Velike Gorice.
- Profesor trube Tomislav Špoljar iz Velike Gorice je vidio moja djela na stranici Free-scores.com, kontaktirao me i tako se razvila suradnja. Požalio mi se kako ima malo literature za djecu u osnovnoj školi i zamolio mogu li nešto napisati u tom smjeru. Napisao sam sedam, osam komada za trubu i klavir, i ta djela su njegovi učenici izvodili na natjecanjima i koncertima. - pojašnjava.

NE ŽIVI OD SKLADANJA NEGO OD GAŽA

Na pitanje je li mu na neki način prednost ili mana što nema formalno obrazovanje, Miladin je odgovorio:
- Ja sam autsajder, nemam završenu Akademiju, imam godinu fagota. Međutim, trudim se, pišem i ima biti da ljudi prepoznaju moj rad. Nije lako naći niti ljude, nije ih je jednostavno kontaktirati, predočiti im što radiš i da to izvode i prepoznaju. Ali evo, imam sreće pa se nešto i događa. - govori Mario Miladin.
No, dodaje kako od skladanja ne živi, već isključivo od gaža.

- Živim od gaža, a ne od skladanja. U Dubrovniku se od sviranja može zaraditi. Ljeti se radi, a zimi se odmorim i posvetim glazbi i skladanju. Nije mi se teško prebacivati na različite vidove glazbe.Teatar je jedna bendovska priča, U Triu Ad libidum nas je manje pa je drugačiji zvuk. Gaže koje radim na klaviru su opet drugačije od svega toga. No, i prije sam pjevao u zboru i klapi. Dakle, uvijek neko prešaltavanje. Ali, nisam nikad imao problema s tim, nadam se i da neću. - rekao je Mario.

NAJBITNIJE RAZMIŠLJATI IZ DANA U DAN

O planovima za budućnost, dodaje, "previše ne razmišlja".
- O planovima previše ne razmišljam. Ide to iz dana u dan, kao i kod većine ljudi. Dosta puno radim, nadam se da će tako i ostati. Evo sad imam i novu suradnju s OPG-om, Opičenom poljoprivrednom glazbom. Baš smo neki dan imali koncert u Lazaretima i tu sviram harmoniku. Dakle, nikad ne znaš kakve suradnje život može donijeti, ali najbitnije mi je ići iz dana u dan. - kazao je Miladin.
Što se tiče muzike koju osobno preferira, istaknuo je klasičnu glazbu, dodajući kako sluša sve zbog prirode posla. Za kraj, osvrnuo se na dubrovačku glazbenu scenu.

- U Dubrovniku ima jazz muzičara i glazbenika, općenito bendova, mislim da ta scena nije toliko velika, ali muzičara ima. Dubrovnik je sve poznatiji i eksponiraniji, za sve nas u glazbi ima posla. Što se tiče mlađih bendova, nisam toliko upoznat. Ali, nadam se da ima nekakve mladosti koja se bavi glazbom i koja će nastaviti kakvu-takvu tradiciju sviranja i bendova u Dubrovniku. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr dubrovački glazbenik i skladatelj Mario Miladin.

Premijera opere Orlando Georga Friedricha Händela s podnaslovom Metamorfoze u režiji Jánosa Szikore održala se sinoć u magičnom ambijentu klaustra Benediktinskog samostana na otoku Lokrumu. Naslovnu ulogu viteza Orlanda utjelovio je britanski kontratenor Owen Willetts, Ivana Lazar bila je Angelica, Renata Pokupić Medoro, Marija Kuhar Šoša glumila je Dorindu te David Oštrek ulogu Zoroastra. Na Lokrumu je muzicirao i nagradom Orlando ovjenčani Hrvatski barokni ansambl koji predvodi koncertna majstorica Laura Vadjon, a pod ravnanjem dirigenta Davida Batesa.

Operno remek djelo na Lokrumu je zaživjelo, prema zamisli redatelja, kao priča u kojoj se protagonisti poigravaju s vlastitim spolovima, odakle je došao i podnaslov Metamorfoze. U suvremenoj kostimografiji koju potpisuje Marita Ćopo te uz plesne elemente u koreografiji Zrinke Japunčić, ovo scensko čitanje Händelova djela izmamilo je glasan pljesak festivalske publike. Ova inačica opere odmiče se od njezina originalnog mitološkog zapleta i usredotočuje se na suštinski odnos između muškarca i žene, a lokacija je živica u klaustru Benediktinskog samostana kao labirint koji, poput života samog, ne daje izravne smjernice i često zbunjuje one koji žele pronaći svoj put. Na zadovoljstvo svih izvođača, festivalska publika nije se dala zbuniti. Redatelj János Szikora bio je ganut uspjehom izvedbe rekavši: “Postoje djeca koja dođu na svijet pod sretnim zvijezdama. Mislim da se naš večerašnji nastup rodio upravo pod takvim okolnostima jer smo imali puno sretnih zvijezda. Ovaj ambijent je jedna takva sretna zvijezda. Pjevači, obožavam ih, također su sretne zvijezde. Dirigent, izvanredni ansambl - sve odreda sretne zvijezde. Ova je produkcija nastala pod svim ovim sretnim zvijezdama. Kad režiram, uvijek se vodim onim što zamislim u umu, i to se uvijek razlikuje od ostvarenog, ali večeras je ta razlika uistinu neznatna.’’

János Szikora jedna je od najznačajnijih pojava u mađarskoj suvremenoj kazališnoj umjetnosti te jedan od najistaknutijih redatelja svoje generacije. Već dulje od tri desetljeća, njegovo je umjetničko djelovanje u kazališnoj domeni obilježeno izvedbama koje resi jedinstvena vizija, inovativna vizualizacija te sposobnost sveobuhvatne analize, a sebe smatra umjetnikom koji teži “sintezi intelekta i putenosti”. Uz svoj redateljski rad, Szikora obnaša dužnost ravnatelja nekolicine najuglednijih kazališnih kuća. David Bates diplomirao je na londonskoj Royal Academy of Music te se zadnjih godina profilirao kao jedan od najuzbudljivijih dirigenata barokne glazbe i vodeća figura nove generacije njezinih izvođača, a uz brojne druge projekte i angažmane trenutno je u Francuskoj glazbeni asistent i zborovođa na Festivalu d’Aix en Provence i u Pariškoj operi. Hrvatski barokni ansambl (HRBA) najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama. Dobitnici su brojnih nagrada i priznanja, a među njima i nagrade Orlando za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama 2014. godine.

Festivalsku publiku očekuju još dvije izvedbe Orlanda, večeras i sutra. Prijevoz brodom na otok Lokrum uključen je u cijenu ulaznice, a polasci su iz stare gradske luke u 20:30 te 20:45. Ulaznice za operne večeri na Lokrumu, dostupne su online na internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% na sve ulaznice. Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju JU rezervat Lokrum na dugogodišnjoj suradnji te na podršci u realizaciji ovog programa.

K.L.

Ispred vijećnika Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka na sjednici održanoj u četvrtak našao se i Zaključak o izvješću Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji za 2016. godinu. Voditelj Odsjeka za proračun i financije Ante Lučić rekao je više o onome što je Državni ured i utvrdio, kazavši kako je nalaz utvrdio određene nepravilnosti te je naloženo da se iste isprave.

- Dio se odnosi na potraživanja od prodaje stanova, Općina nije vodila ta potraživanja u poslovnim knjigama, a isto je zatraženo od Domouprave, pribavljeno je i evidentirano. Također, navedeno je da s proračunom nije donesen Plan razvojnih programa. Nije donesen jer Strateški plan za 2018., 2019. i 2020 nije završen. Kad se donese, napravit će se i plan razvojnih programa. - rekao je Lučić.

- Velika opaska su potraživanja. U osnovi, radi se o 17 milijuna kuna, a tiče se ponajviše na komunalnu naknadu u iznosu od devet milijuna i komunalni doprinos od šest milijuna kuna. Ostalo spada pod općinske poreze. Općina sustavno vrši naplatu kroz opomene i prisilnu naplatu putem ovrha. Od 2018. se ukida komunalna naknada jer se uvodi Porez na promet nekretnina, a Općina će sva potraživanja nastojati naplatiti. - dodao je Lučić.

- Postoji i opaska da komunalno društvo Župa dubrovačka d.o.o. u svojem statutu i nomenklaturi djelatnosti ima registriranu djelatnost koja nije usklađena sa Zakonom o vodama. Radi se o upravljanju vodama i pročišavanjem otpadnih voda. Ista djelatnost će se izbrisati putem Trgovačkog suda. - objasnio je Lučić.

V.Salvia

Usvajanjem Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela na Općinskom vijeću, Općina Konavle dobit će novi upravni odjel. Riječ je o Upravnom odjelu za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove.

Jedan od ciljeva osnivanja novog odjela je poboljšanje ukupne kvalitete života na ruralnom prostoru Konavala, razvoja gospodarstva na području općine te izrada programa koji se financiraju ili sufinanciraju izvanproračunskim sredstvima.

Sukladno proceduri uskoro će biti raspisan i natječaj za pročelnika ovog novog upravnog odjela.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako će uskoro biti raspisan i natječaj za pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i gospodarenje nekretninama. Istaknuo je kako u općini ne nedostaje ljudi, ali nedostaje kvalitetnog kadra.

- Imamo jednog komunalnog redara i tri prometna redara. Moramo dovesti nekoga tko će voditi tu službu jer ovako više ne možemo raditi. Štedili smo na svemu. Ovo je općina u kojoj u posljednjih 25 godina broj zaposlenih nije u velikom porastu. Mi smo imali sreću da se vlast nije mijenjala pa nisu ljudi dovodili svoje sinekure. Pogledajte Grad Dubrovnik čiji je proračun s 33 milijuna kuna došao na gotovo pola milijuna kuna, a broj zaposlenih je rastao jer se vlast smjenjivala i svatko je dovodio svoje. – rekao je Lasić.

- Ovaj odjel nam je stvarno potreban kako bismo lakše povlačili sredstva iz europskih fondova. – dodao je načelnik Lasić o novom odjelu.

Vozačima Libertasa nipošto nije lako, osim gužvi u prometu i ulica kroz koje autobus jedva prođe, zauzetih stanica od strane taksista ili turističkih autobusa, „šlag na torti“ njihove svakodnevnice je to što je Dubrovnik valjda jedini grad na svijetu gdje vozači javnog gradskog prijevoza još moraju brinuti i o naplati karata, a u petak navečer umalo je došlo do fizičkog obračuna na liniji 1A kada se grupa Australaca ukrcala u autobus u Gružu.

Vozač je naime zbog karte primio za ruku jednu od djevojki iz grupe, a pojedinci iz te skupine, u kojoj je bilo vidno alkoholiziranih, reagirali su agresivno prema vozaču. Vozač ih je uspio natjerati da izađu iz autobusa, a na kraju je i on iživciran njihovim povicima kako će ga prijaviti umalo izašao iz autobusa kako bi se obračunao s njima, ali uz međusobno vrijeđanje sve je na svu sreću ostalo samo na verbalnom sukobu.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=gyf4LjERYnE&feature=youtu.be"]

V.S.