Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA nastavlja sa Startup Akademijom. Ovaj put organizira besplatnu radionicu „Ispitaj svoju ideju –stvori poslovni model“ koja će se održati u dva termina, 22. i 29. travnja 2017. godineu prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15, 20000 Dubrovnik) s početkom u 10:00 sati.

Besplatna interaktivna radionica namijenjena je osobama koje imaju vlastitu poslovnu ideju te su spremani na interakciju  i dijeljenje ideje s ostalim polaznicima .

Mnogi poduzetnici često se upuštaju u poslovni pothvat bez objektivne ideje o svojim kupcima, već na temelju svojih pretpostavki koje ne moraju uvijek biti točne.
Da bi se smanjili takvi rizici, potrebno je prvo otkriti tko su nam kupci, napraviti analizu njihovih potreba, zatim stvoriti svoje kupce i tek onda izgraditi svoje poduzeće s odgovarajućim poslovnim modelom, a upravo te teme će polaznici s voditeljima obrađivati na radionici.

Prva edukacija obuhvaća modul 1:

Modul 1

Platno poslovnog modela
Platno tržišno-proizvodnog sklada
Dizajniranje testova za vrednovanje ideje
Razvoj persone

Druga edukacija obuhvaća modul 2:

Modul 2

Analiza Porterovih 5 sila
PEST analiza
Swot analiza

Kroz ovu radionicu polaznike će voditi g. Tomislav Krišto (vlasnik tvrtke„Štreberaj“) i g. Stjepan Srhoj (asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Sveučilište u Dubrovniku).

Tomislav Krištoje diplomirani ekonomist, rođen je i živi u Zagrebu čitav život. U ranim studentskim danima učlanjuje se u studentsku udrugu HSA (Hrvatska studentska asocijacija) gdje prvo kao novinar piše za studentski časopis Manager. Zatim se učlanjuje u tim međunarodne suradnje gdje postaje voditelj projekta „International week“. Na drugoj godini fakulteta postaje demonstrator na katedri za statistiku i zapošljava se u Američkom veleposlanstvu u odjelu za trgovinsku razmjenu i promociju američkog izvoza u RH.
Na završnoj godini fakulteta zajedno s kolegama Stjepanom Srhojem i Tomislavom Rasonjom osvaja rektorovu nagradu, a potom sudjeluje kao koautor na nekoliko znanstvenih radova u području ekonomije.
Na apsolventskoj godini otvara poduzeće za edukaciju i usavršavanje studenata pod nazivom „Štreberaj“, a godinu dana poslije osniva s timom zaposlenika informativno-savjetodavnu web stranicu www.referada.hr za pomoć svim studentima Ekonomskog fakulteta pri učenju i informiranju.

Stjepan Srhoj je također diplomirani ekonomist rođen, a trenutno i živi u Dubrovniku. Trenutno je asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na Sveučilištu u Dubrovniku , a prije toga je radio kao službenik za programe i vezu u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL).Također pomaže u vođenju obiteljskog kampirališta u Lovištu na poluotoku Pelješcu.

Tijekom studija dobio je ERASMUS stipendiju te proveo semestar u Münchenu, Njemačkoj. Stjepan je također uspješno pohađao ljetnu školu na „LondonSchoolofEconomicsandPoliticalSciences“. Osim međunarodnog obrazovnog iskustva, sudjelovao je na „WorkandTravel USA“programu, osvojio studentsku nagradu za rješavanje poslovnih problema na „CaseStudyCompetition-u“, rektorovu nagradu u kategoriji studentskih znanstvenih radova i nagradu za studentski rad na temu rodne problematike. Trenutno pohađa doktorski studij na prestižnom Leopold-Franzens-UniversitätInnsbruck, smjer ekonomija s fokusom na ekonometriju.

Objavio je više od 10 znanstvenih i stručnih radova na temu poduzetništva, a neki od izdavača obuhvaćaju „TheOrganisation for Economic Co-operationandDevelopment“(OECD), SEECEL, „World ReviewofEntrepreneurship“, „Management andSustainable Development“, Ekonomsku Misao i Praksu, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i druge.

Prijavit se možete putem emaila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili putem telefona 020/640-271

Požurite, broj polaznika je ograničen!

DURA

Atlantska plovidba izvijestila je u utorak da je sklopila ugovore o prodaji dvaju brodova, Libertas i Imperial, za ukupno 27 milijuna američkih dolara, piše Hina.

Ugovori, sklopljeni za brodove Libertas i Imperial za ukupnu cijenu od 27 milijuna dolara, stupit će na snagu nakon što kupci uplate 10 posto predujma.

Prema odredbama sklopljenih ugovora o prodaji, Imperial će biti predan kupcima između 1. lipnja i 15. srpnja, a Libertas između 1. srpnja i 31. kolovoza ove godine.

Atlantska plovidba izvijestila je i da je u kineskoj luci Nantong započela preuzimanje pod puno komercijalno i tehničko upravljanje broda Maple Glory, za vlasnika Northern Glory iz Hong Konga.

Radi se o brodu tipa handysize, nosivosti 32.480 tona izgrađenom 2011. godine u kineskom brodogradilištu Taizhou. Završetak preuzimanja očekuje se kompletiranjem iskrcaja tereta i isplovljenjem broda, navodi Hina.

DPP

Problem prelaska državne granice koji ugrožava turističku sezonu i normalno održavanje života u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, bila je tema konferencije za novinare SDP-ova kandidata za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davora Penića. Upozorivši kako će gužve na granici u Velikom tjednu biti još veće, Penić je pozvao Županiju i ministra prometa, pomorstva i inrastrukture Olega Butkovića da prestanu biti inertni.

- Uredbom Europske komisije na snagu je 7. travnja stupio pojačani režim Schengena gdje se kontroliraju robe i putnici bilo da su iz Europske unije ili izvan nje. Te procedure uzimaju vremena i tražimo od MUP-a i Ministarstva financija da u tim vršnim razdobljima postave veći broj djelatnika, policije i carinika kako bi se ti postupci ubrzali. - kazao je Penić.

Županiju je Penić pozvao da zatraži pojačan broj trajektnih linija na relaciji Ploče- Trpanj, a resornog ministra butkovića da konačno uvede dužobalnu liniju Rijeka -Dubrovnik.

- Neka Županija od Agencije za linijski promet u Splitu zatraži pojačani broj linija na relaciji Trpanj-Ploče. Zimi prometuju tri linije, a po sadašnoj regulaciji su četiri. Za ljeto je predviđeno sedam linija. Tražimo od ministra pomorstva, prometa i infrastrukture da svoje obećanje o dužobalnoj linijskoj plovidbi od Rijeke do Dubrovnika konačno stavi u funkciju, da ne bude mrtvo slovo na papiru. Ako pogledate raspored linija vidjet ćete da ona postoji, ali ne vozi. S ovim aktivnostima  smanjili bi frustracije ljudi koji će na Veliki Petak dolaziti u našu Županiju, bilo da je riječ o građanima koji se vraćaju doma ili studentima, koji nadam se neće provesti vrijeme blagdana čekajući na granici. Turistima će jedina uspomena na našu lijepu destinaciju biti višesatno čekanje na granici.- kazao je Penić, predloživši da trajektna linija Ploče-Trpanj vozi non stop.

- Trajekt bi trebao voziti non stop tamo amo. On može ukrcati 120 vozila, ali uvijek ih ostane na obali, znači trebalo bi staviti još jedan trajekt. Rješenje je ili staviti još jedan  trajekt u funkciju ili ubrzati protok. - rekao je Penić.
Upozorio je na brojne pacijente koji bi trebali imati prvenstvo prolaza preko granice.

- Puno pacijenata idu na dijalizu, idu i na kemoterapiju u Split i treba napraviti režim da oni s valjanim uputnicama prolaze bez većih kontrola preko graničnih prijelaza. Među njima ima i pacijenata koji imaju terapije s kisikom, otežano dižu, ako čekaju na granici pet sati potrošit će kisik.- upozorio je Penić.

Predložio je da se u turističkoj sezoni, ukoliko se nastave gužve i čekanje u dugim kolonama, na granicama osiguraju zahodi, voda i po potrebi blizina sanitetske službe.

- Krizom koja može nastati treba se sustavno upravljati, a ne da se ponašaju kao vatrogasci s protupožarnim mjerama.- rekao je Penić.
Inače, predsjednik dubrovačkog GO SDP-a Mladen Gojun istaknuo je kako je Vlada SDP-a predlagala Županiji tri rješenja, od koji je najisplativija bila trajekt, no dodao je kako je župan Dobroslavić to odbio.

- Da su pristali trebalo je samo izmjeniti dio prostornog plana kako bi se izradila pristaništa, oni to nisu htjeli,a da su pristali mi bi zaobišli Neum, ne bi bilo gužve i trajekti bi stalno vozili na liniji Komarna- Pelješac. - rekao je Gojun.

Inače, danas su iz Općine Neum najavili kako će, nastavi li se kaos koji je zavladao na granici, ali i u tom gradiću zbog nepreglednih kolona automobila, blokirati granicu u znak prosvjeda. Takav scenarij bio bi poguban za cijelu Dubrovačko - neretvansku županiju i njeno gospodarstvo pa prijedlog o uvuđenju non stop trajektne linije izgleda kao najrealnija i zapravo jedina solucija koja bi olakšala život žitelja Županije, ali i nesmetan dolazak gostiju na jug Hrvatske.

Valentin Dujmović bit će kandidat HNS-a za gradonačelnika Dubrovnika. Dujmovića će na konferenciji za novinare predstaviti donedavni gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić kojemu su zakonom skrojenim zbog njega HDZ i Most zabranili kandidaturu.

Valentin Dujmović trenutno je predsjednik županijskog HNS-a i predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnik.     

D.M.

Tereza Kesovija podržala je kandidaturu Luke Korde koji ovaj put u Konavlima po novi načelnički mandat ide sa samostalnom listom, bez HDZ-a čiji je kandidat aktualni Kordin zamjenik Božo Lasić.

- Luka Korda je čovjek koji je zaslužan što su Konavle ovakve kakve danas jesu, od ratom porušenih i paljenih domova je ponovno napravio mjesto za življenje, doveo vodu, doveo asfalt, a svoju kuću obnovio tek onda kada je to napravio i zadnjoj obitelji. - rekla je Tereza dodavši kako joj je „žao što su Kordu izdale političke strukture nakon 24 godine uspješnog vođenja Općine“.

Tereza Kesovija kazala je, opisujući Luku Kordu, „kako takve ljude treba tražiti svijećom i davati im priliku sve dok imaju snagu jer su se pokazali kao najkompetentniji i najsposobniji ljudi koji rade za lokalnu zajednicu“.

- Luka Korda nije samo načelnik, on je na prvom mjestu čovjek pa onda tek ono što ga pripada po funkciji. Njegova djela govore o njemu, a samo dokazani ljudi poput njega u ovim nestabilnim vremenima mogu pomoći da nam društvo bude bolje, da naši ljudi imaju dom umirovljenika, da đaci i djeca imaju škole i vrtiće, a obitelji svoj krov nad glavom i sve ono elementarno za dobar život. - rekla je Tereza Kesovija.

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž i kandidat te stranke za gradonačelnika Dubrovnika predstavio je na konferenciji za novinare kandidate za svoje zamjenike. Kao što je portal Dubrovnikpress.hr već pisao, riječ je o Ivani Šepak i Rikardu Rossettiju.

Ivana Šepak predsjednica je Organizacije žena DUSTRE. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Ivanić Gradu. U Dubrovnik je došla studirati i u njemu ostala i zaposlena je kao turistički vodič. U svom obraćanju istaknula je kako DUSTRA nije ni lijevo ni desno orijentirana stranka.
Kandidat za zamjenika Rikard Rossetti istaknuo je kako konferencije za novinare ne bi ni bilo da se Andro Vlahušić može kandidirati. Kazao je kako će, ukoliko DUSTRA dobije povjerenje birača komunalni resor, koji mu je povjeren, pokušati voditi bolje od Raguža, iako će to biti teško.
- Ja ću se pokušati baviti komunalnim poslovima, no teško ću biti bolji od Željka koji je to radio protekle četiri godine. Međutim, ja poznajem ovaj Grad jako dobro i poznajem njegove bolne točke. - rekao je Rossetti.

DUSTRA-in kandidat za gradonačelnika Željko Raguž iznio je i glavne smjernice predizbornog programa. Naglasio je kako će DUSTRA-ina kampanja biti afirmativna te da se neće baviti drugima,
- Naš Grad, kao nikada dosad, treba ljubav, slogu, zajedništvo, razvijanje i samostalno odlučivanje. Dubrovnikom se ne smije upravljati iz ostalih mjesta Hrvatske. Najuspješniji gradovi, ako se ne razvijaju, već počnu stajati u mjestu, nazadovat će. Zato smo i osmislili slogan DUSTRA voli Dubrovnik, jer mi to možemo otvorena srca i reći. Ukoliko netko misli da Dubrovnik treba biti neuspješan kao Metković ili uspješan koliko je uspješna Hrvatska, neka ne glasa za DUSTRA-u. - rekao je Raguž.
Raguž je predstavio i pano obećanja koji namjerava postaviti na Stradun, najvjerojatnije na zvoniku, ukoliko za to dobije dozvolu nadležnih gradskih službi. Riječje o panou na kojem bi uz Raguža i ostali kandidati za gradonačelnika trebali napisati tri obećanja koja će ispuniti ukoliko na izborima dobiju povjerenje birača. Na taj pano obećanja on je napisao veće plaće djelatnicima gradskih poduzeća, veće mirovine i besplatan vrtić i produženi boravak u školama.

Inače, Ragužje naglasio kako se problem mladih koji ne mogu do stana može riješiti gradnjom stambenog naselja. Naglasio je kako će umirovljenicima povećati dodatak na mirovine, ali i najavio pomoć dubrovačkim iznajmljivačima, konkretno uvođenje kreditne linije od 50 tisuća kuna namijenjene za podizanje kategorije apartmana.

Župan Nikola Dobroslavić i saborski zastupnici Branko Bačić i Mato Franković uputili su otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću u vezi s gužvama na državnoj granici:

Pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,

Uvođenje uredbe Europske unije kojom se postrožava kontrola na državnim granicama dovela je Dubrovnik te Dubrovačko-neretvansku županiju u još goru poziciju od one u kojoj se godinama nalaze zbog prometne izoliranosti odnosno činjenice da smo eksklava koja kopneno graniči s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom.

Višesatne gužve na granicama Hrvatske na krajnjem jugu države već su u ovom vikendu naslutili kakav nas kaos čeka kada turistička sezona krene u punom intezitetu.
Stoga Vas molimo da se zauzmete kod rješavanja ovog problema koji će u narednim tjednima samo postajati sve veći i veći.

Naš je prijedlog da se na graničnim prijelazima umjesto sustavne kontrole svakog vozila dopusti MUP-u da kao i do sada odrađuje ciljane kontrole te da se omogući formiranje posebne trake kojom bi se preko graničnih prijalaza isključivo mogle kretati osobe koje su stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije, što bi dokazivali identifikacijskim dokumentima.

Smatramo da je ovakva organizacija prijelaza na državoj granici izvediva te da bi omogućila stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije da se bez većih problema kreću iz jednog dijela Županije/države u drugi. A to je najmanje što smo kao eksteritorij do kojega još uvijek nije došla autocesta te se tek ima početi graditi Pelješki most, zaslužili.

U nadi da ćete razumjeti naš problem te ga riješiti na nama prihvatljiv način,

Župan Nikola Dobroslavić
Saborski zastupnik Branko Bačić
Saborski zastupnik Mato Franković

U organizaciji Županije dubrovačko-neretvanske i Društva građevinskih inženjera Dubrovnika, stručna rasprava o utjecaju voda na području Dubrovnika i Neretve održana je danas u Velikoj vijećnici. Bilo je riječi o utjecaju projekta Gornji Horizonti u susjednoj BiH, ali i o dubrovačkim izvorištima vode, ponajviše o Ombli.

Predavanje je održao dipl. ing. građ. Tomislav Paviša iz Društva građevinskih inženjera Dubrovnik na temu "Glavni izvori pitke vode u Dubrovniku, danas i sutra". Dotaknuo se utjecaja projekta Gornji Horizonti na dubrovačko područje. Naime, radi se o projektu u sklopu kojega se gradi hidroelektrana Dabar. Inače, Županija dubrovačko-neretvanska u više navrata je napominjala kako ovaj projekt može biti vrlo štetan za okoliš, bioraznolikost, poljoprivredu, marikulturu i turizam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Paviša je rekao kako dubrovačkoj regiji slijedi neizvjesno razdoblje jer se sanacijski radovi u Trebinju moraju nastaviti s obzirom na to da je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i povećan uzgon u temeljima brane što će, kako je napomenuo Paviša, "prouzročiti velika smanjenja minimalnih protoka na Ombli i Dubokoj ljutoj". Napomenuo je kako je prije "putem ponora iz Trebišnjice dolazila veća količina voda, što sada nije slučaj zbog izgrađenog betonskog kanala i smanjenja dotoka iz akumulacije Gorica".

Dodao je kako su "izgradnja podzemne akumulacije HE Ombla i spajanje na postojeću akumulaciju Gorica u Trebinju jedina trajna rješenja za osiguranje dovoljnih količina pitkih voda."

- Pitka voda i interesi javne vodoopskrbe su bili i ostali iznad svih ostalih interesa, stoga projekt podzemne akumulacije HE Ombla treba dalje razvijati kao projekt od strateškog javnog interesa. - rekao je Paviša, dodajući kako će se i stanje na Dubokoj ljutoj poboljšati kad se uz izgradnju drugog dovodnog tunela uz projekt HE Dubrovnik II kad "pokrene projekt povezivanja vodovoda Duboke ljute s izvorom Ombla".
Nekadašnji glavni projektant HE Ombla kao i glavni idejni projektant HE Dubrovnik II Zvonimir Sever također je govorio na ovu temu. I on je kazao da treba "aktivirati višenamjenski projekt HE Ombla oko koje se digla velika buka".

- Nije ona građena samo za proizvodnju električne energije nego i za vodoopskrbu. I taj projekt je koncipiran tako da je jedan dio projekta izdvojen i da se taj zahvat napravi. Taj zahvat je stavljen na više horizonte da se izbjegne mutnoća koja pogađa Dubrovnik. Ako već građani ne žele energetski projekt, trebalo bi se razmišljati o ovom drugom projektu vodoopskrbe. - objasnio je Sever.

Njegove riječi komentirao je župan Nikola Dobroslavić.
- Ne mogu stručno komentirati, ali mogu reći ono što smo mi u raspravama imali, kako javnima tako i na Županijskoj skupštini. Velika su protivljenja javnosti za HE Ombla. Županijska skupština je donijela deklaraciju protiv tog projekta. I mi taj projekt smatramo opasnim za okoliš. - rekao je Dobroslavić, a odgovorio mu je Sever koji je ustvrdio "da su argumenti protiv HE Ombla bili iracionalni" te je napomenuo "kad se već javnost protivi energetskom projektu, trebalo bi napraviti spomenuti vodooprskrbni zahvat".
Renato Buljan s Hrvatskog geološkog instituta govorio je više o deponiju na Grabovici, objasnivši kako "Grabovica egzistira tridesetak godina gdje su se skupljala onečišćenja u formi koja za sad drži, a kad to bukne i procuri doći će na Omblu koja će biti neupotrebljiva i to je realna opasnost". Zaključeno je kako "Grabovica što prije mora postati prošlost".
Inače, na ovom stručnom predavanju govorio je i član Uprave Vodovoda Pero Mišković, koji se dotaknuo pitanja sigurnosti, napominjući kako je Vodovod u 2014. godini potpisao ugovor o izradi EU projekata, a gro tih projekata su usmjerene ka sigurnosti vodoopskrbe". Najavio je i kako se do jeseni očekuje pročistač za vodu.

Također, prof.dr.sc. Mijo Vranješ s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu održao je predavanje na temu "Održivo gospodarenje vode u slivovima Neretve i Trebišnjice, hidrologija i hidrogeologija". Kazao je kako "svjedoci smo svjedoci da da se izdiže more koje ima sve veći utjecaj na uzvodno područje Neretve".
- Sam proces zaslanjivanja dugo proučavamo. Uspostavljen je i sustav mjerenja. Zaključeno je da u rijeku Neretvu uvlači more uzvodno do Metkovića do Dračeva. Kad su mali protoci, dosta je visoka zaslanjenost. - napomenuo je Vranješ.

Zaključio je kako u svijetu postoje tehnička rješenja koji mogu spriječiti prodor soli u Neretvi, za što je naveo primjer rijeke Mississippija, a za što, kako vjeruje, u Hrvatskoj još nije moguće ostvariti.

Stručnoj raspravi je nazočio i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Željko Bigović.

Zakon koji je Vlada donijela kako bi spasila Agrokor u središtu je pozornosti hrvatske javnosti. I dok neki smatraju kako se radi o izravnom pogodovanju sad već bivšem predsjedniku uprave ove tvrtke Ivici Todoriću, drugi pronalaze i pozitivne strane ovoga slučaja, prvenstveno u smislu spašenih radnih mjesta. Dubrovački političari Mladen Gojun (SDP), Željko Raguž (DUSTRA) i Valentin Dujmović (HNS) kazali su što oni misle o „Lex Agrokor“. Također, HDZ-ov Mato Franković, koji je kao saborski zastupnik izglasao ovaj zakon, nije odgovorio na telefonski poziv portala Dubrovnikpress.hr.

Predsjednik SDP-a Mladen Gojun kazao je što on mislio ovoj temi.
- Iako to nije moje područje, ali prateći sve što se događalo s Agrokorom, mislim da je zakon loš. Mislim da je to pogodovanje Agrokoru i bankama, a ne malim dobavljačima i zaposlenicima. - kratak i jasan je bio Gojun.
Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž kazao je „kako je dugo radio u Agrokoru zbog čega možda nije objektivan", ali je i napomenuo da će „biti konkretan i jasan“.

- Dakle, situacija je takva da su mali ugostiteljski objekti i trgovine zatvarane, za deset, stotinu ili tisuću kuna. A ovdje je došlo do velikog iznosa duga za kojega država do sada nije reagirala. Dakle, netko je normalno omogućio poslovanje Agrokora sve do sada. Isto tako, ovaj zakon bi bio dobar da se odnosio na neke koji su se našli u sličnoj poziciji. Ali, nije se odnosio na njih. Zato sigurno da nije pravedan jer svi koji su bili u sličnim situacijama bi prolazili na drugačiji način. Dakle, išli bi u stečaj, a ovdje je tvrtka opstala. - objasnio je Raguž.

- Jako je lijepo da će ljudima ostati radna mjesta, i meni je tu zaista najviše žao male radnike i zaposlenike Agrokora kojima želim sve najbolje. Ali, unatoč tome država je imala izdvojeno mišljenje nego što je imala za bilo koga drugoga. - precizirao je Raguž.

Predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović rekao je kako „osobno misli da je trebalo zaštiti dobavljače, poljoprivrednike i male OPG-ove koji su ostali nezaštićeni“.
- Da su se prihvatili amandmani HNS-a u Saboru i da nije bilo sujete koja je prevladala kod vladajuće koalicije Mosta i HDZ-a danas ne bi imali problem koji imamo. S druge strane, imamo primjer naše bolnice u županiji koja kasni 852 dana s plaćanjem lijekova i prijeti joj obustava ispostave lijekova od strane dobavljača. Stoga, prema mojemu mišljenju, puno kvalitetnije bi bilo podmiriti dugove bolnice i brinuti o zdravlju naših građana, uložiti u adekvatnu opremu dubrovačke bolnice nego spašavati privatnu kompaniju. - zaključio je Dujmović.  

Zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić uputio je otvoreno pismo, kako se navodi u priopćenju, Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru unutarnjih poslova Vlahu Orepiću vezano za situaciju na granicama RH zbog postrožene kontrole koju je nametnula Europska unija.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Obraćavam se ovim putem kako bih Vam ukazao na nužnost žurnog i odlučnog djelovanja po pitanju nedavnih izmjeni odredbi članka 8. Zakonika o schengenskim granicama, koje se odnose na provedbu granične kontrole, a koje su diljem Hrvatske, ali naročito na jugu rezultirale potpunim kaosom na graničnim prijelazima, a turistička sezona još nije niti počela.

Potpuno svjesni sigurnosne situacije u Europi, kao i činjenice da je Hrvatska „odgovorna članica Europske unije“, apeliram na Vas da se posebna pažnja posveti graničnim prijelazima na istoku i zapadu Dubrovačko-neretvanske županije, poglavito u svjetlu nadolazeće sezone.

Od uspostave novog režima provjera nametnutih od strane Europske unije 7. travnja, praktički nijedan autobus prema ili iz županije nije stigao na svoje odredište na vrijeme. Prometni čepovi na granici kod Neuma, ali i na Karasovićima su svakodnevna pojava, a čak i ako u potpunosti zanemarimo činjenicu da smo u Velikom tjednu kada će brojni žitelji županije putovati negdje, ostaje nam aspekt turističkih dolazaka, kao i očekivanog velikog broja putnika koji će kroz našu županiju i Konavle putovati dalje prema svojim zemljama poput Crne Gore ili Albanije.

Također, već godinama na širem dubrovačkom i konavoskom području turistička sezona počinje s Uskrsom, a višesatno čekanje na granicama najgori je mogući doček za goste od kojih više manje svi živimo.

Turizam čini veliki udio hrvatskog BDP-a, a suvišno je napominjati koliko u tome sudjeluje Dubrovačko-neretvanska županija s milijunima posetitelja svake godine, kao i dvoznamekastim rastom broja gostiju.

Situacija na graničnom prijelazu Neum je posebno loša, a tamošnje vlasti već najavljuju prosvjede s obzirom na prometne čepove koji se već stvaraju, a još nije niti sredina travnja. Pretvarati se da to na nas neće utjecati bilo bi jednako guranju glave u pijesak, a slične, ako ne i teže prizore možemo zasigurno očekivati i na GP Karasovići s obzirom na veliki tranzit koji se događa tom granicom.

S poštovanjem i vjerom u žurno rješenje,
Božo Lasić, zamjenik načelnika Općine Konavle

Na konferenciji za novinare koju je sazvao s temom problema prelaska granice kod Neuma kandidat SDP-a za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić odgovorio je i na novinarsko pitanje što misli o obuhvatu projekta golfa na Srđu.

Što je rekao Penić pogledajte u priloženom videu.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=L4VqUzhpPY8"]

Ususret konferenciji za novinare na kojoj će gradonačelnički kandidat DUSTRA-e Željko Raguž i službeno predstaviti svoje zamjenike, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, to će biti Ivana Šepak i Rikard Rossetti.

Ivana Šepak, inače turistička djelatnica, predsjednica je Žena DUSTRA-e. Kapetan Rikard Rossetti bivši je hrvatski veleposlanik u Argentini, nekadašnji zamjenik župana Ivana Šprlje i savjetnik gradonačelnika Andra Vlahušića za more i priobalje. Za pretpostaviti je kako će Šepak biti zadužena za društvene djelatnosti, a Rossetti za komunalne.

Rossettija nije potrebno previše niti predstavljati jer zasigurno se radi o osobi s puno osobnog i poslovnog iskustva, koje bi moglo biti od ogromne važnosti u samoj kampanji ove stranke. S druge strane, Šepak je sasvim novo lice, koje predstavlja DUSTRA-inu mladost, na koju se sam predsjednik ove stranke u svojim javnim istupima itekako ponosi.

Očito Raguž smatra kako mu polet i energije Ivane Šepak te iskustvo i involviranost u mnoge dubrovačke prilike Rossettija zapravo predstavljaju idealan spoj mladosti i iskustva.