Za vrijeme održavanja samita o Ukrajini u srijedu u Dubrovniku autobusne linija broj 5 i 8, javljaju danas iz Libertasa, prometovat će prema redovnom voznom redu, ali s mogućim odstupanjima u vremenima polazaka i dolazaka zbog povremenog zastoja i zaustavljanja prometa.

„Prometovanje ulicom Druge Dalmatinske brigade (cesta prema Orsuli) na dan 9. listopada neće biti moguće za sve kategorije vozila, stoga će se sve prigradske linije u pravcu istoka preusmjeriti preko Ulice Pera Bakića na državnu cestu D8 (Magistrala). S obzirom na to da se 9. listopada očekuje povremeno potpuno zatvaranje prometa na državnoj cesti D8 te povremeni zastoji u prometu na području grada Dubrovnika moguća su odstupanja od voznog reda na ostalim linijama.” - navode iz Libertasa Dubrovnik.

JPA

U Dubrovniku će se u srijedu održati samit potpore Ukrajini zemalja jugoistočne Europe, a mjere osiguranja su stroge, posebice jer, kako je najavio premijer Andrej Plenković u Dubrovnik stiže i predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski.

Grad Dubrovnik izdao je danas mjere ograničenja parkiranja i ostale upute uz samit, a priopćenje prenosimo u cijelosti:

U srijedu, 9. listopada na području Grada Dubrovnika, u organizaciji Ureda predsjednika Vlade RH, održat će se summit potpore Ukrajini zemalja jugoistočne Europe.

Za potrebe održavanja povoljnog stanja sigurnosti te javnog reda i mira u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko - neretvanskom ovim putem obavještavamo sugrađane o privremenoj regulaciji na dan 9. listopada od 6:00 sati do 24:00 sata istog dana:

Mole se svi građani da 9. listopada od 6:00 do 24:00 sata uklone svoja vozila s uličnih parkirališnih mjesta zbog privremene zabrane zaustavljanja i parkiranja u ulicama kralja Petra Krešimira IV, Druge dalmatinske brigade, Frana Supila, Ulici lza Grada, Hvarskoj ulici do raskrižja sa Zagrebačkom ulicom, gornji plato Žičare te garaža u ulici Frana Supila (Argentina).

Za potrebe parkiranja vozila stanovnicima navedenog područja i korisnicima PPK kartica bit će omogućeno besplatno parkiranje u garaži na Ilijinoj glavici, donji plato Žičara te parking Pile u periodu 8. listopada od 18:00 sati do 10. listopada u 8:00 sati.

Nakon navedenog vremenskog perioda naplata parkiranja će se vršiti prema redovnom cjeniku.

Dana 9. listopada u jutarnjim satima svi spremnici za komunalni i drugi otpad, male kante i velikih prijenosni kontejneri bit će uklonjeni iz ulica na području grada Dubrovnika kako slijedi: od petlje lijina Glavica (Zagrebačka ulica, Ulica Petra Bakića i Vladimira Nazora) do hotela Excelsior te ulica Petra Krešimira IV, Druge Dalmatinske brigade, Frana Supila i plato vrata od Ploča

Društvo Čistoća spremnike za komunalni otpad postavit će ponovno narednog dana, 10. listopada u jutarnjim satima.

Autobusna linija 5 i 8 gradskog prijevoznika Libertas navedenog dana prometovat će prema redovnom voznom redu s mogućim odstupanjima u vremenima polazaka/dolazaka zbog povremenog zastoja i zaustavljanja prometa.

Prometovanje ulicom Druge Dalmatinske brigade na dan 9. listopada neće biti moguće za sve kategorije vozila, stoga će sve prigradske linije bit preusmjerene preko Ilijine Glavice dalje na magistralu.

Na dan 9. listopada brod za Lokrum neće prometovati te otok neće biti otvoren za posjetitelje.

S obzirom na to da se 9. listopada očekuje povremeno potpuno zatvaranje prometa na državnoj cesti D8 te povremeni zastoji u prometu na području grada Dubrovnika skrećemo pažnju svima onima koji toga dana imaju let sa Zračne luke Ruđera Boškovića da svoj odlazak prema zračnoj luci planiraju ranije u pogledu svojeg dolaska na prijavu za let te prate službene obavijesti Zračne luke Ruđer Bošković i zračnog prijevoznika.

Slijedom navedenog, molimo građane za strpljenje i suradnju s policijskim službenicima i djelatnicima Grada Dubrovnika na terenu.

Grad Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je ovaj tjedan ugovor s izvođačem radova na prvoj fazi projekta uređenja okoliša zgrade Javne ustanove za upravljanje zaštićenima dijelovima prirode. Riječ je o ugovoru vrijednom 317 tisuća eura, od čega je 80 posto financirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Izvođač radova je tvrtka Tonikom iz Dubrovnika.

Projektom se planira uređenje javne površine na području „Stare bolnice“ u vlasništvu Dubrovačko - neretvanske županije. Planirani zahvat podrazumijeva obnovu postojećih i formiranje novih zelenih površina koje će biti oplemenjene novom šetnicom te dodatnom tzv. urbanom opremom.

JPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu će prvi put doputovati u Hrvatsku kako bi sudjelovao na samitu Ukrajina - Jugoistočna Europa u Dubrovniku, čiji je suorganizator zajedno s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Na samitu bi, prenosi Južni, osim Zelenskog i Plenkovića trebali sudjelovati visoki dužnosnici 12 zemalja regije, među njima troje predsjednika, petero premijera i četvero ministara vanjskih poslova.

Odaziv visokih dužnosnika zemalja regije na treći po redu samit Ukrajina - Jugoistočna Europa najveći je dosad. Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmani te petero premijera, grčkog Kiriakosa Micotakisa, bugarskog Dimitra Glavčeva, albanskog Edija Rame, sjevernomakedonskog Hristijana Mickoskog i predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Turska, Srbija, Rumunjska i Moldavija bit će predstavljene na razini ministara vanjskih poslova, navodi Južni ističući kako je ovo treći samit u tom formatu. Prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, drugi u veljači 2024. u Tirani.

Sudionici samita trebali bi prihvatiti zajedničku Dubrovačku deklaraciju o čijem se tekstu još pregovara, ali ona bi trebala biti na tragu ranijih deklaracija sa samita u Ateni i Tirani, prenosi Južni, a cijeli članal možete pročitati na ovom linku.

dpp

U večernjim satima u petak, 4. listopada, 25-godišnjak je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,36 g/kg, upravljao motociklom bez istaknute registarske oznake krećući se državnom cestom D-8 kroz Mline u Župi dubrovačkoj, a pri tome je oštetio i dva vozila, jedno policijsko, izvijestila je danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Svemu je prethodila nesuglasica u prometu kada je 25-godišnji divljak, navode iz policije, „prepriječio put osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 64-godišnjak na kojeg je 25-godišnjak vikao i vrijeđao ga te mu nogom i kacigom udarao po vozilu”.

„U tom su trenutku naišli policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik, ali je 25-godišnjak, vidjevši policijske službenike, počeo bježati i pri tom oštetio dva vozila, od kojih je jedno bilo policijsko. Uskoro je sustignut, a kod njega su pronađene dvije vrećice s ukupno 38 g marihuane i precizna vaga, što je uz potvrdu oduzeto.” - navode iz policije.

S obzirom na to da se radi o recidivistu prometnih prekršaja motocikl kojim je prethodno upravljao policija je privremeno oduzela.

„Zbog niza počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Zakona o zlouporabi droga i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira motociklist je odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je nakon saslušanja odlučeno da se motociklist pušta na slobodu i da se postupak nastavlja redovno.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

JPA

Načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske Ivan Pavličević primio je ovaj tjedan Petra Volarevića koji je nedavno ponio titulu najspremnijeg policajca Hrvatske. Čestitao mu je na ostvarenim rezultatima i uspjesima koje je postigao ove godine pobjeđujući hrvatske predstavnike na prestižnom natjecanju „Štit Domovine Pula 2024.“ koje se održavalo na području Pule i Medulina. Riječ je o natjecanju koje se u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova održalo već šestu godinu, a na kojem su sudjelovali policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, veterani Specijalne policije iz Domovinskog rata RH, pripadnici Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kao i policijski službenici stranih policijskih snaga iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske i Sjeverne Makedonije.

Od šest ovakvih natjecanja, koliko ih je MUP do sada organizirao, Petar Volarević dva se puta plasirao na drugo mjesto, jedan put na treće, a ove godine odnio je pobjedu.

Osim što je vrhunski sportaš, Petra Volarevića odlikuju osobine izvrsnog čovjeka i policijskog službenika koji je dio Policijske uprave dubrovačko -neretvanske već 13 godina, kao pripadnik Interventne jedinice policije.

Za ovo prestižno natjecanje intenzivno se pripremao trenirajući svaki dan od početka ljeta, trčeći dnevno između 15 i 30 km.

Osim čestitki za ovaj izvanredan uspjeh, načelnik Pavličević je Petru čestitao i na svim dosadašnjim osvojenim trofejima na sličnim natjecanjima.

JPA

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je danas poslijepodne počast devetero mladih koji su 7. listopada 1991. poginuli prilikom udara agresorskog minobacačkog projektila ispred skloništa u Novoj Mokošici. Uz obitelji stradalih i pripadnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, vijence i svijeće su uz spomen obilježje u ime Grada Dubrovnika položili gradonačelnik Mato Franković, pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić te pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić.

Kod mjesta pogibije svijeće su upalili i predstavnici Gradskog kotara Mokošica, a sveta misa zadušnica održana je u Župnom prostoru Svete Obitelji.

Na samom početku općeg napada na Dubrovnik u listopadu 1991., u kojima su se nemilosrdno gađala i civilna područja, bilo je to najveće pojedinačno stradanje za vrijeme opsade Grada. Gradsko naselje Mokošica još nije bilo okupirano, a minobacački projektil pao je ravno ispred skloništa. Na mjestu su poginuli braća Nikola (18) i Miho (19) Liban, Joško Vuković (20), Vladimirka Dopsai (17), Denis Čimić (18), Alen Vasiljević (20), Milenko Kulaš (20), Ivo Maškarić (36) i Jozo Brajović (41), a još četvero mladih je ranjeno.

JPA

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježena je jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, tri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima nije bilo teže ozlijeđenih osoba, a pet ih je lakše ozlijeđeno te šest prometnih nesreća s materijalnom štetom.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 668 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“, te je tako 269 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 71 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 11 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 38 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 70 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 56 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih su tri bile na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.

JPA

Tijekom rujna u Konavlima su zabilježeni izvanredni turistički rezultati. U usporedbi s istom razdobljem lani dolasci su u porastu 11 posto, a noćenja osam posto. Konkretno, u rujnu 2024. zabilježeno je 24.870 dolazaka i 121.174 noćenja, dok je u rujnu 2023. godine ta brojka iznosila 22.387 dolazaka i 112.233 noćenja.

Zanimljivo je napomenuti da je broj noćenja u Općini Konavle ostvaren u prvih devet mjeseci 2024. za tri posto veći u usporedbi s rekordnom 2019. godinom, što ukazuje na vrlo uspješnu turističku sezonu.

U razdoblju od siječnja do rujna 2024. godine, dolasci su povećani za sedam posto, dosegnuvši 160.401 u odnosu na 149.715 u istom razdoblju prethodne godine. Noćenja su porasla za 9,5 posto, s 759.810 noćenja u 2024. u usporedbi s 693.515 noćenja u 2023. godini.

Turisti iz Velike Britanije i dalje ostvaruju najveći broj noćenja (36 posto ili 274.713 noćenja), a slijede Francuzi (10,2%), Irci (6,3%), te turisti iz Njemačke (4,8%).

Očekuje se da će konačni rezultati do kraja godine biti u skladu s postignutim rastom.

JPA

U Dubrovniku će se u srijedu održati samit potpore Ukrajini zemalja jugoistočne Europe, a mjere osiguranja su stroge, posebice jer, kako je najavio premijer Andrej Plenković u Dubrovnik stiže i predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski.

Uz obavijest Grada Dubrovnika o ograničenjima danas je i policija uputila priopćenje u kojem poziva Dubrovlane da u srijedu, kako kažu, ako im nije neophodno, ne koriste svoja vozila.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Tijekom održavanja Summita Ukrajina - Jugoistočna Europa, koji se održava u srijedu, 9. listopada u Dubrovniku, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u suradnji s Ravnateljstvom policije provoditi će posebne mjere osiguranja.

Obavještavamo građane da će u srijedu 9. listopada dolaziti do privremenih zastoja na prometnicama od Zračne luke Ruđer Bošković do hotela smještaja stranih delegacija koje će prisustvovati navedenim skupovima kao i u zoni stare gradske jezgre.

Policija će voditi računa da se promet najavljenih datuma odvija sa što manje zastoja i čekanja za građane kao i da se što manje utječe na odvijanje ostalih aktivnosti i događaja u gradu.

Zbog očekivanih gužvi u prometu ovim putem želimo zamoliti građane da u srijedu 9. listopada ne koriste svoja vozila, osim ako im to nije neophodno.

Ovim putem građane također molimo za razumijevanje i strpljenje u slučaju zastoja u prometu te ih ujedno pozivamo da poštuju upute policijskih službenika na terenu.

PU dubrovačko - neretvanska

Na najšumovitijem jadranskom otoku Mljetu, na vrhu Veliki Planjak, smjestio se novi Planinarski dom Planka. U srcu Nacionalnog parka Mljet, ovaj dom, do kojeg vodi prekrasna planinarska staza, pruža spektakularan pogled na okolne otoke i otvoreno more.

Projekt obnove napuštenog vojnog objekta s ciljem stvaranja planinarskog doma na najvišem vrhu Nacionalnog parka Mljet Veliki Planjak, započeo je 2019. godine na međunarodnom studentskom festivalu DA! u Zagrebu. Organizatori su s nagrađenim autorima predložili kao nagradu radionicu s umjetničkim kolektivom Numen/Foruse. Nikola Radeljković, koji je te godine bio član žirija festivala prijedlog je preformulirao u projekt obnove napuštenog vojnog objekta na Mljetu, prenamjenu građevine u planinarski dom. Uz podršku Nacionalnog parka Mljet, nagrađeni autori iz Hrvatske, Srbije i Slovenije formirali su multidisciplinarni tim mo:re, koji je proveo nekoliko godina na terenskim istraživanjima, planiranju i realizaciji obnove.

Stara vojarna, izvorno polusrušena kamena zgrada, preuređena je uz zadržavanje postojećih gabarita, dok je ključna preinaka bila otvaranje terasa s pogledom na Pelješac. Ova promjena transformirala je objekt iz zatvorene vojne baze u otvoren i gostoljubiv planinarski dom. Projekt se temelji na spoju mora i planine, odražavajući jedinstvenu prirodu Planjaka, dok su materijali, lokalnost i trajnost bili ključni pojmovi pri dizajnu.

Dom je nazvan Planka, aludirajući na planinu, stanku, čistinu i komad drva, dok je vizualni identitet doma osmišljen kroz originalnu tipografiju i ilustracije koje uključuju autohtone životinje Mljeta, pretvorene u strip junake.

Jedan od glavnih koncepata dizajna je „traka“ – multifunkcionalni element koji se proteže kroz prostor, služeći kao klupa, polica, šank, info ploča ili ležaj. Korištenjem lokalnih materijala poput naplavina i kamena, dom se integrira u prirodni okoliš, stvarajući autentičnu atmosferu.

Unatoč izazovima pandemije, 2020. godine započeti su građevinski radovi, uključujući renovaciju krovišta, čišćenje okoliša te osiguravanje opskrbe vodom i električnom energijom. Stara gustijerna je obnovljena, a zahvaljujući solarnoj elektrani, dom je postao potpuno energetski neovisan i funkcionalan.

Godina 2024. donosi važan iskorak – Planka je dobila dozvolu za korištenje. Tim mo:re koji već pet godina radi na projektu, završio je uređenje blagovaonice i dnevnog boravka, uključujući izradu klupa i platforme u spavaonicama. Dom je sada spreman za prihvat posjetitelja, nudeći jedinstveno iskustvo boravka na vrhu otoka, uz čarobne zalaske sunca.

- Osim što je izrazito šumovit, Mljet je i nevjerojatno brdovit otok. Gotovo 200 km planinarskih i šetačkih staza povezuju polja, uvale i vidikovce Nacionalnog parka Mljet. Staze koje su nekad stanovnici koristili za obilazak svojih polja i stada, te brojni vidikovci, postali su prava atrakcija za posjetitelje. Upravo posjetitelji su danas pretežiti izvor prihoda, kako stanovnicima, tako i samoj Ustanovi s težnjom da se posjećivanje rasporedi na veći dio godine i tako produži posjetiteljska sezona, a u isto vrijeme smanji pritisak na prirodu. Logičan slijed bila je izgradnja planinarskog doma. Napuštena vojna karaula na najvišem vrhu Nacionalnog parka Mljet, Velikom Planjaku, pokazala se kao idealna prilika. - kaže ravnatelj NP Mljet Ivan Sršen.

- Održivi način života i korištenja nacionalnog parka upravo se poklapa s idejom planinarstva, naročito kad znamo da su jedni od najvećih zaljubljenika u prirodu upravo planinari. Projekt ‘Planka’, koji se upravo završava, plod je jedne takve ljubavi prema našem otoku, kako entuzijastičnog tima “mo:re” pod vodstvom našeg poznatog dizajnera Nikole Radeljkovića, koja je živjela s projektom, tako i djelatnika te samih stanovnika nacionalnog parka. - izjavio je ravnatelj Nacionalnog parka Mljet Ivan Sršen.”

Nikola Radeljković, mentor projekta, prisjeća se izazova i inspiracija:

- Prije samog projektiranja, uveli smo studente u ljepotu i divljinu Mljeta – penjući se strmim stazama i skupljajući morski otpad. Tek tada smo počeli razmišljati o dizajnu.

Ajda Auer, dizajnerica vizualnih komunikacija i polaznica radionice, najbolje opisuje svoje iskustvo s: „Najbolja muka ikad!”

- Vrijeme na Mljetu teče drugačije, a ekipa je postala poput čopora koza koje istražuju svaki kutak i pogled. Planka je rasla s nama, malo po malo. - ističe Anđela Brnas, produkt dizajnerica, mo:re / polaznica radionice.

Andrijana Kuzmanović, arhitektica i članica tima mo:re govori da je Planka više od projekta. To je želja da napušten prostor zaživi – simbol solidarnosti, slobode i zajedništva.

- Projekt planinarskog doma je uistinu bio super kul, stvarno je bila dobra ekipa, a i onaj Nikola nije loš tip. Mljet je prekrasan otok, kao suvenir sad u sobi imam lubanju od mungosa koju sam pronašao pored Kulijera. Ovaj projekt je utjecao na moj osobni i profesionalni razvoj te mi je zadovoljstvo što sam imao priliku biti njegov mali dio. - kazao je Zdenko Mikša, akademski slikar, mo:re i polaznik radionice.

TRS

Jedni su bili suzdržani, drugi protiv, a treći, HDZ-ovci s partnerima koji su glasali za spajanje županijskih domova zdravlja, nevoljko su to učinili. Drukčije, naime, nisu ni mogli postupiti nakon što se izmijenio zakon, Županijska skupština morala je izglasati odluku o pripajanju četiri doma zdravlja pod jedan – Dom zdravlja Dubrovnik, koji će se ubuduće zvati Dom zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije.

Dok procedura pripajanja nakon te odluke tek treba započeti neki od županijskih vijećnika iznijeli su argumente za i protiv spajanja domova zdravlja.

Tek što su na njegovu ulazu u Blatu otkrivene biste istaknutih blatskih liječnika – akademika Ive Padovana i doktora Ante Franulovića Glumca, dom zdravlja u Blatu i Veloj Luci, koji nosi ime po dr. Anti Franuloviću, prestat će postojati kao samostalna ustanova. Blaćane je ta odluka ogorčila, tim više što će i Dom zdravlja, koji su gradili vlastitim sredstvima, biti pripisan Domu zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije.

I Korčulani su svoj Dom zdravlja gradili vlastitim sredstvima, iz samodoprinosa. Oni su onda izdvajali sredstva za izgradnju autoceste Zagreb – Split, a kad se od nje odustalo, tražili su da se taj novac prenamijeni za izgradnju Doma zdravlja, koji je svojevremeno bio proglašen najboljim domom zdravlja u bivšoj Jugoslaviji.

ŠAIN KOVAČEVIĆ: POGORŠAT ĆE SE UVJETI RADA

Županijska vijećnica iz Korčule Igra Šain Kovačević (Možemo), koja već duže vrijeme upozorava na probleme zdravstva na otoku, stava je kako spajanjem domova zdravlja neće doći do jačanja primarne zdravstvene zaštite.

- Mi spajamo pet domova zdravlja u jedan, a još nismo čuli na koji način konkretno bi to trebalo poboljšati zdravstvenu zaštitu. Mi smo zapravo i ovom odlukom o spajanju domova zdravlja šutke pristali na još veću centralizaciju. Većina zdravstvenih radnika, ravnatelji domova zdravlja i sam župan su isticali neslaganje oko spajanja domova zdravlja, a sad smo ih šutke izgubili. Pognuli smo glavu pod vertikalom vlasti i stranačka disciplina učinila je svoje iako smo svjesni posljedica ove odluke po naše zdravstvo.
- kazala je Šain Kovačević, koja smatra kako spajanjem domova zdravlja neće biti ušteda u sustavu.

- Iz resornog Ministarstva navode kako je jedan od ciljeva spajanja racionalizacija troškova poslovanja radi smanjivanja broja rukovodećeg kadra. Ne znam kako će do toga doći ako će sadašnji ravnatelji postati voditelji domova zdravlja. Kako domovi zdravlja ne mogu funkcionirati bez administrativnih radnika, ni tu neće biti racionalizacije ni do otpuštanja jer nam ti radnici trebaju. Zapravo je sve čista kozmetika jer najveće gubitke u zdravstvu ne generiraju domovi zdravlja nego bolnice. - rekla je Šain Kovačević, koja je stava da će spajanjem domova zbog nedostatka osoblja liječnici morati ići u druge domove zdravlja u kojima također nedostaje doktora.

- Među zdravstvenim radnicima postoji opravdana bojazan da će im se uvjeti rada pogoršati. Ako iz Ministarstva navode kako će se omogućiti veća mobilnost zaposlenih, to znači da će doktori i sestre, primjerice, ići u Ploče, što je u suprotnosti s načelima primarne zdravstvene zaštite. - rekla je Šain Kovačević, upozorivši na nedostatak liječnika u Korčuli.

- U Korčuli dva liječnika opće prakse uskoro odlaze u mirovinu, a drže prt tisuća pacijenata. Jesu li to ti radni uvjeti kojima ćemo privući mlade liječnika, da ne znaju u kojoj će ordinaciji raditi?! Naša primarna zdravstvena zaštita je već devastirana, od obiteljske medicine, ginekološke zaštite žena do pedijatrije i umjesto da donosimo odluke kojima ćemo sustavno rješavati probleme, pristajemo na rješenja koja će donijeti nove probleme i stvoriti dodatne prepreke za zapošljavanje. - rekla je Šain Kovačević, upozorivši kako je ovo nije prvi put da općine i gradovi ostaju bez domova zdravlja.

- Prvi put se to dogodilo kad ih je preuzela Županija, a sad spajanjem domova zdravlja sva njihova imovina prelazi u vlasništvo Doma zdravlja Dubrovnik, od zgrada do opreme, što znači da će i uređaji šetati po Županiji po potrebi. Dakle, sve što su moji sugrađani 50 godina gradili samodoprinosima i do neki dan raznim akcijama nabavljali opremu, sad prelazi u vlasništvo Doma zdravlja Dubrovnik. - kazala je Šain Kovačević, naglasivši kako župan Dobroslavić zbog teritorijalne specifičnosti Županije treba tražiti izmjene zakona kako bi se dozvolilo osnivanje podružnica doma zdravlja, a ne samo ispostava.

RACIONALIZACIJA KOJA TO NIJE

Da spajanje domova zdravlja neće dovesti do racionalizacije stava je i vijećnik Stijepo Radić (Zaokret).

- Kad se ide u racionalizaciju tada se zna bez čega možemo, a ja to ovdje ne vidim. Nisu mi jasne neke stvari, radi li se možda o lovu na vještica pa će se ravnateljima skidati glave?! Ako dom zdravlja ima neke zakonske odredbe koliko treba imati kojeg medicinskog osoblja možda je u tome problem jer kad pređemo pod jedan dom zdravlja imat ćemo višak specijalista, a sad imamo manjak. Je li to možda racionalizacija jer ja kad idem u racionalizaciju svog poslovanja, vodim se matematikom. Ako će Dom zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije preuzeti poslovanje i administraciju ostalih domova, kako će ti ljudi to odraditi, hoće li ih faliti? Ne vjerujem da su Supermeni koji će odrađivati posao za sve domove zdravlja, a ako bi oni sami mogli odrađivati taj posao tada će se postaviti pitanje što su onda radili ovi u ostalim domovima zdravlja. - rekao je Radić.

No s njim se ne slaže vijećnica Terezina Orlić (DDS).

- Kako nešto znam o brojkama ova bi odluka mogla dovesti do određenih ušteda, do smanjenja troškova. Da je nismo usvojili, kršili bismo zakon, bitno je da će građani imati isti nivo usluge. Neće oni iz Korčule morati ići na preglede u Ploče, to se neće dogoditi, a sve ostalo pa i problemi nedostatka liječnika, posebno opće prakse i medicinskih sestara, to, nažalost, imamo kao problem koji se ne rješava i nešto će se morati učiniti pa, između ostalog, tu je i uvoz radne snage. - istaknula je Orlić.

Vijećnik Marko Giljača (Možemo) smatra kako su domovi zdravlja dobra ostavština iz bivše države.

- Imamo licemjerstvo svih vlada koje se kao zalažu za javni zdravstveni sustav, a sve su profitabilne dijelove zdravstva prebacile u privatni sektor. To zabranjiva jer nakon svih dijagnostika, koje obave u privatnom sektoru, svi ti pacijenti završe u javnom sustavu, koji im jedini može pomoći. Ako smo nešto dobro naslijedili iz prijašnjeg sistema, a naslijedili smo puno toga, to je sustav javnog zdravstva koji je održavao razinu usluge posljednjih 30 godina. - smatra Giljača koji ističe kako bi se umjesto formom, što zakonska izmjena jest, trebali baviti problemima zdravstvenog sustava koji su sve teži rješivi.

- Problem je da ne znamo tko će nas liječiti u budućnosti. U posljednjih deset godina otišlo nam je 1214 liječnika prosječne dobi 36 godina. Oni su otišli pa se postavlja pitanje tko će nam pružati usluge u domovima zdravlja, neovisno je li ih pet ili jedan. Dakle, naša je zadaća da unatoč lošim vladama, lošem ministru i svom tom licemjerju, da i u ovako lošem zakonu osiguramo dovoljan broj zdravstvenih radnika. - naglasio je Giljača.

NIKŠA SENTIĆ VJERUJE DA SPAJANJE DOMOVA ZDRAVLJA NEĆE BITI PROBLEM

Ipak, vijećnik Nikša Sentić (HDZ) smatra kako odluku o spajanju domova zdravlja ne treba unaprijed proglašavati lošom dok nije zaživjela u praksi.

- Netko je radio na zakonu temeljem informacija i analiza. Najlakše je podleći euforiji i unaprijed govoriti da nešto ne valja. Kad pogledamo tih pet domova zdravlja, nema tu nekih specifičnosti, svaki je isti, u svakom se liječi na isti način i svatko mora dobiti istu zdravstvenu skrb. Ne liječi doktor u Metkoviću homeopatijom, a liječnik u Domu zdravlja u Dubrovnik klasičnom medicinom, onaj na Korčuli na neki peti način. - rekao je Sentić.

Dok većina oporbenih vijećnika smatra kako ništa dobro neće proizaći iz spajanja domova zdravlja Sentić je drukčijeg stava.

- Tvrdim da će se ove izmjene u praksi pokazati dobrima. Imali smo pet domova gdje je na više načina vezano za lokalnu politiku i političare vođena kadrovska politika koja nije bila dobra. Bez obzira što je osnivač Županija nije bilo lako koordinirati sve moguće izazove. Tu je bilo pet upravnih vijeća, pet ravnatelja, pet ovoga, pet onoga, 55 nečega. Sad će se ta stručna kadrovska politika bolje voditi i brže će se, temeljem statuta, razmjenjivati materijalno – tehnički i kadrovski resursi. Primjerice, ako je netko iz Ploča trebao doći na posudbu u Dom zdravlja Dubrovnik, znamo kako je dolazio i kakva je bila procedura da bi se nešto razmijenilo između domova zdravlja koji je svaki za sebe pravna osoba. Sad toga više nema, sad je sve na jednom mjestu županijskim domu zdravlja koji će lakše raditi, na razuman, korektan i pošten način. Dakle, ne trebamo upasti u zamku na način da kažemo da spajanje domova zdravlja neće valjati. - istaknuo je Sentić.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ: BILI SMO GLASNI, ALI NISMO USPJELI ZAUSTAVITI SPAJANJE

Iako je i sam bio protiv spajanja domova zdravlja, župan Nikola Dobroslavić kazao je kako se u demokratskoj državi moraju poštivati procedure pa tako i zakon po kojem će županije imati po jedan dom zdravlja. Naglasio je kako su iz Županije bili vrlo glasni protiveći se spajanju domova zdravlja, ali nisu uspjeli uvjeriti Vladu da su u Dubrovačko – neretvanskoj županiji ti domovi zdravlja potrebni.

- Mi smatramo da je zbog specifičnosti našeg područja dobro imati više domova zdravlja, na što smo upozoravali i iznosili primjedbe. Dakle, ništa nije šaptom palo, bili smo vrlo glasni i na sastanku župana s Vladom i tijekom iznošenja primjedbi na prijedlog zakona, ali nismo uspjeli. Mi smatramo da je u zakonu trebalo omogućiti županijama da odluče o broju domova zdravlja na svom području. Nismo uspjeli i to je činjenica. - rekao je Dobroslavić.

- Svjesni smo lokalnih interesa i bilo bi dobro da imamo glas i snagu s terena, ali moramo se povinuti rješenju u zakonu. Mogli bismo imati samo jednu podružnicu, a možemo imati ispostave u Metkoviću, Korčuli, Pločama u Veloj Luci i Blatu. To je jedino rješenje na raspolaganju. Inače, dosadašnji sustav je bio dobar za naše područje, ali je zakonom drukčije odlučeno. - kazao je župan Dobroslavić.