Kolinda G.K. o međunarodnom priznanju Hrvatske 1992. godine: "Pozdravljam svakog hrvatskog diplomata i diplomatkinju s kojima sam imala čast raditi u to vrijeme." U diplomaciji radila preko student servisa?!   

Davor Mladošić

Završio je i cirkus zvan Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Ne može se reći da je predstava srećom završila, vuče to sa sobom puno toga negativnoga jer Dubrovnik ovako nema vlast, što samo po sebi dakako znači nestabilno političko, ali i svako drugo vrijeme.

Prije svega, ne treba se izrugivati pošto-poto jer je to danas  privlačno u kontekstu politike. A i odveć je lako. Predstavnička tijela građana imaju svoju ulogu uz koju nedvojbeno podmazuju kotačiće demokracije, ali baš zato jer su prozor u svijet gradova, općina i županija, potrebno se zapitati gdje nas je dovelo 25 gradskih vijećnika u ove skoro pa dvije godine?

I, nakon što je sve eto završilo samouništenjem iz nekih „viših ciljeva“, jesmo li nakon generacije gradskih vijećnika proizašlih iz 2015. sretniji i pametniji?

Odgovor je jasan, ni izdaleka. No, osim samog odgovora, privlačniji je proces kojim se došlo do njega. Ono što je bilo na samom kraju balade lako je definirati. Gradonačelnici su obično meta obračuna, nerijetko i mjehur za potkusurivanje računa, gdje je političko mešetarenje glavna stavka svih odluka. U ovom slučaju, vladajuća većina u Gradskom vijeću samo je trebala izabrati pristup radnoga naziva „kako pobijediti Vlahušića“. Odabrali su zvuk loma i dolazak povjerenika pa je tu zapravo sve rečeno.

Ali, što je sa samim gradskim vijećnicima? Ako se svijet po Čorbi dijeli na pijune, pijune i šampione, pijune i masone, to je zapravo naličje dubrovačkog Gradskog vijeća.

Dovoljno je tek znati kako postoje dva tabora onih koji rijetko razumiju svoja prava i obaveze, mehanizme rada Gradskog vijeća. Između nerazumijevanja i podizanja crvene, zelene ili žute palice stvar se svodi na prepucavanja. Pri čemu uglavnom kod vladajuće većine ostaje upitno tko tu želi biti „good cop“ ili „bad cop“, Mato Franković ili Marko Potrebica. Ostale uloge se znaju ili barem uglavnom znaju, a definira ih predvidljivost. Koja tu vrijedi jednako i za dubrovačke „zelene“, kristićevce, ali i za Iva Gjaju ili Pera Vićana, koji sve nekako više podsjeća na Dickensovog Duha prošlih božića, uporno prizivajući na prošle, sadašnje i buduće savjesti, zaboravljajući pritom da je i on smrtnik.

No, nije tu ništa bolje ni na drugoj strani. Dobro, s te strane vijećnice nema „pit bullova“ pa samim tim niti odrađenog posla za gradonačelnika Andra Vlahušića, koji tako uglavnom sam ide na suparničke falange. Samo sebe objašnjava tu i da akademik Nenad Vekarić, dakle intelektualac „par excellance“, bude upamćen po istupima o - kućicama. I to dva puta. Pomalo banalno.

A možda tako Vlahušiću i paše. Čini se kako je on prvi gradonačelnik poslije demokratskog svanuća kojemu glava ipak služi za razmišljanje, možda i jer kod njega nema stranačke stege pa mu razboritosti ostaje na raspolaganje. No, sve to ne znači da njegovi vijećnici, između 25 pijuna u vijećnici, ne ostavljaju mlitav dojam osobnosti.

Hoće li se što promijeniti u idućim sazivima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika? Neće, utopistički bi bilo vjerovati da hoće. Prvenstveno zbog percepcije o politici, odnosno onih koji se već 25 godina petljaju oko raznih općinskih. Ne zbog želje da nešto promjene u vijećnicama, već tamo se motajući, kako je napisao Krleža, „kao psi oko ljudskih nogu, ali ne zbog vjernosti nego zbog mesnate mase koja im vonja oko čovjeka“.

Slovenski dirigent svjetskog glasa, dugogodišnji šef dirigent Dubrovačkog simfonijskog orkestra, maestro Anton Nanut, preminuo je jučer 13. siječnja u 85. godini života.

Ostvario je impresivnu međunarodnu karijeru, dirigirao je vodećim svjetskim orkestrima, više od njih dvjesto, a surađivao je s izuzetnim brojem solista kao što su Mstislav Rostropovič, Nikita Magaloff, Henryk Szeryng, Svjatoslav Richter, Dubravka Tomšič, Irena Grafenauer, Aldo Ciccolini, David Ojstrah, Leonid Kogan, Natalija Gutman, Marjana Lipovšek.

Svoju dugu i bogatu karijeru započeo je upravo u Dubrovniku 1958. godine gdje je radio kao šef dirigent tada Gradskog orkestra, punih sedamnaest godina. S Orkestrom je odlazio na glazbene turneje u Mađarsku, Italiju i Austriju. Maestro Nanut također je bio i ravnatelj Glazbene škole u Dubrovniku.

Svojim predanim radom učinio je mnogo za kulturu Grada kojeg je izuzetno cijenio i volio.
DSO

Temeljitom graničnom kontrolom policijskih službenika Postaje granične policije Metković, jučer oko 10.30 sati na MCGP Nova Sela, u suradnji s djelatnicima carine, u vozilu albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 27-godišnjak, a s kojim su se u vozilu nalazile još dvije muške osobe u dobi od 23 i 26 godina, svi državljani Albanije, u posebno izrađenom bunkeru u unutrašnjosti automobila pronađen je 21 paket s ukupno 12,7 kg marihuane.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja trojica albanskih državljana su uz kaznenu prijavu, zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

D.M.

Povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je sugrađanima čestitku, koju prenosimo u cijelosti:

Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani,

ove godine obilježava se 25. godišnjica  međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice, njih dvanaest, priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, a priznanjima su se pridružile i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Od samostalnosti i suverenosti, preko prvih međunarodnih priznanja, Hrvatska je hrabro gradila svoj put moderne i demokratske države, nažalost ne bez ljudskih i materijalnih žrtava, jer se na putu do današnjeg statusa ravnopravne članice Europske unije morala obraniti i od krvave agresije, a snažna uloga Dubrovnika, ne samo u obrani zemlje u Domovinskom ratu, nego i na putu do međunarodnog priznanja posve je neupitna.

Svim sugrađanima, u svoje osobno ime i ime Grada Dubrovnika, čestitam Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Gradonačelnik
Andro Vlahušić

Od idućeg četvrtka liječničke potvrde u svrhu opravdanja izostanka učenika s nastave izdavat će se samo u slučaju izostanaka duljih od tri uzastopna dana. Naime, Pravilnik o izmjeni Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera objavljen je u Narodnim novinama.

Ovim izmjenama omogućuje se i roditelju učenika da više puta godišnje samostalno opravda izostanak djeteta s nastave do tri radna dana bez pribavljanja liječničke potvrde.

Također, izostanak učenika moći će se opravdati i drugim potvrdama poput one liječnika specijaliste, uključujući i e-potvrdu o narudžbi za pregled u zdravstvenoj ustanovi.

V.S.

Pred početak prošle sjednice Gradskog vijeća moglo se čuti vijećnicu HSS-a Miru Buconić kako govori da sve to skupa nije više za nju. Radi li se o povlačenju iz politike ili pak nekom trenutnom nezadovoljstvu? Na to pitanje Mira Buconić za portal Dubrovnikpress.hr kazala je kako se radi o ovome prvom. Nakon što odradi mandat u Županijskoj skupštini, rekla je, "izlazi iz politike".

- Što se tiče Gradskog vijeća, ostala bi do kraja da nije došlo do ove situacije. Vijećnica sam u Županijskoj skupštini i tu ću do kraja odraditi svoje. Imam dosta godina, napunila sam 73 godine, nije to više za mene. Pogotovo Gradsko vijeće i sigurno, milijun posto, se više ne mislim kandidirati. Htjela sam i na prošloj sjednici tratat vijećnike, ustati se i reći da odlazim. Ali, nisam. "De facto" je Mato (Franković, op.a.) trebao tratat, ako je itko trebao tratat. Zato jer je zadnja sjednica, a u nas je npr. u Županijskoj skupštini navika je takva da predsjednik na kraju Skupštine, pred izbore, trata vijećnike. - rekla je Buconić.

NEKAD MI JE NEUGODNO SLUŠATI ŠTO SE SVE GOVORI NA GRADSKOM VIJEĆU

Tratavanje na stranu, koliko je zadovoljna samim radom ovoga Gradskog vijeća?
- Važno je da naš grad ide naprijed, a ne nazad. Našim ponašanjem mi smo pokazali da ne volimo Grad. To me boli, zato više neću biti u Gradskom vijeću. Sramota me tu nekad sjedati! Mislim da je iz saziva u saziv tu sve gore... Treba poštivati prvo sebe, a onda mjesto gdje dolaziš, ulogu koju tamo obnašaš. Sve bih vijećnike slala na obuku da znaju kako se treba vladati i ponašati, što to uopće znači biti gradski vijećnik. Mislim da većina ne zna što je to jer ne drže ni do sebe ni do svoga dostojanstva. - kazala je Buconić.
- Meni je nekad bilo neugodno slušati što se tamo govori. Pa izađem, prošetam se nakratko. Gradska vijećnica nije za stranačka prepucavanja, mislim da stranke moraju ostati van Vijeća jer se u vijećnici mora govoriti o Gradu, a ne o politici. - dodala je Buconić.

Kaže kako je zato "gad nekada ići ulicom".
- Kao prvo ukinula bih vijećnička pitanja. Osim toga što su naručena, služe za stranačka prepucavanja. Mi tamo nismo zbog prepucavanja, ljude to ne interesira. Mi smo tamo da Gradu osiguramo napredak, kulturu i ljepotu. Da im pomognemo da se osjećaju i žive kao ljudi. Na prošloj sjednici spominjali su gospare, ali u našoj vijećnici gospara više nema! - govori Buconić.

HDZ-OVA EKIPA PREMLADA JE ZA VODITI GRAD

Osvrnula se i na trenutnu predizbornu političku situaciju u Gradu.
- Napravilo se što se napravilo. Sad se spominje svečana akademija. Pa, gospodo draga, zna se što je Dan Grada i Svečana sjednica Gradskog vijeća, a što nekakva akademija. Ali, moje viđenje političke situacije u Dubrovniku je takvo da u gradu postoje dva čovjeka koji mogu voditi grad. - objasnila je Buconić,

Na pitanje koja su to dva čovjeka, precizirala je:
- Andro Vlahušić ili Dubravka Šuica! Nitko drugi! Nema trećega! Nije izgrađen taj političar. Sigurna sam u to. HDZ-ova ekipa je mlada, neiskusna...  Mislim da su i Franković i Potrebica pametni mladi ljudi, puni entuzijazma. Unatoč svemu što sam rekla o Gradskom vijeću, mislim da smo dobro surađivali. Ali, puno tu "ali"... Treba mudrosti u tome svemu. Mislim da su oni još premladi. Zato, samo Andro Vlahušić ili Dube Šuica mogu voditi Dubrovnik. - naglasila  je Buconić.

NIKAD PO VOKACIJI NISAM BILA POLITIČARKA

Osvrnula se na svoju političku karijeru.
- Od 2005. sam u politici, onda sam bila gradska vijećnica, nezavisna s liste Pera Vićana. Bila sam i dožupanica, s liste Stipa Gabrića Jamba. Nakon što je raspuštena Županijska skupština, postala sam županica. Dakle, jedina nezavisna županica u Hrvatskoj uz Krešimira Bubala, kojega su nedavno pretukli. Poslije sam ušla u HSS kad je ušao i Jambo. Ali, bila sam pasivni član stranke. Ma nikad ja nisam po vokaciji bila političarka. Bila sam građanin. I sad sam u HSS-u, a niti znam da sam u HSS-u, niti me tko zove. - kaže Buconić.
Od svega, navodi, upravo joj je iskustvo županice ostalo u najljepšem sjećanju.
- To je bilo ogromno veselje za mene. Biti na čelu najljepše županije. Žena sve to može iskoristiti više od muškarca. Tu ljepotu... Posao županice sam shvatila kao svaki drugi posao jer to "de facto" i jest posao. Puno projekata sam pokrenula, ali i završila. Dakle, spomenik braniteljima na Vjetrenom mlinu, koji sam završila. Ovi dani meda, vinski putevi na Pelješcu. Sve sam to započela. Vinski muzej smo Karamatić i ja započeli, sad svatko kaže: "Ja sam". Ali nije važno tko je što učinio. - govori Mira Buconić.

Smatra kako županije i nemaju veliki prostor za manevar.
- S ovim ustrojem i ovlastima, županije su umjetne tvorevine. Kad sam ja bila županica tu su bila jaka imena. Sa mnom su bili Komadina, Jakovčić, Čačić, Sanader u Splitsko-dalmatinskoj. Sve jaki ljudi. Komadina je imao ideju o decentralizaciji. Ali, do toga neće doći, prije će se ukinuti županije. Odluke se ne donose ovdje. Negdje drugo se donose odluke. Župani ne odlučuju, ako njihova stranka nije na vlasti. Kad sam bila dožupanica, bili smo u koaliciji sa SDP-om i HNS-om, rekla sam Jambu da ne znam kako bih se upustila u sve to. Samim tim jer po vokaciji nisam političar. Jambo mi je rekao: "Ako ništa ne budeš radila, nećeš odmoći županiji. Ako budeš sve znala, ne možeš joj pomoći". I to je tako. Županije se moraju prilagođavati svemu što se mijenja na državnom nivou. Župani to moraju prihvaćati. Nažalost, bit će tako sve dok županije ne budu imale nešto vitalno što donosi novac. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Mira Buconić.

Većina zaleđenih, odnosno puknutih vodomjera već je zamijenjena, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Uprave Vodovoda Valentin Dujmović.

Naime, uslijed velikih hladnoća brojni građani imali su problema s vodomjernim brojilima koji su pucali uslijed velikih hladnoća. Svima njima Vodovod Dubrovnik besplatno zamjenjuje vodomjere.

- Uspjeli smo iznaći novac da sami platimo vodomjere, iako su oni obaveza građana, odnosno vlasnika objekata. Mi ćemo ovaj put snositi trošak novih vodomjera, ali ubuduće ukoliko se dogodi nešto slično mi to jednostavno nećemo financijski moći podnijeti. Zato upozoravamo sugrađane da u slučaju najava niskih temperatura koriste naše upute. Dakle, treba zaštiti vodovode, bilo nekom dekom, stiroporom ili nečim sličnim kako ne bi došlo do sličnih situacija. Ili, pustiti vodu tijekom noći malo da curi, posebno oni koji su sad imali problema sa smrzavanjem vode. - kazao je Dujmović.

Kazao je kako je za vrijeme ovih hladnoća Vodovod imao oko 500 intervencija.

- Jučer smo imali informaciju da je samo na području Grada Dubrovnika 130 puknutih vodomjera, a na širem području preko 300 vodomjera koji su pukli. Sigurno da su te brojke sad još i veće. No, velika većina je već sanirana. Jedan tim dnevno mijenja njih 20, 30 i to nije veliko opterećenje. Nekoliko timova radi po cijele dane pa je i danas 10-15 ljudi bilo na terenu. - objasnio je predsjednik Uprave Vodovoda Dujmović.

Inače, kazao je kako je danas nastao problem u Orašcu gdje je "popustio magistralni cjevovod". Pojasnio je kako je problem danas saniran i "kako je voda puštena u mrežu".

U jutarnjim satima u Konavlima je ponovo padao snijeg. Kako je za portal Dubrovnikpress.hr pojasnio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Konavle Mario Magud, snijeg se već opotpio, no postoji opasnost od poledice.

- Sad se već skoro sve otopilo, jutros su ceste bile posute i očišćene od strane zimske službe Dubrovnik cesta. Nije puno padalo, najviše je bilo na Konavoskim brdima i na Kuni konavoskoj do pet centimetara snježnog pokrivača. Sve je očišćeno i prohodno, sad je sunce i sve je dobro. - kazao je Magud.

- Prognoze su dobre, ali moguće su kratkotrajne padaline poslijepodne. Ipak, pozornost treba obratiti u večernjim satima na moguću poledicu jer će prema najavama meteorologa temperatuae biti malo ispod nule pa može doći do smrzavanja. - objasnio je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Konavle Mario Magud.

V.Salvia

Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je mogućnost spajanja bolničkih odjela. Naime, Kujunžić je za Hinu izjavio kako se radi o ideji staroj desetak godina, dodajući da je došlo vrijeme da se to provede.

- Radimo analize i dosad sam obavio puno razgovora, a u ponedjeljak imam razgovor sa županima, među ostalim, i na tu temu. Uistinu je nepotrebno da na 15 do 20 kilometara udaljenosti imamo brojne odjele koji se dupliraju, a koji nemaju dovoljan broj postupaka i pacijenata. Radna verzija jest da se neće spajati uprave bolnica već odjeli. - rekao je ministar Kujundžić.

- U svim bolnicama ostat će četiri osnovna odjela - interna, kirurgija, ginekologija i pedijatrija, kao i dnevne bolnice prema postojećoj shemi. To znači da pacijent s, primjerice, neurološkim ili oftalmološkim tegobama neće trebati ići u bolnicu, gdje će biti ležeći bolesnici, nego će pregled obaviti u svom gradu. Podaci nam govore da se kroz dnevnu bolnicu i bolničke ambulante odradi više od 95 posto pacijenata, te da samo njih pet posto ima potrebu za hospitalizacijom, pa se nameće pitanje ima li zbog tih pet posto pacijenata logike držati krevete i organizirati dežurstva na dva mjesta. - objasnio je Kujundžić.

Ove promjene ne bi trebale utjecati na  rad dubrovačke bolnice s obzirom da je jedina u županiji, ali OB Dubrovnik bi zajedno s ostalim bolnicama mogla ponovo u - sanaciju.  

Naime, također u razgovoru za Hinu, ministar Kujundžić je otkrio i mogućnost ponovne sanacije bolnica. Rekao je kako su dugovi oko četiri milijarde kuna, a da bolnice mjesečno imaju manjak prihoda od pet do osam posto.

- Ova Vlada je taj problem naslijedila i morat će naći načina da to riješi, hoće li to biti neki oblici sanacije, kao dosad, ili neke druge forme, u ovom trenutku ne znam, ali novac će se morati pronaći jer ga u sustavu nema. - rekao je Kujundžić za Hinu, pojasnivši kako je "sada u zdravstvu osnovno pitanje kako s ovom količinom novca u proračunu uspjeti zadržati zdravstvenu zaštitu na istoj razini i planirati tako da deficit bude što manji".

V.S.

Povodom Dana međunarodnog priznanja RH župan Nikola Dobroslavić obratio se građanima Dubrovačko-neretvanske županije, njegovo obraćanje i čestitku prenosimo u cijelosti:

"Prije 25 godina, na dan 15. siječnja 1992. godine, samostalnu i suverenu državu Hrvatsku priznale su sve države članice tadašnje Europske zajednice i još drugih 8 zemalja, te je stoga taj datum uzet za Spomendan – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Tim priznanjem Hrvatska je i u međunarodnim okvirima nastavila svoj put kao ravnopravna i priznata članica međunarodne zajednice slobodnih i suverenih država i naroda.

Put je do međunarodnog priznanja bio obilježen konstituiranjem prvoga višestranačkog Hrvatskog sabora, 30. svibnja 1990, donošenjem Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH, 25. lipnja 1991, te Odluke o raskidu svih državnopravnih sveza RH s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, 8. listopada 1991.

U međuvremenu se Hrvatska morala braniti od velikosrpske agresije i okupacije gotovo jedne trećine svoga teritorija. Uspješna obrana u toj borbi s višestruko nadmoćnijim neprijateljem bila je čimbenik koji je priznanje učinio neizbježnim i neodgodivim.

Zahvalni smo svim braniteljima koji su svojom žrtvom omogućili to priznanje. Zahvalni smo dr. Franju Tuđmanu koji je mudrom politikom vodio Hrvatsku i doveo je do međunarodnog priznanja, kasnije i do ukupne pobjede u nametnutom ratu.

Mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ponosni smo na golem doprinos naših branitelja, ali i na važnu ulogu Dubrovnika u međunarodnom priznanju države, jer je upravo napad na Dubrovnik zorno razotkrio karakter osvajačke politike Miloševića i JNA i ogolio pravi cilj agresije na našu Domovinu.

Čestitam svim našim sugrađanima Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske."

Župan
Nikola Dobroslavić

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek poručila je iz Vukovara kako je prioritet njezina ministarstva osigurati ravnomjerni kulturni razvoj te da svi građani u svim područjima Hrvatske mogu sudjelovati u kulturnom životu.

Osim toga, u kontekstu stanja u Vukovaru rekla je i kako "kultura može biti pokretač razvoja”, što se očito može preslikati i na cijelu Hrvatsku. No, zar se građanima ne može poručiti ništa drugo osim deklarativna izjava o ravnomjernim razvojima i kulturi kao pokretaču razvoja?

Ministrica Obuljen Koržinek osvježenje je u Vladi RH, odnosno u Ministarstvu kulture. Zlatka Hasanbegovića ne treba podcjenjivati u kontekstu njegove naobrazbe ili samih tehničkih vrednota, no potreba njegovog opstanka postalo je goruće pitanje isturenog odjeljenja umobolnice Vrapče. U tom kontekstu, imenovanje Obuljen Koržinek, koja uostalom djeluje temeljito i organizirano, treba pozdraviti te ono značajno podiže ugled Ministarstvu pa i državi.

Ipak, izjave kakve je dala, a koje uporište imaju u frazicama i frazetinama, priliče voditelju ili voditeljici nekakve lokalne nevladine organizacije koja bi mijenjala svijet, a ne ministrici.

Što je uopće ravnomjerni razvoj? On je ništa drugo nego utopija, budući da ga je nemoguće ostvariti. Značilo bi to da bi recimo Vinkovci ili Mrduša Donja trebali biti jednako razvijeni poput Dubrovnika što je u praksi nemoguće. Snaga kulture ne očituje se u praznim riječima, pa čak niti u nastojanjima nego se uzgaja godinama i stoljećima, s težnjom da taj kulturni pupoljak jednom postaje jarko crveni cvijet.

Kultura kao pokretač razvoja? Neizvedivo. Nekoć je to bilo recimo moguće. Primjer Dubrovačkih ljetnih igara koje su i oformljene kao središnji ljetni događaj koji bi privukao goste pa samim tim osnažio i razvoj govori o tome. Danas, Festival može biti u listopadu, a može se i ukinuti, a srpanj bi imao jednako gostiju. Osim toga, gdje bi Igre mogle naići na plodno tlo kao u Dubrovniku? Govori to i o ravnomjernom razvoju. Sve su to banalni primjeri koji tek navlaš dodiruju problematiku, ali opet dovoljno govori o konkretnim pokretačima razvoja u 2017. godini.

Bitno je tu i naglasiti da se evo recimo samo u Gradu Dubrovniku nijedna kulturna institucija nije u stanju financirati iz vlastitih sredstava već uvijek ovisi o proračunima, kako lokalnim tako i državnim.

I nije tu ništa nužno loše, ali kazuje kako kultura ne može biti pokretač razvoja. Barem ne u Hrvatskoj.

Zato, ministrici Nini Obuljen Koržinek bolje bi bilo da utopističke izjave ostavi onima koji su po svojoj prirodi talentirani za palamuđenje o neostvarivome, a da se prihvati malo konkretnijeg i održivijeg promišljanja o kulturi.