Objavu su slušali i Dubrovčani pa je ubrzo uslijedilo na Stradunu čestitanje, ljubljenje, opće veselje, piše u knjizi povjesničara Franka Miroševića "Dubrovački kotar u Nezavisnoj državi Hrvatskoj" o društvenoj atmosferi u Dubrovniku 10. travnja 1941. godine kad je Slavko Kvaternik u ime poglavnika Ante Pavelića putem radio postaje Zagreb pročitao proglas o uspostavi NDH. Dakle, radi se o događaju koji danas bilježi svoju 76. obljetnicu.

"Dubrovčani su u prvi mah s priličnim zadovoljstvom prihvatili vijest o proglašenju NDH, najprije radi toga jer je to došlo kao olakšanje poslije potpunog ratnog poremećaja, poslije opetovanog bombardiranja grada te poslije more koja je ležala u dušama Hrvata uslijed držanja četnika. Međutim, velikog oduševljenja nije bilo jer je tu stajao stoljetni mrski dušmanin Italija, koji je u prvim danima htio pokazati svoju silu i ponašao se kao apsolutni gospodar". - piše  Mirošević.

STRADUN KAO ŠETALIŠTE DR. ANTE PAVELIĆA

I, Dubrovčani su bili u pravu. Naime, nakon proglašenja NDH, a nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, u Dubrovnik su 17. travnja 1941. ušle okupatorske trupe njemačkog Wermachta. Iza Nijemaca u Grad su ušle okupatorske trupe Italije koje su tu ostale do kapitulacije fašističke Italije 13. rujna 1943. godine.

"Na dan proglašenja NDH u Dubrovniku se sastalo čelništvo kojeg su činili Ivo Rojnica, Mladen Kaštelan, Luka Butigan, dr. Herman Katić i Frano Banić. Na sastanku nisu donesene nikakve odluke, najviše zbog straha od intervencije snaga jugoslavenske vojske i naoružanih Srba. Već sutradan, 11. travnja 1941., Rojnica je osobno posjetio zapovjednika dubrovačkog redarstva dr. Bubića, zamjenika Zapovjedništva oružnika Matešića i zapovjednika Obrane grada Maksa Miloševića. Zatražio je priznavanje uspostave NDH i suradnju s dubrovačkim ustaškim čelništvom. Svi su zahtjev prihvatili, a zapovjednik Redarstva dr. Bubić pristao je i na polaganje ustaške zakletve. Do prihvaćanja je zasigurno došlo radi toga što su ustaše, bez poteškoća i otpora, inicirali uspostavu vlasti u Dubrovniku, imajući uza se desno orijentirano krilo HSS-a. Kako bi preduhitrili Talijane, potaknuli su formiranje ustaških organizacija na dubrovačkomu području, pa su putem ustaških povjerenika uspostavili provizornu ustašku vlast prije ulaska talijanskih vojnika na područje dubrovačkog kotara." - piše u knjizi.
Nadalje, navodi se kako su ustaše uklonili sve ćirilične natpise, između vrata od Pila podigli velike drvene skele i s unutrašnjeg zida skinuli i razbili dvije spomen ploče; jednu posvećenu Dubrovčanima koji su, kao jugoslavenski dobrovoljci u Prvom svjetskom ratu poginuli u borbi protiv Austro-ugarske i onima koji su živjeli u ovoj monarhiji, a bili su protiv nje te drugu koja je bila posvećena srpskoj vojsci koja je 1918. ušla u Dubrovnik nakon završetka Prvog svjetskog rata. Tih dana je uklonjen i reljef Ivana Meštrovića na kojemu je bio prikazan lik kralja Petra I. Karađorđevića. Piše i kako je za vrijeme NDH Placa, odnosno Stradun, preimenovan u Šetalište dr. Ante Pavelića. Pak, Ulica od puča preimenovana je u Kvaternikovu ulicu, a Porat se nazivao Ustaškom obalom.
"Prvih dana ustaške vlasti u Gradu se bila okupila skupina ustaša (Marčelo Brkan, Luka Butigan, Petar Bakić, Frano Banić, Ivo Juvančić, Vlaho Matičević i drugi) koja se isticala u provođenju terora nad Srbima i Židovima. Predvodio ih je prijeratni ustaša Antun Dužević." - stoji u knjizi.

TALIJANSKA OKUPACIJA

Zatim, nakon što su njemačke snage prodrle na dubrovačko područje, nedugo iza došao je i talijanski motorizirani armijski korpus Druge armije. Dobrodošlicu im je poželio dubrovačko gradonačelnik dr. Josip Baljkas. Nedugo nakon ulaska Druge armije, stigla je i talijanska divizija "Marche". Iako je zapovjednik te vojske Giuseppe Pafundi u Kneževom dvoru Baljkasu kazao kako je u Dubrovnik došao surađivati s hrvatskim vlastima, to nije bila istina pa se vladavina NDH u Dubrovniku stalno kretala u prisustvu okupacijskih trupa, prvo talijanskih, a nakon sloma fašističke Italije i onih njemačkih. No, barem figurativno, u Dubrovniku su Talijani 23. svibnja 1941. predali vlast ustašama, točnije kad su u Grad došli general Ivan Prpić, ustaški zapovjednik za BiH Jure Francetić i ravnatelj Oružništva u Sarajevu Franjo Vidas.

"O oduševljenju vezanom za ustaško preuzimanje vlasti list Hrvatski narod, između ostaloga, bilježio je: Dubrovnik je doživio najveće slavlje koje će pamtiti u svojim višestoljetnim analima. nepregledno mnoštvo iz Dubrovnika i okolice dočekalo je predstavnike hrvatske države s neopisivim oduševljenjem. Dubrovnikom su se neprestano razlijegali gromski poklici: "NDH"!" - piše u Miroševićevoj knjizi, u kojoj se još navodi kako je narod vojsku NDH zasipao cvijećem, a kako je tom prilikom gradonačelnik Baljkas kazao "kako su Dubrovčani sretni što u svojoj sredini vide predstavnike hrvatske vojske kao jedino jamstvo svoje budućnosti".
No, o pravoj prirodi svih ovih zbivanja najbolje je zaključio Mirošević.

"Sve navedeno, osobito opisani skup u Dubrovniku, izazivalo je čuđenje jer je, na jednoj strani, slavljena sloboda i snaga vlastite vojske, a neposredno nakon završetka te svečanost hrvatsko je poslanstvo, zajedno s talijanskim majorom Puoom, krenulo u talijansko zapovjedništvo Dubrovnika na poklonstvo. Kao da su svi bili zaslijepljeni i kao da nisu uočili farsu navedenog čina budući da se očito nije radilo o slobodi i nezavisnosti, nego o stvarnoj okupaciji. Bilo je očigledno da će narod u dubrovačkom kraju, pa i ustaška vlast, imati toliko slobode koliko im Talijani budu dopustili". - zaključio je Mirošević.

Pak, na konačno oslobođenje od fašističkih i nacističkih okupatora Dubrovčani su morali još neko vrijeme, točnije do  18. listopada 1944. godine, kad su Dubrovnik oslobodili partizani
Druge dalmatinske brigade, među kojima njih gotovo tisuću i pol Dubrovčana..

Hrvatska seljačka stranka poziva sve političke opcije u Konavlima, koje imaju namjeru izaći na predstojeće lokalne izbore, na postizanje političkog konsenzusa oko ključnih pitanja vezanih za budućnost Konavala.

U tom cilju HSS je već predstavio Deklaraciju o političkom konsenzusu za budućnost Konavala, koja sadrži sedam političkih principa i strateških opredjeljenja kojima se jamče novi politički odnosi i siguran gospodarski i društveni razvoj Konavala. Deklaracija o političkom konsenzusu za budućnost Konavala je nadstranački dokument, stoga HSS poziva sve stranke i političke liste na prihvaćanje i potpisivanje Deklaracije.

Cilj je stvoriti moderne političke odnose, staviti u funkciju održivog razvoja sve potencijale, osigurati budućnost i perspektivu stanovnicima na cijelom prostoru Konavala, zaštiti prirodne resurse i tradicijske vrijednosti te u Republici Hrvatskoj, kao dijelu EU, Konavle pozicionirati kao najmoderniju ruralnu općinu, s Cavtatom kao najprestižnijim malim gradom.

HSS od svih političkih aktera očekuje da, sukladno navedenim strateškim opredjeljenjima, u kampanji predstave konkretne programe kojima će se ovi ciljevi postići.

Istovremeno, HSS poziva sve oporbene političke opcije u Konavlima na formiranje zajedničke političke platforme radi pobjede na predstojećim izborima.

HSS Konavle

U predizbornim kampanjama po uhodanom običaju potegnu se raznorazni projekti koje bi kandidati kao riješili kao od šale, a uz tekuću predizbornu kampanju taj „zec iz šešira“ projekt je koncertne dvorane, koja inače u Dubrovniku ne postoji. I valjda se tu kandidati za gradonačelnike povode onom kako se lakše uhvatiti tako velike mete jer ju je teže i promašiti.

Priča o koncertnoj dvorani počela je baš nekako uz iseljenje Dubrovačkog simfonijskog orkestra iz ljetnikovca Crijević Pucić. Dakle, Rektorat Sveučilišta u Dubrovniku smjestio se u ljetnikovac 2004. godine, a nekako baš onda aktualizirale su se i priče o potrebi koncertne dvorane.

Bilo je tu dosta ideja. Koncertna dvorana trebala se tako smjestiti na području hotela Belvedere. Od te mogućnosti se brzo odustalo, budući da sad na ovoj lokaciji niče novi hotel. Poznata je i ideja da se multifunkcionalna dvorana, koja bi dakle mogla poslužiti i kao koncertna, izgradi kod Poslijediplomskog središta za što bi se navodno dobili novci Europske unije. Na kraju, ne da se nisu dobili novci nego se nije niti apliciralo na EU fondove.

Postojale su tu i nekakvi bizarni projekti. Tako je bilo riječi da se Knežev dvor natkrije s tendom (?!), a u ljeto 2015. godine kroz medije je provučena ideja o dvorani koja pluta. Dakle, radilo bi se o luksuznom brodu, usidrenom u dubrovačkom akvatoriju, a u sklopu kojega bi se nalazila kongresna dvorana, koja bi služila i kao koncertna dvorana, odnosno pozornica, prostor za izložbe, sportska natjecanja ili diskoteku.

Imao je čak i Pero Vićan viziju gdje smjestiti koncertnu dvoranu. Njemu su uz prošle prijevremene izbore bila puna usta kako bi se koncertna dvorana trebala nalaziti na garaži na Ilijinoj glavici. Njegova kandidatkinja za gradonačelnicu Terezina Orlić nedavno se po pitanju koncertne dvorane izjasnila na svojoj Facebook stranici navodeći "kako se po ovom pitanju do danas ništa nije napravilo", dodajući kako je "sve ostalo na pustim pričama i kako Grad prijestolnica kulture 2017. godine nema niti poluozbiljni objekt".
Zanimljivo, Orlić nije spomenula projekt na Ilijinoj glavici, ali očito su Vićan i ona shvatili kako Grad nema pravo građenja na garaži. Spominjao je koncertnu dvoranu i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Mato Franković koji je napravio i spot na ovu temu, ali opet nije ponudio rješenje.

Netom nakon što je 2013. godine postao intendant Dubrovačkih ljetnih igara prijedlog oko koncertne dvorane iznio je i Krešimir Dolenčić.  Rekao je kako bi se dvorana trebala izgraditi u povijesnoj jezgri, dodajući kako bi ona Dubrovniku trebala biti nešto sasvim novo "zbog čega bi, kao što u Bilbao idu vidjeti Guggenheimov muzej u Dubrovnik dolazili ljudi novih naraštaja".

I, koliko god i taj Dolenčićev prijedlog zvučao neobično on u jednom drugom smislu pogađa u bit. Naime, Dubrovniku treba nešto novo i veliko, nekakav dubrovački, uvjetno rečeno, "Eiffelov toranj", koji bi označio novi i moderan smjer Dubrovnika.

No, je li to nešto koncertna dvorana? Odnosno, je li Dubrovniku, gradu od 40 tisuća stanovnika, u kojemu je većina zbivanja ljeti, potreban nekakav novi "Lisinski"? Naravno da nije, isto onako kao što se ne može ovisiti tek o dobroj volji svećenika da ustupe crkve za potrebe koncerata. Potreban je dakle polivalentni prostor koji bi se mogao upotrijebiti i kao koncertna dvorana. Ipak, tu prije svega treba razmisliti bi li se takav projekt isplatio u dugoročnom smislu, odnosno pitanje je koliko bi zapravo puta on otvorio svoja vrata tijekom godine?

Zbog toga, ključno je razmisliti je li takav prostor možda već postoji, a možda ga je potrebno tek prenamijeniti, kao što se, primjera radi, prostor u samostanu sv. Klare prenamijenio u kino dvoranu.

Ipak, ništa od toga ne spominju kandidati za gradonačelnika Dubrovnika, odnosno dojam je kao da se zapravo trude ne razmišljati planski i sistematično, već ispraznim obećanjima na najjeftiniji mogući način tek pokušavaju skupiti jeftine političke poene, a što bi već građani trebali znati "nagraditi" na izborima.

Garaža, žičara, Luka Dubrovnik, terminal Gruž, golf, ogromni su i neriješeni problemi koji vise nad proračunom Grada, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik DDS-a Pero Vićan.

Kad je u pitanju garaža na Ilijinoj glavici naglasio je kako se tog problema nismo riješili.
- Nakon što je Ragusa parking otišla u stečaj, Garaža Dubrovnik formirala je fantomsku firmu Constructus d.o.o. Zagreb i ta firma je nastavila potpuno protuzakonito na očigled bivše gradske uprave voditi, upravljati i ubirati ogromni gotov novac u garaži... Da bi se dogodila katastrofa... Ta fantomska firma nakon godinu dana kad su odnijeli veliki keš, 22. svibnja 2016. odlazi u stečaj i likvidaciju. Nakon toga garažom počinje upravljati druga fantomska firma Boe Croatia, koja i danas njome upravlja, a Gradu Dubrovniku, bez obzira na ugovorne i zakonske obveze, nisu uplatili ni jednu jedinu lipu, a tragedija je u činjenici da gradonačelnik ni uža gradska uprava nisu poslali ni jednu fakturu zaduženja po aneksu ugovora o upravljanju garažom.- rekao je Vićan.
- Pazite sad nastavak igara, FINA podnosi Trgovačkom sudu zahtjev za provođenjem skraćenog stečajnog postupka nad Garažom d.o.o. , a jedina prava imovina koju ima je pravo građenja na našoj zemlji. Trgovački sud otvara redovni stečajni postupak nad Garažom Dubrovnik u kojem je država prijavila potraživanja od 21,1 milijun kuna, ali tu nije kraj već početak kriminala nad garažom jer u tijeku stečajnog postupka nova fantomska firma Constructus Dubrovnik pripaja sebi Garažu Dubrovnik i na tu novu firmu prelazi i pravo građenja. S tom firmom Grad nema nikakav poslovni odnos. - upozorio je Vićan, dodavši kako je vlasnik nove firme koja upravlja garažom "neki mladi dečko iz 'ercegovine".
Kad je u pitanju žičara Vićan je istaknuo kako vlasnik žičare i dalje nesmetano vozi za Srđ i ubire milijune. Naglasio je kako sve stranke koje se natječu na izborima računaju na ozbiljan novac koji bi se u proračun Grada trebao sliti od koncesijske naknade za žičaru.

Osvnuvši se na probleme s CERP-om u Luci Dubrovnik, čestitao je povjerenici Nadi Medović koja se potpuno stavila na stranu Grada. Istaknuo je kako su još 2002. Grad i Hrvatski fond za privatizaciju zaključili ugovor o kupoprodaji 46,1 posto svih dionica Luke Gruž.

- Po tom se ugovoru Grad obvezao predati 10 bjanko zadužnica kad se za to steknu uvjeti, odnosno donošenjem UPU-a Gruški akvatorij i pitanje dobivanja prioritetne koncesije od strane Lučke uprave. Grad je u to vrijeme dao garanciju tadašnje Dubrovačke banke. Ankes je sklopljen u srpnju 2002. i jasno se navodi da će Grad u Luku investirati po programu i tad nastaje igra, a Gradsko vijeće ne zna ništa, taji se. - rekao je Vićan, dodavši kako se 16. prosinca 2016. šalje CERP-u program ulaganja Grada u Luku od 137 milijuna kuna.
- Gradsko vijeće za to nije znalo, a taj dokumenat prema CERP-u potpisuje bivši gradonačelnik i direktor Luke. Nije mi jasna ta uloga. Luka je firma u mješovitom vlasništvu. Dostavljeni program za ulaganje od 137 milijuna planiran je u tri faze. Ne želim se proglašavati stručnjakom za luku, ali taj je program za mene hrpa nesuvislih nabrajanja koja ništa ne govore, a to je druga opasnost koja čeka proračun Grada tko god preuzme gradsku vlast. - rekao je Vićan.

Govoreći o terminalu Gruž Vićan je istaknuo kako je za grad Dubrovnik jedino održivo rješenje konzorcij zdravih dubrovačkih firmi koje će dobiti na natječaju pravo da budu nosioci izgradnje terminala.

- Tu može biti i Luka Dubrovnik i Atlantska plovdiba i Portal oko i Dubrovački vjesnik i Dubrovnikpress, sve zdrave firme, a ne da mi to unaprijed damo bilo kojoj stranoj kompaniji. U taj se model mogu uključiti i građani na način da se raspišu dionice pa da građani Grada postanu vlasnici malih paketića dionica. Naravno, uvijek će se dogoditi, kao i s Atlantskom plovidbom da su mali dioničari prodali svoje dionice jer im je trebao novac za određene stvari. - rekao je Vićan.

Naglasio je kako je potpuno nejasno da netko supotpiše program u koji će investirati 137 milijuna kuna, a da nije dobio verifikaciju Gradskog vijeća.

- Kad su u pitanju projekti, u tom se potpisanom dokumentu navodi rekonstrukcija i dogradnja operativne obale, lučka suprastruktura te projekti Batahovina I i Batahovina II. - kazao je Vićan.

Osvrnuo se Vićan i na golf. Naglasivši kako treba definirati hoće li se taj proekt realizirati na 310 ili 100 hektara.

- Držati Grad u neizvjesnosti nije fer ni pošteno. Ministar Dobrović mora jasno i glasno u javnosti reći što je to. Stav DDS-a je da mi golf kao ključnu turističku ponudu podržavamo, ali se ne proglašavamno stručnjacima za zaštitu okoliša niti možemo izrađivati studije.- rekao je Vićan.

Puno pristojnije izgledaju nove stolice i stolovi ispred ugostiteljskog objekta Eat&Sweet od onih kričavo zelenih koje su donedavno „krasile“ Stradun o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, a nakon čega su stočići i stolovi zamijenjeni novima.

Nakon što su kričavo zelene stolice zamijenjene čak ni krzneni dodaci o kojima je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, nisu više toliko odbojni izgledom.
No, kričavo zelene stolice i stolovi nisu u potpunosti nestali, premješteni su u obližnju ulicu gdje će također koristiti ovom lokalu, ali barem eto nisu na Stradunu.
A na Stradunu još uvijek inače nema persijane na prozoru gdje je nedavno „osvanuo“ reklamni monitor o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, ali valjda će i to brzo. 

Župan Nikola Dobroslavić održao je sastanak u Palači Ranjini s visokom delegacijom iz Narodne Republike Kine koju je predvodio član politbiroa Komunističke partije Kine Zhang Chunxian.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji i kontaktima s kineskim gradovima i pokrajinama te o mogućnostima za konkretniju realizaciju projekata od zajedničkog interesa.

Član politbiroa Komunističke partije Kine Chunxian izrazio je poseban interes za suradnju u turizmu gdje postoji značajan potencijal obzirom da danas po svijetu putuje više od 120 milijuna Kineza bolje platežne moći. Naglasio je njihove sklonosti korištenja svih usluga i ponude za bogatije turiste. Također, bilo je riječi o mogućnostima suradnje na infrastrukturnim projektima, kao i preduvjeta za suradnju, boljih zračnih veza putem čarter letova ili povezivanja preko nekog europskog zračnog čvorista.
Politbiro Komunističke partije Kine vrhovno je upravljačko tijelo stranke koje broji 25 članova dok partija broji oko 80 milijuna članova. Delegacija je svoj posjet Republici Hrvatskoj počela posjetom Dubrovniku te nastavljaju za Zagreb gdje se sutra trebaju sresti s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović.

DPP

Zasad nemamo najavu da će se direktiva sustavnih graničnih kontrola koja se provode od petka na jugu Hrvatske obustaviti, rekla je glasnogovornica Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup.

Naime, od petka su na snazi nova "schengenska" pravila za prelazak granice. Zemlje članice ovoga prostora imaju obvezu pojačane provjere svih putnika, što će najviše osjećaju građani Europske unije koji su do sada granicu prelazili bez stroge kontrole, u posebnom traku.

No, ova  europska Uredba kojom se počela vršiti sustavna provjera nad svim putnicima obustavljena je između Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Na jugu Hrvatske to je teško očekivati budući da je stari režim  ponovo na snazi na granica s državama Europske unije.
- Kod nas stanje ostaje nepromijenjeno. Dakle, primjenjuje se ovaj režim kontrole. Mi smo ovaj vikend zabilježili čekanja uglavnom oko pola sata, četrdesetak minuta. Iskoristili smo sve raspoložive kapacitete, uključujući trake za kamione pa smo improvizirali ovisno o stanju na granicama. To ćemo raditi i dalje. - kazala je Biskup.

- U principu, mi gužve očekujemo Bilo bi pogrešno reći da nema gužvi, ima ih i bit će ih još više jer ide turistička sezona. Naš posao radit ćemo najbolje moguće i pozivamo, ako na to imamo pravo, građane na strpljenje i molimo ih da koriste alternativne granične prijelaze ukoliko je to moguće. - objasnila je glasnogovrnica PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup.

Croatia Airlines pomjerila je satnicu letenja na liniji između Dubrovnika i Zagreba. Dakle, umjesto u 6.40 sad se leti u 6.15 sati, a što se tiče večernjeg leta, on je sada u 22 sata umjesto u 21 sat. Sve to stvara probleme za one lete u Zagreb ujutro, a vraćaju se istoga dana u Dubrovnik. Vijest je to koju je portal Dubrovnikpress.hr prenio zapravo kao osuđujući status županijskog vijećnika HNS-a Maria Tevšića, a na upit Croatia Airlinesu zašto je došlo do promjene na satnici i jesu li u ovoj tvrtki svjesni da se Dubrovčanima tako otežava život, iz ovoga avioprijevoznika nije odgovoreno već desetak dana.

No, zato uslijedio je neslužbeni telefonski poziv novinarima portala Dubrovnikpress.hr u kojemu je objašnjeno „kako je osuda prema Croatia Airlinesu od strane Marija Tevšića i Dubrovnikpressa već donesena i kako se nepotrebno stvara dojam da Croatia Airlines masakrira Dubrovčane“.  

Tako je glasnogovornik Davor Janušić kazao kako „eto možda odgovor na upit i stigne“, napominjući kako "zove da objasni neke stvari". Kako je rekao, „razlike u rasporedu nisu veće od petnaestak minuta gledajući prošlogodišnji ljetni raspored letenja“. Na konstataciju kako se radi o puno većoj razlici glede zimskog reda letenja, Janušić je napomenuo kako „figurativno rečeno, tu se radi kao o ljetnom i zimskog odijevanju“.

Pak, oko razloga zašto su letovi pomjereni, ističe da je razlog u vezanim letovima, dodajući da je „stoga nekorektna opaska da se Dubrovčanima otežava život kad im se olakšava“. No, dakako, nije to u cijelosti točno jer se olakšava samo onima koji eto putuju dalje, a ne mnoštvu onih koji idu samo do Zagreba.

Tu sad ima raznih rješenja, poput posebnog leta za one koji dalje putuju, a kako bi se izbjeglo npr. ustajanje u tri sata ujutro, ali na stranu sve to, problem je što u ovoj tvrtki misle eto kako ih Dubrovčani bez razloga previše ne vole i što se bez razloga vesele danas-sutra rušenju monopola na liniji Zagreb-Dubrovnik.

Stoga, bilo bi bolje da Croatia Airlines prestane misliti o tome tko je „sotonizira“ u Dubrovniku nego da zaista poradi na onome što bi joj kao državnoj tvrtki trebao biti cilj, a to su „fair“ uvjeti za sve građane RH. A ne da prosječna povratna karta na liniji Dubrovnik-Zagreb košta 1500 kuna i da, u ovom slučaju, građani Dubrovnika ovise o dubrovačkom Zračnom mostu, odnosno subvencijama Grada Dubrovnika. Šteta jedino što iz CA nisu bili na javnoj raspravi o utjecaju buke na okoliš, koja je održana na aerodromu u Čilipima, i vidjeli pojedine reakcije stanovnika dubrovačkog područja na samu spomen ovoga avioprijevoznika.

Andro Vlahušić se ne može kandidirati za gradonačelnika i to u sebi krije jad i bijedu paradoksa demokracije na hrvatski način. Demokracija je dala ljudima slobodu, ali najgora od svih tih sloboda jest ona da bez problema možeš biti budala. To je fakt. Međutim, zaboravlja se i da u demokraciji, puno prije nego u nekim drugim uređenjima svatko može ustvari izraziti svoje podle namjere ako pronađe idealan "modus operandi". I, ako se puno toga poklopi kao što se poklopilo Mostu i HDZ-u pobjedom na izborima na osnovu promašene kampanje Zorana Milanovića što im je u konačnici i omogućilo izglasavanje „Lex Vlahušić“.

No, znači li to sve da je Vlahušićeva politička karijera gotova? Nipošto, budući da se Vlahušić može ponovo kandidirati nakon što mu istekne rehabilitacijski rok. Tada on kao tri puta birani gradonačelnik, kojemu su zabranili kandidaturu jer ga drukčije nisu mogli pobijediti, može sve iskoristi, proglasiti se narodnim herojem i pametnim potezima možda čak izazvati još jedne prijevremene izbore 2019. godine, naravno uspije li dobiti potporu u Gradskom vijeću.  

Ekipa HDZ-Most opalila je pljusku demokraciji i vratili je u ona stara vremena koja su baš u njihovim glavama označena olovnim. Znali su Vlahušićevi protukandidati Maro Kristić i Mato Franković što bi im uslijedilo da se Vlahušić mogao kandidirati za gradonačelnika pa su se pokazali kao osobe bez liderskih prerogativa, pokazali su se slabićima i oportunistima jer u cijeloj priči pažnju izaziva i pitanje tko je to zapravo zabranio Vlahušiću kandidaturu. Mostovci se predstavljaju kao neokaljani, kao oni koji su tek došli na vlast i usta su im puna riječi o pravdi i novom državnom poretku uz koje bi vladalo poštenje, mada nije jasno kako se poštenje i HDZ mogu vezati jedno uz drugo kao što se uz HDZ vezao Most.

Odgovor na to pitanje, kakvi su ljudi izglasali „Lex Vlahušić“ i s kojim namjerama, čini sve sramnim i nevoljnim, i ujedno je odgovor i na pitanje zašto je za demokraciju gore to što se Vlahušić ne može kandidirati od toga da bi Dubrovnik za gradonačelnika dobio osobu koja je osuđena za zlouporabu položaja i ovlasti, sa štetom od nula kuna.

Dubrovački muzeji partnerski su uključeni u bilateralni interdisiplinarni projekt „Priče i strukture mitskog prostora“ koji je pokrenut 2016. godine u želji da se sustavnim terenskim istraživanjima na širem dubrovačkom području utvrde tragovi mitskih struktura u prostoru kao i pridruženi im tradicijski narativi.

Interdisiplinarnim pristupom uzimajući u obzir etnološke, usmene, arheološke, povijesne, hagio-topografske i toponimijske elemente ovim projektom nastoji se definirati geneza kulturnog prostora. Nositelji projekta su Znanstveno-istraživački centar Slovenske akademija znanosti i umjetnosti u Ljubljani predovđen red. prof. dr. Andrej Pleterskim, te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju pod vodstvom izv.prof. dr.sc. Goran Pavel Šanteka. Kao partner u projekt uključeni su dakle Dubrovački muzeji s kustosom etnologom i povijesničarem umjetnosti Ivicom Kiprom koji se temom mita i prostora u dubrovačkoj okolici bavi već dugi niz godina, kao i kolege doc.dr.sc. Katja Hrobat sa Sveučilišta u Primorskoj, Fakulteta za humanističke znanosti u Kopru (Odijel za arheologiju i baštinu / Odijel za antropologiju i kulturne studije) te asistent Jernej Rihter iz Znanstveno-istraživačkog centar Slovenske akademija znanosti i umjetnosti u Ljubljani.

Prvi dio projekta izvršen u listopadu 2016. godine obuhvatio je područje Župe dubrovačke, dok su ove godine u periodu od 2. do 8. travnja znanstvenici proveli terenska istraživanja na području Konavala. U sklopu istog projekta kustos Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre boravit će ove godine u Ljubljani na uzvratnom studijsko-istraživačkom putovanju. Cilj projekta je uspostaviti suradnju među stručnjacima te istražiti i usporediti dosada otkrivene modele kulturno-povijesne interpretacije prostornih cjelina.

DPP

Ribogojilište Ribe Mljet u Sobri duži niz godina bilo je pitanje prijepora između mještana i investitora. Naime, mještani su se godinama žalili kako im zbog ribogojilišta more ispred kuća nanosi goleme količine masti i nečistoća. Ribogojilište je u međuvremenu premješteno na drugu lokaciju, odnosno na Galičnjak, a načelnik Općine Mljet Đivo Market za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o sadašnjim planovima u Sobri, istaknuvši kako bi se tamo trebala u budućnosti nalaziti marina nautičkog turizma.

- Mislim da smo pronašli bolju lokaciju. Vjerujem na zadovoljstvo svih. I tvrtke Riba Mljet, koju smo, kako se kaže, namirili novom koncesijom od strane Županije dubrovačko-neretvanske. Trenutno je u tijeku uzgoj lubina i ovrata, proizvodnja se nije zaustavila, a luka Sobra sad je očišćena od svih mogućih kaveza. - rekao je Market.

- Sobra je jako važna u našoj viziji razvoja turizma, plan je da se tu grade kućice, odnosno mini pansioni turističke namjene. Dakako, podrazumijeva se da to sve skupa ne utječe na okoliš u nijednom smislu. - objasnio je Đivo Market.

Dugoročno, dakle cilj je na tom području realizirati projekt marine nautičkog turizma.
- Radi se o marini s 200 vezova. Sama ideja je prisutna već godinama u Općini Mljet. Sad je najvažnije da prostorno-planska dokumentacija na razini Županije prihvati gospodarsku djelatnost na tom pomorskom dobru. Sve ide normalnim tijekom i vjerujem da ćemo do jeseni kroz prostorno-plansku dokumentaciju imati sve spremno za pronalazak investitora. - objasnio je Market.

Na pitanje o tome jesu li mu dostupne informacije koliko su sad mještani zadovoljni izmještanjem ovoga ribogojilišta, Market je odgovorio:
- U jednoj vali poput Sobre koja je okrenuta turizmu mještani su smatrali da ribogojilište srozava kvalitetu turističkog mjesta. Ti su prijepori ponekad bili jači, nekad manjeg intenziteta... Ali, vjerujem da smo na zadovoljstvo svih uspjeli iznaći najbolje rješenje kako bi se u Sobri razvijale druge djelatnosti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Mljet Đivo Market.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nekoliko je puta tijekom konferencije za novinare mostove Nezavisne liste Konavle izlazio vanka. Svoje izlaske iz prostorije opravdao je stanjem na hrvatskim granicama sa susjednim zemljama.

Naime, nepregledne gužve i blokade granica nastale su nakon što je 7. travnja na snagu stupila nova  pravila EU oko prelaska granica, a prema kojima je obaveza pojačane provjere svih putnika koji prelaze granicu.

- Ja se ipričavam što sam nekoliko puta morao izlaziti vanka, ali granice su nam doslovno blokirane.- rekao je Orepić, istaknuvši kako su informacije s terena zabrinjavajuće.

- Kolone su jako duge i nije samo ugrožena protočnost prometa na samim graničnim prijelazima već i na prometnica u pograničnom području. Premijer s onima koji o tome odlučuju radi na rješavanju tog problema na razini Europskog vijeća kako bi se ta odluka promijenila. Na ovaj način situacija neće biti održiva, posebno u turističkoj sezoni.- kazao je Orepić.

Inače, pravila koja su na snagu stupila 7. travnja Hrvatsku obvezuju na provjeru svih putnika kroz tri dostupne baze podataka - schengensku, Interpolovu i državnu. Navedenom postupku do sada su podlijegali samo građani tzv. trećih zemalja. Nova pravila prelaska granice, odnosno granične kontrole najviše se odražavaju na građane Europske unije.