Zbog izvođenja radova na sanaciji asfaltnog zastora u Ulici Od sv. Mihajla (kraj ex. Atlantske plovidbe) uvest će se privremena regulacija prometa u noći s nedjelje 29. rujna na ponedjeljak 30. rujna od 1 sat ujutro do 7 sati ujutro.

Promet na tom dijelu bit će otežan te će se regulirati znakovima, odnosno zatvarat će se po jedna kolnička traka, a promet preusmjeravati drugom.

Radove izvodi Vodovod Dubrovnik u sklopu redovnog održavanja oborinske odvodnje.

Grad Dubrovnik

Budući da je prometna povezanost jedna od ključnih razvojnih strategija Dubrovačko – neretvanske županije, župan Nikola Dobroslavić osvrnuo se na cestovne projekte koji nakon izgradnje Pelješkog mosta tek trebaju krenuti s realizacijom poput autoceste od čvora Metković do Dubrovnika i brzih cesta. Nakon što je nazočio otvorenju Mosta Hercegovina u BiH, župan se osvrnuo na značaj tog objekta na koridoru VC za našu Županiju.

- Nakon dosta zahtjevnog postupka javne nabave izabran je projektant za autocestu od čvora Metković do Osojnika. U tijeku je i natječaj za radove za dionicu od Zaton Dola do Mravinjca kao poddionice dijela autoceste od Lisačkih Rudina prema Osojniku sa spojem na Zaton Doli i vrlo brzo očekujemo da se taj postupak završi, da se odabere izvođač radova te da krene projektiranje i izvođenje radova na objektima na kojima se može raditi prije negoli cijela trasa bude pokrivena građevinskim dozvolama. - rekao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na obilaznicu Orebića, čija bi izgradnja uskoro trebala započeti.

- Završena je javna nabava i očekujemo da će uskoro biti riješen izvođač te da će radovi vrlo brzo započeti, obilaznica je jako važna kako bi se Orebić oslobodio do prometa, a izgradnjom Luke Perna oslobodit će se i prometa prema Korčuli. Dobar je to projekt i vjerujem da će se uredno realizirati. Inače, završen je postupak Studije utjecaja na okoliš za brzu cestu od Brijeste do Orebića pa bi i tu stvari trebale ići brzo naprijed. - rekao je Dobroslavić.

Kad je u pitanju brza cesta od Osojnika do dubrovačke zračne luke, Dobroslavić je istaknuo kako se tu malo zapelo.

- Očekujem da će se i ta cesta brzo realizirati jer na ona nužno treba, a ne treba objašnjavati, posebno Župljanima i Konavljanima što ta cesta znači za rasterećenje prometa s juga prema Gradu, ali i za cijelu Županiju. Brz i kvalitetan dolazak do Zračne luke je interes svakog dijela Županije, ne samo Dubrovnika i njemu bližih općina. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Nakon što je nedavno bio na otvorenju mosta Hercegovina kod Počitelja u susjednoj BIH, župan Nikola Dobroslavić osvrnuo se na značaj tog infrastrukturnog objekta i za našu Županiju.

- Taj most je jako važan objekt na koridoru VC, čiji je dio vrlo važan za našu Županiju je spaja Grad Ploče i našu Županiju preko BiH i Slavonije prema Budimpešti te predstavlja važan gospodarski kanal za Luku Ploče i novi turistički ulaz u Županiju. Dakle, nadam se da će nakon mosta brzo biti izrađeni preostali dijelovi koridora nakon čega ćemo na pravi način biti spojeni s istočnom Europom. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Rano jutros 65-godišnji državljanin Srbije, stranac na produljenom boravku, pod utjecajem alkohola od 1,52 g/kg, upravljajući osobnim vozilom srpskih registarskih oznaka, u Mokošici je izazvao prometnu nezgodu koja je za posljedicu imala materijalnu štetu, kažu danas iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

Naime, kako navode iz policije, vozač je vožnjom unatrag u namjeri parkiranja, vozilom udario u prednji dio propisno parkiranog osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, a potom je otvorenim vratima udario u drugo vozilo dubrovačkih registarskih oznaka koje je također bilo propisno parkirano.

„Vozač je zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega će zbog počinjenih prometnih prekršaja biti prekršajno sankcioniran novčanom kaznom 1.770 eura.” - navode iz policije.

JPA

Grad Dubrovnik nominiran je za dvije prestižne titule na nadolazećim World Travel Awards 2024 – World's Leading Cultural City Destination i World's Leading Cruise Destination. Ove nominacije dodatno potvrđuju Dubrovnik kao nezaobilaznu svjetsku destinaciju, prepoznatu zbog svoje bogate kulturne baštine i iznimne turističke ponude.

Posebno je značajna nominacija u kategoriji Najbolja kulturna destinacija, gdje Dubrovnik stoji rame uz rame s globalnim metropolama poput Atene, Kyota, Londona, New Yorka i Pariza. Njegova povijesna jezgra, pod zaštitom UNESCO-a, svjedoči globalnom priznanju i divljenju, a 2024. godina ima poseban značaj za grad. Dubrovnik je 2024. godinu proglasio Godinom UNESCO-ove svjetske baštine, obilježavajući niz važnih obljetnica. Ove godine slavi se 45. obljetnica upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, kao i 15. obljetnica Feste sv. Vlaha na Popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Ove obljetnice dodatno potvrđuju kulturni značaj grada na svjetskoj sceni.

Uz ovu nominaciju, Dubrovnik je također nominiran za World's Leading Cruise Destination, čime se ponovno ističe njegova atraktivnost kao ključne destinacije za ljubitelje kružnih putovanja. Podsjećamo kako je Dubrovnik u ožujku 2024. na svečanosti u Berlinu osvojio titulu Europe's Leading Cruise Destination 2024.

World Travel Awards™ prozvani su “Oscarima turističke industrije” i prepoznaju izvrsnost u putovanjima, turizmu i ugostiteljstvu od 1993. godine. Nagrade okupljaju najvažnije aktere industrije, a glasovanje za 2024. otvoreno je od 23. rujna do 20. listopada 2024.

Više informacija o nagradama i mogućnosti glasovanja možete pronaći na službenoj stranici World Travel Awards.

TZ grada Dubrovnika

Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije sudjeluju na međunarodnom sajmu „Tourism EXPO Japan 2024”, koji se održava u Tokiju od 26. do 29. rujna.

„Tourism EXPO Japan”, vodeći svjetski turistički sajam, okuplja stručnjake iz turističke industrije, javni i privatni sektor te brojne izlagače i posjetitelje iz cijeloga svijeta. Ovaj sajam, pokrenut 2014. godine, postao je ključna platforma za promoviranje međunarodnog i domaćeg turizma, kao i revitalizaciju regija putem turizma. Ovogodišnji sajam posebno je važan jer označava prvu potpunu obnovu turističkih aktivnosti nakon globalne krize te pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje novih trendova u putovanjima.

Turistička zajednica grada Dubrovnika i Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije predstavljaju Dubrovnik i cijelu regiju kao atraktivnu turističku destinaciju na globalnom tržištu, s posebnim naglaskom na kulturno-povijesno naslijeđe, prirodne ljepote te jedinstvena turistička iskustva koja destinacija nudi tijekom cijele godine. Osim TZ grada Dubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanske županije, na sajmu sudjeluju i TZ grada Zagreba, kao i dvije agencije, Uniline i Kuoni Tumlare.

Na sajmu se, osim poslovnih sastanaka, održavaju brojni forumi, seminari i dodjele nagrada, koji će omogućiti razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz turističke industrije, kao i razvijanje novih poslovnih suradnji.

JPA

Dok Grad Dubrovnik u posljednje vrijeme mlade obitelj s više djece stambeno zbrinjava u uređenim stanovima u povijesnoj jezgri, gradski vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž predložio je da se napuštena kasarna na Šipanu uredi u stanove za mlade jer, istaknuo je, na Elafitima je sve manje djece.

- Ove je godine šest osmaša otišlo sa Šipana u Grad u srednju školu, a upisan je samo jedna prvašić. Dakle, jasno je da se mladi s Elafita iseljavaju i krajnje je vrijeme da pokušamo zaustaviti taj trend, da na isti način kao što to radimo u Gradu u povijesnoj jezgri, mlade zadržimo na Elafitima. - rekao je Raguž.

- Dakle, na Šipanu imamo vojarnu koja godinama stoji napuštena. Veliki je to prostor, u njoj je tijekom Domovinskog rata bilo 170 vojnika i može se prenamijeniti u stambeni prostor. Vojarna je u vlasništvu države i mislim da ne bi trebalo biti nikakvih problema oko njezina ustupanja Gradu Dubrovniku. Taj se prostor, kao što Grad Dubrovnik radi u povijesnoj jezgri, može prenamijeniti u stambeni prostor za mlade obitelj. Mislim da bi država s radošću taj prostor u namjene stanovanja ustupila Gradu Dubrovniku. - istaknuo je Željko Raguž.

Predsjednik i gradski vijećnik DUSTRA-e kazao je kako bi se i on s obitelji, da nema riješeno stambeno pitanje, preselio na Šipan.

- Da nema riješeno stambeno pitanje vrlo radi bih preselio na Šipan, na naše prekrasne Elafte, koji su s Dubrovnik izvrsno povezani brodskim vezama. Mislim da bi prenamjena vojarne na Šipanu zaista bilo odlično rješenje i ti bi se stanovi mogli dodijeliti mladim obiteljima sa Šipana, koje žele ostati na otoku ili mladima iz Grada koji nemaju riješeno stambeno pitanje, a koji su voljni tamo preseliti. - rekao je Raguž, čiju je ideju pohvalio i gradonačelnik Mato Franković.

- Ideja je dobra i resorna pročelnica Marijeta Hladilo poslat će ministru Branku Bačiću dopis s prijedlogom da se vojarna na Šipanu dodijeli Gradu Dubrovniku za stanovanje, da i tamo organiziramo priuštivo stanovanje. Možda će biti zainteresiranih, zašto ne pokušati. - istaknuo je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Kad se veliki dio oporbe složi s vladajućima kako je izvješće o radu župana Nikole Dobroslavića za proteklih šest mjeseci dobro te da se u Županiji realiziraju brojni projekti, tada SDP-ovu vijećniku Ivu Karamatiću ne preostaje ništa drugo nego malo zakuhati, raspravu usmjeriti u neka prošla vremena. Kako je Karamatića više od projekata i napretka Županije zanimalo je li župan Nikola Dobroslavić u vrijeme Jugoslavije bio član Komunističke partije, poslužio se spinom, odnosno iskoristio je pitanje vijećnika Tea Andrića (HDZ), koji je od župana tražio stav o jugoslavenskoj zastavi istaknutoj na koncertu Bijelog dugmeta u Splitu. Kad je župan kazao kako ga je zaprepastio taj, kako je kazao, „još jedan incident sa simbolima totalitarnih režima”, jer na jugoslavenskoj zastavi je crvena zvijezda, započeo je Karamatićev show u kojem su sudjelovali još neki vijećnici. Andrić, primjerice, nije mjerio kukuruze, ali je branio dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića koji se ovog ljeta koristio jednima od pojedinim Hrvatima milijim, a ipak totalitarnim pozdravom.

Veliki antifašist Ivo Karamatić, jer poznato je da su SDP-ovci mahom antifašisti s figom u džepu i to od prilike do prilike, nakon što se župan osvrnuo na dio scenografije na splitskom koncertu Bijelog dugmeta, vijećnicima je održao predavanje o Jugoslaviji, crvenoj zvijezdi i prvom hrvatskom predsjedniku, antifašistu i partizanu Franji Tuđmanu.

IVO KARAMATIĆ: MNOGI OD VAS HTJELI BI POSPUGATI SVOJU PROŠLOST IZ JUGOSLAVIJE

Karamatić je uvodno kazao kako će demistificirati priču oko zastave, jugoslavenske, pa je započeo predavanje o bivšoj državi.

- Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija bila je federalna država koja je trajala od '46. do '90. u čijem je sastavu bila Socijalistička Republika Hrvatska, danas Republika Hrvatska u istim granicama. - kratko je pojasnio Karamatić, istaknuvši kako je i župan Dobroslavić bio državljanin Jugoslavije.

- U toj državi naš župan je išao u osnovnu školu. Primljen je u pionire i omladinu. Završio je Filozofski fakultet u Zadru. Primljen je u hotel u Slanome gdje je obnašao niz odgovornih dužnosti. - rekao je Karamatić.

- Pretpostavljam da je bio član Partije jer su samo članovi Partije mogli obnašati odgovorne dužnosti. - zaključio je Karamatić.

Nakon što je zagrebao po županovoj, osvrnuo se na vlastitu prošlost u Jugoslaviji.

- U toj državi, pod tim istim simbolima, i mnogi od vas ovdje, i ja sam u toj državi završio fakultet i služio onu vojsku jer sam je morao služiti, pod tim simbolima, kao i mnogi od vas. - prisjetio se Karamatić pa se prebacio na prošlost prvog hrvatskog predsjednika.

- Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, u kojeg se svakodnevno kunete, općepoznato je da je prije II. svjetskog rata bio član Komunističke partije Jugoslavije, da je bio sudionik Antifašističkog pokreta, da je bio partizan s petokrakom zvijezdom na čelu, poput dobrog dijela hrvatskih generala iz Domovinskog rata. Poznato je da je njegova karijera nakon čina majora iz II. svjetskog rata završila u Jugoslavenskoj narodnoj armiji gdje je postao najmlađi Titov general. Svoju je vojnu karijeru dobrim dijelom proveo u Beogradu gdje je bio predsjednik Sportskog društva Partizan iz Beograda, kojeg je dio Fudbalski klub Partizan. To su životopisi i javno poznate činjenice. - kazao je.

Kad je završio sa životopisima Karamatić je počeo o osobnim dokumentima, simbolima i prikrivanju prošlosti.

- Amblemi koji su na vašim diplomama, na vašim radnim knjižicama, na svemu su s tim simbolima. Sad bi mnogi od vas htjeli pospugati taj dio svoje prošlosti, mnogi, to su vaše karijere, vaši životi. Naravno da je u tome svemu bilo puno toga što je bilo negativno i to treba istaknuti. - kazao je Karamatić, zaključivši:

- Bitno je i nesporno da je doktor Franjo Tuđman, na čemu mu odajem vječni znamen i vječno priznaje, pod hrvatski stijeg okupio djecu i unuke partizana i djecu i unuke ustaša. - kazao je Karamatić dodavši:

- Moj jedan djed je bio partizan, a jedan djed je ustaša. Djeca i unuci nisu krivi za greške svojih starih kojih je bilo i na jednoj i na drugoj strani. Poštujmo svoje mrtve na kojoj god strani poginuli, ali nemojmo falsificirati povijest i nemojmo djecu učiti krivo.- rekao je pa se obratio županu koji je inače profesor po struci.

- Vi ste, župane, kao profesor za to vrlo odgovorni. Vi vrlo dobro znate povijest i Ustav. Ne dijelimo u današnje vrijeme Hrvate na starim podjelama. Mi trebamo bit zajedno, bez obzira čija smo djeca i čiji smo unuci jer samo kad smo zajedno jamčimo jaku, stabilnu i neovisnu Hrvatsku. - završio je Karamatić.

MUJAN USRED SJEDNICE: „ZA DOM SPREMNI”

Kad se već krenulo s time kome je djed bio u kojoj vojsci i vijećnik Ante Damić( HDZ) osjetio je potrebu da se javno ispovijedi.

- Ja sam Ante Damić. Dragovoljac sam Domovinskog rata koji je prešao most u Rogotinu i došao na ratište, za razliku od nekih. Moj pokojni otac je tri godine bio politički zatvorenik kojega su Titovi fašisti zatvorili tri godine i ja s crvenom zvijezdom nemam ništa, ne mogu reći da je mrzim, ali to je simbol progona. - rekao je Damić.

Potrebu da govori osjetio je i Marko Mišo Mujan koji je pod dojmom otkazanog nastupa KIC pop hora iz Podgorice u Korčuli pa se osvrnuo na predsjednika korčulanske Udruge antifašista i njegove davno izrečene izjave koju Mujan namjerno nije izrekao do kraja. Iz njegove zapravo je jasno što je smetalo dijelu korčulanskih branitelja oko nastupa podgoričkog zbora.

- Rekao je kad je bio mlad s 21 godinom da mrzi Hrvatsku. Nemojte se dičiti veličanjem zvijezde petokratke i podvaljivanjem nje na neki način i u Korčuli i nemojte nas vraćati u prošlost. - rekao je Mujan, kojemu je uzvratio Karamatić.

- Neću dozvoliti da se dira ono dobro, ono što je u preambuli Ustava, Antifašistički pokret, partizani. - kazao je Karamatić, kojemu je „ustavni stružnjak” Mujan dobacio: „Nema toga.”

- Franjo Tuđman, partizan, antifašist, to neću dozvolit da se dira. - rekao je Karamatić, dotaknuvši se nedavne, nepotrebne izjave dubrovačkog gradonačelnika o ustaškom pozdravu „za dom spremni”.

- Volio bi da je župan reagirao i svi kad je Mato Franković, ne znam u čemu, u vrućici političke govorancije, imao jasne ispade i aludirao na neke simbole koji nas dijele... - rekao je, ali Karamatić nije ni završio rečenicu kad je Mujan iz klupe doviknuo „za dom spremni” i ostao u Vijećnici iz koje ga nitko nakon tog sramotnog, fašističkog uzvika pod kojim su se klali ljudi, nije ni opomenuo ni izbacio sa sjednice, jer Mujan je branitelj pa je time vljda nedodirljiv, sve može. Štoviše, umjesto da ga izbaci, predsjednica Vijeća Terezina Orlić (DDS) rekla je da Mujan ima svoju raspravu pa je za govornicom počeo palamuditi gluposti, kao što i obično čini. Nije ovo inače prvi put da se u vijećnici promovira fašizam, o čemu možete čitati ovdje.

ANDRIĆ KAŽE KAKO „ZA DOM SPREMNI ONDA” NIJE ISTO ŠTO I „ZA DOM SPREMNI DANAS”

U raspravu o jugoslavenskoj zastavi i zvijezdi petokraki uključio se i Teo Andrić (HDZ), kako je kazao, sa željom da se ona jednom završi. Istaknuvši kako je dio nas živio u Jugoslaviji, što, istaknuo je, „ne znači nužno da nam je u njoj bilo dobro”, Andrić je postavio čudnu tezu o antifašistima. Dok iz Hrvatske u svijet idu slike mladih koji „mjereći kukuruz” uzvikuju totalitarne fašističke pozdrave pa eto i Mujan na samoj sjednici, Andrić, koji izgleda dobro ne vidi i ne čuje, zapitao se tko su danas antifašisti.

- Kad čujem danas, volio bi da mi to netko objasni, kad kaže čovjek ja sam antifašist, da bi bio antifašist nešto s druge strane mora postojati, gomila fašista da bi ja bio antifašist. Gdje je ta gomila fašista danas, ja ne znam gdje vidite fašiste s ove desne strane protiv kojih bi se išao boriti, ja ih ne vidim.- ustvrdio je Andrić i nastavio.

- Ako smo protiv fašizma, ako priičamo o Hitleru, naravno, ja sam prvi i najveći antifašist. - istaknuo je Andrić, koji svijet oko sebe i vlastitu zemlju očito dobro ne vidi.

Nakon što je nastavio pozivati na zajedništvo, Andrić se zapitao na koga je kao branitelj pucao.

- Tko je bio s druge strane i koja je bila njihova glavna oznaka – crvena zvijezda, petokračina, ovolika na čelu (gestikulirajući, op.a.) i kakve veze ima je li bio Teo u savezu pionira ili je bio Franjo Tuđman u nekakvome klubu, to me ne interesira, moj glavni protivnik je bila velika zvijezda. - rekao je Andrić, pozvavši na zajedničko okupljanje, kazao je, „ispod našega finoga velikoga grba hrvatskoga”.

Tek što je pozvao da se priče o petokrakama zaborave, nakon što je Karamatić rekao kako petokraka pod kojom se borio Franjo Tuđman u II. svjetskom ratu nije ista kao ona koju su zlorabili četnici na početku Domovinskog rata, i Andrić nas je poučio o ustaškom pozdravu.

- Znači jedna je bila petokraka onda, a druga je sad, e onda je jedan bio „za dom spremni” onda, a drugi je „za dom spremni” sad pa zašto onda prozivate Frankovića koji je rekao „za dom spremni”, zašto ga onda prozivate? - pitao je Andrić, nakon čega se za riječ javio Mujan kojega najviše boli nedavna proslava 80. obljetnice oslobođenja otoka Korčule od nacizma, odnosno boli ga nastup crnogorskog zbora zbog kojeg se dio korčulanskih branitelja, među kojima i Mujan spremao u prosvjed protiv 30-tak žena i nešto malo muškaraca iz susjedne države.

- U Korčuli je sve pripremano kako bi se napravio dernek i kako bi došli iz Crne Gore, ali crnogorska politika, odnosno prosrpska je trebala njima podmetnuti da oni dođu i pjevaju one pjesme o Jugoslaviji koja pljuva i pod zastavama i pod grbovima koji oni stalno koriste. - rekao je Mujan,a teško je razumjeti što je htio reći.

U svakom slučaju vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo) ga je valjda donekle shvatila i nije mu ostala dužna.

- Kolega Mujan je apsolutno angažiran u štićenju digniteta Domovinskog rata, ali je činjenica da ga ne vidim da se zalaže i bruji zbog toga što silovatelji djece dobivaju pomilovanja jer su nositelji spomenice. Činjenica je da se borite temeljem mržnje i šovinizma i temeljem toga skupljate jeftine političke poene. - rekla je poentirajući Šain Kovačević.

DOBROSLAVIĆ: NISAM BIO U PARTIJI, DA TO NE REČEM ISPALO BI DA ME KARAMATIĆ RAZOTKRIO

I dok je dio vijećnika nasjeo na Karamatićevu igru, župan Dobroslavić, koji je odšutio cijelu raspravu o Jugoslaviji, petokrakama i djedovima ustašama i partizanima, na kraju ga je razotkrio.

- Nisu prihvatljivi simboli totalitarnih režima, ni jednih ni drugih i nije bilo dobro od Karamatića što je malo zloupotrijebio našega prvog predsjednika. Svi znamo da je bio partizan, disident i protivnik totalitarnih režima i da je osnivač moderne hrvatske države na čemu smo mu zahvalni. - rekao je i odgovorio Karamatiću je li bio član partije.

- Nije presudno je li netko bio u strukturama bivšeg sustava, je li bio u Partiji ili nije i to je mala podvala Karamatića. Vi ste to malo podmetnuli da bi stvorili priču. Ovaj župan nije nikad bio član Saveza komunista i da ja sad ovo nisam rekao svi bi bili dojma da je Karamatić razotkrio župana koji je bio član Partije, a nije bio član Partije, još jedanput, nije bio član Partije.- rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Dubrovnik dodijeljena su priznanja Plaketa Zlatna kuna, Dubrovačka vidra, te priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu.

Županijska komora Dubrovnik već 27 godinu dodjeljuje priznanja Plaketa Zlatna kuna najuspješnijim trgovačkim društvima za poslovne rezultate u prethodnoj poslovnoj godini, prema ekonomskim kriterijima, a vrednujući i ukupni poslovni ugled trgovačkih društava, utjecaj na razvoj djelatnosti te doprinos gospodarstvu Dubrovačko - neretvanske županije u cjelini. Prateći trendove izvještavanja, komora već treću godinu daje dodatne ocjene koje se dodjeljuju organizaciji temeljem njenog ESG koeficijenta, kroz pristup održivosti poslovanja prema okolišu (Environment) i društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance).

Plaketom Zlatna kuna za najuspješnije trgovačko društvo nagrađeni su u u po kategorijama...

Malo trgovačko društvo: Mali Dubrovnik d.o,o, (nominirani Crocum.o.o., Dubrovnik i Barović trade d.o.o., Ston)
Srednje trgovačko društvo: Hotel Lapad d.o.o., Dubrovnik (nominirani Platanus d.o.o., Trsteno i Luka Dubrovnik d.d, Dubrovnik);
Veliko trgovačko društvo: Texo molior d.o.o., Dubrovnik (nominirani Luka Ploče d.d., Ploče i Jadranski luksuzni hoteli d.d., Dubrovnik).
Priznanje Dubrovačka vidra za poseban doprinos razvoju poduzetništva Dubrovačko-neretvanske županije primili su: Almel Dubrovnik d.o.o., Dubrovnik, Auto agent d.o.o. Metković, Bambola MD d.o.o. Dubrovnik i Libertina d.o.o. Dubrovnik.

Priznanje za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu primili su Radež d.d. za 70 godina postojanja, Dubrovačke ljetne igre, javna ustanova za 75 godina postojanja i Hotel Lapad d.o.o. za 110 godina postojanja.

JPA

Načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske uz Dan policije javno je pohvalio 23-oje policijskih službenika/ca i djelatnika/ca koji su se tijekom protekle godine posebno istaknuli u obavljanju svojih poslova i radnih zadataka kao i profesionalnim odnosom prema svojim radnim obvezama, kolegama i strankama ili su svojim sportskim uspjesima promovirali Policijsku upravu dubrovačko - neretvansku.

Javno pohvaljeni policijski službenici/ce i djelatnici/ce ove su godine:

Merica Obrvan - policijska službenica PP Korčula
Ljiljana Lešić - djelatnica PP Lastovo
Ivana Bajo - policijska službenica PP Metković
Anita Matana - policijska službenica u Uredu načelnika Policijske uprave
Vikica Vuličević - djelatnica Službe kriminalističke policije
Marina Mantalica - djelatnica Službe upravnih poslova,državljanstva i statusnih pitanja stranaca

Kate Pavlić - djelatnica PGP Gruda
Nikša Lukić - policijski službenik PP Dubrovnik
Nikola Matana - policijski službenik PP Dubrovnik
Dario Dragobratović - policijski službenik Interventne jedinice policije
Zlatko Zelić - policijski službenik PP Korčula
Branko Kaleb - policijski službenik PP Ploče
Josip Ostojić - policijski službenik PGP Metković
Ivan Popović - policijski službenik PGP Metković
Filip Šetka - policijski službenik PGP Metković
Ivan Šabić - policijski službenik PAP Čilipi
Nikša Kobilić - policijski službenik PAP Čilipi
Tomica Krklec - policijski službenik PP Ston
Robert Kustura - policijski službenik PP Ston

Na svečanosti su dodijeljene i nagrade najboljima na sportskim susretima.

JPA

Na redovnoj izbornoj skupštini Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), održanoj u španjolskom gradu Cordobi, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izabran je u predsjedništvo (8 članova) navedene organizacije. Za predsjednika je izabran gradonačelnik Québeca Bruno Marchand.

U okviru izborne skupštine održani su paneli i radionice čije su teme bile održivo upravljanje gradovima svjetske povijesne baštine, priuštivo stanovanje i mobilnost.

Osim gradonačelnika Frankovića, panele su održale i Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika nadležna za međunarodnu suradnju te Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Organizacija gradova svjetske baštine partnerska je organizacija UNESCO-a, osnovana 8. rujna 1993. godine u Maroku. Okuplja 215 gradova u kojima se nalaze mjesta uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Od gradova članova, sedam se nalazi u Africi, 38 u Latinskoj Americi, 20 u Aziji i na Pacifiku, 125 u Europi i Sjevernoj Americi i 25 u arapskim državama.

JPA

Počeli su radovi na izgradnji novog parkirališta kapaciteta 69 mjesta u ulici Između dolaca u Novoj Mokošici. Riječ je o površini smještenoj sa zapadne strane ulice Između dolaca koja je djelomično u upotrebi kao parkiralište. Predviđena je izgradnja većeg parkirališta kapaciteta 63 parkirna mjesta poviše zgrada HRVI/Dubrovačke stanogradnje te manjeg parkirališta uz sjeverni rub ulice s dodatnih šest parkirališnih mjesta.

„Parkiralište će sa svih strana biti omeđeno armirano - betonskim zidovima visine do 2.50 metara. Naime, zbog same konfiguracije postojećeg terena kao i zbog što veće iskoristivosti planirane lokacije uz rubove parkirališta izvodi se armirano betonski zid s čeličnom ogradom. Uz prilazni dio planiran je pješački nogostup minimalne širine 1.60 metara, odvojen od parkirališne površine betonskim rubnjakom. Također, po rubovima parkirališta u sklopu hortikulturnog uređenja predviđa se ozelenjavanje postojećih zemljanih i šljunčanih površina. Izgradit će se i priključak na javno-prometnu površinu u ulici Između dolaca koji je projektiran kao klasično „T“ križanje.” - navode danas iz dubrovačke gradske uprave.

„Vrijednost radova ugovorenog trajanja četiri mjeseca je 442.575 eura s PDV-om, a izvođač radova je tvrtka Texo gradnja. Izgradnja parkirališta u ulici Između dolaca nastavak je ulaganja Grada Dubrovnika u rješavanje prometa u mirovanju na području Nove Mokošice gdje je u mandatu ove uprave izgrađeno preko 200 novih parkirališnih mjesta.” - kažu iz Grada Dubrovnika.

JPA

Na prigodnoj svečanosti u Policijskoj upravi povodom Dana policije, načelnik Policijske uprave Ivan Pavličević zahvalio je brojnim institucijama na dugogodišnjoj suradnji te je obraćajući se policijskim službenicama i službenicima i uzvanicima istaknuo:

- Biti policajac, služiti građanima i biti moralna vertikala društva, častan je i odgovoran poziv. U vrijeme promjena, kojih smo svi itekako svjesni, klimatoloških, kulturoloških, tehnoloških, te stalnih migracija stanovništva na našem području izuzetno je važno zadržati visoku razinu profesionalnosti i morala, izgraditi i njegovati povjerenje zajednice koju štitimo, te u pravom trenutku biti svjetionik podrške potrebitima. Hrabrost, suosjećanje, otpornost i predanost odlike su dobrog policajca. To prepoznajem u vama, poštovane kolegice i kolege, na to sam ponosan i na tome sam vam zahvalan. - rekao je načelnik Pavličević.

- Istaknuo bih da smo u tekućoj godini na području ove Policijske uprave zadržali visok postotak ukupne razriješenosti kaznenih djela koja iznosi visokih 80,2 posto i znatno je iznad državnog prosjeka. Broj teških krađa je iznimno nizak i odnosi se na svega 1,1 posto ukupno prijavljenih djela teških krađa na državnoj razini, dok se broj razriješenih djela u našoj Upravi udvostručio u odnosu na prethodno promatrano razdoblje. - kazao je Pavličević.

JPA