Bez slobodne i mirne Ukrajine nema slobodne i mirne Europe, zaključak je deklaracije samita Ukrajina - Jugoistočna Europa u Dubrovniku, koja osuđuje rusku invaziju na njezinog južnog susjeda te izražava potporu Ukrajini, njenom teritorijalnom integritetu, eurointegracijama i članstvu u NATO-u.

"Gotovo 1000 dana je prošlo od početka ruske vojne invazije na Ukrajinu. Najstrože osuđujemo ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine, ..zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava, ... i veliku prijetnju miru, sigurnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta", stoji na početku deklaracije samita.

Samit su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i hrvatski premijer Andrej Plenković, a glavni je cilj sastanka iskazivanje podrške zemalja regije Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom. Uz Zelenskija i Plenkovića na samitu sudjeluju visoki predstavnici 12 zemalja, među kojima su i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, te predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a stigao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Podrška sudionika samita ukrajinskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica nastavlja biti "apsolutna", navodi se u tekstu deklaracije.

"Put prema sveobuhvatnom, pravednom i dugotrajnom miru za Ukrajinu može se temeljiti isključivo na međunarodnom pravu ... Ponovno potvrđujemo našu podršku za mirovnu formulu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija kao ključan okvir za obnovu takvog mira", poručili su sudionici.

Deklaracija također poziva međunarodnu zajednicu da poveća potporu Ukrajini i "sve zemlje da ne pružaju materijalnu ili drugu pomoć ruskom osvajačkom ratu".

Sudionici su osudili i okvalificirali "pokušajima Rusije da nasilno i nezakonito anektira teritorij Ukrajine" izbore koje je Moskva u ožujku i rujnu održala u okupiranim ukrajinskim regijama nazvavši ih "ništavnim i nevažećim".

Tekst deklaracije pozdravlja otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i Ukrajine kao i činjenicu da je NATO savez na samitu u Washingtonu "ponovio svoju predanost pružanju podrške Ukrajini na njenom nepovratnom putu prema potpunim euroatlantskim integracijama, uključujući članstvo u NATO-u".

"Ponovno podcrtavamo našu čvrstu predanost tome da se pravdi dovedu pojedinci odgovorni za zločin agresije, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom ruskog osvajačkog rata", stoji u deklaraciji.

Dubrovački samit je naglasio i ključnu važnost energetske sigurnosti Ukrajine, čije "elektrane i energetska mreža trpe ogromnu štetu zbog ruskih sustavnih i namjernih napada".

"Također naglašavamo da bilo kakvo korištenje nuklearne energije i nuklearnih postrojenja mora biti sigurno, zaštićeno i okolišno prihvatljivo. U tom kontekstu naglašavamo da se nuklearna elektrana Zaporižja mora vratiti pod punu suverenu kontrolu Ukrajine i djelovati sigurno", ističe se u deklaraciji.

Sudionici su iskazali predanost sudjelovanju u trenutnoj i poslijeratnoj obnovi Ukrajine "radi osiguravanja njene prosperitetne budućnosti".

Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani.

Među ostalim sudionicima samita su i grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, te ministri vanjskih poslova Moldavije, Turske i Rumunjske, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.

Južni

Vršiteljica dužnosti predsjednice dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović danas je htjela poentirati priopćenjem o održavanju samita o Ukrajini u Dubrovniku pa je na koncu pokazala da politika (ipak) nije za svakoga.

Počela je dobro u priopćenju pa napisala u kontekstu održavanja samita u Dubrovniku kako je to „još jedan pokazatelj HDZ-ove sebičnosti kada se grad Dubrovnik i njegove ljepote iskorištavaju za njihove propagandne i političke svrhe”. Istina.

Onda je „zglajzala” želeći ispasti valjda napredna ili što li već pa je zaključila kako je održavanje samita za Dubrovnik, kako ona to kaže, „target na čelo”. Povirili smo u rječnik hrvatskih riječi. Nismo našli što je to „target”.

„Nije samo bitna sigurnost sudionika summita, nego sigurnost naših ljudi zbog specifičnosti prometne infrastrukture i naseljenosti. Što to nama treba, što to znači za Dubrovnik? Građani Dubrovnika mogu imati samo negativne posljedice. Cijeli način života nam ovisi o prihodima od turizma, i onda se ovakvom sebičnom odlukom to, kao i sigurnost svih građana, bespotrebno ugrožava. Postoje drugi načini da se pokaže solidarnost koja ne ugrožava sigurnost Dubrovnika.” - navela je Anita Bonačić Obradović iskoristivši prigodu održavanja samita da napiše ono što se svi pitaju i bez nje.

A onda je pitala: „Gdje je nestala dubrovačka diplomacija?”

Teško je dokučiti što je točno mislila time kazati, ali nebitno, dubrovačke diplomacije ionako nema već više od 200 godina i postaje pomalo degutantno pozivati se na nju. Molimo dubrovačke političare da to ne rade, jer niti jedan od njih nije ni blizu tom znanju i umješnosti. Imaju moderni dubrovački političari s našim precima drugih dodirnih točki na koje se mogu pozivati: pokvarenost, licemjernost, lizanje tuđih guz...ca i sl.

Kad je riječ o pozivanju A.B.Obradović kaže u priopćenju kako je na samit „pozvan predsjednik Srbije Vučić, koji na videima, kao potrčko ratnog zločinca Vojislava Šešelja, svojata hrvatski teritorij te se nikad za to nije ispričao Hrvatskoj” i onda kuka: „Ali našeg predsjednika, vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, direktno izabranog od strane hrvatskih građana s više od milijun glasova, ne pozivaju.”

A.B.Obradović postala je naime ustavni stručnjak pa je nepozivanje rusofilskog predsjednika na samit o Ukrajini nazvala, ne doduše kršenjem, već, pazi sad – vrijeđanjem Ustava, ma što god to značilo, te je napisala: „Vrijeđaju Ustav i pljuju u lice našim građanima. Dubrovnik zaslužuje bolje!”

Pod tim bolje misli valjda na Milanovića i nekadašnjeg mu potrčka Sinišu Hajdaš Dončića, pajdaša s kojim nam je u Gruž uvalio Franja Pašalića i njegov kokošinjac od marine, a sad je postao predsjednik njene stranke.

To je valjda, s obzirom da piše na kraju priopćenja, nekakav zaključak i poanta. Malo je promašila „target”.

Dana 9. listopada (srijeda), na području Grada Dubrovnika uz održavanja samita o Ukrajini vrijedit će sljedeća pravila:

PARKING

Privremene zabrane zaustavljanja i parkiranja od 6:00 do 24:00 sata u ulicama: kralja Petra Krešimira IV, Druge dalmatinske brigade, Frana Supila, lza Grada, Hvarska ulica do raskrižja sa Zagrebačkom ulicom, gornji plato Žičare te garaža u ulici Frana Supila (Hotel Argentina).

Vozila zatačena na navedenim parkiralištima bit će uklonjena po nalogu policijskih službenika od strane pauk službe.

Stanovnicima navedenog područja, korisnicima PPK kartica, omogućeno je besplatno parkiranje u periodu od 8. listopada od 18:00 sati do 10. listopada (četvrtak) u 8:00 sati:
- Garaža Ilijina Glavica
- Donji plato Žičare
- Parking Pile

U periodu od 8. listopada od 18:00 sati do 10. listopada u 8:00 sati na navedenim parkiralištima neće biti moguće parkiranje vozila uz satnu naplatu već isključivo za parkiranje vozila građana korisnika PPK kartica.

10. listopada od 8:00 sati naplata parkiranja na navedenim parkiralištima će se vršiti prema redovnom cjeniku.

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

Dana 9. listopada u periodu od 6:00 do 23:00 sata za sve građane i posjetitelje omogućen je besplatan javni gradski prijevoz na svim gradskim linijama.

Autobusne linije 5 i 8 prometovat će prema standardnom redu vožnje te nepromijenjenom trasom kretanja.

Sve linije koje voze sukladno Prigradskom voznom redu – ISTOK bit će preusmjerene preko Ilijine Glavice na magistralu, odnosno neće prometovati ulicama Zagrebačka, Petra Krešimira IV, Druge Dalmatinske brigade.

Moguća su odstupanja u vremenima polazaka/dolazaka na svim autobusnim linijama zbog povremenog zastoja i zaustavljanja prometa.

KOMUNALNI OTPAD

Dana 9. listopada od 6:00 sati do 10. listopada u 8:00 sati bit će uklonjeni svi spremnici za komunalni i drugi otpad, male kante i velikih prijenosni kontejneri te u navedenom periodu neće biti moguće odlaganje otpada na javnim odlagalištima u ulicama: od petlje lijina Glavica, Ulica Petra Bakića, Vladimira Nazora, Zagrebačka ulica, Petra Krešimira IV, Druge Dalmatinske brigade, Frana Supila i plato vrata od Ploča.

Svi spremnici bit će vraćeni na predviđena javna odlagališta 10. listopada do 8:00 sati.

Grad Dubrovnik

Uz samit Ukrajina – Jugoistočna Europa koji se u srijedu održao u Dubrovniku predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uputio se i u šetnju do Straduna. Uz brojne tjelohranitelje i druge pripadnike sigurnosnih službi društvo su mu činili premijer Hrvatske Andrej Plenković i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić.

JPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u srijedu u Dubrovnik na 3. sastanak na vrhu Ukrajina - Jugoistočna Europa, na kojem zemlje regije daju podršku Kijevu u borbi protiv ruske agresije. Uoči samita Zelenski se sastao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Njih su dvojica suorganizatori dubrovačkog skupa na kojemu sudjeluju i visoki dužnosnici 12 zemalja regije.

Ukrajinski predsjednik i ovom je prigodom glumio ratnika pa je u Dubrovnik i na sastanak s hrvatskim premijerom došao u vojnim hlačama, nije poznato hoće li sa sobom iz Dubrovnika nazad u Ukrajinu povesti i dubrovačko - ukrajinsku „Lexus bojnu”.

FOTO: TONĆI PLAZIBAT / CROPIX

Dubrovnik su cijelu noć i jutro nadlijetali dronovi, grad je pun špijuna, tajnih službi, policije, tjelohranitelja, dvije škole u blizini održavanja samita zatvorile su vrata i danas nemaju nastavu, Dubrovčanima i gostima zabranjeno je ići na obližnji otok Lokrum, službe osiguranja su i na zidinama... Zbog mjera osiguranja uklonjeni su kontejneri za smeće, maltretiranje građana s parkingom počelo je još jučer poslijepodne iako je bilo najavljeno kako na pojedinim parkiralištima vozila ne smiju biti parkirana jutros od šest sati. Magistrala od aerodroma u Čilipima do Dubrovnika povremeno se zatvara kada prolaze delegacije.

FOTO: BOŽO RADIĆ / CROPIX

Najveći dio od nabrojenog Dubrovčanima nije nešto novo, dolazak svjetskih ili regionalnih moćnika zapravo je uobičajena stvar, ali čini se da se ovaj put s mjerama osiguranja uistinu pretjeralo, no tko smo mi da takvo što tvrdimo, zar ne. Ipak, s druge strane možemo tvrditi ako su takve mjere osiguranja već potrebne i da onda tim „gostima” nije mjesto u Dubrovniku ili nekoj drugoj sličnoj sredini ili zašto ne reći, zapravo nigdje gdje normalan život zbog njih staje. Za te potrebe mogu recimo služiti Brijuni gdje bi bi bilo najlakše sve te silne mjere osiguranja i provesti, uostalom pokojni Coto, osim za kurvaluk, uredio ih je i za takve namjene još prije šezdesetak godina.

Iako, kako je već spomenuto, Dubrovčanima jake mjere osiguranja nisu neka novost, novo je to da su se danas doslovno povukli u kuće. Očekivao se kaos na prometnicama, ali dogodilo se obratno, Dubrovnik je pust. Blokiran s kopna, mora i zraka, atmosfera na opustjelim dubrovačkim ulicama podsjeća na listopad 1991. godine, shodno tome čak je, kažu, eto i Picousti pred Vratima od Grada, '91. nije mogao kroz njih proći, ali ovaj put nitko ga neće zaustaviti.

Dubrovačka stranka (DUSTRA) objavila je anketu na svom Facebook profilu na kojem pita pratitelje, ali i sve ostale građane Dubrovnika podržavaju li održavanje samita o Ukrajini u Dubrovniku.

„Maknut ćemo automobile s ceste, limitirati parking, ukloniti kante za smeće i kontejnere, zatvorit prometnice, obližnje škole neće imati nastavu. Hrvatska je do sada poslala ukupno preko 200 milijuna eura pomoći naših novaca Ukrajini. Tražili su i dopuštanje za slanje hrvatskih vojnika u misiju potpore Ukrajini. Samo za usporedbu u Domovinskom ratu nije bilo pomoći stranih zemalja u novcima i ljudstvu već samo u hrani. Gdje su bili svi „dobrotvori” u vrijeme stradanja Dubrovnika, Vukovara, Srebrenice?! Završit ćemo s onom: „Ako ne znate što je bilo nek vam kaže Lika, pitaj svaki kamen našeg grada Dubrovnika.” Podržavate li summit u Dubrovniku?” - objavila je DUSTRA.

Odgovore možete vidjeti u prilogu, kao i sudjelovati u anketi.

JPA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica primili su danas u gradskoj vijećnici sudionike 26. seminara o europskim integracijskim procesima „Migracijska diplomacija: izazovi, perspektive“, koji se održava u Dubrovniku od 7. do 10. listopada.

Na sastanku je sudjelovalo oko 30 diplomata iz sjeverne, srednje, istočne i jugoistočne Europe koji su na prijem stigli s organizatorima seminara, ravnateljem Diplomatske akademije Ministarstva europskih i europskih poslova Karlom Kolesarom, regionalnim direktorom Zaklade Hanns Seidel Klausom Fiesingerom i ravnateljicom Zagrebačkog ureda Zaklade Hanns Seidel Aleksandrom Markić Boban.

Gradonačelnik Franković i predsjednik Vijeća Potrebica pozdravili su sudionike seminara poželjevši im dobrodošlicu u Dubrovnik. Upoznali su ih karakteristikama suvremenog Dubrovnika s posebnim osvrtom stradanje i herojsku obranu Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Ovom prilikom gradonačelnik Franković predstavio je iskustva Dubrovnika u upravljanju turizmom kao najzastupljenijom granom gospodarstva. Istaknuo je uspjehe Grada i međunarodnih partnera u pretvaranju Dubrovnika u globalno prepoznatog promotora  postulata održivosti kroz strateški program „Poštujmo Grad“ čije su aktivnosti usmjerene na povećanje kvalitete života građana i zaštitu kulturno-povijesne baštine.

Gradonačelnik je govorio i o izazovima s kojima se danas suočava Dubrovnik prvenstveno na polju radne snage i stanovanja mladih obitelji, predstavivši brojne programe i mjere priuštivog stanovanja koje Grad razvija za svoje građane s ciljem populacije povijene jezgre i održavanja „živog“ grada.

Grad Dubrovnik

Ni tužbe ni sudske presude nisu zaustavile vlasti u Republici Srpskoj kad su u pitanju radovi na izgradnji hidroelektrane Dabar, najveće i najvažnije u sustavu Gornji horizonti. Dok iz susjedstva najavljuju kako će prema planu Hidroelektrana Dabar 2027. biti u funkciji i priključena na mrežu, s hrvatske strane su izgleda nemoćni zaustaviti projekt koji predstavlja direktnu ugrozu za Malostonski zaljev i dolinu Neretve.

Nakon što je sudskom presudom poništena, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ponovo je izdalo građevinsku dozvolu za podzemni tunel za hidroelektranu Dabar. Tamošnje ministarstvo ponovo je izdalo i osporenu građevinsku dozvolu za dalekovod.

Kako građevinska dozvola za izgradnju niza infrastrukturnih objekata u okviru projekta ipak nije poništena, na gradilištima u dužini od oko 15 kilometara, intenzivirani su radovi. Užurbano se izvode i radovi na temeljnim pregradama brane „Pošćenje” visoke 41,5 metara, dužine 280 metara.

I dok investitori nastavljaju radove na izgradnji HE Dabar te ističu kako će ona 2027. biti priključena na mrežu, u Centru za životnu sredinu iz susjedne Bosne i Hercegovine, nakon podnesenih tužbi za pet građevinskih dozvola neophodnih za izgradnju HE Dabar, nastavljaju pravnu bitku.

Projekt Gornji horizonti pa tako i HE Dabar predstavljaju direktnu ugrozu za Hrvatsku, odnosno Dubrovačko – neretvansku županiju. Dok lokalne vlasti mogu samo upozoravati na štetnost i posljedice projekta Gornji horizonti, nije poznato što radi i bavi li se uopće ovim projektom hrvatska Vlada i resorna ministarstva jer se ne može čuti da nešto konkretno poduzimaju oko realizacije projekta koji datira iz 60-ih godina prošlog stoljeća.

Projektom Gornji horizonti vode iz Nevesinjskog i Gatačkog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja preusmjerit će se u akumulaciju Bilećkog jezera, čime se mijenjaju prirodni tokovi rijeka u istočnoj Hercegovini. Kako je mreža podzemnih voda nedovoljno istražena i s hercegovačke i s hrvatske strane, stručnjaci dugi niz godina upozoravaju kako preusmjeravanje voda može izazvati dramatične posljedice po okoliš pa i isušivanje rijeka poput Bregave i zaslanjenja doline Neretve. Naime, smanjene dotoka slatke vode ubrzat će prodor morske vode u unutrašnjost. Poljoprivrednici u dolini Neretve i bez Gornjih horizonata već godinama na svojim nasadima mandarina i drugim poljoprivrednih kultura trpe posljedice prodora morske vode.

Gornji horizonti se inače realiziraju unatoč konvencijama prema kojima bi vlasti u Republici Srpskoj morale imati suglasnost susjednih država za projekte koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš i direktna su za njihov teritorij. No te su konvencije izgleda samo mrtvo slovo na papiru. Ili, možda nisu, možda samo službene hrvatske vlasti ne rade dovoljno kako bi svoj teritorij, Dubrovačko – neretvansku županiju, zaštitili od pogubnih projekata iz susjedstva.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske 41-godišnjakinja se sumnjiči za niz kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaju poreza ili carine, neisplatu plaće, povredu prava iz socijalnog osiguranja i povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, navodi danas u priopćenju Policijska uprava dubrovačko – neretvanska, a kako neslužbeno doznajemo riječ je o Siti Ahmić, inače sestri tzv. reality zvijezde iz srpskih emisija Aneli Ahmić i bivšeg MMA borca Ajlina Ahmića koji je u BiH bio i osuđen zbog sudjelovanja u švercu droge, a nagodbom je dobio minimalnu kaznu od godine dana zatvora koja je preinačena u novčanu kaznu. I nakon suđenja tvrdio je da se radi o namještaljci i da nema veze s drogom.

Što se tiče Site Ahmić kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je kao osumnjičena, navodi policija, „od početka 2022. do kraja 2023. godine, kao vlasnica i odgovorna osoba trgovačkog društva čija je djelatnost organizirana prodaja usluga prijevoza taksi vozilima i transferi kombi i osobnim vozilima, zaposlila više vozača koji su, po njenim uputama, usluge prijevoza od korisnika naplaćivali u gotovini, a nisu izdavali fiskalizirane račune”.

„Time je osumnjičena umanjila ostvarene prihode temeljem kojih je izbjegla obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost i porez na dobit za navedeno trgovačko društvo. Naime, vozači su tako naplaćeni novac, u iznosu od najmanje 56.191,09 eura, predali „na ruke“ osumnjičenoj, koja novac nije polagala na poslovni račun navedenog trgovačkog društva već je tako naplaćenu gotovinu, umanjenu za iznose plaća koje je zaposlenicima isplatila „na ruke“, protupravno zadržala za sebe.” - piše u priopćenju.

Osim toga, navodi policija, „radne odnose sa zaposlenicima nije prijavila nadležnim uredima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja čime im je uskratila prava iz osnova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a također im nije obračunavala niti uplatila porez na dohodak”.

„Utvrđeno je i kako osumnjičena prihode od usluga taksi prijevoza pruženih preko taksi aplikacije u iznosu od 7.429 eura koji je, po njezinim uputama, uplaćivan na njezin privatni bankovni račun i bankovne račune članova njezine obitelji, nije prikazivala u poslovnim knjigama navedenog trgovačkog društva, već je novac protupravno zadržala za sebe i trošila ga za osobne potrebe , a u poslovnim knjigama nije uredno evidentirala sve poslovne događaje iz kojih proizlaze obveze s osnova poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djelima iznosi gotovo 80 tisuća eura. Zbog počinjenih kaznenih djela protiv osumnjičene slijedi kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - piše u priopćenju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Dubrovnik na samit Ukrajina - Jugoistočna Europa. Prvotno je inače bio najavljen dolazak srpskog ministra vanjskih poslova Marka Đurića u Dubrovnik, no Vučić je još sinoć najavio svoj dolazak na samit, kojemu je, uz hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, suorganizator ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Zbog dolaska Aleksandra Vučića u Dubrovnik u zadnji tren morala se izmijeniti Dubrovačka deklaracija, koju će potpisati premijer Andrej Plenković, predsjednik Volodimir Zelenski i 12 predsjednika Vlade i države jugoistočne Europe, a kako bi kao jednog od potpisnika izjave sadržavala ime i prezime Aleksandra Vučića.

nm

Niz radova koji se na području gradskih kotara i mjesnih odbora izvode u sklopu realizacije projekta Participativnog budžetiranja Grada Dubrovnika, nastavlja se uređenjem Puta od Bosanke, komunalnim zahvatom koji su u okviru prošlogodišnjeg procesa glasovanja odabrali građani s područja ovog mjesnog odbora.

Naime, prema iskazanim željama stanovnika Bosanke provest će se uređenje kamenog pješačkog puta koji naselje spaja državnom cestom D8, odnosno Trafostanicom Srđ i pothodnikom, a koji zbog dotrajalosti i oštećenja zahtijeva obnovu.

Radovi počinju ovog tjedna i odvijat će se do kraja godine, a obuhvaćaju pažljivu demontaži postojeće kamene staze i izradu nove u duljini od 150 metara najkritičnije dionice puta. Realizaciju projekta vodi Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu.

Podsjetimo, ugradnjom 21 stupnog mjesta sa solarnim svjetiljkama Grad Dubrovnik je 2021. godine osvijetlio stari kameni Put od Bosanke u cijeloj dužini od 650 metara, a dvije godine kasnije provedena je i druga faza, kada je javna rasvjeta postavljena, odnosno ugrađena na 250 metara dugoj dionici od pothodnika prema Pločama.

Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je realizacija ukupno 25 projekata koje su prošle godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru. Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.

JPA

Izv. prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić ponovo je izabran za ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik.

Kako danas navode u kratkom priopćenju iz OB Dubrovnik, „Ministarstvo zdravstva je 30. rujna 2024. godine izdalo suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Opće bolnice Dubrovnik kojom je izv. prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić, dr. med. imenovan ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik na mandatno razdoblje za naredne 4 godine.”

„Predmetnom odlukom dano je povjerenje izv. prof. prim. dr. sc. Mariju Bekiću, dr. med. za treći mandat ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik”, dodaju iz dubrovačke bolnice.

JPA