Nesvakidašnja scena na parkiralištu Tenis-Tabor. Naime, na Facebook stranici "Uživo s dubrovačkih ulica" osvanula je fotografija koja prikazuje automobil na parkingu za motocikle uz naslov "Kako preko stupića?".

Naime, stupići, koji su tu od 1. svibnja, odjeljuju ovaj parking koji je dakle namijenjen motociklima. Također, stupiće automobilom nije moguće niti zaobići. No, kako sugeriraju korisnici ove stranice u komentarima ispod fotografije, stupići su gumeni pa je vozač po svoj prilici - prešao preko njih. Eto, sve je moguće na dubrovačkim ulicama.
V.S.

Uz sva zbivanja oko krize vlasti, afere Agrokor, ali i u jeku lokalnih izbora, pomalo nečujno prošla je najava ministra zdravstva Milana Kujundžića kako bi dopunsko zdravstvo moglo postati obavezno. Nije on to rekao izričito, ali sama činjenica da je opciju spomenuo govori za sebe.

Ukratko, Kujundžić je rekao da treba što prije otvoriti temu prihoda hrvatskog zdravstva, ustvrdivši kako se sa sadašnje 23 milijarde kuna ne može očuvati njegova dostupnost i kvaliteta, pri čemu postoji i rizik da se sustav uruši. Upozorio je da samo trećina građana uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje, dok svi drugi koriste zdravstveni sustav bez osobnog plaćanja, a prema njegovom mišljenju, "trebalo bi težiti prema 50 posto građana koji plaćaju doprinose, kao u većini europskih zemalja". Pritom je naveo primjer Slovenije gdje je nedavno ukinuto dopunsko osiguranje tako što je pretvoreno u obvezno.

U Hrvatskoj dopunsko zdravstveno osiguranje košta 70 kuna mjesečno. Pak, u Sloveniji dopunsko osiguranje plaćaju svi, prema dohodovnim razredima, oni na "minimalcu" za dopunsko osiguranje izdvajaju 20 eura mjesečno, dok oni čija plaća pet puta premašuje prosjekt za dopunsko zdravstveno osiguranje izdvajaju 75 eura mjesečno.

No, je li to idealan modus  za Hrvatsku, odnosno može li se u Hrvatskoj ići putem Slovenije, u kojoj je standard života ipak nešto bolji? U situaciji u kojoj se dug u hrvatskom zdravstvu generira izuzetno brzo, a bolnicama navodno prijeti da ostanu bez lijekova, nešto se mora napraviti.

Ali, je li se baš mora ići s nametima? Naime, pretvaranje dopunskog osiguranja u obavezno nije ništa drugo nego namet građanima, barem sve dok sama država nije uređena tako da građani to mogu podnijeti.
Stoga, ako dopunsko osiguranje postane obavezno, ne radi se tu o ničemu drugome već o sumraku hrvatskog zdravstva.

Pitanje sportske infrastrukture na području Dubrovnika opravdano je u fokusu programa svih kandidata na ovim lokalnim izborima. Međutim, teško je u tome ne primijetiti licemjerje. Pred današnji okrugli stol koji upravo na temu sportske infrastrukture organizira kandidat HDZ-a Mato Franković želimo dubrovačku javnost upoznati s činjenicama koje su im možda promaknule.

Naime, prije dvije godine Gradsko vijeće Grada Dubrovnika predvođeno mojim današnjim protukandidatima, Matom Frankovićem i Marom Kristićem, preuzelo je odgovornost za izgradnju sportske infrastrukture. Osnovali su radno tijelo koje su nazvali „Povjerenstvo za utvrđivanje prioritetnih projekata i izgradnju sportske infrastrukture na području Grada Dubrovnika“. Tijekom dvije godine „rada“ do danas nisu napravili ama baš ništa, a ostaje pitanje jesu li se od osnivanja 13. listopada 2015. godine sastali više od jedanput.

Već idućeg dana, 14. listopada HNS-ov gradonačelnik Andro Vlahušić Povjerenstvu je uputio svoj jasno definiran idejni koncept rekonstrukcije postojećih objekata koji uključuje ulaganja u gradski bazen, tenis igrališta, sportsku dvoranu, atletski stadion na Babinom kuku i rekonstrukciju nogometnog stadiona, te ih obavijestio da je za te potrebe Grad Dubrovnik u proračunu osigurao sredstva u iznosu od 50 milijuna kuna.

Ističemo i da su rješenjem o osnivanju Povjerenstva definirane samo dvije zadaće tog tijela Gradskog vijeća: utvrđivanje prioritetnih projekata za izgradnju i priprema prijedloga odluke o načinu financiranja izgradnje. Franković i Kristić nisu definirali prioritete niti su pripremili konkretne prijedloge. U međuvremenu su drugi put srušili proračun, a projekte koji su njime bili obuhvaćeni zaustavili da bi ih potom uvrstili u svoje stranačke programe. Gospodo, tako se ne radi u interesu građana. I zato je krajnje licemjerno da Franković danas organizira okrugli stol na ovu temu, osim ako na istome neće biti govora o njegovom vlastitom neradu i neuspjehu.
Kao budući gradonačelnik Dubrovnika nastavit ću realizaciju svih planiranih i započetih projekata. Nova trodijelna sportska dvorana u Gospinom polju prema već izrađenom idejnom rješenju bit će smještena pored postojeće, a radove će pratiti natkrivanje petog i šestog teniskog terena, koji će biti pogodni i za stolni tenis ili badminton. Buduća polivalentna sportska dvorana u Lapadu obuhvatit će dva, od postojećih pet teniskih terena te će Tenis klubu Dubrovnik omogućiti organizaciju različitih natjecanja. Projekt obuhvaća i rekonstrukciju tribina kapaciteta 800 mjesta i nove svlačionice.

I konačno, na glavici Babinog kuka izgradit ćemo atletski stadion prema idejnom rješenju Atletskog kluba Dubrovnik. Ova investicija prijeko nam je potrebna s obzirom na sve veću popularnost atletike u našem gradu, čemu uvelike pomaže i međunarodna prepoznatljivost projekta dubrovačkog polumaratona „Du Motion“. Osigurat ćemo i veća proračunska izdvajanja za sportove na moru poput jedrenja i veslanja.
A što se tiče nogometnog stadiona, nakon što je Grad Dubrovnik zbog predimenzioniranosti odustao od rješenja austrijske tvrtke „Supernova“, razradili smo svoj koncept rekonstrukcije lapadskog stadiona. U tu investiciju možemo krenuti sami, a spremni smo pomoći dubrovačkom nogometnog klubu da se u naredne četiri godine pretvori u stabilnog prvoligaša, jer Dubrovnik koji je u mnogočemu prvak u Hrvatskoj zaslužuje i nogometni klub u prvoj ligi.

Valentin Dujmović, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika

Sponzorirana objava

Kad se putuje avionom obično se očekuje maksimalan komfor i, uostalom, garancija kako će se na odredište stići na vrijeme. Trebali bi to garantirati i novci koji se moraju izdvojiti za avionsku kartu. No, malo je reći kako putnici na preksinoćnjem letu Zagreb-Dubrovnik nisu doživjeli komfor. Naime, prema riječima pojedinih putnika doživjeli su bezobrazluk. A da se ne radi o iznimci, govore i događaji s leta u četvrtak na liniji Dubrovnik-Zagreb.

Dakle, krenimo kronološki. Putnik iz Dubrovnik, kako navodi za portal Dubrovnikpress.hr. prema Zagrebu je u četvrtak trebao poletjeti u 17.40 sati. No, oko 14.15 dobio je poziv iz Croatia Airlinesa kako taj let kasni i da će putovati u 23 sata. Nakon što se putnik, sasvim logično, pobunio , rečeno mu je da "ipak može na let u 21 sat".

Kako je naveo, nije stigao niti pitati zašto je došlo do promjene, kao i je li može dobiti neku vrste isprike ili odštete. "Gospoda poklopi", rekao je i naveo kako je zvao nazad na broj s kojega mu je stigao poziv, koji je cijelo vrijeme bio zauzet.

Iako to nije bio slučaj s ovim Dubrovčaninom, čini se kako u Croatia Airlinesu eto nisu svjesni koliko Dubrovčana prema Zagrebu putuje na zakazane sastanke, liječničke preglede i slično.
No, tu nije bio kraj putešestvijama u režiji Croatia Airlinesa za ovog Dubrovčanina. Da u Croatia Airlinesu lijeva ne zna što joj radi desna, potvrđeno je u nedjelju. Let je bio zakazan u 22.05, a ovoga Dubrovčanina na "check in" predjelu su dočekali zatvoreni šalteri, gdje je s drugim putnicima stajao od 20.30 do 21.45 sati. Na kraju su poletjeli u 22.35 umjesto u 22.05.

To ipak nije sve. Na kraju se avion zaustavio na splitskom aerodromu gdje je iskrcao pojedine putnike i napunio gorivo. Po svoj prilici, vjeruje ovaj Dubrovčanin, očito nije bilo dovoljno putnika na dva odvojena leta pa su u istom avionu završili i oni koji su išli u Dubrovnik i u Split.  

"Sve to bez konkretnog objašnjenja i isprike. Samo je bilo: "Hvala što letite s Croatiom Airlinesom", naveo je ovaj Dubrovčanin. Naposljetku je došao kući u ponoća i pol, umjesto u planirana 23 sata.
Kad se zna da prosječna povratna karta na relaciji Dubrovnik-Zagreb košta tisuću i 500 kuna, kao i da je Croatia Airlines jedini brži način za doći do Zagreba, onda je zapravo neshvatljivo kako se ovakvi propusti mogu uopće događati. Treba se podsjetiti i riječi glasnogovornika CA, koji je novinaru portala Dubrovnikpress.hr nedavno rekao kako mediji stvaraju dojam da "ovaj avioprijevoznik masakrira Dubrovčane".

Kad bi se u ovoj kompaniji malo bolje organizirali zasigurno se takav dojam ne bi stvarao, nego bi letovi bili ono što bi trebali biti. Najbrži, ali i najkomforniji način za stići od točke A do točke B. Nažalost, prečesto na letovima Croatia Airlinesa to i nije slučaj.

Drugi u nizu koncerata koje Dubrovački simfonijski orkestar kroz svibanj organizira u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik, održat će se sutra. Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra pratit će žensku klapu Cavtajke, dok će kao gošća večeri nastupiti flautistica Đive Kušelj. Početak koncerta je u 21 sat.

Ženska klapa „Cavtajke“ osnovana je 2003. godine i njeguje pjevanje bazirano na tradicionalnoj, skladanoj, dalmatinskoj i sakralnoj pjesmi. Klapa nastupa na raznim manifestacijama, natjecanjima, smotrama, a između ostalog nastupala je 2016. godine na festivalu "Glazba i riječ" Konavle, kojem je uz pratnju kvarteta Dubrovačkog simfonijskog orkestra izvela dva samostalna koncerta. Upravo takav koncert na kojem će klapa Cavtajke uz Gudački kvartet izvoditi tradicionalnu klapsku pjesmu, imat ćemo priliku čuti u utorak u Umjetničkoj galeriji.

S Gudačkim kvartetom će nastupiti i gošća večeri, flautistica Đive Kušelj. Izvesti će Kvintet za flautu i gudače W.A. Mozarta. 

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od ponedjeljka do petka od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica te jedan sat prije početka koncerta. Povlaštene cijene (10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, za građane stare gradske jezgre i studente s kulturnom iskaznicom besplatan ulaz, te 30% popusta za građane na standardne cijene ulaznica) dostupne su isključivo na blagajni orkestra. Preporuča se prethodna rezervacija na broj 417 110 koji je ujedno i broj za informacije.

R.R.

Zlatko Hasanbegović,član Predsjedništva HDZ-a, isključen je iz stranke nakon što se kandidirao na izborima u Zagrebu na listi nezavisne Brune Esih. Naime, HDZ je poslao priopćenje u kojemu navodi kako je prestalo Hasanbegovićevo članstvo u ovoj stranci.

Iz HDZ-a su poslali obavijest o prestanku članstva u Hrvatskoj demokratskoj zajednici Zlatku Hasanbegoviću, dosadašnjem članu Predsjedništva stranke.

"Uvidom u objavljenu Pravovaljanu kandidacijsku listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba, utvrđeno je da se dosadašnji član Predsjedništva HDZ-a dr. sc. Zlatko Hasanbegović kandidirao na drugom mjestu liste grupe birača, čija je nositeljica Bruna Esih. Time mu je, u skladu s člankom 13. stavak 1. podstavak d) Statuta HDZ-a, prestalo članstvo u HDZ-u. Statut jasno propisuje da članstvo u HDZ-u ,,prestaje kandidiranjem na izborima bez suglasnosti stranke. Obavijest o prestanku članstva danas je upućena i bivšem članu Zlatku Hasanbegoviću. - piše u priopćenju HDZ-a.
Inače, Zlatko Hasanbegović danas je održao konferenciju za medije na kojoj se obrušio na Andriju Plenkovića i njegove suradnike, ustvrdivši kako u HDZ-u ima mnogo onih koji s njim dijele iste nade i bojazni za tu stranku.

- Previranja u HDZ-u, od istočne Hrvatske preko hrvatskog juga sve do nedavnih događaja u stranačkoj organizaciji na zagrebačkom Črnomercu, matičnoj organizaciji predsjednika HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića, pokazuju da problemi postaju sve teži. - rekao je Hasanbegović hza Hinu dodavši kako državno-nacionalni interesi i stranački interesi zahtijevaju da se suoče s tim problemima.

Hasanbegović je ustvrdio da je svoju političku sudbinu odlučio staviti na kocku, imajući u vidu znakove nezadovoljstva koji u stranci vriju ispod površine, ali i još dvije važne činjenice - što je Plenković na svoju ruku i bez konzultacija sa stranačkim tijelima odlučio opetovano hazarderski ugroziti opstanak Vlade i da je HDZ usprkos tom nepromišljenom potezu i dalje favorit na izborima, piše Hina.
Inače, kako doznaje Nova TV, za danas u 17 sati sazvano je Predsjedništvo stranke.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić i direktor Lučice Lumbarda d.o.o. Nedjeljko Lipanović potpisali su danas u Palači Ranjina Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje luke posebne namjene –  luke nautičkog turizma – marine u Lumbardi, Općina Lumbarda.

Slijedom provedenih postupaka  ishođenja akata o građenju, utvrđivanja granice lučkog područja luke te donošenjem Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju stekli su se uvjeti za potpisivanje ovog Ugovora. Tvrtka Lučica Lumbarda d.o.o. u stopostototnom je vlasništvu Općine Lumbarda.

Ovim Ugovorom realizira se 100 novih vezova u nautičkoj djelatnosti, uz investiciju od 8 milijuna kuna te naknadu od 220 tisuća kuna koju je koncesionar dužan uplaćivati uz 4,20 % od ukupnog prihoda ostvarenog na području marine.

Župan Dobroslavić iskazao je zadovoljstvo okončanjem ovog postupka te istaknuo  iznimnu važnost ovog Ugovora s obzirom da je nautički turizam, kao specifični oblik turizma, jedan od najperspektivnijih oblika selektivne turističke ponude Hrvatske. Također, naglasio je osobitu značajnost projekta za Općinu Lumbardu koja s ovim pronalazi svoje mjesto na nautičkoj karti Jadrana.

Potpisivanju je nazočio načelnik Općine Lumbarda Igor Kršinić te pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić.

G.C.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju zakoni EU vrijede u potpunosti i u Hrvatskoj. Od temeljne važnosti za buduće gospodarenje otpadom Hrvatske je potpuno novo shvaćanje gospodarenja otpadom. Ključni pojmovi su redukcija i efikasnost korištenja resursa, što postavlja potpuno nove zadatke, koji „stari“ način otklanjanja otpada pretvara u „novi“ način gospodarenja otpadom.

U budućnosti će se gospodarenje otpadom morati koncentrirati na procese nastajanja otpada, s jasnim ciljem sprječavanja nastajanja otpada i to sve prema devizi: otpad, koji uopće ne nastane, ne treba niti obrađivati, a ni otpremati.

Metodama za izbjegavanje nastanka otpada, kao što je sistem ponovne uporabe npr. kod naknade za ambalažu, uspijevaju se znatno smanjiti količine nastalog otpada. 

Otpad organskog podrijetla svih oblika je dio na koji bi komunalno uređenje imalo utjecaja i koji ima najveći potencijal i mogućnost sprječavanja njegovog nastanka te se toj vrsti otpada treba pridati više pažnje. Kroz poticanje kompostiranja i kroz prilično jednostavne okvirne uvjete se mogu znatno smanjiti, pogotovo u ruralnim područjima,te tako znatno smanjiti opterećenje na otpadnoj bilanci.

Situacija oko politike gospodarenja otpadom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je vrlo kritična. Odlagališta ne posjeduju ni podnu zaštitu niti se obrađuju procijedne vode, a nema ni govora o donekle uređenom sustavu deponiranja. Otpad kao što je kućni, ali i građevinski, bez ikakve obrade ili odvajanja jednostavno se „istovari“. S aspekta okoliša to ima pogotovo negativan utjecaj na izgled krajobraza i problematično je za okolna naseljena mjesta. Pored svega toga su i kapaciteti već davno preopterećeni i iscrpljeni. Izuzevši neke manje zahvate kroz godine se zbog neriješene situacije nisu ni započinjale planirane obustave i sanacije.

Zbog ovakve situacije se Županija već godinama trudi na temelju provedenih studija i hrvatske strategije doći do centralnog rješenja koje vrijedi za čitavu županiju. Prema istraživanju iz 2006.godine je na razini županije potrebno otkloniti oko 60.000 t/a do 65.000 t/a (rastuća tendencija) otpada. Za godinu 2025. se predviđa količina od do 90.000 t/a otpada kojeg je potrebno ukloniti. Dugoročno se očekuje rast tih pokazatelja.

Međutim više pokušaja za pronalaženje lokacije za centar za gospodarenje otpadom nisu bili uspješni iz raznoraznih razloga. Pored specifične teritorijalne situacije županije i njene izdužene površine, tu su pogotovo lokacijski aspekti (prije svega hidrogeološki problemi i infrastrukturni problemi) razlog zbog kojeg su dosadašnji pokušaji predlaganja rješenja propali, a tu je i nedostajuća suglasnost pogođenog stanovništva.

Ključni razlog za preispitivanje centraliziranog rješenja je odluka za korištenje mehaničko-biološkog sustava obrade otpada (MBA) sa svim svojim logističkim, infrastrukturnim i tehnološkim posljedicama, jer takvo rješenje pretpostavlja da se ukupni otpad iz kućanstava, bez ikakve prerade, prenosi do centralnog sustava za obradu otpada, kako bi tamo podlegao redoslijedu visoko kompleksnih koraka obrade koji služe za:

Smanjenje volumena otpada kojeg treba odlagati i tako bi se smanjio i potreban kapacitet, potreban na odlagalištu, za njegovo odlaganje tj produžiti rok korištenja odlagališta;
Smanjenje biološke aktivnosti kućnog otpada organskog podrijetla, kako bi se smanjile količine za klimu štetnih plinova koje ispušta odlagalište;
Smanjenje na minimum, štetnih tvari koje kroz procurivanje završe u podzemnim vodama, tj. koje bi se trebale obraditi u sustavu za pročišćavanje procijednih voda;
Smanjenje količine otpada koji se spaljuje.

Bez obzira na kvalitetu procesa obrade i time povezan stupanj redukcije, na kraju ipak ostaje, bez ikakve sumnje, odlaganje i paljenje otpada. Ali pogotovo odlaganje otpada se prema smjernicama EU prihvaća samo kao „ultima ratio“, kada se iscrpe sve ostale mogućnosti. 

Prema tome se, zbog sadašnje situacije u planiranju od strane županije, postavlja pitanje zašto prvo sav otpad (kamion pun plastičnih boca) uz visoke troškove treba odvesti do centralne lokacije, kako bi se onda uz visoku razinu troškova tamo smanjio njegov volumen, te nakon toga slijede još troškovno intenzivni koraci obrade, koji zahtijevaju npr. daljnji prijevoz, spaljivanje ili slično kako bi se došlo do konačnog rješenja, a to nije nikako u suglasnosti sa zahtjevnim smjernicama EU direktive. Umjesto da se sprječava uopće ulazak otpada organskog podrijetla u sustav obrade otpada, koji  i ovako predstavlja prvu razinu sprječavanja nastanka otpada, poduzimaju se veliki i kompleksni napori kako bi količina otpada kojeg je potrebno odlagati uopće postala prihvatljiva.

Pri sagledavanju ukupnih troškova za MBA treba uzeti u obzir i sve dodatne troškove. Tako se uz same troškove obrade (varijabilni i fiksni troškovi sustava) dodaju i troškovi za transport, provjeru kvalitete, dodatni troškovi za komercijalizaciju dobivenih goriva, troškovi spaljivanja otpada (troškovi zbrinjavanja) i troškovi za vođenje deponije sa biološkim otpadom u skladu sa zakonom(trideset godina nakon zatvaranja deponije). Pokušaji smanjenja ukupnih troškova kroz komercijalizaciju starog željeza, plastike, papira i drveta iz otpada rijetko uspijevaju.

Sustavi MBA su korisni isključivo kada ste u direktnom troškovnom i pravnom natjecanju s postrojenjima za obradu velikih količina otpada, a ne i kada kao u ovom našem slučaju postoji prilika da se od početka koncipira politika gospodarenja otpadom prema najnovijim principima.

Sveukupno začuđuje da je kod odluke za centralni sustav za čitavu županiju na temelju MBA, izostavljeno sagledavanje alternativnih mogućnosti koje su bile predviđene prema prostornom i urbanističkom planu. Pri tome se očito izostavlja prilika povezivanja novih aktivnosti gospodarenja otpadom i rješavanja stare problematike.

Općenito su se hrvatske norme shematski prenijele na županiju, iako za to do sada u prošlosti nije bilo razloga. Tako je donesena odluka za centralizirano rješenje iako se moglo i bilo je vidljivo da će zbog posebne izduženosti županije i geografske situacije u odnosu na ostatak Hrvatske neizbježno nastati velika opterećenja za stanovnike  županije i posljedice.

Kako bi se mogla prepoznati i razvijati nova moguća rješenja potrebno je postići prijelom u dosadašnjim razmišljanjima i konceptima i temeljito redefinirati ciljeve politike gospodarenja otpadom na temelju zahtjeva Plana gospodarenja otpadom  RH.

Odustajanje od temeljne odluke za centralno rješenje, centra za otpad Lučino Razdolje, za čitavu županiju predstavlja odlučujuću promjenu paradigme. Već dugo je upitno - s teritorijalnom izduljenosti županije s oko 200 cestovnih kilometara (Vela Luka – Molunat) i s preglednom cestovnom mrežom je li uopće smislena tadašnja hrvatska nacionalna strategija s predloškom za centralna rješenja za županije u odnosu na Dubrovačko - neretvansku županiju. Ova dvoumica je bitna i pri pogledu na teške probleme pri pronalaženju adekvatne lokacije.

Jedna stvarna alternativa za rješavanje nadolazeće problematike može zaista biti u konstantno decentraliziranom konceptu, koji zbrinjavanja otpada rješava „na licu mjesta“ po cijeloj županiji, a ne opterećuje jedan dio sa svim otpadom. Problemi oko prihvaćanja rješenja izbjegavaju se tako da pojedino opterećenje ostaje u količinskim okvirima koji samo malim dijelom odskaču od uobičajenih. Decentralizacijom zbrinjavanja otpada je između ostalog moguće značajno pojednostaviti i poboljšati logistiku. Drastičnim smanjenjem kilometara transporta i izostavljanjem pretovarnih stanica može se očekivati znatan pad troškova prijevoza, ali i manje opterećivanje okoliša (buka, opterećenje prometa, klima). Samim time se može očekivati i lakše prihvaćanje takvog rješenja na svim razinama.

Takvo decentralizirano rješenje ipak uvjetuje tehnološke mogućnosti potrebne za tehnološke korake obrade manje količine otpada (uvođenjem redukcije sustavom odvajanja i zbog decentralizacije) na učinkovit, povoljan i za okoliš prihvatljiv način. Tu se u posljednjih nekoliko godina na tržištu pojavljuju inovativne ponude koje otvaraju potpuno nove perspektive.

Kandidat za župana dubrovačko – neretvanskog
Davor Penić
Zamjenici
Božo Letunić i Nada Ivanković

Sponzorirani prilog

Napokon je pročistač u Dubrovniku, riječi su predsjednika Uprave Vodovoda Valentina Dujmovića koji je danas u Komolcu nazočio dolasku opreme za pročistač pitke vode. Nazočni su još bili donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić i glavni projektant pročistača Didier Pascual.

- Dolazi još nekoliko šlepera danas i sutra, ali veći dio opreme koja je tu. Meni je drago da je u Dubrovniku, dakle danas možemo reći da je pročistač u Dubrovniku. Rok izgradnje pročistača je 1. srpnja, nadam se da će se poštivati. - objasnio je Dujmović.
- No, bez obzira na to, mi zamućenja nemamo. Zamućenja inače nema od travnja do studenoga. A sad, hoće li oni završiti montažu opreme 1. lipnja, 15. srpnja ili 1. kolovoza Gradu Dubrovniku apsolutno je nebitno. Najbitnije je da je zadnje zamućenje koje je Dubrovnik doživio bilo prije tri mjeseca. - rekao je Dujmović.
Projektant pročistača pitke vode Didier Pascual kazao je kako će do kraja tjedna sva oprema biti u Dubrovniku. Dio nje će se montirati u Komolcu te će se naknadno premjestiti u zgradu u kojoj će se nalaziti pročistač, koja je još u izgradnji. Istaknuo je kako će doći i stručnjaci iz Francuske, zaključivši kako samo montiranje opreme neće biti posebno komplicirano.

Brojnim kandidatima koji se natječu na lokalnim izborima izostao je podatak o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Jednostavno piše kako im je nacionalnost – nepoznata. No, nisu ti ljudi „jugoslavenčine, udbaši i srbofili“, kako su ih mnogi već nazvali, niti su nacionalno neopredijeljeni. Riječ je o anomaliji sustava, odnosno neažuriranju podataka od strane Ureda državne uprave, odnosno Ministarstva uprave pod čijom je ingerencijom registar birača, a zbog čega ispada kako su brojni građani Hrvatske ostali bez svoje nacionalosti.

Tako brojnim kandidatima, neovisno na kojoj se razini natječu, naime na pravovaljanim listama koje su objavile izborna povjerenstva nije upisan podatak o njihovoj nacionalnosti. Manje više radi se o kandidatima rođenim 80.-tih godina. Budući da su izborna povjerenstva podatke o kandidatima na listama "vukli" iz registra birača, taj registar očito je neuredan i nije redovno ažuriran. Takav popis birača zapravo otvara veliki prostor manipulacijama, posebno kad su u pitanju kandidati pripadnici nacionalnih manjina.

Naime, Podatak o nacionalnoj pripadnosti kandidata obavezno se navodi na prijedlogu kandidacijskih lista za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave jer sama činjenica pripadnosti određenoj nacionalnoj manjini ili hrvatskom narodu dovodi u pojedinim slučajevima do prava na ostvarenje odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalne manjine.  

Podatke o nacionalnoj pripadnosti kandidata, kao i ostale podatke o kandidatima izborna povjerenstva provjeravaju putem informatičke baze podataka iz registra birača Ministarstva uprave, u kojima su upisani podaci o biračima. Iako su tijekom podnošenja kandidatura svi kandidati naveli svoju nacionalnost ili pripadnost nekoj od nacionalnih manjina, taj podatak nije upisan jer su izborna povjerenstva dužna upisati samo one podatke o kandidatima koji se poklapaju s podacima iz evidencije nadležnih tijela, odnosno s podacima iz registra birača.

Doduše, izborna povjerenstva uputila su kandidate da najkasnije do isteka roka za predaju kandidatura u nadležnom Uredu državne uprave „isprave“ podatke o nacionalnoj pripadnosti, no nitko od njih to nije učinio jer za to jednostavno nije bilo vremena.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije danas je Općoj bolnici Dubrovnik dostavilo odluku o financiranju projektnog prijedloga ''Objedinjeni hitni bolnički prijem'', kojom se dodjeljuje dvadeset milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Nositelj projekta je Opća bolnica Dubrovnik, a pripremala ga je Regionalna razvojna agencija DUNEA, koja ga je prijavila na Poziv na dostavu projektnih prijedloga Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti. Ukupna vrijednost projekta je 21.587.144,72 kuna, a razlika će se financirati vlastitim sredstvima Opće bolnice Dubrovnik. Projekt će poboljšati dostupnost i kvalitetu hitne zdravstve skrbi u dubrovačkoj bolnici.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisat će se između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u ulozi Upravljačkog tijela, Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), u ulozi Posredničkog tijela razine 2, i Opće bolnice Dubrovnik, u ulozi Korisnika.

SAFU je provela 1. i 2. fazu postupka dodjele te je nakon postupka provjere prihvatljivosti projekta, aktivnosti te ocjenjivanja kvalitete i provjere prihvatljivosti izdataka odlučeno o dodjeli 20 milijuna kuna, što predstavlja maksimalni iznos bespovratnih sredstava koja se mogu dodijeliti ugovorom.

G.C.

Na trajektnom pristaništu u Trpnju jučer, u prijepodnevnim satima, kontrolirano je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 30-godišnji državljanin Albanije, a u kojem su se, kao suputnici, nalazile još tri osobe, također albanski državljani. Kontrolom putnih isprava putnika u vozilu utvrđeno je da nemaju utisnut ulazni pečat RH zbog čega se posumnjalo u nezakoniti prelazak državne granice. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su u RH ušli prethodne noći, iz pravca Crne Gore, pješice zaobišavši MCGP Karasovići, nakon čega su došli do Dubrovnika gdje ih je 30-godišnji vozač, koji je zakonito ušao u RH, ukrcao u vozilo s namjerom daljeg putovanja preko poluotoka Peljašca u namjeri izbjegavanja granične kontrole na neumskom koridoru.

Zbog nezakonitog prelaska državne granice trojici albanskih državljana određena je dvogodišnja zabrana ulaska i boravka u RH, dok je 30-godišnji vozač prekršajno sankcioniran zbog pomaganja u nezakonitim migracijama.

A.B.