Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići jučer oko 1 sat ujutro, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 21-godišnji državljanin Albanije.

Temeljitom graničnom kontrolom policijskih službenika Policijske postaje Gruda u suradnji s djelatnicima carine, posumnjalo se na krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu vozila. Pretragom je u posebno prepravljenom prostoru u vozilu pronađeno 8 paketa s ukupno 4 kg i 550 g heroina.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja albanski je državljanin, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DPP

U povijesnoj gradskoj jezgri živi tisuću i 557 stanovnika u 568 privatnih kućanstava, rečeno je na današnjoj prezentaciji rezultata demografske analize i internog popisa stanovništva u sklopu izrade sociološke i demografske studije koje je Zavod za obnovu Dubrovnika proveo krajem 2016 godine. Demografsku analizu je predstavila izrađivačica demografske analize dr.sc. Sanja Klempić Bogadi.

Ona je kazala kako je povijesna jezgra statistički podijeljena u sveukupno 15 popisnih krugova. U svakom od njih osim jednoga koji bilježi stagnaciju, navela je, bilježi se pad broja stanovnika. Svaki popisni krug obuhvaća do 200 stanovnika. Kazala je kako podaci o broju stanovnika govore da je vrhunac bio 1961. godine kada je bilo pet tisuća i 872 stanovnika u povijesnoj jezgri. Nakon toga počinje demografski pad, koji se, dodaje, "posebno intenzivira nakon 1991." Istaknula je kako je "početkom devedesetih i kasnije povijesna jezgra izgubila petinu stanovnika".

POTREBNE HITNE MJERE DA SE ZAUSTAVI DEMOGRAFSKI PAD

- Povodili smo se metodologijom da je stanovnik osoba koja živi 12 mjeseci ili osoba koja živi manje od 12 mjeseci u povijesnoj, ali je izjavila da se planira ovdje nastaniti. Ukupno je popisano tisuću i 640 stanovnika, ali svi oni nisu stalni stanovnici. Moram napomenuti da 22 osobe nisu htjeli dati svoje osobne podatke te su isključeni iz istraživanja. Sve to ne mijenja na činjenicu da je demografska situacija katastrofalna jer je naspram popisa stanovništva iz 2011. povijesna jezgra izgubila 600 stanovnika. To je katastrofa. Potrebne su hitne mjere da se to zaustavi. Ako štitimo baštinu postavlja se pitanje što ćemo štititi ako nitko neće živjeti u Gradu. - rekla je Klempić Bogadi.
- Zanimljivo je da su najnegativniji trendovi u rubnim dijelovima Grada, gdje se očito proces prodaje stanova proširio iz centralnog dijela povijesne jezgre. U upitniku je jedno od pitanja bilo o mjestu rođenja. Logično, 65 posto stanovništvo rođeno je u Dubrovniku, nešto manje od 20 posto je rođeno u drugom mjestu iz Hrvatske, a 15 posto u inozemstvu. Što tiče onih rođenih izvan Dubrovnika, većina je iz Županije dubrovačko-neretvanske, slijedi Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb. Što se tiče onih iz inozemstva, većina je iz Bosne i Hercegovine. - kazala je, dodavši kako 57 posto stanovnika povijesne jezgre tu ne živi od rođenja.

- Dio doseljenika je prvo doselio u Dubrovnik kao naselje pa poslije preselio u povijesnu jezgru. Zašto su preseljavali? Četvrtina stanovništva je došla zbog ženidbe, a navedeni su i drugi obiteljski razlozi poput nasljedstva kuće ili stana, itd. Također, 20 posto stanovnika je doselilo u povijesnu jezgru jer su, kako su naveli, baš u njoj željeli živjeti. - objasnila je.

TREĆINA STANOVNIKA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

Kazala je kako je 30 posto starijih od 65 godina. Praktički, svaki treći stanovnik je stariji stanovnik. Dodala je kako je nešto više od 10 posto stanovnika mlađe od 15 godina, zaključivši "kako je to jako visoka razina starenja stanovništva." Navela je kako bi način života trebao prilagoditi starijim stanovnicima, ističući kako je 20 posto stanovništvo reklo kako ima određene bolesti ili stupanj invaliditeta koji im smeta u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

- Struktura kućanstava je jako bitna jer se tu vide i trendovi u društvu, kao i demografski trendovi. Moramo reći da je u starijoj dobnoj skupini najviše žena jer po prosjeku žive više od muškaraca, pa su sklonije i siromaštvu jer žive od jednog prihoda ako su nadživjele svoje supruge. U svakom slučaju, u trećini kućanstava u povijesnoj jezgri živi samo jedan član, većinom je riječ o starijima. Zanimljiv nam je bio standard života ljudi koji žive u povijesnoj jezgri. Pola stanovnika živi od plaće, ali veliki je udio onih koji žive od mirovine. To je otprilike slika i Hrvatske. Govori to i o standardu stanovanja. Zanimljivo da niti pet posto stanovnika živi isključivo od turizma. Ako pogledamo dodatne prihode kućanstava, pokazalo se da je njih 15 posto reklo da im je dodatni prihod i od turizma. - objasnila je Klempić Bogadi.

- Opremljenost kućanstva je dosta dobra. Dvije trećine ima osobno računalo, priključak na internet, itd. Veliki broj ima klima uređaj, hladnjak i stroj za pranje. Već je stroj za pranje suđa nekakav luksuz. Jako je zanimljivo što pola stanovnika nema osobni automobil. Pokazalo se kako posjedovanje osobnog automobila dovodi do većih problema s kojima se suočavaju stanovnici povijesne jezgre. Osigurani parking ima samo osam kućanstava. - navela je Klempić Bogadi, dodajući kako članovi četvrtine kućanstava imaju drugi stan ili kuću.

- Ukupno je 16,9 posto stanovnika reklo da uz velike poteškoće mogu uz sva mjesečna primanja spojiti kraj s krajem, a 46,1 posto njih je kazalo da kraj s krajem krpaju uz određene poteškoće. To je jako poražavajuće. - rekla je.

SOCIOLOŠKA ANALIZA

Dr.sc.Ognjen Čaldarović i dr.sc. Jana Šarinić predstavili su sociološku analizu stanovnika povijesne jezgre, koja se inače još izrađuje. Čaldarović je rekao da je su prva temeljita sociološka analiza stanovnika povijesne jezgre bila krajem 1980-ih godina prošloga stoljeća, kazavši kako su parametri te analize uzeti u obzir pri izradi njihove sociološke analize.
- Već smo kroz niz radionica i intervjua došli do dosta podataka, tijekom 2016. smo se upoznali s problemima razgovarajući s građanima, analizirali smo sve ove studije. Na temelju toga će biti izrađena anketa, kasnije će to sve biti objedinjeno i bit će prijedlozi mjera koje se moraju poduzeti, ako želimo sačuvati ikakav život u povijesnoj jezgri. Od prošlog istraživanja ništa se nije promijenilo, a ljudi se sve više sele. Ovo je alarmantna situacija. Moram naglasiti da nijedni podaci o imenima sudionika s kojima ćemo raditi neće biti nigdje objavljena. Jako nam je važno da se odazovu svi sudionici koje pozovemo na anketiranje i da nam doista kažu što misle konkretno i koje mjere sami vide kao moguće rješenje problema. - navela je Šarinić.
Ravnateljica ZOD-a Iva Carević Peković rekla je kako će se sinteza svih dosadašnjih pripremljenih baza podataka izraditi kad, odnosno ako budući gradski vijećnici usvoje koncept plana upravljanja povijesnom jezgrom, dodajući kako bi se tada išlo u raspisivanje nabave za tim izrađivača.

Zgrada dubrovačke remize srušena je danas popodne. Radi se o dugogodišnjem domu Libertasa Dubrovnik koji je protekloga tjedna preselio u Komolac. Naime, prošloga petka izvršena je primopredaja remize između Libertasa i novog vlasnika, trgovačkog lanca Pemo, koji je kupio ovu zgradu za 24 milijuna i 300 tisuća kuna.

Inače, tijekom primopredaje direktor Pema Nikola Butigan rekao je kako će se na ovoj lokaciji napraviti „nešto što je u korist lokalnoj zajednici“. Remiza je bila dom Dubrovačke električne željeznice, a zatim i Libertasa, još od 1910. godine.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=HqZVMJ2RoQQ"]
V.S.

Drugi dan nakon predaje kandidature za gradonačelnika Dubrovnika Valentinu Dujmoviću protekao je radno. Tako je danas kandidat koalicije HNS-HSLS proveo dan u Zatonu, gdje Vodovod izvodi radove na kanalizacijskom sustavu, a tu je zajedno s mještanima sudjelovao i u čišćenju plaže.

„Jučer smo dočekali prve dijelove 'srca' pročistača. Iskrcali smo prve filtracijske module, a posljednji dijelovi uređaja dolaze početkom idućeg tjedna i tada ćemo imati pročistač u Dubrovniku. Svakim danom taj najveći komunalni projekt sve je bliže kraju“ – s ponosom je izjavio Valentin Dujmović koji je u Zatonu nadgledao radove na spajanju novoizgrađenog dijela kanalizacijskog sustava na elektroenergetsku mrežu.

„Čistu vodu u Zatonu jamče dvije stvari. Prvu od njih smo nedavno riješili puštanjem u pogon UV lampe koja će osigurati da je pitka voda čista od svih organskih onečišćenja. A druga je priključenje svih domaćinstava oko izvorišta Palate na kanalizacijski sustav, čime će se dodatno zaštiti samo izvorište. Radovi na puštanju u rad tog sustava su evo u tijeku i napreduju dobro, pa ćemo idući tjedan krenuti s izvođenjem samih priključaka“ – najavio je Dujmović koji je naglasio kako je u investicija u sustav odvodnje bila vrijedna 6,7 milijuna kuna, od čega je čak 90% iznosa financirano bespovratnih sredstvima iz EU fondova i Hrvatskih voda.

„Izgradili smo i pročistač otpadnih voda u Orašcu na koji će se ovaj sustav u Zatonu priključiti. Ukupno je do sada u sustav odvodnje na ovom području uloženo oko 40 milijuna kuna, a sve to osigurat će da će ovdašnji stanovnici i posjetitelji Zatona imaju čisto more uz prekrasne plaže“ – dodao je Dujmović koji je na poziv predsjednika mjesnog odbora Zaton Vicka Vodnice i njegove zamjenice Marije Haselsteiner sudjelovao u čišćenju plaže u Velikom Zatonu zajedno s mještanima i volonterima iz stožera.

„Mještani Zatona ovakve akcije organiziraju već godinama, a posljednje tri godine u njima rado sudjeluju i članovi HNS-a, posebice iz redova mladih i ženske inicijative. Ovo je zapravo prekrasno druženje u kojem se obavi i stvarno puno posla, a na kraju svega rezultat su čiste plaže spremne za sve one koji žele već danas tu doći uživati“ – istaknuo je Valentin Dujmović pred kojim je također i radna nedjelja.

„Nema odmora jer je puno posla. Ne namjeravam stati ni nakon što završimo s izborima. U prvih mjesec dana kao gradonačelnik obići ću sve dijelove Grada i dati nalog da se hitno riješe najveći problemi koji muče naše sugrađane, a koji su se po našim naseljima nagomilali zbog pada proračuna“ - zaključno je rekao kandidat koalicije HNS-HSLS za gradonačelnika Dubrovnika.

Sponzorirani prilog

Uređenje nogometnog igrališta, otvaranje trgovine i pomoć Općine u promidžbi seoskih vila za odmor na turističkim sajmovima, samo su neke od programskih smjernica za selo Dubravka u Konavlima koje je na predizbornom skupu Nezavisne liste Luke Korde organiziranom u Dubravci predstavio kandidat za zamjenika općinskog načelnika Vlaho Mihatović.

- U Dubravci su tri, četiri ključna problema koja treba riješiti. Prvi je uređenje nogometnog igrališta. Ne možemo obećati da ćemo ga brzo završiti, ali ćemo svakako krenuti prema konačnoj realizaciji tog projekta. – rekao je Mihatović.

- Inače, u Dubravci je proteklih desetak godina uređeno nešto više od desetak vila za iznajmljivanje i tu tijekom ljetnih mjeseci boravi veliki broj turista. Ni oni, kao ni domaće stanovništvo nemaju gdje kupiti osnovne namirnice poput kruha i mlijeka, već moraju ići na Grudu. Razgovaramo s jednim trgovačkim lancem koji ima trgovine na području Općine, imamo općinski prostor u kojem se može otvoriti trgovina za domaće ljude, ali i turiste. Radimo i na boljoj organizaciji promidžbe tih seoskih vila, a koje bi se kroz nekakve zajedničke nastupe u suradnji s našom Turističkom zajednicom mogle predstavljati na turističkim sajmovima. Svakako u svom programu nosimo i brojne komunalne projekte, poput uređenja cesta i prilaza kućama, ali i subvencije za uređenje fasada i krovova starih kuća.- rekao je Vlaho Mihatović.

Luce Pušić, kandidatkinja na listi Nezavisne liste Luke Korde istaknula je kako joj je velika čast podržati čovjeka koji je kao uspješan načelnik vodio Konavle kroz šest uzastopnih načelničkih mandata.

- Luka Korda se dugi niz godina zalagao i radio na razvoju svoga kraja i u svom poslu se svo to vrijeme ponašao kao pravi konavoski domaćin jer Luka Korda nas je digao iz pepela, vratio na naša ognjišta i zadržao našu mladost u domovini.- kazala je Pušić.

Ako je puč definiran kao oružana pobuna ili ustanak sa ciljem preuzimanja vlasti, kako se onda zove kad se vlast preuzme soldima i ponudama „ispod stola“?

Davor Mladošić

Imam dojam da mi je svake godine sve teže, a ove godine posebno zbog ovog slučaja kod Šipana, govori za portal Dubrovnikpress.hr Luce Popović, koja je preživjela potonuće broda "Aurora" prije 25 godina. U sudaru Aurore s puno većom Ilirijom, u gruškom akvatoriju, smrtno je stradalo deset osoba, od čega troje djece. Luce, koja je na Aurori plovila svaki dan kao predstavnica Crvenog križa, svaku godinu na ovaj dan u more položi vijenac, s dvije ruže, koje za nju imaju posebno značenje zbog dviju djevojčica koje su se utopile.

Danas, radi se o osobi izuzetno pozitivnog i veselog duha, iako, reći će, dugo je imala traume od same nesreće. Niti danas joj, govori, nije puno lakše. Sve to skupa ponovo je oživjela nedavna pomorska nesreća u Koločepskom kanalu. "Kad sam čula da su ljudi smrtno stradali tako me je nešto presjeklo", kaže. Za portal Dubrovnikpress.hr prisjetila se svih događanja tog tragičnoga dana koji je prije 25 godina ostao urezan u sjećanju Dubrovčana.
- Plovila sam linijom Cavtat-Dubrovnik i po dva puta na dan. Obično s kolegicom, ali taj put se dogodilo da sam išla sama. Bilo je to čudno vrijeme, tada u Cavtatu. Meni su dva sina bila u vojsci, a pitali bi me njihovi vojnici gdje su mi sinovi. Što ću im reći, odgovor je bio jedini mogući: "Tamo gdje trebaju biti". Na najluđe načine sam onda izvlačila živu glavu. Tog dana sam čak prenosila i šifre o položaju njihovih brodova, eto i to je jedna možemo reći anegdota koja govori o svim događanjima u to vrijeme. U svakom slučaju, na brodu tog kobnog dana nas je službeno bilo 96, iako ja mislim da nas je bilo više od stotinu. Normalno smo krenuli iz Cavtata, pokupili grupu naših ljudi koji su radili u HE Plat. Sve najnormalnije. Doduše, ispod Kupara ima jedno uzvišenje, brdašce gdje je crkvica sv. Petra. Vidjela sam tamo vojnika kako drži mitraljez i pomislila što bi bilo da zapuca na nas. Kad eto, malo iza toga... - govori teškim glasom Luce.

- Išli smo bliže Solitudu, sve je bilo normalno. Inače, pravilo je bilo da veći brod ide sredinom, a mi bi išli uz Solitudo, ako nismo bili brži pa nas je veći brod propuštao. U jednom trenutku Ilirija se jako primaknula. Okrećem se i gledam je, kao da sam osjetila da se nešto sprema... Neku slutnju sam osjetila. Pogledala sam prema komandnom mostu i zaviknula prema članu posade: "Što je, hoćete nas spriklat!?". Dakle, pretvoriti u priklu! Toliko smo bili blizu! Tada je postalo očito da će nas udariti. A taj udarac je bio da ne povjerujete snažan i jak. Mi smo se nagnuli, ali i dalje sam vjerovala kako ćemo se sad ispraviti. Ali, jednostavno smo potonuli... Ne moram govoriti kolika je panika zavladala, bilo je tu stotine noga, tijela, prtljage... - ispričala je.

Ispričala je kako je preživjela.

- Povela sam se za kapetanom, radila što i on. U jednom trenutku smo izašli na komandni most, brzo tonuli i on mi je rekao: "Skačite", to su bili posljednji trenuci kad smo mogli skočiti. Eto, ispalo je spontano da je on skočio prije mene pa i mogu reći da sam posljednja napustila brod. Najednom, vidim kako ne znam plivati. Vidim dolje jednu ćelavu glavu koja nestaje u dubinama. I, kao da me privlači... I ja moram poći za njom. Ali, došao je netko iz momaka od naoružanih brodova i izvukao me iz mora. Hvala Bogu, ostala sam živa. - dodala je.

- Jest, nesreća je bila grozna, ali nisam vjerovala da će biti mrtvih. Zato što je bilo toliko onih koji su s rive skočili u more, onih koji su s Ilirije također skakali u more. Nažalost, bila sam u krivu. - istaknula je Luce Popović.
Jedna priča koju je ispričala posebno je potresna, a tiče se zapravo dvaju ruža koje su sad dio njezinog vijenca koji je položila u more. Radi se o dvije djevojčice, sestre, koje su izgubile život.

- One mi nisu bile na spisku! Dobivala sam iz Cavtata popis tko smije ići. Na ulazu u brod bi stajali, njihov vojnik bi čitao imena, a ja bi štrikala na papiru. Vidjela sam majku s dvije djevojčice koja je trebala ići u Grad. Ali, nema ih na spisku. Završio vojnik s čitanjem i pitam ga ja: " A što je s ove dvije djevojčice?". Odgovorio mi je da ne mogu ići jer nisu na spisku. Kazala sam mu da zove majora Delića, koji je bio razuman čovjek. On je dozvolio da majka s dvije djevojčice pođe na brod. To je bio prvi put da su neka imena naknadno dodana na spisak! Zgrabila sam stariju djevojčicu, majka je u naručju držala mlađu i smjestila sam ih u salon. Majka mi se jako zahvaljivala, rekla je da mi to nikad neće zaboraviti. Došli smo, a obje djevojčice su se utopile. Budim se po noći i govorim: "Gdje su mi djeca?" - ovu potresnu priču ispričala je Luce.

Dodaje, imala je puno teških trenutaka. Danas, ističe, ne razmišlja o krivcu nesreće, iako napominje kako vjeruje da je Ilirija prebrzo išla.

- Teško mi je, imam teških dana. Posebno na samu obljetnicu. Još ne shvaćam kako se to moglo dogoditi, tako ispred rive... Danas, najmanje što mogu učiniti je polaganjem vijenaca odati počast tim ljudima koji su izgubili svoje živote. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Luce Popović.

Kandidat za načelnika Općine Konavle Luka Korda s kandidatima na nezavisnoj listi s kojom izlazi na izbore održao je predizborni skup u Dubravci. Korda je kazao kako na izbore s listom izlazi čista obraza s rezultatima koji su nemjerljivi. Osvrnuo se i na svoj prvi načelnički mandat.

- Ajmo se samo letimično osvrnuti na vrijeme kad se stvarala Općina, kad smo mislili kako će život pred nama biti pravedan, pošten, da ćemo svi mi biti na neki svoj način zadovoljni. Kad smo krenuli, nismo mogli vjerovati da ćemo dočekati sva ona razaranja, paljenja, ubijanja i mučenja, a 75 posto kuća u Konavlima bilo je potpuno spaljeno, dok je ono ostalo uništeno i teško se bilo vratiti. Bio sam uvjeren da će se ljudi vratiti iz progonstva. Kad je odlazio po svijetu, Konavljanin nije zaludu govorio da ide iz svoje domovine, jer ta je domovina bila njegova škrapa, njegov kamen, stara kuća i okućnica. Iz tih su kuća išli za boljim životom da bi prehranili one koji su ostali. Mnogi se nisu nikad vratili, ali su se mnogi od njih brinuli za one koje su ostavili na kućnome pragu.- rekao je Korda.

RAT ZA KONAVLE NIJE ZAVRŠIO ONDA KAD JE RAT ZAVRŠIO

- Kad je krenula obnova pozvan sam u Zagreb kod predsjednika Tuđmana na sastanak. Pitao me tad koliko će koštati obnova Konavala. Po nekakvim stručnim izračunima trebala je stajati 80 milijuna maraka. Tadašnji župan Jure Burić, koji je bio sa mnom je ispalio kako nam je potrebno 80 milijuna, a Valentić je rekao Tuđmanu: „Predsjedniče, nema cijela Hrvatska toliko novca.“ Ja sam pitao koliko imaju, a oni su rekli tri milijuna. Rekao sam kako je to dosta. Konavljani su kuće gradili kamen po kamen, koliko je tko mogao i tako smo i mi radili, započeli obnovu. Ako vam kažem da je 1998. u vrtićima bilo 180 djece, a sad ih je 462, promislite koliko smo uspjeli. Radili smo svi zajedno. Pogledajte danas kuće, a sjetite se kakve su bile '92. kad smo se vratili. - rekao je Korda prisjećajući se, kako je kazao, rata poslije rata koji se vodio za Konavle.

- Rat za Konavle nije završio onda kad je rat završio. Poslije '95. su počeli rasti apetiti prema Konavlima koje je Bog pozicionirao na tako divnome mjestu. Ima i u ovoj dvorani sad ljudi koji vrlo dobro znaju što to znači kad ti netko udara nož u leđa, kad ti hoćeš Konavle, a on čini sve da ih ne dobiješ. I general Bobetko mi je jednom prilikom rekao, „ne boj se neprijatelja, boj se prijatelja“. – rekao je Korda.

- Prvo je počela bitka da se aerodrom ne obnavlja. Zaklet ću vam se s čime god hoćete da bi se to i dogodilo da nisam s Tuđmanom bio toliko dobar prijatelj. Druga je borba bila zbog dogovora Boban-Karadžić o izlasku Republike Srpske preko Konavala na more. Pola Konavala je trebalo pripasti Republici Srpskoj. O tome bi mogao roman napisati! Cijelo ondašnje dubrovačko vodstvo je potpisalo da to bude tako, u zamjenu za Ravno. Nojko Marinović i Bobetko mi nisu vjerovali kad sam im to rekao, a onda je u jednom momentu došla depeša da konavoska bojna iz Dunava seli u Gabrile. Išli su je preseliti da se ne dogodi otpor.
Poručio sam tad Bobanu kad bude išao s Karadžićem na sastanak u Njivice, gdje su kovali planove, neka ide preko svoje zemlje, a ne preko Konavala jer da neće stići tamo đe planira doći, ako krene preko Konavala. Ne tražim ja bilo kakve zasluge, želim samo da znate kako su se preko ovih naših prostora uvijek prelamali apetiti viših sila. Bili smo kmetovi Dubrovačke Republike. Za njih smo kopali, obrađivali zemlju i čuvali im granice. Nosili smo kamen u Grad za zidine, a danas te zidine zarađuju 120 milijuna kuna, a ni jedan Konavljanin nije mogao doć u Grad ako nije sa sobom donio kamen za gradit zidine. Nitko još nije izbrojio koliko našega kamena ima i koliko bi nas pripalo. - kazao je Korda.

INTERESNA GRUPA KOJA JE ZAPALA U DUGOVE ŽELI IZ OPĆINE IZVUĆI NOVCE

Osvrnuo se i na događanja u Konavlima u novijoj povijesti, konkretno poslovanje Vinarije.

- Ima jedna interesna grupa kojoj nije ni do stranke ni do Konavala. Upali su u dugove. Svi mi ovdje znamo kako i za koga je Vinarija građena. Nekad je u svom otkupu išla i do 700 vagona grožđa, a ove godine nije bilo ni 30 vagona. Općina dobro stoji pa sad kad su zapali u dugove, sad treba iz Općine izvući novce. Meni je žao što je na čelo te interesne skupine stao moj bivši prijatelj Božo Lasić koji me izvarao na jedan najprljaviji način. Ljudima godinama nije plaćeno grožđe, a djelatnici ne dobivaju plaće. – reko je Korda.

- Kad su četnici pošli iz Konavala bilo je u njoj 150 vagona vina, a danas nema ni 50. Nekim ljudima uopće ne zamjeram što su danas na listi HDZ-a, ali mi ćemo sve učiniti s naše strane da dobijemo izbore i očuvamo Konavle. Bez vas to ne možemo jer vi ste ti koji trebate učiniti da Općina ne propadne. Ja Općinu uspoređujem s majkom. Djeca imaju sve dok imaju majku, kad ona umre nemaju ništa, tako je i s Općinom. Nemojmo da nam se to dogodi, a oni bi prodali ćaću za svoj interes. To se radi o njih pet šest koji ne prežu ne pred čim. - kazao je Korda, osvrnuvši se na one koji prigovaraju njegovim godinama.

ŽUPAN I BRANKO BAČIĆ „NAUČILI OVE NAŠE KAKO ĆE BIT GANGSTERI“

- Veliki Charles de Gaulle je jednom prilikom rekao: „U politiku se ulazi s 50 godina, a izlazi kad ti narod više ne da podršku.“ Naša lista je spoj mladosti i iskustva i garantira uspjeh. Naprijed ćemo ići na nešto drukčiji način, pred nama je izgradnja novih objekata i uređenje ovih koje imamo. Sve što vam obećavaju vam lažu, jer proračun je zadan, on se ne može tako lako mijenjati. Točno se zna koliko kojem mjestu ide novca. Gledam dole sad slikavaju ovi bogen. To je lupeština županije koja je to trebala davno završit. Uzeli su pare i nisu završili. To je dug županije, to su morali napraviti jer na sudu bi izgubili, pare su za to davno dobili.  - rekao je Korda.
Konavljanima je poručio da paze koga će 21. svibnja zaokružiti za župana.
- Ovaj župan današnji i Branko Bačić su naučili ove naše kako će lagati i kako će bit gangsteri. Oni su obećali brda i doline, a župan je samo trebao dvije stvari učiniti, cestu Dubrovnik -Zračna luka i riješiti pitanje smeća. On ni to nije učinio. Radimo Zračnu luku za 300 milijuna eura, za četiri, pet milijuna putnika, a ni milijun putnika kad dođe nema kuda doći u Dubrovnik. Ne daj Bože da se dogodi što u Dubokoj Ljutoj, ne može nitko proći. Predlagao sam da uz projekt Zračne luke ide i projekt te ceste. Otezalo se sa smećem, a prije 15 godina sam išao u Beč gledati njihovu spalionicu smeća. Županija je to odbila pa sad vozimo smeće u Gunju i to će stajati 6,5 milijuna kuna godišnje. Promislite što smo mogli napraviti s tim novcem. Sve je to kriva županija i današnji župan i nabio sa mu to na nos dosta puta. Sad ima obraza opet tražiti mandat. Pa što si ti to napravio? - zapitao se Korda.

Neki dan mi kaže jedan čovjek: „Što si sve napravio, a nisu ti rekli ni hvala.“ Ne treba meni hvala. Ja 22. svibnja želim vama reći hvala jer vi ste ti koji ste sačuvali Općinu, nisu je uspjeli pokrasti, nisu je uspjeli uništiti. - rekao je Korda.

HDZ PRITISKAO HSU DA NE IDE S KORDOM

Korda je istaknuo kako na izbore idu u koaliciji s HSU-om. Predsjednik konavoskog HSU-a Albin Glavor ispričao koji su pritisci na njega vršeni ne bi li na izbore išao s HDZ-om.
- Četiri godine bio sam vijećnik u Općinskom vijeću Konavala. Ja sam smatrao da je Luka Korda HDZ. Što smo Luka Korda i ja dogovorili sve je ostvareno. Ja sam Luki osobno rekao da na izbore idem s njime ako me prima. Vršili su se veliki pritisci jer imam puno članova u Konavlima. Mi smo u Konavlima velika armija umirovljenika. Preko moga predsjednika vršili su pritiske na mene da me odvoje od Luke i da me vrate u HDZ. Ja sam to odbio. Mene je zvao moj predsjednik i reko kako mu je Branko Bačić postavio uvjet da ako HSU želi na nivou županije s njima koalirati, neka HSU u Konavlima vrati pod HDZ ili, ako me ne odvoji od Luke Korde, da na izbore ide samostalno. Rekao sam mom predsjedniku kako je od Branka Bačića sramotno to što je ponudio, a još je sramotnije za onoga tko bi to izvršio. Ja sam odlučio s mojim umirovljenicima da idemo s Lukom, da ćemo pobijediti i nadam se da ćete nam dati povjerenje jer vi ste naša snaga, a mi smo tu da realiziramo vaše želje u mjeri u kojoj to budemo mogli.- kazao je Glavor.

Na kraju skupa se i zapjevalo, a raspjevao se i načelnik Općine Konavle Luka Korda.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=oQzR27gc_2g"]

Gordan Jandroković zvani Njonjo (HDZ) izabran je danas za predsjednika Hrvatskog sabora nakon što je njegov prethodnik Božo Petrov (most) dao ostavku.

Prije toga predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, nakon konzultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka, zaključila je kako nema potrebe za prijevremenim izborima  jer se većina njih tako izjasnila.
Jandroković je za predsjednika Sabora izabran sa 76 glasova.

D.M.

Povodom 25. obljetnice potonuća broda "Aurora" danas se u gruškoj luci spuštanjem vijenaca u more odala počast svim poginulima u ovoj pomorskoj nesreći. Vijence su u more položili Vlaho Margaretić ispred Grada Dubrovnika, Hrvoje Kulušić ispred Lučke uprave Dubrovnik i Luce Popović, preživjela s Aurore.

Pri potonuću broda "Aurora" živote je izgubilo desetoro ljudi, među njima i troje maloljetne djece.

V.S.

Oprema za pročistač pitke vode, koji se gradi na Ombli, stigla je u Dubrovnik. Predsjednik Uprave Vodovoda Valentin Dujmović za portal Dubrovnikpress.hr rekao je o čemu se točno radi.

- Praktički, stiglo je samo srce pročistača, dakle oprema, odnosno filteri budućeg pročistača pitke vode. Glavni projektant pročistača Didier Pascual iz francuske tvrtke Suez itekako je zadovoljan. Oprema će pristizati i kroz naredne dane pa tako u utorak očekujemo još tri šlepera s opremom. - najavio je Dujmović.

- Sad će se jedan dio opreme sastavljati u skladištu, a kad bude gotova sama zgrada ti spojevi će se premještati u nju.- rekao je Valentin Dujmović.

V.Salvia

HSS-ov kandidat za načelnika Općine Konavle Perica Pušić javno predlaže protukandidatu Božu Lasiću, iz HDZ-a, da svoje programe i svoje sposobnosti biračima predstave putem javnog sučeljavanja.

Perica Pušić predlaže da se javno sučeljavanje održi u dva kruga i to 14. svibnja 2017. i 19. svibnja 2017. godine u trajanju od po sat i pol, uz direktan internetski prijenos.

Pravila javno sučeljavanja će usuglasiti izborni stožeri oba kandidata, a Božo Lasić bira mjesto održavanja prvog javnog sučeljavanja.

Iz izbornog stožera Perice Pušića očekuju da će protukandidat Božo Lasić prihvatiti izazov i pristati na sučeljavanje.

Izborni stožer kandidat za načelnika Perice Pušića,
OO HSS-a Konavle

Sponzorirani prilog