Ivana Šepak neće biti DUSTRA-ina kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika. Naime, kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr tijekom verifikacija lista izborno povjerenstvo utvrdilo je kako Šepak nije dovoljno vremena prijavljena u Dubrovniku. Dustra-ina kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika bit će Marina Franić, inače potpredsjednica DUSTRA-e i peta kandidatkinja na listi DUSTRA-e za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Naime, sukladno Zakonu o lokalnim izbrima, kandidati za gradonačelnika i njihove zamjenike moraju imati najmanje šest mjeseci prijavljeno mjesto prebivališta u jedinici u kojoj se natječu. Šepak u Dubrovniku živi već 13 godina, ali nije imala riješeno mjesto prebivališta jer se često morala seliti s jedne adrese na drugu.

Mjesto prebivališta Šepak je prijavila u listopadu, a izborno povjerenstvo utvrdilo je kako joj nedostaju tri dana za zadovoljenje zakonskih uvjeta, odnosno za podnošenje kandidature za zamjenicu gradonačelnika.

Inače, apsurdno je da Šepak može biti na listi za Gradsko vijeće, ali ne može biti kandidatinja za zamjenicu gradonačelnika.

Budući da Šepak može ostati kandidatkinja na DUSTRA-inoj listi za Gradsko vijeće ta se lista neće mijenjati. Šepak će zadržati treće mjesto na listi DUSTRA-e za Vijeće, dok je nova kandidatkina za zamjenicu gradonačalenika Marina Franić peta kandidatkinja na listi te stranke za Gradsko vijeće.

Sterilna Tatjana Šimac Bonačić, izravni Vido Bogdanović, donkihotovski Hrvoje Kukuljica te uvijek isti Ljubo Nikolić i Maro Kristić danas su se borili za pedesetak glasova nazočnih na sučeljavanju u kinu Sloboda koje je održano u organizaciji Građanske inicijative Srđ je naš, zapravo krila tzv. liste Srđ je Grad.

Nedostajali su tu Terezina Orlić, Valentin Dujmović, Mato Franković i Željko Raguž kako bi se dobio dojam prave rasprave, a nazočni su bili oni koji ionako pušu gotovo pa u isti rog, a koji su na večerašnjem sučeljavanju mogli pridobiti maleni fundus glasova, što se vidjelo po broju prisutnih. Inače, treba dodati kako je Ljubo Nikolić sudjelovao kao nositelj liste „srđevaca“ koji nemaju svog, ali podržavaju Mostova gradonačelničkog kandidata Mara Kristića. Od strane moderatora Enesa Čerimagića i Luka Braila rečeno je kako je poziv odbila nositeljica liste HSU-a Olga Muratti, koja je, kako su objasnili, smatrala da joj na sučeljavanju nije mjesto jer nije kandidatkinja za gradonačelnicu.

Cilj je bio da kandidati, uz uvodnu i završnu riječ, prozbore i o nekim tekućim pitanjima Grada Dubrovnika. Radi se tu o gruškom lučkom terminalu, gospodarenju otpadom, prostornom planiranju i budućnosti prostora na Srđu. Sve ove teme uvodnim riječima predstavili su sami „srđevci“.

No, što su kandidati konkretno rekli? Prije svega, treba reći kako je replika bilo, ali i kako u niti jednom trenutku nije došlo do prave rasprave. Budući da nije bilo, možemo reći, arhineprijatelja petorke koja je sudjelovala na sučeljavanju, čini se i razumljivo da je žučna rasprava izostala.

Tako su svi kandidati rekli da su za javno upravljanje gruškim lučkim terminalom, dok je Vido Bogdanović otišao korak dalje i kazao kako je sad već i pitanje treba li taj terminal uopće Dubrovniku u takvom obimu. Usporedio je situaciju s grčkim Santorinijem koji nema, kako je rekao, niti rivu, a koji godišnje prima jednako turista kao i Dubrovnik. Ne treba niti reći kako su te riječi naišle na aplauz iz publike, ionako manje do više nastrojenoj protiv razvoja u pravcu velikih investicija ovakvog tipa.

I u biti, Vido Bogdanović je cijelo vrijeme igrao na tu kartu izravnosti, ali pomalo i duhovitom iščuđavanju svijetu pored sebe. Tako je on vrlo konkretno rekao i da je protiv Lučinog razdolja zbog utjecaja na Malostonski zaljev, dodajući „neka kamenica barem još par godina“. Izravan je bio i oko golfa na Srđu, preciziravši kako je jasno da „nitko lud tu ne bi gradio golf“, očito ciljajući kako je svrha svega apartmanizacija. Ipak, upozorio je da treba provjeriti bi li Grad prekid ugovora skupo platio, šaljivo zaključivši kako je možda bolje pričekati deset godina da poduzetnik sam propadne. Vrlo su simpatične njegove riječi, drukčije od ostalih, ali primjerenije onom starcu u Muppet showu koji s balkon komentira stvarnost, nego gradonačelničkom kandidatu.

Slično je stvar odigrao i Hrvoje Kukuljica, čije su riječi počesto izazvale smijeh u publici. Pričajući protiv golfa na Srđu, on se posprdno izrazio i o Židovima, na što je Enes Čerimagić iz GI Srđ je naš kazao da protivnicima golfa na Srđu nikad nije bilo važno porijeklo investitora. Kukuljica se ispričao, kazavši kako je u Zagrebu imao i „prijatelja među crncima i svim drugim rasama i s njima organizirao zajedničke tulume“.

Ljubo Nikolić i Maro Kristić ustvari su ponavljali ono što su govorili u Gradskom vijeću i što inače govore u svojim javnim nastupima. Dakako, oni su protiv golfa na Srđu, zalažu se za javni dijalog, uključivanje lokalne zajednice i potrebe građana. Sve to i zvuči lijepo kad bi bilo nešto novo ili kad bi barem uz drugačiji diskurs bilo izrečeno. Čini se kako su i Kristić i Nikolić ustvari zapeli u 2013. godini. Potonji zato jer to uistinu vjeruje, a Kristić valjda jer si je tu pronašao nišu, „modus vivendi“ političkog funkcioniranja.

Tatjana Šimac Bonačić pak nije mogla dočekati da se pokrene rasprava o Srđu, kako bi opet potegnula pitanje svojega suzdržanoga glasa uz mijenjanje UPU-a za golf na Srđu. Govorila je kako je bilo jasno kakav je to projekt, dodajući da se radi „o apartmanizaciji obale“.

„Moja stranke je bila dio Dubrovačkog dogovora. Pri donošenja UPU-a ja sam se ujutro probudila i rekla mom suprugu: „Žarko, ja neću moći dignuti ruku.“ Nije mi bilo jasno o čemu je tu javni interes.“ - navela je Bonačić. Osim o golfu na Srđu, govorila je ona i drugim navedenim temama, ali baš poput Kristića i Nikolića, bilo je to usiljeno i nezanimljivo.

Na 10. Susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru na kojem je sudjelovalo oko 30 tisuća mladih ljudi, sudjelovalo je i preko 700 mladih iz Dubrovačke biskupije, koja je 2014. godine bila domaćin 9. susreta. U nedjeljnom programu, 30. travnja, u jutarnjim satima mladi su se okupili na memorijalnom groblju gdje su sudjelovali u molitvi, a svijeću pored križa je, zajedno s predstavnicima ostalih biskupija, u ime Dubrovačke biskupije zapalio Tomislav Tomičić iz župe sv. Marije Magdalene Mandaljena, koji je ujedno pročitao prigodnu molitvu.

Poslije molitve uputili su se u koloni prema dvorcu Eltz gdje je svečano misno slavlje predvodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, a u koncelebraciji je između ostalih biskupa i nadbiskupa bio i mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup. U homiliji je nadbiskup Hranić kazao kako nam od Krista dolazi nada, bez obzira u koliko se teškom trenutku našli. Također je okupljenim mladima poručio „I mi draga mladosti želimo danas iz Vukovara svom narodu i cijelome svijetu - vašim roditeljima i vršnjacima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskobama, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, On je nada naša.“

Nakon molitve vjernika prineseni su prigodni darovi na oltar iz svih krajeva Hrvatske, a iz Dubrovačke biskupije posudu za ljekovito bilje iz ljekarne Male braće i stonsku sol prinijela je Marija Zokić iz župe Pomoćnice kršćana Orebić.

U popodnevnim satima svi su se ponovno okupili na završnom koncertu na kojem su pjesmom zajedno zatvorili ovaj nezaboravan susret.

U ponedjeljak, 1. svibnja, na povratku prema Dubrovniku posjetili su đakovačku katedralu sv. Petra, stolnu crkvu Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Mladi su u Vukovar stigli u subotu, 29. travnja, u jutarnjim satima kada su obišli Ovčaru. U popodnevnim satima imali su okupljanje u crkvi Gospe Fatimske u Borovom naselju gdje je mons. Uzinić imao prigodnu katehezu nakon koje je predvodio misno slavlje.

U katehezi je biskup Uzinić govorio o dvojici učenika na putu u Emaus rekavši kako treba razumjeti da evanđelje u sebi nosi poruku za sva vremena pa tako i za mlade okupljene na SHKM-u. Naglasio je razočaranost dvojice učenika s onim što se Isusu dogodilo u Jeruzalemu, te povezao to sa situacijom Vukovara i domovine prije dvadeset pet godina, kad je nada skoro bila ubijena, kad je bilo pitanje kako ići dalje te ima li smisla opstati i boriti se. Dalje je to povezao s današnjom situacijom vjernika u sekularnom društvu s obilježjima sekularizma gdje je biti kršćanin nešto što nije „in“ nego je „out“. Na sve te i druge situacije razočaranosti evanđelje daje odgovor kojeg je biskup opisao kroz nekoliko koraka: ući u dijalog s Isusom bez obzira kako je situacija teška i čini se beznadna, potražiti utjehu i odgovore u Svetom pismu jer je Bog s čovjekom uvijek u svim njegovim životnim situacijama, sudjelovati u euharistiji sa zajednicom da bi mogli povratiti nadu te onda postati donositelji Krista Uskrsloga drugima. 

„Mi smo došli ovdje u Vukovar da bismo Vukovarcima koji su proživjeli najtežu Kalvariju u cijeloj našoj domovini prenijeli tu poruku da je Krist uskrsnuo. No, prije nego smo je mi prenijeli njima oni su je izrekli nama: Krist je uskrsnuo i Krist je nada naša“, kazao je dubrovački biskup i nastavio: „To je onaj Krist uskrsnuli koji se na putu u Emaus ukazao dvojici učenika i kojeg smo i mi pozvani danas susresti, da u nama krene prema svim onima koji su danas, slikovito rečeno, na putu između Jeruzalema prema Emausu. Da u nama, u vama, krene u evangelizaciju na cesti, kako kaže papa Franjo. Da u vama Krist uskrsli susretne one koji su danas razočarani, bez nade i u strahu lutaju po ulicama naših gradova i mjesta te da ih susretne: u njihovoj izgubljenosti, pitanjima, sumnji.“

Obraćajući se na kraju kateheze mladima biskup Uzinić je poručio: „Vi ste, dragi mladi, pozvani nakon ovog SHKM-a iskustvo s Kristom uskrslim koje imate prenijeti drugima i omogućiti Kristu uskrslome da on u vama dođe do njih. Pozvani ste to učiniti tako da ćete prenijeti poruku Božje Riječi, da ćete ih podsjetiti na sve ono što je vama učinio Gospodin te im pomoći shvatiti da njihova razočarenja, strahovi i bjegovi nisu nešto što ih odvaja od Gospodina nego im, po vama, pomaže da mu se još više približe. Kako bi ih doveli do euharistijskog zajedništva i mogućnosti da oni Isusa uskrsloga mogu prepoznati u lomljenju kruha, da mogu čuti njegove riječi i postati navjestitelji Kristova uskrsnuća, da mogu osjetiti da je Isus Krist naša nada, ali i biti donositelji te nade drugima.“

Mladima iz iseljeništva, koji su bili smješteni u župi u Borovu, biskup je poželio da otkriju Krista i njegovu nadu te da se vrate u domovinu i donesu ono čime su tamo u iseljeništvu kao osobe bili obogaćeni.

Napomenimo kako su mladi iz Dubrovačke biskupije, kao i ostali mladi iz cijele Hrvatske, bili smješteni kod obitelji u vukovarskim župama kod kojih su mogli doživjeti puninu slavonskog gostoprimstva.

Najavljeno je i kako će 11. SHKM biti u Zagrebu 2020. godine.

Put u Vukovar organiziralo je Vijeće za mlade Dubrovačke biskupije, na čelu s pročelnicom Anom Marčinko, u suradnji sa župnicima. Svećenici i redovnici koji su vodili mlade na SHKM su: don Ivo Zečević, don Ivica Pervan, don Marinko Šljivić, don Hrvoje Katušić, don Josip Mazarekić, fr. Mario Tolj, don Alen Keri, don Marin Lučić, don Ante Burić, fra Mario Škrtić i don Miljenko Babaić.

U nastavku možete pročitati dojmove mladih s ovogodišnjeg susreta.

- Puno osjećaja, dojmova, smijeha, suza.. Obitelji su nas primile raširenih ruku, ogromnog srca, dali su nam apsolutno sve sto su imali, i više od toga.. Zaista se osjetilo.. Vukovar je živio, kolone ljudi su probudile grad, i tada je bio i najmlađi grad u Hrvatskoj s 30 tisuća mladih.. Ljudima smo vratili bar na jedan dan radost i osmijeh na lice da zaborave svoje rane, svoju bol.. Neki su govorili da bi trebalo i više dana da smo tu, možda bi im pomoglo da prije rane zacijele koje ipak još krvare. Vukovar je predivan grad, da nas je bilo i duplo više svih bi nas primili najbolje što mogu i dali sve da se osjećamo kao kod kuće, jako sam sretna, iako sam pomalo i sjetna, večeras će biti opet prazne ulice, bez mladih, tišina. - izjavila je Tereza Vuičić iz Župe Presvetog Trojstva Gruda.

- Bila je ovo savršena prilika za sve mlade da se na jednom mjestu druže i zbliže. Upoznali smo se međusobno, upoznali mlade iz drugih župa iz drugih Frama. Svakom tko bi htio to iskusiti preporučam dolazak u Zagreb za tri godine kako bi mogli ostvariti ovakvo jedno pozitivno iskustvo. - riječi su Tereze Musladin iz Župe Velike Gospe Rožat.

- Nama je bilo, malo je reći prekrasno, predivan čin mladih iz cijele Hrvatske. Zabavan način da se u zbližimo svi zajedno s Bogom. - rekao je Roko Barišić iz Župe Velike Gospe Rožat.

- U Vukovaru smo doživjeli jedno lijepo i pozitivno iskustvo, upoznali smo drage ljudi koji su nam prirasli srcu. Veliko hvala obiteljima koje su ugostile hrvatsku mladež, svaka vam čast. - kazao je Mate Mateljak iz Župe Svete Obitelji Nova Mokšica.

Dubrovačka biskupija

U katedrali Gospe Velike u Dubrovniku u utorak služena je misa zadušnica za blagopokojnog dubrovačkog biskupa mons. dr. Severina Perneka. Misu na 20. obljetnicu smrti predvodio je mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup.

Vjernicima je u propovijed mons. Uzinić pročitao dva teksta koja je napisao blagopokojni biskup Pernek, a koja je propovjednik povezao s ulomkom iz Djela apostolskih u kojem Stjepan kaže: „Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovječjega gdje stoji zdesna Bogu“( Dj 7, 51 – 8, 1a). Prvi tekst koji je napisao biskup Pernek se odnosi na njegov nastupni govor u katedrali 23. srpnja 1967. godine, u kojem se na kraju osvrnuo na kraj svoga djelovanja, trenutak njegove smrti. U tekstu stoji kako je vjernicima poručio da je tijekom cijelog tog dana mislio o trenutku svog odlaska na nebo, o trenutku kada će nad njegovom dušom biti izrečen neopoziv sud vječne pravde, ali i nad duše svih vjernika.

„Dragi moji svećenici, dragi redovnici i redovnice, i svi dragi vjernici, mislimo sa svom ozbiljnošću na to. Život je kratak i nadasve ozbiljan. I zato ne trošimo vrijeme i snage na beznačajno i nevažno, nego odmah od ovog prvog dana zajedničkog života prionimo svojski zajedničkim silama uz velik svet i odgovoran posao oko izgrađivanja i usavršavanja naše biskupijske obitelji. Da bismo onda jednog dana kao zajednica, obitelj i kao biskupija mogli nastaviti zajedno blaženi i sretni život kroz svu vječnost“, pročitao je biskup i kazao kako se upravo na kraju pročitanog očituje otvoren pogled u nebo, kakav je i Stjepan imao.

Drugi tekst biskup Uzinić je pronašao u jednoj od bilježnica biskupa Perneka, koji je više pjesničke naravi. Tekst je iz zbirke pod naslovom „Drhtaj srca – svibanj u bolnici“, dok je naziv teksta „Sjećanje na mrtvog brata i bolest u svibnju“. Tekst prenosi biskupova sjećanja na preminulog brata, na ljepotu njihove mladosti koju je prekinulo zlo, vlastitu bolest i vrijeme koje je prošlo od kada su se posljednji put vidjeli. Propovjednik je istaknuo kako ponovno na kraju i ovog teksta biskup Pernek upire otvoren pogled u nebo. „Teško je biti bolestan, a bolovati u svibnju triput je teško. Sretoh se s gorkošću života i ona me nauči kako sa svakim blistanjem dolazi sjena. I za svakim radosnim kliktanjem čuje se jecaj. Kako miris najljepšeg cvijeta traje kroz samo jedno proljeće. Jest, ja sada znam na što onda nisam mislio da se ni radost onih prekrasnih proljetnih sumraka nestala jednom neće vratiti više dok ne budemo pjevali zajedno opet, predragi brate, bijeloj Madoni u ljepoti sumraka vječnog svibnja.“

Na kraju propovijedi biskup Uzinić izrazio je iskrenu nadu da biskup Pernek zajedno sa svojom braćom, roditeljima, svima koji su ga prethodili u službi i svima onima koji su mu pomagali, na nebu u ljepoti vječnog svibnja pjevaju bijeloj Madoni. Okupljenim vjernicima je poručio kako i oni mogu imati takvu budućnost ako budu na pravi način živjeli svoju sadašnjost, otvorenog pogleda prema nebesima. Mons. Uzinić također je uputio pozdrave svećenicima koji su koncelebrirali u misnom slavlju, posebno onima koji su služili uz biskupa Perneka. Pozdrav je uputio i mlađim svećenicima do 10 godina svećeništva koji su u Dubrovniku na permanentnom obrazovanju, ali i voditelju obrazovanja dr. don Peru Aračiću, profesoru na KBF u Đakovu. „Naime mi živimo u vremenu kad je potrebno stalno učiti, pa evo zbog toga organiziramo za naše mlađe svećenike dvodnevni susret i razgovor o različitim pastoralnim temama, a sve kako bismo mogli na bolji način odgovoriti onom izazovu pastoralnog poslanja u ovom svijetu i vremenu danas na području ove naše dubrovačke biskupije“, objasnio je biskup.

Biskup Uzinić na kraju je napomenuo kako se ove godine obilježava i 50. obljetnica izbora blagopokojnog biskupa Perneka za dubrovačkog biskupa, te ujedno uputio pozdrav don Antunu Oršuliću, misionaru iz Detroita, koji je zajedno s vjernicima sudjelovao u ovom misnom slavlju.

O biskupu Perneku:

Mons. dr. Severin Pernek, sin Franje Perneka i Ane von Schneeberg, rođen je 9. studenoga 1924. u Travniku. Kako mu je otac zbog potrebe službe često selio osnovnu školu je pohađao u različitim mjestima. U Travniku je, kao sjemeništarac Banjalučke gimnazije, od 1935. godine pohađao gimnaziju i tu maturirao 1943. godine. Filozofsko-teološki studij započeo je u Sarajevu, no nakon zatočeništva i križnog puta, završio ga je u Zagrebu, 1949. godine.

Za svećenika je zaređen u Zagrebu, 29. lipnja 1948. na naslov Banjalučke biskupije. Od 1949. godine pastoralno je djelovao u župama Prijedor i Bosanski Novi, zatim je postao biskupov tajnik u Banja Luci, a uz to obavljao službe propovjednika u katedrali, rektora katedrale, kancelara u Ordinarijatu, katehete i župnika do 1960. godine. Studij kanonskog prava na Lateranskom sveučilištu u Rimu završio je u ožujku 1964. g. Vratio se u Banja Luku na službu katedralnog župnika i generalnog vikara biskupije, gdje ga 10. travnja 1967. zateklo imenovanje dubrovačkim biskupom. Biskupsko posvećenje primio je u Zagrebu, 18. lipnja 1967. po nadbiskupu Mariu Cagni, apostolskom delegatu u ondašnjoj državi. Dubrovački biskupiju je preuzeo 23. srpnja 1967. godine, a biskupsko geslo bilo mu je: "Veritati in caritate" (Služiti istini u ljubavi). Preminuo je 2. svibnja 1997. godine u Dubrovniku, a pokopan je u sakristiji Stolne crkve 5. svibnja 1997. godine.

Dubrovačka biskupija

Iza nas je praznik apsurda, koji se od milja eto naziva i Praznikom rada. Mnogi su došli tu na svoje kako bi obilježili ovaj praznik, vladajući kroz napominjanja što su oni učinili za radnička prava, jugonostalgičari kako bi se prisjetili vremena kad im je bilo bolje, a moderna ljevica kako bi odaslala puste utopije o nekakvom idealtipskom svijetu radničkog društva.

U potonjemu je problem ovoga praznika. Ako je u svakodnevnoj jednadžbi uzaludnosti normalno da vladajući friziraju i obećavaju  jer to je ono što oni rade, a da se nostalgični podsjećaju jer je to njihovo pravo; sramotno je da oni nominalno lijevoga predznaka lamentiraju o radničkim pravima, jer su sami itekako sasjekli krila Prvom maju.

Podsjetimo, praznik je to početkom devedesetih smatran komunističkim retajem, baš poput Osmoga marta. Malo po malo, kako je sveopća panika od komunizma i atributa koji su krasili bivšu državu počela jenjavati i Prvi maj je, baš poput Dana žena, opet postalo normalno obilježavati.

No, zašto je danas taj grogirani Praznik rada u stvari praznik graha i licemjerja i ujedno veći bal vampira nego početkom tih, za po zdrav razum, sumornih devedesetih? Zato što radništvo, ideal radničkoga, nikad nije manje postojalo! Ne treba biti naročito mudar za doći do tog, po jedno društvo samoubojstvenog, zaključka. Ujedno, to je i opće mjesto nesreće, svojevrsni eho uništene države, put popločan upravo dobrim i manje dobrim namjerama hrvatske ljevice.

U državi u kojoj ta ljevica pokušava šokirati tek kazališnim predstavama bez konstruktivnog sadržaja, odnosno performansima koji ne mijenjaju stvari, konkretno se SDP vječito prestrojava u nadmudrivanju s HDZ-om. Jasno, ovo više i nije stranka ljevice, već isključivo centra, ali kad deklarativno treba zastupati prava slabijih onda se "esdepeovci" itekako proglašavaju partijom radničkoga i lijevo orijentiranog.

Što su u ovoj stranci napravili kako bi zaštitili tog "malog radnika" kojega se sjete svakog 1. svibnja? Kroz svoju vladavinu apsolutno ništa, upravo suprotno, ekonomski modeli SDP-a onim HDZ-ovskim, uz koje se pogoduje raznim Agrokorima, a uz koje nema radništva nego samo nadničara.

Čini se kako bi stoga bilo adekvatnije sasvim izbaciti iz kalendara Praznik rada, baš kako je krenulo početkom devesetih. Ako išta, da se ne gleda SDP-ovo prenemaganje u kupoprodaji nekoliko vreća graha i tuceta karanfila, odnosno ruganje prevarenim radnicima razapetim na vješalima neoliberalnog novog vala uz koji se  zna kome se pogoduje, a koga se čini radnim i civilizacijskim bogaljem.

Na izbore u Konavlima s nezavisnom listom izlazi aktualni konavoski načelnik Luka Korda, koji je ujedno i kandidat za načelnika Općine. Potpise potpore birača jutros je predao kandidat za njegova zamjenika Vlaho Mihatović. Luka Korda kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako liste koje su predane na verifikaciju pobile tvrdnje pojedinih skupina u Konavlima kako on neće izaći na izbore.

- Predajom lista s potpisima potpore naših birača iz Konavala otklonjena su sva nagađanja kako nemamo 15 ljudi potrebnih za listu, da ću na kraju odustati ili da ću se njima prikloniti. Liste koje smo predali najbolje svjedoče koliko smo ozbiljni u namjeri da pobijedimo jednu interesnu skupinu koja će ugroziti opstojnost Općine Konavle. - rekao je Korda.

- Uskoro će uslijediti i predstavljanje našeg programa. Organizirat ćemo brojne skupove i susrete sa žiteljima Konavala, a prvi skup održat ćemo u Dubravci 5. svibnja. Moj je cilj održati Konavle kao jednu od najuspješnijih općina u Hrvatskoj, koje jednom sinergijom mladosti i iskustva mogu biti još uspješnije, dok bi ovi, kojih sam se Bogu hvala riješio, i s kojima nisam želio više imati posla, sve to uništili. Rekao mi je neki dan jedan čovjek: "Moj Luka, koliko si ti za Konavle učinio, a nitko ti ni hvala nije rekao." Ne tražim ja hvalu od mojih Konavljana već ću ja reći hvala Konavokama i Konavljanima 21. svibnja kada pobijedimo tu skupinu. - rekao je Korda.

Osim što je kandidat za načelnika Općine Konavle, Luka Korda prvi je kandidat na listi za Općinsko vijeće općine Konavle s kojom izlazi na izbore. Drugi na listi je kandidat za općinskog zamjenika načelnika Vlaho Mihatović, treći je Mislav Burđelez, četvrti Albin Glavor, a peti Luko Stanović.

Šesta kandidatkinja na listi Luke Korde za Općinsko vijeće Općine Konavle je Luce Pušić, sedma je Marija Šačić Radelj, osmi je Vlaho Ljubenko, a deveti Pavo Bendiš. Deseto mjesto pripalo je Nikši Kraviću, dok su preostala četiri kandidata Maro Dabo, Matko Urlović, Nikolina Mojsić, Ellen Katie Mulja i Luko Bronzan.

Tijekom popodnevnih sati jučera, u mjestu Osojnik došlo je do nesretnog slučaja u kojem je smrtno stradao 68-godišnjak.

Nesreća se dogodila kada je 68-godišnjak upravljao traktorom te je u namjeri okretanja sletio niz nasip dubine 2,5 m gdje se traktor prevrnuo i u klizanju udario u kameni suhozid.

DPP

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prva četiri mjeseca ove godine ostvario rekordne turističke rezultate! Od 1.siječnja do 30.travnja 2017.godine, u Dubrovniku je boravilo 147 096 turista, što je čak 21 % više nego u istom razdoblju 2016. godine. Ostvareno je 425 287 noćenja, odnosno 28 % više nego prošle godine. U prva četiri mjeseca najbrojniji su turisti bili iz Hrvatske, Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Francuske, Austrije, Njemačke, J.Koreje, Španjolske, Finske i Japana.  

Od 1. siječnja do 30. travnja, najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima (113 695 dolazaka), koji bilježe porast u broju dolazaka od 11 % u odnosu na prva četiri mjeseca 2016. godine, ali bolju popunjenost bilježe i privatni smještajni kapaciteti (23 387 dolazaka), čak 75 % povećanje u dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 311 977 noćenja (17 % više nego 2016.), a u privatnom smještaju 80 766 noćenja (67 % više nego 2016.).

Ovogodišnji travanj najbolji je turistički travanj u Dubrovniku ikada! Samo u travnju 2017. godine ostvareno je 87 145 dolazaka, što je čak 45 % više nego u istom mjesecu prošle godine, te 271 210 noćenja, što je 56 % više nego 2016.godine. Na prvom mjestu posjetitelja bili su turisti iz Ujedninjenog Kraljevstva, slijede turisti iz SAD-a, Austrije, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Španjolske, Finske, J.Koreje, te Irske.

Za produženi vikend, od 29. travnja do 1. svibnja u Dubrovniku je ostvareno 11096 dolazaka, te 37165 noćenja. Najbrojniji su turisti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Austrije, Njemačke, Francuske, BiH, Hrvatske, Finske, Japana i Švedske.

U travnju ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 118.221 dolazaka, što je 44% više od travnja 2016. godine i 388.374 noćenja, što je 57% više nego u travnju 2016. godine. Porastu prometa u travnju najviše su doprinjeli Uskršnji blagdani i program umirovljenika iz Austrije.

U prva četiri mjeseca 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 189.924 dolazaka turista s ostvarenih 602.178 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom noćenja su u porastu za 34%.

Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva,  Bosne i Hercegovine, Austrije, Sjedinjenih Amričkih Država, Francuske, Njemačke i Južne Koreje.

S.M.

SDP-ov kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davor Penić predstavio je kandidate za zamjenike Nadu Ivanković, učiteljicu iz Ploča i višegodišnju aktivisticu te članicu Udruge Lijepa naša i vijećnicu u Gradskom vijeću Ploča. Resor prostornog planiranja i komunalija Penić je povjerio Božu Letuniću, nekadašnjem ravnatelju Zavoda za obnovu Dubrovnika, čovjeku koji je nakon potresa '79. vodio obnovu šireg dubrovačkog područja.

- Što se tiče Boža Letunića, čovjek je erudita, diplomirani je inženjer građevine. Vodio je obnovu od Vitaljine do Kune na Pelješcu. To je čovjek s bogatim iskustvom u zaštiti povijesne baštine. Bio je šef Ureda za prostorno planiranje, a upravo je prostorno planiranje danas naš najveći problem.- kazao je Penić.

Letunić je istaknuo kako ga je s Penićem spojio isti pogled na održivi i integralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije.
- Prostorno-plansku dokumentaciju ćemo donositi u suradnji sa susjednim općinama i gradovima, a s ciljem zadovoljnih građana i smirenog okoliša i prostora. Je li integralni razvoj imati apartmane na Srđu, da se po Srđu gradi autoput, koji je prostornoj dokumentaciji? Nije! Što to znači za građane? Oko 100 tisuća kamiona mora proći po Srđu. Je li integralni razvoj da u lako definiranom Lapadu Vodovod planira iskopati pet dvorana u Petki, što su u materijalu količine jednake površini dubrovačke Katedrale? Je li održivi i integralni razvoj izvesti jedno 15 tisuća šlepera kroz Lapad? Zašto ne razmišljamo o smanjivanu tih naših megalomanskih menađerskih planova? O svemu tome ovi što sad obećavaju da će graditi žičare, vrtiće, riješiti otpad, malo znaju. Mnoge planirane projekte treba umiriti jer brojke koje planiramo dolaze u sukob s našim vrijednostima i mogu u konačnici uništiti ovaj prostor. - rekao je Letunić.

Osvrnuo se i na problem s centrom za gospodarenje otpadom.
- Tu je centar za gospodarenje otpadom, za koji je EU propisala svoja pravila koja predviđaju smanjene otpada, njegovu ponovnu uporabu, reciklažu, energetsku iskoristivost, dok bi se u okoliš otpuštalo samo pet posto otpada. Centar za gospodarenje otpadom je organizacijski iznimno zahtjevan projekt oko kojeg će biti jako puno posla jer održivi i integralni razvoj je nešto što će nam biti zakon, osnovna misao vodilja.- rekao je Letunić.

Kazao je kako će se Županija fokusirati na obnovljive izvore energije, ali i posvetiti pozornost navodnjavanju, posebice Konavoskog polja.
- Konavle i Župa imaju protočnost tri kubika u sekundi, znate koliko je to? To je za Grad od milijun stanovnika, a Konavosko polje nema vode dok teču tri kubika u sekundi. Na srcu mi je i obnova Dubrovnika. Pazite, usvojen je jedan zakon, ja ga neću nazvati Lex Vlahušić jer su mnogi sudjelovali u njegovoj izradi i njegovu izglasavanju. Iz tog zakona se prebrisala obveza države i županije da sudjeluju u obnovi spomeničke baštine. Potresi su blizu, L'Aquila, Mostar, Crna Gora; Albanija, mi smo tako brzo u stanju zaboraviti tragedije i tu ćemo se župane pobrinuti da se vrati ono što je bilo u zakonu.  - kazao je Letunić.

Nada Ivanković je istaknula je kako će fokus staviti na izrade strategije razvoja civilnog društva.
- Mladi se moraju što više uključiti u rad udruga koje ne smiju služiti same sebi. Obrazovanje nam mora postati prioritet. U školstvo se ne ulaže dovoljno. Kroz projekte koje ćemo aplicirati na EU fondove ulagat ćemo u digitalizaciju škola, osigurati produženi boravak za učenike prvih i drugih razreda te staviti naglasak na obrazovanje na našim otocima. - rekla je Ivanković.
Penić je istaknuo kako se sa svojim timom u izbornu urtku u županiji uključio s ciljem mijenjanja negativnih trendova.

- Naš program je realan. Ne mislimo kao kolege iz suparničkih stranaka populistički obećavati brda i doline jer ni dragi Bog ne bi mogao ispuniti sve ono što su oni obećali sa sredstvima koja su u proračunu zadana. Neki dan se županijska vlast hvali da su za 70 projekata povukli 300 milijuna kuna. Većina novca, odnosno 150 milijuna kuna povučeno je za studentski dom. Ni taj projekt ne bi zaživio da nije bilo Grada Dubrovnika koji je dao 30 milijuna jer Sveučilište je dalo milijun kuna,  županija tri milijuna, a Grad Dubrovnik 30 milijuna kuna i povući će se 150 milijuna kuna.- rekao je Penić.

- Inače, slušam nebulozne izjave nekih političara da će s nedostatnim kadrovima Opće bolnice Dubrovnik otvoriti dnevnu bolnicu u Metkoviću, dakle to ne može ni malo dijete progutati.- rekao je SDP-ov kandidat za župana Davor Penić.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske obavijestili su o detaljima jučerašnje nesreće na stijenama na Boninovu u kojoj je ozlijeđena strana državljanka.

"Jučer, 2. svibnja, tijekom popodnevnih sati, na predjelu Boninova došlo je do pada 24-godišnje državljanke Kanade. Utvrđeno je da se djevojka s prijateljima nalazila u parku u Ulici branitelja Dubrovnika te se poskliznula i pala niz stijene s visine od 15-ak metara. Djevojka je uslijed pada zadobila teže ozlijede, neopasne po život, te je zadržana na liječenju u dubrovačkoj bolnici." - napisali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

DPP

U nesreći koja se dogodila oko 17 sati na Boninovu ozlijeđena je strana državljanka. Detalji nesreće, odnosno kako se djevojka ozlijedila na zlokobnim stijenama na Boninovu, još nisu poznati, kao ni stupanj ozljeda.

Ozlijeđena je prevezena gumenjakom, a zatim kolima hitne pomoći u OB Dubrovnik.

V.S.

DUSTRA-in kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Željko Raguž s kandidatima za zamjenike Ivanom Šepak i Rikardom Rossettijem predao je na dubrovački sud na verifikaciju liste s prikupljenim potpisima potpore građana. Raguž je u ovoj prigodi predstavio i listu DUSTRA-a koja se natječe za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Prvi kandidat na listi DUSTRA-e za Gradsko vijeće je Željko Raguž, a slijede ga njegovi zamjenici Rikarad Rossetti i Ivana Šepak.

- Svatko tko cijeni svoje zamjenike trebao bi ih na listi staviti iza sebe jer ako su oni pristali biti zamjenici, najmanje što možete učiniti jest staviti ih na listi iza sebe. Iako, Rossetti i Šepak neće biti gradski vijećnici jer ćemo mi pobijediti 21. svibnja i bit će zamjenici gradonačelnika. - kazao je Željko Raguž.

Četvrto mjesto na listi DUSTRA-e za Gradsko vijeće pripalo je Orhanu Zupčeviću kao predstavniku božnjačke zajednice. Na petom mjestu je potpredsjednica DUSTRA-e Marina Franić, dok je na šestom mjestu proslavljeni vaterpolist Frano Karač. Sedmo mjesto pripalo je Marinu Murattiju, a osma je glavna tajnica DUSTRA-e Petra Tokić. Na devetom mjestu je Ana Matušić, dok se na deseto mjesto pozicionirao bivši državni tajnik Karlo Gjurašić.

Na listi DUSTRA-e za Gradsko vijeće dalje slijede: Domagoj Carević, Marko Miljanić, Danijela Đurić Arapović, Alma Majstorović, Stijepo Roko, Niko Ivanković, Katija Puljizević, Aja Hadžić, Leo Bautović, Nikša Đerek, Rade Dolina, Dubravka Bosnić, Dora Batoš, Rafael Barkidžija i Sandra Gurdulić.

Raguž je istaknuo kako su na DUSTRA-inoj listi zastupljeni svi kotarevi Grada Dubrovnika te dodao kako je riječ o listi koja je spoj mladosi i iskustva.
- Smatramo da su i ostale liste dobre, ali naša je najbolja. Dosad smo vodili afirmativnu kampanju i tako ćemo nastaviti i dalje. Čestitam i svojim protukandidatima koji također vode afirmativnu kampanju bez niskih udaraca. - kazao je Raguž.

DUSTRA-ina kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Ivana Šepak apelirala je na građane da izađu na izbore i podrže DUSTRA-u dok je Rikard Rossetti istaknuo kako je iznimno zadovoljan reakcijama građane na DUSTRA-u.
- Mene pitaju poznanici kako stojimo u anketama. Ja nemam pojma što pokazuju ankete, ali vidim kako građani na nas reagiraju i kako s nama komuniciraju. Mi smo dubrovačka stranka, mi se bavimo lokalnim problemima. Ne gledamo prema Zagrebu nego gledamo prema Dubrovniku.- kazao je Rossetti.

Kad je u pitanju broj mandata u Gradskom vijeću, Raguž je kazao kako ne voli nagađati, naglasivši kako se bez DUSTRA-e neće moći sastaviti većina.
- Sigurno se bez DUSTRA-e neće moći sastaviti većina u Gradskom vijeću. To je u ovome trenutku svima jasno, svi su toga svjesni. S kime ćemo nakon izbora? Sa svima onima koji će poštivati naše osnovne programske odrednice. Kod nas nema ni lijevih, ni desnih jer mi ne znamo što uopće znači biti lijevo ili biti desno. - kazao je Raguž.

Na sudu je predao oko 1 300 potpisa potpore građana.
- Nosimo oko 1 300 potpisa. Bilo je dovoljno njih 900, ali mi nismo robovali formi. Bila su nam dovoljna samo dva dana na štandu za skupiti potpise naših sugrađana. Doći će sigurno i oni koji će imati puno veći broj potpisa, no jedini pravi potpisi su oni koji će u vidu zaokruženih brojeva na glasačkom listiću dati građani 21. svibnja. - kazao je predsjednik DUSTRA- i kandidat te stranke za gradonačelnika Dubrovnika Željko Raguž.