U okviru EU-projekta „Humanitarni paket za Dalmaciju i Primorje" na kojemu je Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik partner započelo je s prvom podjelom paketa hrane korisnicima zajamčene minimalne naknade.

Gradsko društvo Crvenog križa Split je prijavitelj, a Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik jedno je od 18 provedbenih partnera u EU-projektu „Humanitarni paket za Dalmaciju i Primorje". Projekt je odobrilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a financiran je iz Fonda europske pomoći za najugroženije (FEAD). Projekt je, za Dalmaciju i Primorje, ukupno financiran u iznosu od 8.317.864,04 kn, a za cijelu Hrvatsku u iznosu od 86 milijuna kuna.

Cilj projekta je podjelom paketa hrane (tri podjele) i higijenskih potrepština (jedna podjela) tijekom ove godine pomoći najsiromašnijim sugrađanima koji žive ispod granice siromaštva.

Ovaj projekt usmjeren je na pomoć lokalnoj zajednici, a Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik provest će ga u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Dubrovnik i svim jedinicama lokalne samouprave na području djelovanja Dubrovačkog Crvenog križa i to Grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko Primorje, Ston, Janjina i Mljet.

Paketi će se dijeliti korisnicima zajamčene minimalne naknade iz evidencije Centra za socijalnu skrb Dubrovnik.

Korisnici iz Dubrovnika i Župe dubrovačke pakete će preuzeti u skladištu Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, Obala pape Ivana Pavla II 61, a korisnicima iz ostalih jedinica lokalne samouprave paketi će biti podijeljeni u njihovim mjestima stanovanja.

DPP

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Gruda 29-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo računalne prijevare.

Sumnjiči se da je od sredine rujna prošle godine do sredine ožujka ove godine, iskoristivši povjerenje vlasnice ugostiteljskog objekta s područja Dubrovnika u kojem je radio kao zaposlenik, zlouporabio karticu tekućeg računa obrta koja mu je kao djelatniku bila povjerena. Tako je s tekućeg računa obrta u 94 navrata podigao ukupni novčani iznos od gotovo 19 tisuća kuna koji je uplaćivao na račun  sportske kladionice otvorenim na njegovo ime.

Osumnjičeni je rano jutros, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave durovačko-neretvanske.

A.B.

Župan Nikola Dobroslavić primio je u Palači Ranjini veleposlanika Republike Kine u Republici Hrvatskoj NJ.E. Hu Zhaominga. Budući da je kineski veleposlanik Zhaoming prvi put u posjeti Dubrovačko-neretvanskoj županiji, župan Nikola Dobroslavić upoznao ga s povijesnim, kulturnim i gospodarskim značajkama županije. Istaknuo je da je turizam najvažnija gospodarska grana u županiji, ali i naglasio važnost poljoprivrede u Neretvanskoj dolini.

Također, veleposlanik Zhaoming naglasio je zadovoljstvo što se konstantno povećava broj kineskih turista te izrazio želju za produljenjem turističke sezone budući da Kinezi vole putovati u postsezoni, a čime bi se taj broj dodatno povećao. Župan je naglasio važnost Zračne luke Dubrovnik te nužnost boljeg povezivanja s Kinom, a kao preduvjet svih budućih regionalnih suradnji.

Razgovaralo se i o mogućim investicijama, pri čemu je župan Dobroslavić kazao kako je naša županija otvorena za sve oblike investicija te stoji na raspolaganju za pomoć potencijalnim kineskim investitorima.

Na sastanku je bilo i riječi o predstojećem posjetu visoke kineske delegacije Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Župan Nikola Dobroslavić zahvalio se na posjeti kineskom veleposlaniku Zgaomingu nakon čega su razmijenili prigodne poklone.

Z.R.

HDZ Orašac pohvalio se na svojem Facebook profilu sanacijom ulice od trga prema magistrali u ovom mjestu. Bio je to amandman HDZ-a na proračun za 2016. godinu pa stoga HDZ nije propustio naznačiti kako je to očigledno njihov projekt.

Uz "hash tag" oznaku, inače bogomdanu za sve one što imaju problema za izraziti vlastite misli, tako je napisano: #realiziranjošjedanamandman, #idemodalje, #vjerodostojono, #vrijemeje.

Osim za HDZ neizbježnog tipfelera u riječi "vjerodostojno", očito će dio slogana ove stranke uz nadolazeće lokalne izbore biti upravo "vrijeme je". Baš tom oznakom uz ovu objavu jasno je kako u HDZ-u koriste realizaciju projekta sanacije ove ulice, koja je kako navode bila urušena "na više pozicija zbog utjecaja velikih kiša, korijenja stabala a i samog zuba vremena".

- Stav HDZ-a je jasan već desetak dana. Ne radi se o nekakvoj osveti ili mržnji HDZ-a prema gradonačelniku. To nije tako! Sudjelovali smo na početku u izradi proračuna i nećemo ga podržati jer veliki dio naših amandamana ostao u potpunosti nerealiziran. Tišti nas i što su potpuno izostali prihodi iz EU fondova.- kazao je Franković na proračunskoj sjednici Gradskog vijeća.

Ako je već razlog zbog kojega HDZ-ovci nisu dignuli ruke za usvajanje proračuna bila u "nerealiziranim amandmanima", onda se bedasto hvaliti projektom koji je realiziran upravo zahvaljujući tome što su amandmani bili uvršteni u prijašnje proračune i rebalanse proračuna, odnosno zahvaljujući suradnji s dosadašnjim gradonačelnikom Vlahušićem.

No, kad je HDZ u pitanju dvostruka mjerila i licemjerje neizbježna je realnost.

Župan Nikola Dobroslavić sastao se s predstavnicima vlasnika ribogojilišta Riba Mljet koje su predvodili Mljećani iz Amerike Ivo Dabelić i Bil Čumbelić, direktorom tvrtke Alenom Krkićem te načelnikom Općine Mljet Đivom Marketom.

Predstavnici Ribe Mljet obavijestili su Župana  o pokrenutom uzgoju ribe na novoj lokaciji Galičnjak sukladno koncesiji i zahvalili na brzom postupku koncesioniranja. Također, najavili su proširenje posla u moru i na kopnu te zamolili jednaku podršku Županije.
Župan Dobroslavić čestitao im je na uspješnom projektu, obećao jednaku podršku i dalje te naglasio lijepi primjer kako vezanost za stari kraj može rezultirati uspješnim poslom na korist ulagača i Općine Mljet. Na sastanku su sudjelovali i strani stručnjaci iz Nizozemske i Izraela koje tvrtka koristi te se razgovaralo o mogućnosti prijenosa znanja ustanova iz njihovih zemalja našem ribarstvu i marikulturi.

Z.R.

Konferencija za novinare povodom ovogodišnje manifestacije Dana kršćanske kulture održana je u četvrtak, u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Na konferenciji su govorili dr. sc. Miro Radalj, ravnatelj manifestacije Dana kršćanske kulture, dr. sc. Joško Mikuš, pročelnik Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, i dr. sc. Slavica Stojan, članica Vijeća i predsjednica Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, dok je moderator bio Nikša Sentić.

Dani kršćanske kulture u Dubrovniku održat će se od subote, 1. travnja, do ponedjeljka, 10. travnja, na različitim lokacijama, odnosno do 11. travnja u Splitu i Šibeniku. Na konferenciji je rečeno kako je cilj manifestacije promicanje i ukazivanje na ona djela, autore i događaje na kojima je izgrađena europska kultura i na čijim temeljima stoji i hrvatska kulturna baština, a obuhvaća bogat društveni, kulturni, umjetnički i duhovni program.

U Dubrovniku se ova manifestacija organizira dvanaesti put, ove godine u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije u suradnji s nakladnom kućom „Verbum“ iz Splita.

Pročelnik Vijeća Mikuš izdvojio je neka događanja u sklopu ovogodišnje manifestacije koju će u subotu, 1. travnja, otvoriti dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike u 19.30 sati, nakon čega će uslijediti koncert „Pogledaj Gospode“ Katedralnog zbora iz Đakova i mješovitog pjevačkog zbora „Cappella Odak“ iz Zagreba.

Što se tiče glazbenog programa u Dubrovniku izdvojio je korizmeni koncert duhovne glazbe u utorak, 4. travnja, u pravoslavnoj crkvi sv. Blagovijesti Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora,korizmeni koncert u subotu, 8. travnja, na kojem će Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovački komorni zbor uz ostalo premijerno izvesti „Salutis aram Blasius“ Tomasa Restiaia, te na zatvaranju manifestacije, 10. travnja, koncert dubrovačkih zborova i klapa koji je priredio maestro Krešimir Magdić, a na kojem će se moći čuti i napjev iz Konavala „Gospin plač“.

Napomenuo je kako će ove godine biti i 20 godina od kada je započeo križni put na Srđ, te da će u Noći muzeja, uz obilazak dominikanskog samostana i katedralne riznice, u franjevačkom samostanu Male braće na poseban način biti obilježeno 700. godina najstarije europske ljekarne u kontinuitetu.

„Ne bi se ovi dani mogli osmisliti i odvijati da nema vrlo dobre suradnje mnogih čimbenika kulturnoga i znanstvenoga života našega grada, primjer je i suradnja s Maticom hrvatskom ogranak Dubrovnik, ali i s onima koji su godinama uključeni, Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovački komorni zbor, Srpska pravoslavna općina Dubrovnik te ekipa entuzijasta iz Fotokluba 'Marin Getaldić'“, kazao je pročelnik Mikuš.

Članica Vijeća Stojan rekla je kako će u svom predavanju „350. obljetnica Velike trešnje u Dubrovniku“, koje je organizirano u suradnji s Maticom hrvatskom, javnosti uz obilježavanje ovog teškog događaja za Dubrovnik predstaviti i osobni pogled jednog dubrovačkog aristokrata na cijeli taj nemili događaj. „Tom fenomenu prišla sam s ljudske strane čitajući kako je potres doživio čovjek s imenom i adresom. Čovjek koji je u tom potresu izgubio većinu svoje obitelji.

Spomenula je i otvaranje arheološke izložbe „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ u srijedu 5. travnja u atriju Palače Sponza, te izložbu „Crkve našega Grada“ kojom će u suradnji s Fotoklubom „Marin Getaldić“ biti predstavljeni eksterijeri i interijeri dubrovačkih crkvica i kapelica.

Ravnatelj manifestacije Radalj rekao je kako je iznimno zadovoljan programima koji su ponuđeni u sva tri grada, te kako zaista pokazuju bogatstvo tradicije koju baštinimo. Ujedno je zahvalio i medijima što su svih ovih godina pratili sva događanja te na taj način pomogli da se lakše ostvare ciljevi manifestacije Dana kršćanske kulture.

U ponedjeljak, 10. travnja, manifestaciju će u crkvi Male braće nakon koncerta duhovnih skladbi u izvedbi dubrovačkih klapa i zborova, u 21 sat zatvoriti dubrovački biskup.

U okviru ove manifestacije dodjeljuje se nagrada Andrija Buvina za doprinos kršćanskoj kulturi, a koje je dobitnik ove godine Robin Harris.

Osim u Dubrovniku Dani kršćanske kulture održavaju se u Splitu i Šibeniku, a pokrovitelji su: predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Splitsko-makarska nadbiskupija, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik.

Točan raspored događanja možete pronaći na web stranicama Dubrovačke biskupije i stranicama Dana kršćanske kulture 2017.

Dubrovačka biskupija

Župan Nikola Dobroslavić primio je u Palači Ranjini učenike Politehničke škole Subotica. Budući da se radi o njihovom prvom posjetu Dubrovačko-neretvanskoj županiji, župan Dobroslavić upoznao ih je s povijesnim, kulturnim i gospodarskim značajkama županije.

Naime, učenici borave u Dubrovniku do nedjelje, a u sklopu boravka uključena ima je i posjeta Obrtničkoj i tehničkoj školi Dubrovnik. Riječ je o školi koja provodi programe više tehničkih zanimanja (elektrotehnika, graditeljstvo, strojarstvo, arhitektura), a posebno je zanimljivo što se po prvi put u povijesti u jednom razrednom odjeljenju arhitektonskih tehničara nastava odvija isključivo na hrvatskom jeziku.

Dolazak i boravak 15 učenika, ravnatelja, razrednice i savjetnice predsjednice Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) omogućen je uz zajedničku suradnju Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovačke biskupije i Ženskog đačkog doma u Dubrovniku.

Ovim događajem želi se pružiti potpora hrvatskoj zajednici Hrvata u Vojvodini i uspostavljanju prijateljskih odnosa između dviju škola. U sklopu njihovog dolaska, osim međusobnog druženja učenika, predviđa se i razgledanje Dubrovnika te izlet u Ston.

DPP

Udruga Franak dobila je u posjed kopiju pravomoćne presude za preplaćene kamate u jednome euro kreditu te je dobila informaciju da takvih presuda ima više. Radi se o pravomoćnojpresudiŽupanijskoga suda u Osijeku, kojom se nalaže Splitskoj banci d.d. da isplati tužitelju cca. 12.500,00 kn plus pripadajuće zatezne kamate, jer Splitska banka nije poštovala ugovorene odredbe o promjeni kamatne stope. Radi se o relativno malome kreditu od cca. 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Saznajemo da ima više takvih pravomoćnih presuda, donesenih zbog nepoštovanja ugovornih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi od strane Splitske banke.

Splitska banka ugovarala je u kreditima za poticanu stanogradnju (POS) promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja na temelju promjene 6M EURIBORA, i to samo ako se euribor u polugodišnjem razdoblju između dvaju datuma kada se eventualno mijenja kamatna stopa, promijeni više od jednoga postotnoga boda. U jednome takvom polugodišnjem razdoblju euribor se smanjio za 3 i više postotnih bodova, ali Splitska banka nije smanjila za taj iznos kamatnu stopu nikome od dužnika. Neki dužnici su to shvatili i pokrenuli sudske postupke te su dobili pravomoćne presude u svoju korist.

Nakon što je Splitska banka uvidjela da će izgubiti sve takve sudske sporove, pokrenula je proces nagodbi s dužnicima, pa je nudila i još uvijek nudi takvim dužnicima vraćanje preplaćenih anuiteta + zateznu kamatu unazad 5 godina.

Udruga Franak upozorava dužnike da to nije pravilan način izračuna preplaćenih kamata. Da bi se izračunale preplaćene kamate potrebno je u svakome anuitetu odrediti koliki je trebao biti udio kamate po ugovoru, a koliki je udio kamate naplaćen, pa se onda mora za svaku takvu uplatu anuiteta izračunati razlika naplaćene kamate i kamate koja je trebala biti naplaćena da je poštovan ugovor. Sve se te razlike zbrajaju i onda ukupna suma čini ukupno preplaćenu kamatu. Tome se mora po svakoj preplati kamata dodati i pripadajuća zatezna kamata. Splitska banka nudi nešto niže iznose, jer je razlika anuiteta manja od razlike kamata. Ako se nudi razlika anuiteta, onda se mora korigirati i glavnica u skladu s otplatnim planom za ugovorenu manju kamatnu stopu, a ne za kamatnu stopu koju je banka primjenjivala po sustavu ako prođe prođe (APP).

Nevjerojatna je bahatost i sloboda „hrvatskih“ banaka za koje je kolektivno presuđeno da su ugovarale nepošten način promjena kamatnih stopa, a čak i kada su izuzetno ugovarale pravilan način promjena kamatnih stopa, unatoč tome su opet postupale svojevoljno i van-ugovorno. Kruna svega jest nezakonito van-ugovorno određivanje kamatnih marži početkom 2014. godine, na temelju kojega dan-danas banke određuju kamatne stope u cca. 200 000 kredita, a čak i u konvertiranim CHF kreditima banke su iskoristile pravnu prazninu u Zakonu o konverziji i opet tipskim ugovornim odredbama nametnule dužnicima visoke kamatne marže.

Nevjerojatna je inertnost države, pri čemu mislimo na HNB, Ministarstvo financija, državne inspekcije i DORH – koji mirno gledaju otimanje novca iz džepova hrvatskih građana.

Uvjereni smo da bi sposoban državni aparat, kakav mi očigledno nemamo, našu zemlju podigao na nivo razvijenijih zemalja EU-a, i to samo zahvaljujući prekidanju bankarskih nezakonitih postupaka.

Nadamo se da će tematska sjednica Odbora za pravosuđe i Odbora za financije i proračun, koja će se održati 5. travnja 2017. s početkom u 11.30 u Hrvatskome saboru, u dvorani Ivana Mažuranića, odgovoriti na najvažnija pitanja koja se tiču nezakonitih postupanja „hrvatskih banaka“, nakon čega očekujemo promptno postupanje državnih institucija na konačnome zaustavljanju bankarskih manipulacija kamatnim stopama.
Tko zna koliko još ima pravomoćnih presuda protiv banaka za koje i ne znamo?

Tko zna koliko se dužnika nagodilo s bankama, pa i ne znamo da su banke priznavale svoje nezakonite radnje, jer je to prošlo ispod radara javnosti?

Pozivamo još jednom sve dužnike koji su prije 1.1.2013. ugovorili kredite s promjenjivom kamatnom stopom da se jave Udruzi Franak radi ispitivanja svojih mogućnosti za podizanje privatne tužbe za vraćanje preplaćenih iznosa kamata na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Napominjemo još jednom da dužnici u konvertiranim CHF kreditima trebaju čekati na novu reviziju Vrhovnoga suda, jer ćemo nakon toga imati jasniju sliku što činiti.

Pozivamo dužnike u kreditima s nezakonito ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom da podignu revoluciju bez puške i metaka, revolucija je moguća, ali svatko tko je oštećen mora se pobrinuti da revolucija ne prođe bez njegova sudjelovanja!

Banke su nam dužne milijarde kuna preplaćenih kamata!

Udruga Franak i dalje štiti pravo i pravdu, u inat nepravdi i postupanjima nepoštenih banaka!

Udruga Franak

Tri četvrtine kanalizacijskih cijevi ispod povijesne jezgre trenutno je začepljeno, a projektu sanacije ne može se još pristupiti zbog neusvajanja proračuna. Naime, zbog pada proračuna Vodovodu Dubrovnik Ministarstvo financija odbilo je izdati suglasnost za zaduženje uz koje bi se pristupilo izvođenju projekata u vrijednosti od 50 milijuna kuna. Među projektima koji bi se ovim novcima realizirali je i kanalizacija u povijesnoj jezgri.

Predsjednik Uprave Vodovoda Valentin Dujmović za portal Dubrovnikpress.hr je kazao kako se nada kako će se najesen pristupiti ovom projektu.

- Mi ćemo već kroz 15-ak dana raspisati natječaj za ovaj projekt, a u njegovu realizaciju krenut će se donošenjem proračuna kad bi suglasnost ministra Zdravka Marića trebali dobiti. - rekao je Dujmović.

- Situacija u kanalizacijskom sustavu u Gradu je jako loša, tri četvrtine cijevi su začepljene. Mi smo prije sanirali područje od Porta do Orlandovog stupa, a preostaje još riješiti drugi dio povijesne jezgre. - kazao je Dujmović.

Dodao je da je odgovornost na gradskim vijećnicima koji nisu podržali proračun za 2017. godinu.
- Tko će biti kriv ako se nešto loše dogodi? Hoću li ja biti kriv kao predsjednik Uprave Vodovoda jer se projektu sanacije zbog njihove odluke ne može pristupiti? - izričit je za portal Dubrovnikpress.hr bio Dujmović.
Što se tiče samog projekta, više je rekao Tonči Janković iz splitske tvrtke Anafora, specijalizirane upravo za sanacije kanalizacijskih sustava povijesnih jezgri. On je sudjelovao tako na sanaciji starih Dioklecijanovih kanala, povijesne jezgre Pule... Na ovom dubrovačkom projektu sudjelovat će, kako je rekao, kao savjetnik.

- Dubrovnik je specifičan! Garantiram da Dubrovnik ima najkvalitetniju staru odvodnju na ovim područjima. I, vjerujte mi, ispod Straduna krije se neprocjenjivo blago po načinu izgradnje i funkcioniranju za ono doba. Međutim, urbanizacija, ritam života i brzina priključivanja restorana učine svoje. - objasnio je Janković.

- Postoji nemogućnost spajanja na novi sustav odvodnje i prisiljeni smo koristiti stare kanale. Ti stari kanali došli su do zasićenja i potrebna je hitna rehabilitacija. Projekt je napravljen i radit će se jedinstvena sanacija da se kanalizacija zadrži u izvornom obliku taj stari kanal, ali da se sanira odvodnja. Pronađen je jedinstven koncept i bit će zasigurno obrađivan u dosta naučne literature kad se to napravi. - pojasnio je Tonči Janković iz tvrtke Anafora.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske ocijenio je da su najave ministra zdravstva Milana Kujundžića o povećanju liječničkih plaća izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, pravno neutemeljene. Naime, Kujundžić je kazao kako će „do kraja godine biti donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni“.

No, sindikalisti upozoravaju kako se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ne uređuju plaće nego djelatnost.

Ministar Kujundžić je osim povećanja plaća rekao i da se na razini Ministarstva i Vlade pokušava s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta te da neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

Dubrovkinja i članica republičkog odbora Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Ljiljana Ban, koja inače radi kao djelatnice Odjela za prehranu i dijetetiku OB Dubrovnik, za portal Dubrovnikpress.hr također je prokomentirala najavu povećanja plaća liječnicima koji više rade kroz navedeni zakon.

- Kao član republičkog odbora Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske u cijelosti podržavam stav i izjavu našeg
predsjednika Stjepana Topolnjaka koji je pojasnio da je zdravstvo javna služba i plaće zaposlenih u javnim službama uređuju se
Zakonom o plaćama, uredbom Vlade i kolektivnim ugovorima. - rekla je Ljiljana Ban.

- Plaća se ugovara za radno vrijeme, a plaće po učinku se ostvaruju u privatnom sektoru. Stoga, da bi se nagradilo liječnike koji više rade potrebno je utvrditi standarde i normative struke što treba riješiti Zakonom. - zaključila je Ban.

Jučer je SSZSSH u priopćenju za medije naveo "kako je nedopustivo da u medijima kruže izjave ministra koje narušavaju hijerarhiju pravnih propisa te dovode u zabludu zaposlene u zdravstvu i stvaraju diskriminaciju s osnova obrazovanja među zaposlenima u zdravstvu". Naime, kako su naveli, "Zakon o zdravstvenoj zaštiti uređuje djelatnost, a ne plaće radnika". Naglasili su kako "ministar daje liječnicima obećanja bez pravne osnove, a ključno je pitanje žele li on i ova Vlada odrediti zdravstvo kao javno ili privatno."

Lokaliziran je požar u Konavlima koji je oko podne izbio u blizini Pridvorja. Izgorjelo je oko 18 hektara borove šume, niskog raslinja i trave.

Požar je gasilo 35 vatrogasaca iz Javne vatrogasne postrojbe Konavle, Državne interventne postrojbe te dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi Čilipi i Župa dubrovačka. U poslijepodnevnim satima u pomoć je stigao je kanader.

Kako je za Dubrovnikpress.hr kazao zapovjednik JVP Konavle Mario Magud poseban oprez potreban je zbog vjetra koji se raspuhao u večernjim satima, ali ne očekuju se veći oproblemi na požarištu gdje će dežurstvo biti cjelonoćno.

D.M.

Od onih koji potpisuje Deklaraciju o zajedničkom jeziku gori su jedini oni koji tome davaju pozornost kao nečem bitnom.

Davor Mladošić