U Župi dubrovačkoj na izbore izlazi i nezavisna lista Marka Miloslavića koji će biti i kandidat za načelnika općine. Lista je nazvana Pametnom dosta, a kako se navodi u priopćenju kojom se predstavlja na izbore članovi liste izlaze kako bi rekli da „neće više slušati priče kako se nešto ne može, kako će nešto biti dogodine, kako je bolje da šutimo, čuvamo posao i ne dižemo glave“.

„Spremni smo se izložiti, preuzeti odgovornost i odvesti našu zajednicu na mjesto koje zaslužuje. Izlazimo jer Vam želimo reći da ćemo biti Vaš glas, da ćemo hrabro i odlučno braniti Vaše interese, da ćemo Vaš proračun trošiti za Vaše potrebe. Tu smo jer se hoćemo dokazati, hoćemo zasukati rukave i raditi na dobrobit svih nas. To hoćemo i to možemo svojim poštenim radom, svojim zalaganjem, trudom, ali nikako bez Vaše pomoći i podrške.“ – navodi se u priopćenju liste Pametnom dosta.

Umjesto imena petnaest kandidata za Općinsko vijeće u prvom priopćenju kao kandidati se navode:
Znanje
Rad
Hrabrost
Vizija
Odlučnost
Odgovornost
Motiviranost
Mladost
Učinkovitost
Upornost
Otvorenost
Optimizam
Iskrenost
Transparentnost
Sloboda

Kandidat za načelnika Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić inače je rođen 1984. godine, 2015. godine je završio dodiplomski studij Mendadžmenta poslovne ekonomije u Mostaru.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=lT8owaH4jS4"]

D.M.

Član uprave tvrtke CON -TEH d.o.o. Đuro Goluža novi je predsjednik Strukovne grupe graditeljstva HGK-Županijske komore Dubrovnik. Za njegove zamjenike na izbornoj sjednici Strukovne grupe graditeljstva izabrani su predsjednik Uprave Alfaplan građenje Mato Butijer i direktor tvrtke Građevinar-Quelin Nikola Bakija.

Dužnost predsjednika Strukovne grupe graditeljstva HGK-Županijske komore Dubrovnik Mato Butijer, podnio je izvješće o radu za prethodno mandatno razdoblje. Na sjednici je predstavljen on line Katalog hrvatskih proizvoda kojeg je HGK pokrenula zbog otežanog sudjelovanja domaćih poduzetnika u postupcima javne nabave. Katalog ima za cilj poticati i informirati naručitelje o postojanju kvalitetnih i cijenom konkurentnih domaćih proizvoda.

Tijekom rasprave o nedostatku radne snage u graditeljstvu istaknuto je kako je zapošljavanje novih radnika otežano zbog puno većih plaća koje radnici u graditeljstvu mogu zaraditi u vodećim zemljama EU. Građevinari su se dogovorili da se kod budućih velikih investicijskih projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji udruže i zajedno djeluju prema investitoru.

N.M.

U prva tri mjeseca reciklažnog dvorišta u Mokošici odloženo je više otpada nego u prva tri mjeseca reciklažnog otpada pod Dubom, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr direktorica Čistoće Nataša Gabričević. Kazala je da podaci od prije deset dana govore kako je odloženo ukupno 30 tona i 289 kilograma otpada, od strane 324 osobe.

Podsjetimo, reciklažno dvorište u Mokošici je otvoreno krajem prosinca.

-  Prošli tjedan smo primili informaciju da su se kućni savjeti po zgradama organizirali i počeli prazniti drvarnice i podrume. Shvatili su da im je najjednostavnije da se tako organiziraju. I to mi je posebno drago jer ako netko ima manje pokretan, uvijek ima pokretniji i mlađi. I pretprošli vikend je zaista čudo toga bilo doneseno. - rekla je Gabričević.

- Otvaranje reciklažnog dvorišta u Mokošici pokazalo se punim pogotkom. Mi smo to i pretpostavljali jer ljudi žele da su im takva mjesta blizu. Što im je bliže, naravno više ga i koriste. - napomenula je Gabričević.

Prije otvaranja reciklažnog dvorišta i u gradskoj vijećnici mogle su se čuti riječi kako njemu nije mjesto u gradskom naselju.

- Najviše primjedbi je bilo jer ljudi nisu znali kako će to izgledati i funkcionirati, mislili su da će biti neko veliko neuredno odlagalište, a mi svaki dan odvozimo otpad. I sve to izgleda jako uredno za vidjeti tkao da svakako ne bode oči. - zaključila je direktorica Čistoće Nataša Gabričević.

Predavanje u sklopu obilježavanja 350. obljetnice Velike trešnje pod nazivom "Zašto me, Bože, ostavi u životu da gledam ovaku mizeriju!", održala je dr. sc. Slavica Stojan u dvorani sv. Ivana Pavla II. Inače, dvorana je bila prepuna tako da je bilo i onih koji su stajali na nogama, kao i onih koji su sjedali na podu.

Inače, naslov predavanja nadahnut je tekstom iz pisma Frana Bobalija nećaku Marku Bassegli u Veneciju 18. travnja 1667. godine.
Stojan je prvotno upoznala nazočne sa samim okolnostima potresa. Navela je tako "kako se prije samog početka udara, kako kažu svjedoci, pojavio čudan oblak koji je imao oblik grede i povezali su ga sa samom trešnjom." Navela je kako je "udar bio snažan, ali kratak." Neka pitanja su, kako je istaknula Stojan, "ostala neodgovorena."

- U koliko se sati dogodio potres? U 8, 8.30 ili 15 do 9? To ne znamo. Neki očevici su rekli da je trajao pola Očenaša, neki da je trajao cijeli Očenaš, treći da je trajao koliko se može izgovoriti "Zdravo Marijo", a neki da je bio kratak kao "polovica "Zdravo Marije". Koliko je bilo poginulih? Mnoge procjene su bile preuveličane. Neki su tvrdili 14 tisuća poginulih, neki su govorili sedam tisuća, neki šest tisuća.. Danas smo se približili, čini mi se točnoj brojci od tisuću i 950 poginulih samo u Gradu Dubrovniku. - navela je Stojan, naglašavajući kako seizmologija za vrijeme potresa nije postojala, ali kako se vjerovalo kako je stupanj potresa bio 10 stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici, a da novija istraživanja govore da je bio 9,5 stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici.

- Nestajali su cijeli kvartovi uz podzemnu tutnjavu, eksplozije i urlike zatrpanih. Uz sveprisutnost smrti ostao je dojam kako se u Dubrovniku više nikad život neće obnoviti. Nakon prvog udara zemlja je danima, tjednima i mjesecima podrhtavala, padala su pročelja... Od prašine koja se digla ništa se nije moglo vidjeti, a nebo je bilo krvavo crveno. - rekla je Stojan, dodajući da je najveći broj ljudi bio živ zakopan, pojašnjavajući "kako su se neki urlici čuli danima nakon potresa, ali i da nije bilo načina da ih se spasi".

Pročitala je neka svjedočanstva iz ovoga vremena, s posebnim naglaskom na ona Frana Bobalija, koji je u pismima izvještavao svoga nećaka. Bobali je tada imao 48 godina i imao je devetoro djece. U Trešnji je izgubio 13 članova obitelji; između ostalih majku, suprugu i sedmero djece. On je ostao neozlijeđen. Otkrila je kako je pisao nećaku "da ono što nije uništio potres, ostavio je ognju da uništi".
Napisao je ukupno 26 pisama u razdoblju od 18. travnja 1667. do 31. srpnja 1668. Inače, srpski istraživač Radovan Samardžić objavio je 17 Bobalijevih pisama. Stojan ih je u dubrovačkom Arhivu pronašla još devet i, kako je navela, imaju dnevničku formu i cinizam prema vlastitom staležu.

- Bio je optimističan oko obnove Grada i napisao je da će se Grad početi obnavljati već nakon što se očisti od ruševina. Pisao je i nećaku kako se građani nadmeću tko će od njih ući u plemićki stalež. Sve političke igre oko proširienja Velikog vijeća, zbog poginule vlastele, svodile su se na količinu ponuđenog novca. Smatrao je da prilikom odabira građana nisu razmatrane njihove vrline, nego samo količina novca kojega su bili spremni platiti. Osjećao je prezir prema novoj vlasteli i s njima nije htio komunicirati. - objasnila je Stojan.

Slavica Stojan je rođena u Dubrovniku 1951. godine. Zaposlena je kao znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao redovni sveučilišni profesor predaje na Hrvatskim studijima, Na doktorskom studiju Hrvatska kultura Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i na doktorskom studiju Demografska povijest Sveučilišta u Dubrovniku. Gostujući je profesor na više hrvatskih i inozemnih sveučilišta. Članica je Društva hrvatskih književnika.

Predavanje je upriličeno u sklopu Dana kršćanske kulture Dubrovačke biskupije, a održano je u suradnji s dubrovačkim ogrankom Matice hrvatske u Dubrovniku. U srijedu, dakle na dan kad je prije 350 godina Dubrovnik pogodio potres, misu u katedrali održat će biskup Mate Uzinić.

Spremajući se obići grob svoga oca, Ana Dalmatin nije mogla ni naslutiti što će je dočekati na groblju Samostana svetoga Vlaha u Pridvorju. Naime, po dolasku na groblje ona je zatekla nekoliko radnika koji su, u prisutnosti ravnateljice Muzeja i galerija Konavala Antonije Rusković Radonić i Nika Kapetanića, dizali nadgrobnu ploču sa starog groba koji dijele nekoliko obitelji, među kojima je i njezina, a s namjerom da se ploča premjesti i služi kao eksponat u muzeju u samostanskom kompleksu.

U pismu koje je uputila portalu Dubrovnikpress.hr dr.sc. Ana Dalmatin, opisuje:
"Prigodom obilaska groba moga oca Boža Prokurice i njegova brata, moga dunda, Pera Prokurice, okrutno likvidiranog jedne ledene zime koncem Drugog svjetskog rata, bez suda i suđenja, na groblju Samostana  svetoga Vlaha u Pridvorju, naišla sam na irealno-makabričnu scenu usporedivu s pjesničkim slikama iz engleske predromantičarske grobljanske poezije. Skupina je radnika dizala nadgrobnu ploču, a dekor su činili gospar Niko Kapetanić (naslonjen na zid crkve) i tri gospođe koje su sjedile na ogradnom zidu groblja. Zapazila sam da su gospar Kapetanić i nepoznata gospođa (kasnije sam saznala da je to bila ravnateljica Antonia Rusković Radonić),koja je, s obzirom da je svijet moja književna predodžba, izazivala asocijacije na šefa iz Kafkina Preobražaja, glavni protagonisti ove inscenacije. Trenutačno sam uočila jednolike, sive ploče na mjestima bivših nadgrobnih ploča koje su podsjećale na ploče bezimenih, neznanih ratnika poginulih u davnim vojnama." - napisala je Ana Dalmatin.

ZJAPILA JAMA S LIJESOM

"Poslije kratkotrajne, stresne zaprepaštenosti, u "bljesku evidencije", shvatila sam da je ploča, koju su radnici skidali, u trenutku moga dolaska na groblje, zapravo, nadgrobna ploča našega staroga obiteljskoga groba iz 1684.godine, kojega smo dijelili s još tri obitelji, čija su prezimena uklesana na ploči. Obitelji Krešpotović i Zečević su izumrle, dok pripadnici obitelji Dimnić i Prokurica žive u Hrvatskoj i inozemstvu. S jezično-povijesnoga, odnosno fonološkoga, grafematičkoga i leksikološkoga gledišta, ploča ima posebno značenje." – navodi u pismu Ana Dalmatin.
"U namjeri da zaustavim skidanje ploče, vratila sam se na početak groblja, gdje se nalazi naš stari grob. Ispred mene je zjapila jama na čijem se dnu vidio smeđi, spljošteni, djelomično oštećeni lijes. Obratila sam se gospođi Rusković Radonić, koja je iz neposredne blizine sve ovo nadgledala, pokušavajući joj analogijski ukazati na arheološke lokalitete na kojima se nalaze arhitektonska i kiparska djela koja predstavljaju civilizacijske vrhunce, a na kojima su originali, preneseni u muzeje, zamijenjeni replikama (karijatide na Erehtejonu na atenskoj Akropoli) ili su u većini slučajeva, posebno kada se radi o nepokretnim kulturnim dobrima, ostavljeni na mjestu na kojem su i bili (ostaci delfskog Tolosa IV.st. pr. Kr., spomenici na rimskom Forumu, u Pompejima, nekropole stećaka)." - piše Ana Dalmatin.
"Budući da me gospođa Rusković Radonić autoritativno negirala, vehementno mi se obraćajući, pošla sam gosparu Kapetaniću i pitala ga temeljem kojih pravnih, etičkih i stručnih normi uklanjaju nadgrobne ploče s natpisima namijenivši im uloge eksponata u muzeju, koji bi se, prema njegovim riječima, uskoro trebao otvoriti.
Njihova zamjena s bezličnim, ogoljenim pločama bez imena i slova, kao i čin otvaranja groba u kojemu se još nalaze ostaci pokojnika, bez prisutnosti njihovih potomaka koji nisu ni obaviješteni o ovim radnjama, zahtijevala bi posebnu usporednu analizu literarno-hermeneutičkog karaktera. Naime, ova stanja i djelovanja mogla bi biti polazni poredbeni korelati u odnosu na starogrčki kult groba i dostojanstvo pokojnika, posebno u odnosu na značenjske slojeve Sofoklove Antigone i Eshilove Žrtve na grobu." – napisala je Ana Dalmatin, koja je naposljetku uspjela u naumu da se originalna ploča vrati na grob.
No, Ana Dalmatin dalje naglašava:
"Životne realije nas opominju da se ovaj slučaj ne može svesti samo na eshatološke, etičke i literarne refleksije, pa se stoga referiram na Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji potvrđuje opravdanost moga inzistiranja na provedbi "mjera pravne i stručne naravi propisanih zakonom, a sukladno pravilima konzervatorske struke". Tako između ostaloga prethodno navedeni zakon nalaže prijavu nepokretnoga kulturnoga dobra (u ovom slučaju groba čija nadgrobna ploča i unutrašnjost čine nedjeljivu cjelinu) kao kulturnoga dobra, njegovo upisivanje u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao i utvrđivanje vlasnika. Prema zakonu nadležno tijelo treba stalno pratiti stanje kulturnog dobra i obavještavati vlasnika o njegovim obvezama; izvijestiti ga o, eventualnom, izvlaštenju. Također se precizira da se radnje konzerviranja, restauriranja, premještanja nepokretnog kulturnog dobra, u koja spadaju i groblja, odnosno grobovi, ne mogu poduzimati bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela i bez  prisutnosti vlasnika. Rješenje izdaje Ministarstvo kulture, kao i rješenja za poslove istraživanja, proučavanja, čuvanja, konzerviranja, restauriranja i korištenja kulturnih dobara, koje mogu obavljati samo specijalizirane pravne i fizičke osobe." - piše Ana Dalmatin.

"Pretpostavljam da prezentnost zakonskih propisa nije ni misterij ni anagogija, niti je kritičko sagledavanje nedodirljivih, "sakrosanktnih" udruga i pojedinaca iz više olimpske perspektive, a ne iz  panegiričkih, lokalno - pragmatičnih vizura, zabranjen i heretičan oblik djelovanja. Stoga je neprihvatljivo je da se etički i vrijednosni parametri samovoljno uspostavljaju ili da se relativiziraju zakonska načela." - navela je u pismu portalu Dubrovnikpress.hr dr.sc. Ana Dalmatin.

ANTONIA RUSKOVIĆ RADONIĆ: ISPRIČAVAM SE GOSPOĐI ANI DALMATIN

Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić kazala je za portal Dubrovnikpress.hr kako se ploče sa starih grobova, u koje se više od stotinjak godina nitko ne zakopava, prenose temeljem dogovora Općine Konavle, ondašnjeg gvardijana i Nika Kapetanića od prije dvadesetak godina.
- Ja se zaista ispričavam gospođi Dalmatin što je doživjela neugodnost u Pridvorju kada je došla obići grob svoga oca. Upravo zato sam naložila da se ploča sa staroga groba, koji se nalazi u blizini groba u kojem počiva otac gospođe Dalmatin, ne premješta nego da se vrati na svoje mjesto. Inače, stare ploče na grobovima u koje se već odavno nitko ne ukopava zapravo su prvi i gotovo jedini tragovi pismenosti na području Konavala. Natpisi na grobovima su gotovo izblijedjeli, što zbog starosti, što zbog vremenskih uvjeta i naš cilj bio je vratiti ih u sakristiju samostana.
Naime, još je prije 20-tak godina, kada se nakon Domovinskog rata obnavljalo Pridvorje, donesena odluka da se ti spomenički epigrafički zapisi vrate natrag u sakristiju  te da se naprave replike poklopnica za grobove. Dakle, jedini razlog zamjene ploča bio je završiti posao započet prije dvadesetak godina, odnosno očistiti te epigrafičke spomenike. Kako oni nemaju svoje vlasnike mi nismo nikoga kontaktirali. Neosporno je da se gospođa Dalmatin ustresla kad je po dolasku na groblje vidjela kako se skidaju ploče, ali mi joj se nismo ni trebali obratiti i tražiti dozvolu jer ona nad tim grobom nema pismeno vlasništvo.- kazala je Rusković Radonić.
Također ističe kako je cijeli prostor Samostana u Pridvorju, a time i groblje, kao i nadgrobne ploče pod zaštitom Ministarstva kulture.
- Samostan i cijeli taj prostor, pa tako i groblje su pod zaštitom Ministarstva kulture i zato Samostan svetoga Vlaha u Pridvorju posebno pazimo. Naravno da je cijeli taj prostor zaveden u Registar kultrunih dobara Republike hrvatske. - rekla je Antonia Rusković Radonić.

Odgovorila je i na pitanje zbog čega je s njome tijekom skidanja ploča na groblju Samostana svetoga Vlaha u Pridvorju bio Niko Kapetanić.
- Niko Kapetanić je davno napravio katalog nadgrobnih ploča, jer je on u to vrijeme kada su se ploče naručivale znao koja je za koji grob. Zna dimenzije ploča, koja je bila slomljena ili oštećena i koja datira iz kojeg stoljeća. - ispričala je Rusković Radonić.

KAPETANIĆ PRIMITIVNO VIKAO U SLUŠALICU

Što je radio na groblju Samostana svetoga Vlaha u Pridvorju i kakav je to katalog nadgrobnih ploča napravio, portal Dubrovnikpress.hr pokušao je doznati od samog Nika Kapetanića. No, taj hobi povjesničar, inače po zanimanju inženjer biotehnologije, nije dozvolio niti da mu se postavi pitanje, već je primitivno vikao: "Neće biti nikakve izjave, naročito ne u predizborno vrijeme jer ja u tom vremenu ne živim."

Da je postojao dogovor oko premještanja nadgrobnih  ploča s dijela grobova Samostana svetoga Vlaha u Pridvorju potvrdio je i načelnik Općine Konavle Luka Korda. No, naglasio je kako ga u posljednje vrijeme nitko nije kontaktirao niti tražio dozvolu da se taj projekt nastavi.

- Pazite, dogovor između Općine i ondašnjeg gvardijana Zlovečere je postojao, ali taj dogovor datira još od prije 20 godina. Dogovorili smo to negdje nakon rata. Kakav Niko Kapetanić? Njega nije bilo ni u tragovima niti je sudjelovao u ikakvim dogovorima. Kad su u pitanju ploče na starim grobovima, one su zaista za prošlost Konavala i previše vrijedne i treba ih zaštiti, ali pijetet i pristojnost, pa ako hoćete i zakon, nalažu da se prije njihova premještanja kontaktiraju vlasnici grobnica i traži njihova suglasnost. I barbari su prije 26 godina razorili Konavle ma  nijesu otvarali grobove. Mene, oko zamjene ploča, nitko nije kontaktirao niti sam potpisao ikakvu suglasnost za takvo nešto, osim ako je umjesto mene nije netko drugi potpisao. - kazao je za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Konavle Luka Korda.

Razvojna agencija Grada Dubrovnika nastavlja sa Startup Akademijom. U suradnji s tvrtkom „Adut“organizira besplatnuradionicu „Pokrenite svoj posao" koji će se održati u utorak, 11. travnja 2017. u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15, 20000 Dubrovnik) s početkom u 10:00 sati.

Besplatna interaktivna radionica namijenjena je osobama koje planiraju pokrenuti vlastiti posao na kojima će biti  prezentirane prednosti i nedostaci pojedinog oblika organiziranog poslovanja s troškovnog aspekta te propisanih obveznih uvjeta koji su potrebni za obavljanje pojedine vrste djelatnosti.  Također, namijenjena je i poduzetnicima početnicima koji se ne snalaze u „šumi“ propisa ili koji nisu upoznati s mjerama poticanja zapošljavanja i sličnim oblicima značajnih zakonom dopuštenih ušteda.

Na radionici, sudionici će dobitodgovore na pitanja koji budući poduzetnici najčešće postavljaju:
1.    Koji su ključni faktori za ispravan odabir vrste organizacije? Nekom je bolje otvoriti obrt, nekom drugom d.o.o., a kako odlučiti što je za mene najbolje?
2.    Koje su posebnosti obrtničke djelatnosti? Koje su prednosti paušalnog plaćanja poreza? Koje prednosti nosi utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga? Koji su nedostaci jednog i drugog načina utvrđivanja porezne obveze?
3.    Želim otvoriti obrt, a najvažniji je uvjet školska sprema koju ne ispunjavam. Što mogu učiniti?
4.    Želim otvoriti d.o.o. i bio bih jedini osnivač, dakle jedini član uprave i direktor. Mogu li u tom slučaju koristiti poticaje zapošljavanja?
5.    Je li moguće obavljati samostalnu djelatnost ili registrirati d.o.o. ukoliko sam već zaposlen?
6.    Koji su troškovi u obrtu, koji u „paušalnom“ obrtu, a koji u d.o.o. (j.d.o.o.)?
7.    Mora li se j.d.o.o. preoblikovati u d.o.o.?
8.    Kako koristiti poticaje zapošljavanja?
9.    Tko može koristiti mjere za zapošljavanje i samozapošljavanje koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje?
10.    Koje su najvažnije zakonske promjene nastupile u 2017. godini i direktno utječu na moj posao?

Radionicu vodi Antea Kaleb, poslovna savjetnica s četrnaestogodišnjim iskustvom na poslovima financijskog i poslovnog konzaltinga. Vlasnica je agencije za poslovno savjetovanje i od 2006. godine direktorica društva ADUT d.o.o. specijaliziranog za usluge knjigovodstva, računovodstva i poslovnog savjetovanja. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Splitu, smjer Računovodstvo i revizija. Članica je Udruge računovođa i financijskih djelatnika Split.

Prijavit se možete putem emaila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili putem telefona 020/640-271

Požurite, broj polaznika je ograničen!

DURA

Ne možemo napadati aerodrom, toliko je dobroga donio Konavlima, ali je uništio i ljudima sluh, rekao je predsjednik Udruge gluhih i nagluhih Općine Konavle Pavo Krilanović na današnjoj javnoj raspravi "Program upravljanja bukom i mjerama o zaštiti okoliša" koja je održana u Zračnoj luci Dubrovnik, a na kojoj je predstavljen i Akcijski plan upravljanja bukom dubrovačkog aerodroma.

- Osnovali smo Udrugu 2008. godine, imamo 50 ljudi, ali u Konavlima preko 100 ljudi je oštećenoga sluha. Puno je umirovljenika potpuno gluhih, gluhih kao kuća! Puno je djece... Mi smo se s Općinom Konavle dogovorili da skupimo te ljude, kao i one koji rade na aerodromu i izađemo s listama svih koji imaju problema sa sluhom. - naveo je Krilanović.

- Drago nam je da ste pokrenuli pitanje buke i oštećenja sluha. Mi bismo se htjeli s vama povezati kao udruga da se tim ljudima nekako pomogne na bilo koji način. - rekao je Krilanović.
Odgovorio mu je direktor tehnike i inženjeringa Zračne luke Dubrovnik Tomislav Macan koji je kazao kako ZL Dubrovnik sve radi u skladu s propisima, ali je i istaknuo "kako je konstruktivni dijalog uvijek dobrodošao".
Na ovu temu govorila je i voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Dubrovačko - neretvanske županije Branka Martinović Vuković. Kazala je kako je bila član povjerenstva prilikom rekonstrukcije ZL Dubrovnik, dodavši da joj je žao što nije bilo više ljudi kad su se utvrđivale točke na kojima će se mjeriti buka. Istaknula je kako o svemu ovome ne odlučuje ZL Dubrovnik kao gospodarski subjekt "nego upravo građani".

Samu prezentaciju o upravljanju bukom je održao Tomislav Macan. Rekao kako je razina buke ZL Dubrovnik unutar zakonom propisanih razina buke, pojasnivši "kako po mjerenju na stajanci buka ide i do 90 decibela preko dana, a preko noći oko 50 decibela". Istaknuo je kako je buci tijekom dana izloženo tisuću i 800 ljudi, a preko noći oko stotinu ljudi.

- Što se tiče Akcijskog plana, on je definirao mjere na bazi uravnoteženog pristupa. Tu su četiri načina utjecaja. Dakle, radi se o snižavanju razine buke u njenom izvoru, što podrazumijeva tiši zrakoplov. Nadalje, tu je prostorno-plansko planiranje, upravljanje namjene zemljišta u okolici zračne luke, kao i upravljanje operativnim postupcima i operativno rješenje za snižavanje buke. - naveo je Macan.

- Elaborat zaštite od buke ZL je definirao tri zone zaštite. Dakle, na stajanci centar predviđena je izgradnja deflektora, a na stajanci zapad predviđena je izgradnja deflektora, "umjetnog brda" prema magistrali, kao i akustičnog zida prema budućem terminalu. Na stajanci istok prema Čilipima, predviđena je izgradnja akustičnog zida za smanjenje utjecaja buke na Čilipe i te zaseoke. - istaknuo je Macan, a na njegove riječi iz publike su se mogle čuti riječi kako "kako nije normalno da navedeni objekti koji stoje 100 milijuna kuna stoje odmah uz put i deset metara od kuća".

Inače, prije svega održano je predavanje o razvoju ZL Dubrovnik. Zračna luka se planira nadograđivati do 2019. godine, projekt obuhvaća i otkup zemljišta koja nisu bili u vlasništvu ZL, kao i novi objekt terminala zgrade ABC s pokretnim mostovima. Podsjetimo, završena je zgrada C, kao i projekt trafostanice.

Dok SDP-ovci od grada do grada u okviru kampanje za lokalne izbore obećavaju besplatne udžbenike, uvođenje jednosmjenske nastave, povezivanje škola superbrzim internetom te ujednačavanje uvjeta u lokalnim vrtićima, školama i učeničkim domovima, u Gradu Dubrovniku gotovo su sve te reforme odavno provedene. Da je kvalitetnije obrazovanje kroz hardversk ai sfotverska ulaganja dobrodošlo i treba ga pozdraviti, navodi se u propćenju za javnost iz dubrovačkog HNS-a, ali i podsjeća SDP da u Hrvatskoj već postoji jedan grad koji prednjači u ulaganjima u predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje te u više segmenata obrazovanja uvodi i održava nadstandarde.

"U proteklih šest godina gradska vlast predvođena našim gradonačelnikom Androm Vlahušićem provela je nadogradnje i rekonstrukcije četiri od šest osnovnih škola kojima je Grad osnivač. Ulaganja su imala za rezultat uvođenje jednosmjenske nastave u tri škole, a planiranom rekonstrukcijom škole na Montovjerni u jednosmjenski režim nastave krenut će učenici u toj školi, kao i u OŠ Lapad."- navode iz dubrovačkog HNS-a.

"Proračunska davanja Grada Dubrovnika za predškolski odgoj u posljednjih 8 godina dvostruko su povećana; sa 17,2 milijuna kuna u 2009. godini na 32,5 milijuna kuna u 2016. Prije osam godina Grad je po djetetu na godišnjoj razini izdvajao 13.992 kune, a 2016. godine ta izdvajanja iznosila su 17.755 kuna po djetetu. Broj djece u vrtićima povećan je s 1229 djece na 1900 djece u predškolskom odgoju. Grad Dubrovnik je u 2015. godini značajno umanjio participaciju roditelja u cijeni vrtića, a kontinuiranim provođenjem politike otvaranja novih kapaciteta predškolskog odgoja u svakom kvartu vrtići se još više približavaju roditeljima. Ekonomska cijena vrtića na mjesečnoj razini u 2017. godini iznosi 1.842,18 kuna, a roditelji prosječno po djetetu plaćaju 400 kuna. Ostatak snosi proračun Grada Dubrovnika." - podsjećaju iz HNS-a.

Također ističu kako "u medijskoj osobnoj iskaznici Dubrovnika kao turističkog bisera, grada snažnog i stabilnog proračuna kojeg naši oponenti vole rušiti, lako je previdjeti činjenicu da proračunska izdvajanja u obrazovanje posljednjih godina čine gotovo 15 posto ukupnog proračuna Grada Dubrovnika, a besplatne udžbenike već dvije školske godine uživaju svi naši osnovnoškolci te da je za tu svrhu u 2016. godini u proračunu Grada osigurano 1,6 milijuna kuna. Inicijativom HNS-a, iako je za srednje škole nadležna Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik od prošle godine prema propisanim kriterijima, preuzima i troškove nabavke udžbenika za srednjoškolce."

"Iz proračuna se za učeničke i studentske stipendije godišnje izdvaja 1,7 milijuna kuna, dok zahvaljujući inovativnom gradskom programu koji se uspješno provodi još od 2010. godine preko 300 studenata studira ili je studiralo uz pomoć studentskog kredita Grada Dubrovnika. Svi studenti neovisno o dobi i materijalnom statusu roditelja imaju mogućnost podizanja beskamatnog kredita za vrijeme trajanja školovanja, do ukupnog iznosa od 24 tisuće eura ili 180 tisuća kuna. Dio je to programa Dubrovačke obrazovne vertikale koju je prepoznao i ugledni Financial Times."- navode je iz HNS-a iz kojeg SDP-u poručuju:

"Nastavljamo raditi dalje na našem vlastitom modelu obrazovanja, a konkurentima na predstojećim lokalnim izborima poručujemo - Kad već prepisujete, prepišite od onih koji znaju, prepišite od najboljih."

N.M.

U prisutnosti predsjednika stranke Andreja Plenkovića HDZ je predstavio kandidate s područja Dubrovačko-neretvanske županije za načelnike, gradonačelnike i župana na predstojećim lokalnim izborima. U svom pozdravnom govoru HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na stvari koje bi mijenjao u Gradu, ukoliko postane gradonačelnik.

- Grad Dubrovnik danas muči muke sa svim problemima, neiskorištavanje europskih fondova i problemima infrastrukture i prometne povezanosti. Slogan HDZ-a u Gradu Dubrovniku je: "Vrijeme je." Vrijeme je da građani dobiju ono što su davno trebali dobiti. Vrijeme je da dobiju pitku vodu do svake obiteljske kuće. Vrijeme je da konačno ne moramo strahovati prije svake turističke sezone hoće li ili neće izaći fekalne vode ispod Petke. Vrijeme je za POS za naše mlade sugrađane. Ne mogu svi dobiti kredit, ali HDZ ima rješenje i za taj problem. Vrijeme je za turizam, ali ne turizam u kojem uspješnost krojimo u brojanju glava već turizam kvalitete. Vrijeme je za grad po mjeri svakoga građanina. - rekao je Franković.

Na predstojeće lokalne izbore osvrnuo se i HDZ-ov kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, istaknuvši kako su u demokraciji izbori ispit za sve političare koji se polaže pred biračima.

- Taj ispit je za nas 21. svibnja na lokalnim izborima i za njega je potrebno pripremiti što smo radili do sada, s kakvim programom idemo za naredno razdoblje i s kojim ljudima obećajemo da ćemo program ostvariti. Uvjeren sam da ćemo 21. svibnja pobijediti i za županiju i za sve gradove i općine. Posebno će bit slatka pobjeda u Gradu Dubrovniku i gradu Metkoviću. - rekao je Dobroslavić.

Naglasio je kako su iza njega dva vrlo uspješna mandata.

- Nismo išli s populizmom i demagogijama, nismo pravili predstave i cirkuse, borili smo se za vitalne interese ovog područja. Kad smo mi govorili Pelješki most oni su govorili "iluzija za budale". Kad smo mi govorili regija oni su govorili "pa možemo mi i sa Splitom". Kad smo mi govorili da autocesta prolazi našim zaleđem oni su govorili pa možemo mi preko Trebinja do Zagreba. Kad smo mi govorili ne damo škoje, Milanović je govorio "pa neće nas dva kamena posvadit s BiH. - kazao je između ostalog Dobroslavić.

Inače, među kandidatima za načelnike općina u Dubrovačko-neretvanskoj županije predstavljeni su i aktualni načelnici Općine Župa dubrovačka i Općine Ston Silvio Nardelli i Vedran Antunica, Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, Općine Mljet Đivo Market  te kandidatura Boža Lasića za načelnika Općine Konavle.

Istaknuvši kako mu je posebno drago što je u Dubrovniku predsjednik HDZ-a Andrej Plenković svojim je stranački kolegama kazao kako su sastavili sjajan tim za izborno natjecanje.

- Mislim kako ste sastavili sjajan tim jer riječ je o ljudima koji su mješavina i iskustva, i mladosti. HDZ gradi nove ljude za budućnost Hrvatske na najkvalitetniji mogući način i to pozdravljam. U ove lokalne izbore idemo s vrlo čvrstim ambicijama. Svaki novi izbori su novi test, a jedina prava anketa bit će ona 21. svibnja. Praktički gotovo svuda idemo samostalno na lokalnim izborima. Svi smo svjesni vlastitih potencijala i snage. Za Dubrovačko-neretvansku županiju je posebno važno da svi naši kandidati i kandidatkinje stave fokus na tri temeljna pitanja, a to su prometna povezanost, poljoprivreda i turizam koji se tiče svakog rada ove županije. S obzirom da sam i ja na pola domaći, obećavam doći još koji put tijekom kampanje u Dubrovnik. - rekao je Plenković.

Dubrovački antifašisti ove godine neće ići na komemoraciju u Jasenovac. Naime, Koordinacija udruga antifašista i antifašističkih boraca iz četiri jadranske županije izvijestila je kako neće sudjelovati na ovoj komemoraciji u Jasenovcu, zbog HOS-ove spomen ploče s ustaškim pozdravom.

Tajnik Udruge antifašista Dubrovnik Marinko Vlašić pobliže je objasnio razloge zašto je došlo do ovog poteza. Osim spomen ploče u Jasenovcu, dodao je kako postoje pojedinci, stranke, ali i braniteljske udruge koje žele rehabilitirati ustašku ideologiju. Ističe kako za njih "postoje dvije Hrvatske, prva NDH. od 1941. i druga Republika Hrvatska od 1991.". Isti oni, naglasio je, "uporno partizanske borce proglašavaju "zločinačkom komunističkom i antihrvatskom vojskom". Smetaju ga i zahtjevi da se u Hrvatskom saboru donese odluka o zabrani upotrebe zvijezde petokrake, ali i sve češća pojava "raznih marševa i okupljanja neofašista, kao i učestala skandiranja fašističkih i šovinističkih slogana na stadionima i drugim okupljalištima".

- Zbog svega navedenog, a istovremeno stalnog ignoriranja Deklaracije o antifašizmu Hrvatskog Sabora još iz 2005. godine, Koordinacija antifašista Dalmacije se pridružuje odbijanju sudjelovanja na komemoraciji žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu, dok se tamo nalazi spomen ploča HOS-a s ustaškim pozdravom. - naveo je Vlašić.

- Kako službene vlasti, upornim izbjegavanjem poduzimanja sankcija, ignoriraju navedene činjenice, Koordinacija ovim apelom želi podsjetiti hrvatsku javnost, a od organa službene sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, zahtijeva da u skladu sa svojom funkcijom i ovlastima poduzmu aktivnosti kojima će se rastući nacionalizam, neofašizam i sve češći  pozivi na diskriminaciju „drugih i drugačijih“ konačno zaustaviti, te tako vratiti Hrvatskoj i njenim građanima dostojanstvo demokratske, slobodarske i zemlje jednakosti svih njenih građana. - zaključio je tajnik Udruge antifašista Dubrovnik Marinko Vlašić.

Podsjetimo, prošle su se godine u Jasenovcu održale čak tri komemoracije, jer su odvojene održali Židovi i Savez antifašističkih boraca Hrvatske, upozoravajući na relativizaciju ustaštva u hrvatskom društvu.

U suradnji sa Gradom Dubrovnikom, Društvo multiple skleroze DNŽ svojim sugrađanima i svim gostima Grada, osobama s invaliditetom, pruža besplatnu uslugu transportera, unutar povijesne gradske jezgre, koja osigurava savladavanje skalina prema svim institucijama, kao i usluge korištenja invalidskih kolica.

Usluga se može zatražiti od 0-24 sata na broj telefona 098 915 2834.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije po prvi put nastupa na 20. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, koji je otvoren danas, a trajat će do subote. Hrvatska turistička zajednica zakupila je vlastiti štand na kojem je ustupila info pultove svim zainteresiranim turističkim zajednicama županija.

Mostarski sajam je, po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini. Mostarski sajam dio je mreže Asocijacije sajmova jugoistočne Europe.

Podsajamska manifestacija Sajam turizma Mostar je mjesto predstavljanja i umrežavanja turističke ponude i turističkih agencija, turoperatera, destinacija i posjetitelja, mjesto prezentacije i populariziranja vina i vinogradarsko-vinarskih proizvoda.

Turisti iz Bosne i Hercegovine su u 2016. godini na području Dubrovačko-neretvanske županiji ostvarili 433.000 noćenja, što je u usporedni s godinom prije porast od 20 posto.

DPP