Članovi Mostove Nezavisne liste Konavle predstavili su danas u Čilipima kandidate koji će se natjecati na predstojećim lokalnim izborima. Kandidat NL Konavle za načelnika Općine je Miro Drašković, dok je kandidat za njegova zamjenika Vlaho Baule. Prvi kandidat na NL  Konavle za Općinsko vijeće je Luko Šubašić. Programske smjernice NL Konavle predstavila je 10. kandidatkinja na listi Mihaela Skurić, koja je uvodno istaknula kako je Mostov program u Konavlima zapravo rezultat razgovora s običnim ljudima te njihovim primjedbama na funkcioniranje sustava.

- Otvorenost Općine jedna je od prvih točaka našeg programa, a naš je cilj približiti je stanovnicima kroz povećane aktivnosti mjesnih odbora i pozivanje žitelja na javne rasprave. Naglasak stavljamo i na veću socijalnu osjetljivost Općine i poboljašnje sustava socijalne skrbi i socijalne uključenosti različitih društvenih skupina, a za što je preduvjet stvaranje baze podataka. Potrebna je i uspostava sustava evidencije novorođene djece uz pomoć koje bi se planirali vrtićki kapaciteti. - kazala je Skurić.
Most u Konavlima, odnosno NL Konavle predstavio je i programske smjernice komunalnog uređenja Općine kroz formiranje Internet platforme te smjernice programa namijenjenog razvoju poljoprivrede i turizma s naglaskom na turistički razvoj Molunta i podizanje Cavtata "kao destinacije s tri na pet zvjezdica".

Potporu NL Konavle došli su dati i politički tajnik Mosta Nikola Grmoja, inače kandidat te stranke za župana Dubrovačko-neretvanske županie i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Grmoja se u ovoj prigodi prisjetio mostovih početaka u Metkoviću. Istaknuo je kako će "kao budući župan svojim kolegama u Konavlima pomoći da njihove želje i ostvare".

- Dok sam slušao ove vaše programske smjernice prisjetio sam se naših želja u Metkoviću u kojima smo u velikoj mjeri uspjeli. Ja ću svakako kao budući župan pomoći. - rekao je Grmoja, najavivši kako se ne namjerava dugo godina baviti politikom.

- Ja sam na početku svoje političke karijere rekao da ću u politici provesti osam godina i to je ono praktički što ja mogu dati od sebe, a onda će biti vrijeme za nove ljude. - rekao je Grmoja.

Mnistar unutarnjih poslova Vlaho Orepić konavoskim je mostovcima poručio da "kulturu življena na koju smo navikli okrenu naopako".

- Ne treba mrziti one koje ćemo pobijediti. Stvorimo jedan drukčiji politički ambijent. Odlika nezavisnih lista je što nemaju idejnog vođu dok je u političkim strankama sve podređeno vođi i ta bliskost vođi dovoljna je da ponovno budete izabrani za kandidata. - kazao je Orepić, koji je odgovarajući na novinarski pitanje naglasio kako nije aludirao na aktualnog konavoskog načelnika Luku Kordu.

Iz klupa se oglasio i Cvijeto Antunović koji je istaknuo kako će na idućim izborima Most iz Konavala imati svog saborskog zastupnika.
- Na idućim izborima idemo na saborskog zastupnika iz Konavala. Mi smo Konavljani u Zagrebu nekad imali 30 direktora. Mi smo najpismeniji narod u Zagrebu. Mi ovdje živimo u u zatvoru Republike Hrvatske. Mi Boga molimo da Crna Gora uđe u Europsku uniju, da se ovi ljudi maknu s granica jer ne može se ni micati, ni disati ni ribati od tolikih granica. - rekao je Antunović.

Inače uz Luka Šubašića ostali kandidati na NL Konavle su Srđan Meštrović, Pero Monković, Antun Miljanović,  Antun Macan, Davor Čupić, Marko Smišljan, Nikša Pušić, Petar Barišić, Mihaela Skurić, Vlaho Baule, Miroslav Drašković,  Kristina Kojan Goluža, Lucija Bogdanović i Miho Drobac.

Povodom Svjetskog dana zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije i Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije  organizirali su okrugli stol na temu  „Depresija – globalni izazov“.  

U raspravi na navedenu temu sudjelovali su predstavnici zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih ustanova   te udruga civilnog društva  koje djeluju na području  Županije.  Svrha rasprave bila je ukazati na negativne učinke  jednog od najčešćih suvremenih psihičkih poremećaja i posljedicama depresije koje narušavaju  obiteljske odnose , socijalno funkcioniranje i cjelokupnu kvalitetu života  oboljele osobe.

Svjetski dan zdravlja obilježava se povodom osnivanja  Svjetske zdravstvene organizacije,
7. travnja 1948. godine,  čime se na globalnoj razini želi ukazati na  važnost određenog zdravstvenog problema. U fokusu ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zdravlja je depresija kao sveprisutni javnozdravstveni problem današnjice.

Z.R.

Zahvalio bih se Saboru i Ustavnom sudu na ovim odlukama jer ovo je  lex Vlahušić, zakon za jednog čovjeka koji pobjeđuje tri puta, a  zabranjeno mu je kandidirati se na nadolazećim izborima, riječi su kojim je donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić (HNS) prokomentirao ocjenu Ustavnog suda prema kojoj je Zakon o lokalnim izborima usklađen s Ustavom, odnosno prema kojem se Vlahušuć ne može kandidirati za gradonačelnika.
 
- Jednom čovjeku koji pobjeđuje tri puta je zabranjeno kandidirati se. To se u Hrvatskoj ni u Europi nije nikada dogodilo, to je aposlutno nagrada za životno dijelo, nagrada za politički rad, ali to je i apsolutni politički progon jedne osobe koja ima apsolutno povjerenje Dubrovčana, i koja po svim zadnjim anketama koje smo radili i mi i moji politički protivnici, pobjeđuje u prvom krugu ili ima blizu 50 posto potpore građan jer sam dobro radio kroz protekla tri gradonačelnička mandata. - rekao je Vlahušić.

Istaknuo je kako se neće žaliti sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ali i najavio kako će novi gradonačelnik Dubrovnika biti onaj kojega on odabere za kandidata.

- Neću se žaliti. U ovom trenutku ne, ali razgovarat ću s odvjetnicima. Ali ono što ćemo napraviti, pobijedit ćemo na izborima u Dubrovniku 21. svibnja i 2. lipnja. HDZ uz svu potporu državnih organa, Sabora, politike, neće imati gradonačelnika jer to ne zaslužuju i ne znaju raditi. Gradonačelnik Dubrovnika bit će osoba od mog dubokog povjerenja koja će građanima biti predstavljena idući tjedan. - najavio je Vlahušić.

Kazao je kako neće biti savjetnik novog HNS-ova gradonačelnika, ukoliko pobijedi na izborima.

- Ne, niti za tim ima potrebe niti to želim biti. Ima dovoljno godina, dovoljno se bavim javnim radom u Hrvatskoj da mogu raditi ono što sam i dosada najbolje radio, a to je promišljati sadašnjost i budućnost Dubrovnika i to ću i dalje raditi. Osam godina vodio sam Dubrovnik, dubrovačku bolnicu, tri godine bio sam ministar zdravstva i ne treba mi nitko to nadomiještati s bilo čime. Ova presuda je samo jedna od nagrada koje sam dobio za svoj rad i mogu reći da mi je ovo jedna od najvrednijih nagrada koju će moji sugrađani prepoznati jer oni znaju o čemu se radi. Nesposobna ekipa iz Dubrovnika, iz HDZ-a i Mosta nisu ništa mogli napraviti jer ih tri puta redovno pobjeđujem pa su iskoristili ovu priču. - rekao je Vlahušić.

- Vjerujem da je ustavni sud donio najbolju odluku, ali da budemo potpuno jasni, dobio sam šest mjeseci uvjetno temeljem politike HDZ-a, temeljem lažnog svjedočenja mog glavnog političkog protivnika Denisa Orlića jer su dvije privatne kompanije jedna drugoj posudile novac i te kompanije su moji politički protivnici kroz osam godina. Orlić je lažno svjedočio, a u presudi je stajalo da sam iznevjerio povjerenje građana pa ispada da me Dubrovčani ne vole, a biraju me tri puta za redom. Dubrovnik je HDZ-u izuzetno zanimljiv grad, Most se pokušava etablirati jer vode jedan izuzetno neuspješan grad Metković. - kazao je vlahušić.

Osvrnuvši se na presudu za aferu Šipan, a zbog koje se do isteka rehabilitacijskog roka ne može kandidirati za gradonačelnika, Vlahušić je istaknuo kako se radilo o montiranom procesu.

- Poptuno montiran temeljem lažnog svjedočenja čovjeka koji vodi dubrovačke zidine, vlasnika grada Dubrovnika, zarada je 150 milijuna kuna od zidina. Privatna udruga građana upravlja sa 150 milijuna kuna, sama štampa ulaznice, sama ih kontroolira i na suđenju, na namještenom dijelu je lažno svjedočio i nikada do sada nije rekao da nije. Evo pozivam ga i danas, i njega i gospodina Vićana... A sad za naredne izbore Vićan kandidira njegovu bivšu suprugu za gradonačelnicu Dubrovnika. Znači, jedna farsa se nastavlja i dalje, ali budite sigurni, moj kandidat će biti gradonačelnik Dubrovnika. HDZ može zaboraviti na uspjeh u Dubrovniku. - rekao je donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

U organizaciji Foruma žena SDP-a Dubrovnik, humanitarna akcija za Zakladu Ana Rukavina održana je danas na Pilama, u Lapadu i Gružu. Akciji se priključio i predsjednik Županijske organizacije SDP-a Dubrovačko neretvanske županije i kandidat za župana Davor Penić, kao i predsjednik dubrovačkog SDP-a Mladen Gojun.

Kupnjom tulipana, najdražeg cvijeta prerano preminule Ane Rukavine, Dubrovkinje i Dubrovčani su tako donirali ovu Zakladu, koja je nastala nakon Anine smrti te prikuplja financijska sredstva za rad i širenje hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži, rad javne banke krvi iz pupkovine te stručno usavršavanje mladih liječnika na području hematologije.
SDP-ov kandidat za župana Davor Penić kazao je kako će se Županijska organizacija ove stranke uvijek rado odazivati svim humanitarnim akcijama „što je i dio socijaldemokratskih načela SDP-a“. Ipak, naglasio je kako ne bi htio previše govoriti jer, napomenuo je, „sve zasluge za održavanje humanitarne akcije idu glavnoj organizatorici Mariji Kisić Kamić“.
- SDP redovito organizira humanitarne akcije za Anu Rukavinu. Dajemo ovoj akciji puni značaj kako bi se prikupilo što više sredstava jer je ovo jedina zaklada u Hrvatskoj koja stvarno godinama radi ovakve akcije. Općenito, radi se o jednoj od uspješnijih zaklada, a to je prema mojem mišljenju samo zato što to vodi mama pokojne Ane. Ona tu ima najviše zasluge, ali i naš kolega Mirando Mrsić koji je medicinski direktor Zaklade. - rekla je Kisić Kamić.
Podsjetimo, Ana Rukavina bila je novinarka kojoj je 2005. godine dijagnosticirana leukemija. Liječila se na Odjelu za transplantaciju koštane srži na KBC-u na Rebru i počela se oporavljati, da bi se u listopadu 2006. bolest vratila. Napisala je dirljivo pismo o svojim tegobama, moleći za pomoć u liječenju, jer je postojala mogućnost da ode na terapiju u SAD. Njeno pismo jako se brzo proširilo po internetu i drugim medijima te je velik broj ljudi ponudio pomoć. Željela je usmjeriti pozornost javnosti na nedostatak donora koštane srži i na potrebu osnivanja banke matičnih stanica iz pupkovine. Umrla je 26. studenog 2006. u 29. godini života. Nakon njene smrti, osnovana je Zaklada Ana Rukavina.

Nakon što je Ustavni sud danas objavio kako se Andro Vlahušić ne može kandidirati, odnosno nakon što je iznio ocjenu prema kojoj je Zakon o lokalnim izborima usklađen s Ustavom, SDP je dobio potvrdu o vlastitoj gluposti.

To je jedini mogući zaključak nakon što su iz ove stranke, prvo predali zahtjev za ocjenu ustavnosti Mostovog i HDZ-ovog Zakona o lokalnim izborima, a zatim, o čemu je portal Dubrovnikpress.hr već pisao, kod svojih ustavnih sudaca lobirali da podrže zakon koji donedavnom gradonačelniku Andru Vlahušiću zabranjuje kandidaturu. Uostalom, odluka je danas donesena jednoglasno pa su tako danas i SDP-ovi ustavni suci glasali za zakon, a izuzeo se samo bivši Vlahušićev odvjetnik Rajko Mlinarić.

Razlog je jasan. Kandidatura SDP-ove Tatjane Šimac Bonačić za gradonačelnicu Dubrovnika. No, u praksi to znači kako SDP iz čistog amaterizma podržava HDZ-ov povratak na vlast u Gradu Dubrovniku. Naime, ne treba se biti previše politički potkovan za zaključiti kako SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić ima slabe šanse u gradonačelničkoj utrci.

Jasno je to svima osim političkim analfabetima u SDP-u. Eliminiranjem Vlahušića iz utrke, SDP zapravo radi na svoju vlastitu štetu, odnosno na korist HDZ-a. Izbori su čudna "životinja", ne mora nemogućnost kandidiranja Andra Vlahušića značiti da je Mato Franković novi gradonačelnik. Ovisi to i dalje o puno faktora, pogotovo ako HNS pronađe dobrog kandidata i ovaj demokratski nonsens uspije dobro iskomuncirati s biračima. No, svejedno ne mijenja to na činjenicu da SDP, dakle stranka bez lica i naličja s Davorom Bernardićem na čelu, pomaže svom arhineprijatelju HDZ-u.

Zato je zapravo još teže razumjeti "amenovanje" ovog apsurdnog zakona s Iblerovog trga. No, kako to obično i jest, nije nužno ići u prevelike dubine. Stvari su obično onakve kakvima i nalikuju.

Po svoj prilici, vrhuška stranke je procijenila da će Tatjana Šimac Bonačić lakše doći do pobjede bez Andra Vlahušića u igri. O tome kako Šimac Bonačić s Vlahušićem ili bez njega ionako teško može postai gradonačelnica, očito nisu razmišljali. SDP je sam sebi pečatirao certifikat nesposobnosti.

Nakon što je Ustavni sud objavio kako se donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić neće moći kandidirati na lokalnim izborima, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović odgovarajući na novinarsko pitanje "je li zakon donesen samo za jednog čovjeka i zašto nisu istraženi navodni prikriveni razlozi za donošenje zakona"", kazao je kako "se radi o lošoj parlamentarnoj praksi ako je zakon donesen samo za Andra Vlahušića".

Naime, odgovarajući na novinarsko pitanje kako su se nakon "donošenja lex Vlahušić pojavile tvrdnje kako tu postoje prikriveni razlozi", Šeparović je odgovorio:
- Iz zakona ne proizlazi da se odnosi samo na Vlahušića, ako je točno da je zakon to imao u vidu onda to nije dobro. Ali, bilo je i ranije slučajeva kad se donosio zakon za jednu osobu, ali Ustavni sud gleda je li zakon donesen sukladno Ustavu. - naveo je Šeparović.

- I ako je donesen zakon samo za Vlahušića to ne znači da je neustavan. Prikriveni razlozi spadaju u političku sferu, a ne ustavnopravno temu. - zaključio je predsjednik ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Kandidatkinja za zamjenicu Marka Miloslavića, kandidata za načelnika Općine Župa dubrovačka, bit će Doris Mišić. Kako se navodi u priopćenju, ona je za kandidatkinju izabrana jednoglasno na sjednici KLGB Marka Miloslavića.

Doris Mišić rođena je 1982. godine, a završila je studij Poslovne ekonomije na Sveučilištu u Dubrovniku.

D.M.

Davno je zapisano kako je podmuklost uvijek zamaskirana dobrim namjerama, visokim vrijednostima, uzvišenim ciljevima i opće prihvaćenim pravilima. Tako će i lokalni podlaci, potpomognuti još većim podlacima s viših političkih razina vlasti reći kako je Zakon o lokalnim izborima donesen radi višeg cilja, s dobrim namjerama, a ne kako bi se Andra Vlahušića, donedavnog dubrovačkog gradonačelnika, izbacilo iz nadolazeće izborne utrke. Jer kad podlac nekoga ne može pošteno pobijediti, a što mu drugo preostaje nego protivniku podmuklo smjestiti? Upravo su to učinili lokalni mostovci i HDZ-ovci uz pomoć svojih političkih mentora i tutora. Podmuklo su smjestili Andru Vlahušiću!

Zakon o lokalnim izborima koje je Ustavni sud proglasio ustavnim i time onemogućio Vlahušića u izbornoj utrci dok mu ne istekne rehabilitacijski rok nije ništa drugo nego kurvanjski skrojena podlost zamotana u celofan pravednosti, brige za opće dobro i podizanje standarda u politici. No, jesu li oni koji te standarde navodno nameću baš toliko pravedni i čisti?

Prvog skrivenog iza saborskog imuniteta tek čeka suđenje dok vrijeme krati dovodeći na konferenciju za novinare djevojku skrivena identita ne bi li uvjerila novinare da mu nije ljubavnica i da on nije otac njezina djeteta.  Inače, ima "bolesnu" ambiciju biti prvi, biti gradonačelnik Dubrovnika.

Drugi je tek lutka na koncu, a previše je zelen da bi shvatio kako mu već odavno smještaju te da je samo pitanje dana kada će završiti poput Andra Vlahušića.

Prvom i drugom zajedničko je to što im Vlahušić smeta. Ovom drugom čak i ne toliko koliko prvom, no morao je poduprijeti prvoga, što zbog političkog pragmatizma, a što zbog činjenica da bi micanjem Vlahušića s političke scene Grada, mogao sebi prokrčiti put do bolje političke pozicije, bliže stranačkom mu šefu Plenkoviću. Ipak je još uvijek mlad pa mu se, ako bude slušao, smiješi koliko toliko blistava politička karijera i dobar rejting u stranci kojoj pripada.

No, prvi i drugi, potpomognuti svojim mentorima i tutorima te vezama na višim političkim instancama zapravo su Vlahušića vinuli u orbitu pa tako on ulazi u hrvatsku povijest kao prvi uspješni gradonačelnik kojemu je samo zato što je toliko uspješan da ga se ne može pobijediti, podmuklo osmišljenim zakonom onemogućena gradonačelnička kandidatura.

Podlaci danas likuju. Naravno jedva su dočekali da svoje podlosti prikažu kao trijumf pravde za dobrobit stada, ne njihovu osobnu. Jer "Lex Vlahušić" poslužio im je samo za osobni probitak.

A  "Lex Vlahušić" zapravo su podmuklo skrojili Most, koji bi malo bio politička stranka, a malo platforma sastavljena od nezavisnih lista i članovi stranke kojoj se sudi kao zločinačkoj organizaciji, čijem je bivšem predsjedniku Ivu Sanaderu i danas izrečena jedna presuda, a čiji su brojni članovi pod istragama i protiv njih se vode sudski sporovi za razna kriminalna djela i podižu optužnice.

I dok im se samo čini da Vlahušić nosi najveći teret, njihov je puno veći jer dok se potajno ponose svojom podmuklošću, zapravo cijelo vrijeme žive u strahu da ne budu razotkriveni, a kada ih se u konačnici razotkrije i tada će ljagu sa sebe prebaciti na nekoga drugoga. Uostalom, i tome smo se nedavno osvjedočili.

Donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić neće se moći kandidirati na svibanjskim lokalnim izborima. Naime, Ustavni sud objavio je kako nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti dopuna Zakona o lokalnim izborima s Ustavom.

Prijedlog za ocjenom ustavnosti podnijeli su donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, nekadašnji gradonačelnik Vukovara Željko Sabo i Martin Sheri.

U odnosu na prijedlog za ocjenu ustavnosti koji je podnio Andro Vlahušić, Ustavni sud zaključio je da je katalogom kaznenih djela razlučeno koje se osobe ne smiju kandidirati i da to nije u suprotnosti s Ustavom kao ni odredba da se pravomoćno osuđene osobe ne smiju kandidirati iako su odslužile kaznu sve dok im ne istekne rehabilitacijski rok. Ustavni sud je ocjenio kako nije na njemu da procjenjuje je li katalog kaznenih djela preširok ili ne.

Vlahušić je tražio ocjenu ustavnosti donošenja izmjena i dopuna zakona i zbog toga što je to učinjeno u izbornoj godini, a što sud nije prihvatio kako relavatan razlog iako u rješenju navodi kako to nije dobra parlamentarna praksa, ali i da ne postoji ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjanje zakona nekoliko mjeseci prije izbora.

"Ustavni sud stoga ponovno upozorava da Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se odražava u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja bilo kojih izbora (parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih). Ustavni sud ponavlja da se ta dobra parlamentarna praksa, međutim, po naravi institucionalnog ustrojstva države i djelokruga poslova državnih tijela, ne odnosi na djelovanje i rad Ustavnog suda." - piše u obrazloženju ustavnog suda.

Peđa Grbin u svom prijedlou za ocjenom ustavnosti istaknuo je da je pri usvajanju zakona došlo do razlike teksta zakona objavljenog u "Narodnim novinama" u odnosu na amandmane koji su usvojeni u Hrvatskom saboru. Tražio je stoga od Ustavnog suda da utvrdi koji je ispravan tekst zakona koji je Hrvatski sabor usvojio. Ustavni sud rješio je kako nema dvojbi oko usklađenosti teksta zakona.

Cijeli sažetak rješenja ustavog suda možete pročitati u nastavku:

 

RJEŠENJE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
broj: U-I-246/2017 i dr. od 4. travnja 2017.

S A Ž E T A K

Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 1. stavka 2. Zakona o dopunama Zakona o lokalnim izborima ("Narodne novine" broj 121/16.; u daljnjem tekstu: ZDZoLI) i ZDZoLI-a u cjelini.

Prijedloge su podnijela četiri predlagatelja osporavajući suglasnost s Ustavom ZDZoLI-a iz razloga formalne i materijalno pravne naravi.

U odnosu na prigovore formalnopravne naravi

1.    Predlagatelj Peđa Grbin istaknuo je da je pri usvajanju ZDZoLI-a došlo do razlike teksta zakona objavljenog u "Narodnim novinama" u odnosu na amandmane koji su usvojeni u Hrvatskom saboru. Tražio je stoga od Ustavnog suda da u svjetlu članka 202. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora ("Narodne novine" broj 81/13.; u daljnjem tekstu: Poslovnik) utvrdi koji je ispravan tekst ZDZoLI-a koji je Hrvatski sabor usvojio.

Radi ispitivanja osnovanosti navoda predlagatelja, Ustavni sud izvršio je uvid u dokumentaciju koju je o postupku raspravljanja i glasovanja o ZDZoLI-u, zajedno s predloženim amandmanima (ukupno 3), Ustavnom sudu dostavio Hrvatski sabor.

Ustavni sud utvrdio je da je Hrvatski sabor, utvrđujući konačni tekst zakona o kojem se glasovalo i koji je objavljen u "Narodnim novinama", postupao u skladu sa svojim ovlastima propisanima stavcima 2. i 8. članka 202. Poslovnika, te je usvojio i objavio tekst ZDZoLI-a s amandmanima Vlade kao sastavnim dijelom zakona. Ovo stoga što su ti amandmani po svom redoslijedu bili posljednji koji su prihvaćeni, iako se o njima nije glasovalo jer ih je predlagatelj zakona prihvatio (stavak 1. alineja 2. članka 202. Poslovnika).

Polazeći od navedenog, Ustavni sud utvrdio je da je tekst ZDZoLI-a, koji je objavljen u "Narodnim novinama", istovjetan tekstu koji je Hrvatski sabor usvojio.

2.    Predlagatelj Andro Vlahušić smatrao je da je donošenje ZDZoLI-a i ustanovljavanje novih izbornih pravila nekoliko mjeseci prije održavanja lokalnih izbora u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije.

U odnosu na navedeni prigovor, Ustavni sud upućuje na svoje Izvješće broj: U-X-6670/2010 od 8. prosinca 2010. ("Narodne novine" broj 142/10.) iz kojeg jasno proizlazi da u pravnom poretku Republike Hrvatske ne postoji ni ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjati i dopunjavati izborno zakonodavstvo, odnosno donositi novo izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja parlamentarnih izbora, ali da dobra parlamentarna praksa nalaže da se to ne čini (navedeno stajalište Ustavni sud ponovio je i u odluci broj: U-I-3597/2010 i dr. od 29. srpnja 2011., "Narodne novine" broj 93/11.).

Ustavni sud stoga ponovno upozorava da Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se odražava u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja bilo kojih izbora (parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih).

Ustavni sud ponavlja da se ta dobra parlamentarna praksa, međutim, po naravi institucionalnog ustrojstva države i djelokruga poslova državnih tijela, ne odnosi na djelovanje i rad Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore materijalnopravne naravi

3.    Prigovori kojima se osporava suglasnost s Ustavom članka 1. stavka 2. ZDZoLI-a, kojima je uvedena zabrana kandidiranja na lokalnim izborima osobama pravomoćno osuđenima na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci (uključujući i uvjetnu osudu) za taksativno navedena kaznena djela, svode se, u bitnom, na tvrdnje da zakonodavac takvom zabranom nije poštovao načelna stajališta iz međunarodnih dokumenata koja se bave problematikom izbora (osobito Preliminarnog izvješća o isključenju počinitelja kaznenih djela iz parlamenta /engl. Preliminary Report on Exclusion of Offenders from Parliament/, mišljenje br. 807/2015, CDL-AD(2015)019, Strasbourg, 30. lipnja 2015. Komisije za demokraciju putem prava /Venecijanska komisija/), standarde koje je u svojoj praksi izgradio Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju, kao ni stajališta Ustavnog suda iz odluke i rješenja broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015. ("Narodne novine" broj 104/15.).

Polazeći od tih prigovora, Ustavni sud smatra potrebnim citirati relevantne zaključke Venecijanske komisije iz Preliminarnog izvješća:

"50. Pravna nemogućnost da se bude biran (ineligibility) je ograničenje prava na slobodne izbore: stoga se mora temeljiti na jasnim zakonskim normama, težiti legitimnom cilju i poštovati načelo razmjernosti. U općem je javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju. Razmjernost limitira ne samo slučajeve u kojima je ograničenje dopušteno, već i duljinu ograničenja; ona zahtijeva da se u obzir uzmu elementi kao što su priroda i težina djela i/ili duljina kazne.
(...)
155. Konačno, Komisija smatra da je prikladno Ustavom regulirati barem najvažnije aspekte ograničenja prava da se bude biran te gubitka parlamentarnog mandata, a mnoge su države doista i predvidjele takve odredbe. Ostalim bi pravilima vjerojatno bilo prikladnije mjesto u izbornom nego u kaznenom zakonodavstvu. ...
156. Dok može biti primjereno zakonodavstvom propisati da se ograničenja primjenjuju automatski za najteža kaznena djela ili osude - kao što je slučaj u većini država koje su ovdje razmatrane - diskrecija suca pri odlučivanju o konkretnom slučaju može biti primjerena za manje ozbiljne slučajeve i, općenito, onda kad se osuda odnosi na aktualnog zastupnika (sitting MPs)."

Također, smatra potrebnim navesti relevantne dijelove odluke i rješenja Ustavnog suda broj: U-I-1397/2015:

    "S obzirom na to da sam KZ/11 stupnjuje intenzitet i težinu tog kaznenog djela, osnovano je - s aspekta načela razmjernosti - postaviti pitanje ustavnopravne prihvatljivosti članka 9. stavka 4.(2.) točke 3. ZIZHS-a s obzirom na to da se zabrana kandidiranja očito odnosi na sve nerehabilitirane osobe koje su pravomoćno osuđene za počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, neovisno o težini počinjenog djela, njegovim posljedicama i/ili visini dosuđene kazne.
    (...)
    62. Ustavni sud u tom smislu osnovano očekuje da zakonodavac - ustraje li u namjeri zabrane kandidiranja na izborima zastupnika za Hrvatski sabor počinitelja kaznenih djela protiv službene dužnosti na način kako je odredio u članku 9. stavku 4.(2.) ZIZHS-a - u novoj točki 3. stavka 4.(2.) članka 9. ZIZHS-a (koju odredbu bi morao ponovo propisati umjesto ove ukinute) propiše kaznena djela protiv službene dužnosti koja mogu zadovoljiti test razmjernosti u odnosu prema legitimnom cilju koji se nastoji postići (članak 16. u vezi s člankom 45. stavkom 1. Ustava)."

U ovom je ustavnosudskom postupku stoga Ustavni sud trebao odgovoriti na pitanje je li osporena odredba ZDZoLI-a u skladu s tim stajalištima, odnosno je li zakonodavac pri njegovom donošenju poštovao načelna stajališta Ustavnog suda.

U odluci i rješenju broj: U-I-1397/2015 Ustavni sud utvrdio je da je zakonodavac iz kataloga kaznenih djela protiv službene dužnosti (navedenih u glavi XXVIII. Kaznenog zakona, "Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispr.; u daljnjem tekstu: KZ/11), u koja spadaju, između ostalih, kaznena djela: nezakonito pogodovanje, primanje mita, davanje mita, trgovanje utjecajem i dr., izdvojio samo kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, i to bez obzira na oblik i težinu djela i/ili duljinu izrečene kazne. U odnosu na to kazneno djelo zabrana kandidiranja na izborima zastupnika u Hrvatski sabor odnosila se na sve osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene zbog počinjenja bilo kojeg djela zlouporabe položaja i ovlasti na uvjetnu osudu ili kaznu zatvora u bilo kojem trajanju, a koje nisu rehabilitirane. U odnosu na sva druga kaznena djela protiv službene dužnosti, međutim, zabrana kandidiranja trajala je od pravomoćno izrečene kazne zatvora (i to samo one izrečene u trajanju duljem od šest mjeseci) do dana izvršenja kazne zatvora.

Polazeći od navedenog, a stavljajući u međusobni odnos zabranu kandidiranja osobama koje su počinile kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, i to neovisno o težini djela i visini izrečene kazne, i činjenicu da se ta zabrana ne odnosi na osobe koje su počinile ostala kaznena djela protiv službene dužnosti, Ustavni sud ukinuo je osporenu odredbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" broj 19/15.), utvrdivši da proizvodi "očito nerazmjerne učinke u odnosu prema legitimnom cilju koji se njome nastojao postići ... jer vremenski produljuje eliminaciju iz izbornog natjecanja počinitelje (i) najblažih oblika kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. KZ-a/11".

Primjenjujući navedena načelna stajališta na konkretan slučaj, Ustavni sud primjećuje da su osporenom točkom 4. stavka 2. članka 1. ZDZoLI-a  obuhvaćena (gotovo) sva kaznena djela protiv službene dužnosti iz glave XXVII. KZ-a/11: zlouporaba položaja i ovlasti (članak 291.), nezakonito pogodovanje (članak 292.), primanje mita (članak 293.), davanje mita (članak 294.), trgovanje utjecajem (članak 295.) i davanje mita za trgovanje utjecajem (članak 296.), a koja su počinjena s namjerom i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi sebi ili drugoj osobi.

Proizlazi, dakle, da se zabrana kandidiranja i u odnosu na ta kaznena djela odnosi samo na osobe kojima je pravomoćnom odlukom utvrđeno da su ih počinile s namjerom i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi i za počinjenje kojih im je izrečena kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, uključujući i uvjetnu osudu.

Nije na Ustavnom sudu ispitivati je li katalog kaznenih djela propisan osporenim člankom 1. stavkom 2. ZDZoLI-a, počinjenje kojih predstavlja zabranu kandidiranja osuđenih osoba, preširoko (ili preusko) postavljen, pod uvjetom da su ta ograničenja utemeljena na jasnim zakonskim normama, koja mogu zadovoljiti test razmjernosti u odnosu prema legitimnom cilju koji se nastoji postići.

Ustavni sud smatra dostatnim ustvrditi da je zakonodavac propisujući katalog kaznenih djela na način opisan u članku 1. stavku 2. ZDZoLI-a, postupio u skladu sa stajalištima i uputama iz ranije odluke i rješenja Ustavnog suda.

Nadalje, Ustavni sud ocijenio je da osporena zabrana kandidiranja na lokalnim izborima osobama koje su počinile (taksativno navedena) kaznena djela i koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući tu i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, zadovoljava ustavne i europske pravne standarde, odnosno da je u skladu s ranijom odlukom Ustavnog suda iz sljedećih razloga:

propisana je zakonom;
ima legitiman cilj - izbjegavanje aktivne uloge osuđenih osoba iz javnog života i sudjelovanja u politici kao zalog vraćanja povjerenja građana u obnašatelje javnih dužnosti u zaštiti pravnog poretka i ostvarenja demokracije;
razmjerna je - jer se odnosi na širok krug počinitelja u odnosu na taksativno navedena kaznena djela;
vremenski je (iako nije izrijekom propisano) ograničena, jer na temelju Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji ("Narodne novine" broj 143/12.; u daljnjem tekstu: ZPPOKER) traje do nastupa rehabilitacije.

Dakle, utvrdio je da je osporena odredba ZDZoLI-a razmjerna legitimnom cilju koji se njome nastoji postići (članak 16. Ustava).

4.    U odnosu na prigovor predlagatelja Andre Vlahušića na "nepreciznost kod navođenja oznaka kaznenih djela i Kaznenog zakona", Ustavni sud također se pozvao na svoja utvrđenja iz odluke i rješenja broj: U-I-1397/2015, kada je u odnosu na slične prigovore predlagatelja utvrdio da bi iz osporenog članka 9. stavka 4.(2.) točaka 1., 2. i 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" broj 116/99., 109/00., 53/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11. i 93/11.) trebalo brisati dijelove kojima se upućuje na konkretan tekst KZ-a/11, s obzirom na to da je taj zakon, kao i svaki drugi, podložan izmjenama i dopunama, s posljedicom da se taj zakon sukcesivno dopunjuje novim kaznenim djelima, a postojeća se djela mijenjaju u opisu svoga bića i visinama kazni, dok se pojedina brišu. Ocijenio je da je riječ o supstancijalnom, a ne samo o nomotehničkom pitanju. Stoga bi u zakonskim odredbama u kojima se navode kaznena djela trebalo govoriti, primjerice, o "kaznenim djelima protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, propisanima kaznenim zakonom bez navođenja glave zakona i brojeva službenog lista u kojima su ti zakoni objavljeni zajedno s njihovim izmjenama i dopunama."

Ustavni sud ocijenio je da su navedena stajališta u cijelosti primjenjiva i u konkretnom slučaju te je istaknuo da je s ustavnopravnog stajališta bitan sadržaj (opis bića) određenog kaznenog djela bez obzira na navođenje, točnost navođenja ili nenavođenje glave zakona i brojeva službenog glasila u kojima su ti zakoni objavljeni, zajedno s njihovim izmjenama i dopunama.

5.    U odnosu na prigovore da osporena odredba ZDZoLI-a o zabrani kandidiranja, a time i o uskrati mogućnosti obavljanja dužnosti u lokalnoj samoupravi ima sve karakteristike kaznene sankcije, odnosno da se s obzirom na pravne posljedice osude osuđenim osobama oduzima pasivno biračko pravo zauvijek, Ustavni sud utvrdio je da su mjerodavnim odredbama ZPPOKER-a propisani uvjeti kad nastupaju pravne posljedice osude i kad nastupa rehabilitacija. Člankom 18. ZPPOKER-a propisano je da se počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ili je oslobođen kazne ima pravo, nakon proteka zakonom određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni tim zakonom, smatrati osobom koja nije počinila kazneno djelo, a njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo.

Slijedom navedenog, Ustavni sud ocijenio je da se kad poseban zakon ne sadrži odredbe o pravnim posljedicama osude i o tome kad nastupa rehabilitacija, primjenjuju mjerodavne odredbe ZPPOKER-a, kao lex generalis koji uređuje tu materiju.

Iz navedenih je razloga Ustavni sud ocijenio da osporeni stavak 2. članka 1. ZDZoLI-a, kojim se ograničavaju pasivna biračka prava na lokalnim izborima, ispunjava zahtjeve razmjernosti propisane člankom 16. stavkom 2. Ustava i nije u nesuglasnosti s člancima 30. i 31. stavcima 1. i 2. Ustava.

6.    U odnosu na prigovore predlagatelja Andre Vlahušića o postojanju "pravih i prikrivenih razloga" za donošenje ZDZoLI-a, Ustavni sud ocijenio je da oni nisu ustavnopravno relevantni te ih nije razmatrao.

Zaključno, Ustavni sud ističe da je Republika Hrvatska demokratska država (članak 1. stavak 1. Ustava) koja se temelji na načelu supremacije Ustava i da je primarna zadaća svih nadležnih tijela da tumače i primjenjuju pozitivna pravna pravila u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske, određenima u članku 3. Ustava. Stoga su izborni postupci najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu.

Ustavni sud upozorava na nedosljednost zakonodavca pri propisivanju izbornih pravila koja "vrijede" na lokalnoj razini u odnosu na ona koja se odnose na cjelokupni teritorij Republike Hrvatske, budući da su za lokalne izbore propisana "stroža" pravila nego za parlamentarne izbore. Međutim, unatoč uočenoj nedosljednosti zakonodavca u rješavanju tog pitanja, Ustavni sud ocijenio je da to nije razlog za utvrđenje nesuglasnosti osporene odredbe ZDZoLI-a s Ustavom.

Ustavni sud naglašava kako treba težiti donošenju cjelovitog i uravnoteženog izbornog zakonodavstva kao integriranog sustava za zaštitu ljudskog dostojanstva u kojem ključnu ulogu imaju demokracija i vladavina prava.

Izložba crteža i skulptura dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Vedrana Grabovca pod nazivom "Slatko brijeme od prolitja" otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu čini osam crteža Josipa Škerlja rađenih u tehnici tuša i tempere na papiru i pet drvenih skulptura Vedrana Grabovca. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.

Ravnatelj DMD-a Nikša Matić rekao je više o Škerlju i Grabovcu.

- Na neki način zadovoljstvo je što upravo s dubrovačkim autorima krećemo u niz izložbi, kao samo jednoj od aktivnosti u ovoj obljetničkoj godini. Što reći o ova naša dva sugrađanina i velika gospara? Kad svako jutro krenete u Grad, sretnete Grabovca i Škerlja, oni su tu negdje uvijek oko nas. Ili negdje na kafi ili šeću Stradunom... Kad god ih pozdravite ne izostane osmijeh. To je važno. Od njih ne izostane koristan savjet i svojim mladim kolegama prenose svoje znanje. Kako bi Držić rekao, to su ljudi nazbilj, tihi i razumni. - rekao je Matić.

Govorila je i kustosica izložbe Andrea Batinić Ivanković.

- Josip Škerlj je nama već dobro poznat, jedan i jedinstven. Predstavio se s osam crteža u tehnici tuša i tempere na papiru. U ovom ciklusu ostaje dosljedan svojoj slikarskoj poetici koju je naravno prenio u likovna uprizorenja Držićevih komedija. Iz marinističkih crteža proizlaze njegovi snovi i bajkoviti prizori Držićevske tematike, prepuni notama nadrealizma i prepuni naracije, ali i duhovitih dosjetki. - kazala je Batinić Ivanković.

- Grabovac se malo poigrao s drvom i skulptorski je obradio ciklus od šest likova koji podsjećaju na kazališne situacije iz Držićevih ostvarenja. Skulpture su obrađene na živ i duhovit način i nose u sebi dosta simboličko-metaforičnih značenja. Napomenula bih da je ova izložba vizualno i intelektualno atraktivna i nosi jednu duhovnu punini. Ona kao takva izraziti je doprinos Marinu Držiću kao temi naše kulture. - objasnila je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.

Izložba je otvorena do 23. travnja.

Josip Škerlj rođen je u Dubrovniku 1941. godine gdje je završio osnovnu i srednju školu i gdje je od Koste Strajnića dobio prve poduke o slikarstvu. Na Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1961. godine. Diplomirao je u klasi Otona Postružnika 1965. godine. Po završetku studija vratio se u Dubrovnik i zaposlio se kao nastavnik likovnog odgoja. Uz slikanje bavi se pisanjem proze i poezije. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

Vedran Grabovac rođen je 1950. godine u Dubrovniku. Slikarstvom se bavi od mladosti i edukaciju dobiva od dubrovačkog slikara Josipa Škerlja te od Koste Strajnića. Počinje izlagati na samostalnim i skupnim izložbama od 1967. godine do danas, u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

Nakon odluke Ustavnog suda Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati izražava oštro protivljenje, s obzirom na sljedeće činjenice:

"Ustavni sud je 24. rujna 2015. godine razmatrao zabranu kandidiranja osoba osuđenih za počinjenje kaznenih djela na izborima za Hrvatski sabor. Ustavni sud je tada ukinuo odredbe zakona koje se odnose na zabranu kandidiranja za počinitelje kaznenih djela zloupotrebe položaja i ovlasti i zaključio da zabrana kandidiranja mora biti razmjerna težini počinjenog kaznenog djela. S obzirom da u presudi Andru Vlahušiću stoji da je osuđen šest mjeseci uvjetno i s obzirom da nije imao osobne koristi, niti je bilo štete za Dubrovnik, zabrana kandidiranja nije razmjerna težini počinjenog djela. Podsjećamo i da se Andro Vlahušić sam prijavio DORH-u.

Nadalje, Venecijanska komisija smatra kako se zabrana kandidiranja mora temeljiti na kaznenoj osudi za teško kazneno djelo, što se ne može izjednačiti sa slučajem Andra Vlahušića. Sukladno stavu Venecijanske komisije, Ustavni sud je u rujnu 2015. godine ukinuo zabranu kandidiranja za počinitelje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, no danas, u  travnju 2017. godine, manje od dvije godine poslije, mijenja svoj stav.

Zbog ovakvog promijenjenog stava Ustavnog suda Andro Vlahušić sutra može biti kandidat za saborskog zastupnika, premijera ili predsjednika države, ali ne može biti gradonačelnik Dubrovnika."

Iz svih navedenih činjenica, jasno je da je Andro Vlahušić žrtva političke egzekucije HDZ-a i Mosta – isključivo za lokalne izbore 2017. Time je, ujedno, Andro Vlahušić jedini čovjek u Hrvatskoj za kojeg je pisan poseban Zakon kako bi ga spriječio u kandidaturi, jer ga se jedino tako, dokazano, može pobijediti.

Riječ je o neviđenom načinu obračunavanja s političkim protivnicima, no HNS će imati svog kandidata jer ljudi dokazano žele nastavak uspješnog razvoja Dubrovnika pod vodstvom liberala.

HNS
Ured za odnose s medijima

U sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture, Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovački komorni zbor u subotu će održati koncert u crkvi Male braće. Kao solisti će nastupiti sopranistica Ilijana Korać Teklić, mezzosoprantica Iva Krušić te tenor Giorgio Surian ml., dok će koncertom ravnati austrijski dirigent Christoph Campestrini. Početak koncerta zakazan je u 20 sati, a ulaz na koncert je slobodan.

Na programu je djelo „Stabat Mater“ G. B. Pergolesija te praizvedba djela Tomasa Restija „Salutis aram Blasius“. Opisano u knjizi don Miha Demovića „Glazba i glazbenici na području bivše Dubrovačke Republike za vrijeme austrijske uprave (1814.-1918.)“, ovo djelo Tomasa Restija najstarija je sačuvana višeglasna skladba ovog teksta te ima visoku umjetničku vrijednost.

Posljednjih nekoliko godina Dubrovački simfonijski orkestar radi na istraživanju i izvedbi djela koja su napisana u Dubrovniku, a koja se nalaze u franjevačkom i dominikanskom samostanu te u katedrali. Tako su u posljednje vrijeme prvi put izvedena djela Dixit domunis Antuna Sorkočevića, Juravit Dominus Jurja Kraljića, Gaudium magnum Điva Cigale, Tantum ergo Tomasa Restija i druga.

R.R.