Dok Grad Dubrovnik u posljednje vrijeme mlade obitelj s više djece stambeno zbrinjava u uređenim stanovima u povijesnoj jezgri, gradski vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž predložio je da se napuštena kasarna na Šipanu uredi u stanove za mlade jer, istaknuo je, na Elafitima je sve manje djece.

- Ove je godine šest osmaša otišlo sa Šipana u Grad u srednju školu, a upisan je samo jedna prvašić. Dakle, jasno je da se mladi s Elafita iseljavaju i krajnje je vrijeme da pokušamo zaustaviti taj trend, da na isti način kao što to radimo u Gradu u povijesnoj jezgri, mlade zadržimo na Elafitima. - rekao je Raguž.

- Dakle, na Šipanu imamo vojarnu koja godinama stoji napuštena. Veliki je to prostor, u njoj je tijekom Domovinskog rata bilo 170 vojnika i može se prenamijeniti u stambeni prostor. Vojarna je u vlasništvu države i mislim da ne bi trebalo biti nikakvih problema oko njezina ustupanja Gradu Dubrovniku. Taj se prostor, kao što Grad Dubrovnik radi u povijesnoj jezgri, može prenamijeniti u stambeni prostor za mlade obitelj. Mislim da bi država s radošću taj prostor u namjene stanovanja ustupila Gradu Dubrovniku. - istaknuo je Željko Raguž.

Predsjednik i gradski vijećnik DUSTRA-e kazao je kako bi se i on s obitelji, da nema riješeno stambeno pitanje, preselio na Šipan.

- Da nema riješeno stambeno pitanje vrlo radi bih preselio na Šipan, na naše prekrasne Elafte, koji su s Dubrovnik izvrsno povezani brodskim vezama. Mislim da bi prenamjena vojarne na Šipanu zaista bilo odlično rješenje i ti bi se stanovi mogli dodijeliti mladim obiteljima sa Šipana, koje žele ostati na otoku ili mladima iz Grada koji nemaju riješeno stambeno pitanje, a koji su voljni tamo preseliti. - rekao je Raguž, čiju je ideju pohvalio i gradonačelnik Mato Franković.

- Ideja je dobra i resorna pročelnica Marijeta Hladilo poslat će ministru Branku Bačiću dopis s prijedlogom da se vojarna na Šipanu dodijeli Gradu Dubrovniku za stanovanje, da i tamo organiziramo priuštivo stanovanje. Možda će biti zainteresiranih, zašto ne pokušati. - istaknuo je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Unutrašnjost Doma Maslina u lošem je stanju pa je Grad Dubrovnik poduzeo cijeli niz aktivnosti kako bi je uredio, kazao je gradonačelnik Mato Franković. Tako će i prihod od Dubrovačke trpeze biti namijenjen za adaptaciju tog dječjeg doma. Franković je najavio i kako će se u proračunu za iduću godinu osigurati sredstva za Centar za pružanje usluga u zajednici koji će biti smješten u prostorima bivšeg hotela Stadion na gruškom bazenu.

- Iako nije osnivač, Grad Dubrovnik poduzeo je cijeli niz aktivnosti kako bismo uredili Dom Maslinu. Vanjski objekt dječjeg doma je u odličnom stanju, krov je odličan, dvorište treba urediti, ali unutarnji prostori Doma su u lošem stanju. Sobe se raspadaju. Parket treba promijeniti. Našao sam donatora koji će opremiti sobe u Domu. Ove će godine prihod od Dubrovačke trpeze bit namijenjen za uređenje i opremanje Masline, kako bismo Dom doveli na razinu koju zaslužuje. - kazao je gradonačelnik Franković, istaknuvši kako su za uređenje Doma Maslina potrebna značajna sredstva.

- Mi kao zajednica možemo i moramo to napraviti. Svi hotelijeri i ugostitelji s kojima sam razgovarao rekli su da žele sudjelovati u uređenju tog prostora. Cilj nam je da to bude prostor u kojem djeca osjećaju toplinu doma. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako će stan u povijesnoj jezgri, koji je Vlada dodijelila Gradu Dubrovniku, biti uređen za potrebe i smještaj štićenika Doma Maslina.

- Riječ je o stanu od 140 kvadarta koji će se urediti za „život u zajednici”. To znači da će štićenici Masline živjeti u zajednici, njih šest živjet će u tom stanu s odgajateljem jer cilj je da osjećaju toplinu doma i to je jedna dobra priča. - istaknuo je Franković.

Najavio je i skoro uređenje prostora za Centar za pružanje usluga u zajednici, a koji će biti smješten u Gružu.

- Od niza ustanova koje smo osnovali u zadnje četiri godine Centar za pružanje usluga u zajednici je najsjajnija među njima. S resornim ministarstvom smo definirali prostor. Izrađujemo projektnu dokumentaciju i dogovor je da ćemo u proračunu za 2025. osigurati 1,5 milijuna eura, Vlada će dati jednaki iznos i zajedno ćemo urediti taj prostor koji će imati radnu terapiju, dnevni boravak i prostore za logopeda, socijalnog radnika i psihologa. - rekao je Franković, dodavši:

- Sve što je važno djeci kojoj je pomoć potrebna bit će smješteno u srcu Dubrovnika na sjajnoj lokaciji, pristupačnoj osobama s invaliditetom, a riječ je o bivšem hotelu Stadion. Jedan dio prostora je za komercijalnu namjenu, a u drugi dio će biti Centar za pružanje usluga u zajednici i mislim da je to veliki i važan iskorak kojega ćemo napraviti u suradnji s resornim Ministarstvom. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ispravna je odluka Vaterpolo kluba Jug da ne igraju utakmice na bazenu u Kotoru, kao i odluka da ne igraju izvan svog bazena i u tome ih podržavamo dok od kolega u gradskom vijeću Kotora očekujemo da donesu odluku o promjeni imena tog bazena. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić odgovarajući na pitanje vijećnika Nikše Sentića (HDZ).

Župan je istaknuo kako se sportski objekti ne mogu nazivati po batinašima i čuvarima logora, a što je prema iskazima bivši zatočenika u logoru Morinj bio crnogorski vaterpolist Zoran Gopčević po kojemu je nosi ime bazen u Kotoru.

- Imamo neugodnu situaciju s južnim susjedom koja je krenula od nazivanja bazena u Kotoru imenom Zorana Gopčevića, vaterpoliste, ali i čuvara u logoru Morinj. Moramo zaštiti dignitet i dostojanstvo branitelja logoraša kojih je bilo više od 300 u tom logoru, a nekoliko ih je tamo i preminulo. Smatramo da se ne može po batinašima iz logora nazivati sportski objekt, pogotovo što se u njemu igraju međunarodne utakmice. - rekao je župan.

- Reakcija naših klubova i Juga bila je da ne žele igrati u bazenu s tim imenom, a kasnije je taj stav došao od Hrvatskog vaterpolo saveza i Ministarstva sporta i mi to podržavamo. Smatramo da naši susjedi trebaju promijeniti ime tog bazen i vratiti stvari u normalu i naši klubovi bi tada tamo igrali kao što igraju na drugim bazenima. Dakle, ne prihvaćamo da se po batinašima, kriminalcima i čuvarima logora nazivaju objekti u kojima moraju igrati naši sportaši i podržavamo ih u odluci da to ne čine. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić

Bazen u Kotoru odlukom tamošnjih lokalnih vlasti promijenio je ime. Nazvan je po Zoranu Džimiju Gopčeviću kojega Crnogorci, ali i dobri poznavatelji vaterpola smatraju jednim od najboljih igrača svih vremena, no dubrovački branitelji i civili, koji su bili zarobljeni u Morinju za Gopčevića kažu da je bio čuvar logora koji ih je batinao i zlostavljalo. Gopčević je inače preminuo 2000. godine. Kotorski bazen preimenovan je 2021. godine, a do tada je, od 1984. godine kada je izgrađen, nosio ime po Nikši Bućinu, bokeljskom Hrvatu, crnogoskom nogometašu, mladom SKOJ-evcu i partizanu koji je umro u 20-toj godini života u borbi protiv četnika.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske uz Dan policije javno je pohvalio 23-oje policijskih službenika/ca i djelatnika/ca koji su se tijekom protekle godine posebno istaknuli u obavljanju svojih poslova i radnih zadataka kao i profesionalnim odnosom prema svojim radnim obvezama, kolegama i strankama ili su svojim sportskim uspjesima promovirali Policijsku upravu dubrovačko - neretvansku.

Javno pohvaljeni policijski službenici/ce i djelatnici/ce ove su godine:

Merica Obrvan - policijska službenica PP Korčula
Ljiljana Lešić - djelatnica PP Lastovo
Ivana Bajo - policijska službenica PP Metković
Anita Matana - policijska službenica u Uredu načelnika Policijske uprave
Vikica Vuličević - djelatnica Službe kriminalističke policije
Marina Mantalica - djelatnica Službe upravnih poslova,državljanstva i statusnih pitanja stranaca

Kate Pavlić - djelatnica PGP Gruda
Nikša Lukić - policijski službenik PP Dubrovnik
Nikola Matana - policijski službenik PP Dubrovnik
Dario Dragobratović - policijski službenik Interventne jedinice policije
Zlatko Zelić - policijski službenik PP Korčula
Branko Kaleb - policijski službenik PP Ploče
Josip Ostojić - policijski službenik PGP Metković
Ivan Popović - policijski službenik PGP Metković
Filip Šetka - policijski službenik PGP Metković
Ivan Šabić - policijski službenik PAP Čilipi
Nikša Kobilić - policijski službenik PAP Čilipi
Tomica Krklec - policijski službenik PP Ston
Robert Kustura - policijski službenik PP Ston

Na svečanosti su dodijeljene i nagrade najboljima na sportskim susretima.

JPA

Domovi zdravlja Metković, Ploče, Korčula i Dom zdravlja dr. Ante Franulović (Vela Luka i Blato) od danas više ne postoje, odnosno nakon što odluka Županijske skupštine stupi na snagu, objedinjuju se u jednu ustanovu zajedno s Domom zdravlja Dubrovnik, koji postaje Dom zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije. Županijski vijećnici izglasali su tu odluku nakon duge rasprave, a da ni oni koji su glasali „za”, odnosno vijećnici vladajuće većine koju predvodi HDZ, nisu bili zadovoljni time. No, kako je istaknuo župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, to se moralo učiniti prema važećem zakonu.

Naime, prema odredbama zakona svaka županija ubuduće može imati samo po jedan dom zdravlja, a kako je kazao župan Dobroslavić stanje na terenu i jest takvo da većina županija i ima po jedan dom zdravlja, a Dubrovačko – neretvanska je specifična po broju domova zdravlja, ali i po svojoj konfiguraciji ili kako je to slikovito na sjednici opisano i iskarikirano, ali i nije daleko od istine, „u Međimurju se od doma zdravlja do doma zdravlja stigne biciklom, a u Dubrovačko – neretvanskoj županiji do Lastova se putuje dva dana”. Zakon je predvidio da u slučaju kada u pojedinoj županiji postoji više od jednog doma zdravlja, nakon pripajanja mogu postojati jedna podružnica i više ispostava. S obzirom na to da je teško odrediti koji bi od četiri doma zdravlja, u Metkoviću, Pločama, Korčuli i Veloj Luci, odnosno Blatu, postao podružnica, oni će svi vjerojatno biti ispostave.

Za pacijente se, tvrde vladajući, neće puno toga promijeniti, osim što više neće biti ravnatelja, već će oni postati voditelji ispostava s čim se u oporbi baš i ne slažu te smatraju kako će doći do pada kvaliteta usluga, ali u svim političkim taborima generalno se slažu kako ovo objedinjavanje nije trebalo biti primijenjeno na Dubrovačko – neretvansku županiju. Iako se župan Nikola Dobroslavić suprotstavio ideji objedinjavanja domova zdravlja u jednu instituciju te je na raznim sastancima više puta isticao geografske specifičnosti Dubrovačko – neretvanske županije, na koncu pri donošenju zakona nije došlo do izuzetka.

U tijeku je renoviranje vanjskih igrališta uz Sportsku dvoranu u Gospinom polju, a radovi, kažu danas iz dubrovačke gradske uprave, napreduju prema utvrđenoj dinamici.

„Na nogometnom terenu zamijenit će se umjetna trava i formirati prostor za klupe za igrače. Uredit će se zid i betonske tribine na koje će se postaviti plastične klupe, njih 500. Zamijenit će se dotrajale ograde i golovi, a nakon izvođenja radova, teren će udovoljavati trenažnim procesima i natjecanjima djece do 8 godina. Teren će se označiti za igru malog nogometa i rukometa.” - navode iz Grada Dubrovnika.

Drugi teren, trenutno betonski, oblaže se antistres podlogom od tartana te će se ocrtati tereni za košarku, odbojku i badminton. Nova ograda se planira zamijeniti na cijelom obuhvatu zbog dotrajalosti postojeće.

„Vrijednost ugovorenih radova je 334.720 eura s PDV-om. Gradu Dubrovniku su, putem Javnog poziva Ministarstva turizma i sporta, odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 199.084 eura za ove radove, dok će preostali iznos Grad osigurati iz vlastitih sredstava.” - kažu iz Grada Dubrovnika podsjećajući kako je u posljednjih sedam godina Grad Dubrovnik pokrenuo snažan investicijski ciklus u desetljećima zanemarenu sportsku infrastrukturu, a uz brojne realizirane projekte, ističe se i aktualni poput izgradnje boćarskog doma „Đuro Miletić“ i izgradnje klupskih prostora dubrovačkog sportskog stogodišnjaka Veslačkog kluba Neptun.

JPA

Na prigodnoj svečanosti u Policijskoj upravi povodom Dana policije, načelnik Policijske uprave Ivan Pavličević zahvalio je brojnim institucijama na dugogodišnjoj suradnji te je obraćajući se policijskim službenicama i službenicima i uzvanicima istaknuo:

- Biti policajac, služiti građanima i biti moralna vertikala društva, častan je i odgovoran poziv. U vrijeme promjena, kojih smo svi itekako svjesni, klimatoloških, kulturoloških, tehnoloških, te stalnih migracija stanovništva na našem području izuzetno je važno zadržati visoku razinu profesionalnosti i morala, izgraditi i njegovati povjerenje zajednice koju štitimo, te u pravom trenutku biti svjetionik podrške potrebitima. Hrabrost, suosjećanje, otpornost i predanost odlike su dobrog policajca. To prepoznajem u vama, poštovane kolegice i kolege, na to sam ponosan i na tome sam vam zahvalan. - rekao je načelnik Pavličević.

- Istaknuo bih da smo u tekućoj godini na području ove Policijske uprave zadržali visok postotak ukupne razriješenosti kaznenih djela koja iznosi visokih 80,2 posto i znatno je iznad državnog prosjeka. Broj teških krađa je iznimno nizak i odnosi se na svega 1,1 posto ukupno prijavljenih djela teških krađa na državnoj razini, dok se broj razriješenih djela u našoj Upravi udvostručio u odnosu na prethodno promatrano razdoblje. - kazao je Pavličević.

JPA

Kako je danas izvijestila Policijska uprava dubrovačko – neretvanska 24-godišnji hrvatski državljanin, koji je u noćnom klubu u Lazaretima u Dubrovniku slomio vilicu 33-godišnjem Nizozemcu, sumnjiči se za nanošenje teške tjelesne ozljede i to zbog zločina iz mržnje. On je pronađen i bit će uhićen, a kako neslužbeno doznajemo, osumnjičeni 24-godišnjak K.B. nogometaš je Nogometne akademije Libertas.

„Policijska postaja Dubrovnik je tijekom ranih jutarnjih sati u subotu, 21. rujna, zaprimila dojavu dubrovačke bolnice o prijemu stranog državljanina kojem je nanesena teža tjelesna ozljeda. Odmah nakon zaprimljene dojave, policija je započela kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako je ozlijeđeni muškarac državljanin Nizozemske u dobi od 33-godine kojem je, prethodno te večeri, u jednom noćnom klubu u Dubrovniku, ozljedu nanio njemu nepoznati muškarac.” - navodi danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska potvrđujući priču da je napad izvršen navodno zbog toga što se 33-godišnji Nizozemac izjasnio kao homoseksualac.

Naime, u priopćenju policije piše: „Utvrđeno je da je počinitelj navedenog kaznenog djela 24-godišnjak koji je oštećenog udario jedan put u predjelu glave, nanijevši mu težu tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma vilične kosti. Prema utvrđenom, povod sukoba je spolna orijentacija oštećenog.

Don Mihu Demoviću posthumno će biti dodijeljena nagrada Općine Konavle za životno djelo. Godišnju nagradu, odlučilo je Općinsko vijeće, dobit će dr. Antun Car, dok će Zahvalnicu dobiti Libertas Foundation iz San Pedra u SAD-u.

Don Miho Demović (rođen je 16. lipnja 1934. godine u Dubravci u Konavlima, preminuo 17. ožujka 2023.) nagrada za životno djelo bit će dodijeljena za sveukupan doprinos hrvatskoj glazbenoj povijesti. Miho Demović, hrvatski svećenik, muzikolog, glazbeni povjesničar i skladatelj smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih muzikologa i najznačajnijim hrvatskim glazbenim povjesničarom 20. stoljeća.

Dr. Antunu Caru godišnja nagrada bit će dodijeljena za izuzetan i osobito vrijedan doprinos u području zdravstva. Prije 14 godina u Konavlima je osmislio projekt „Srce je srcu najbolji lijek”. Od tada jednom tjedno provodi kardiološke preglede i dijagnostiku u ambulanti na Grudi u Konavlima.

Zahvalnica Libertas Foundationu bit će dodijeljena za promicanje vrijednosti i kulture Republike Hrvatske u SAD-u.

JPA

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispred Središnjeg križa na dubrovačkom groblju Boninovo kao i na muslimanskom dijelu groblja na Boninovu i polaganja cvijeća na grobovima poginulih pripadnika policije, danas su, uz Dan policije, položeni vijenci i zapaljene svijeće i kod spomenika poginulim pripadnicima policije ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko - neretvanske

Molitvu je ispred PU dubrovačko – neretvanske predvodio fra Stipan Klarić koji je, čestitajući blagdan zaštitnika sv. Mihovila, zahvalio policijskim službenicima za sve što doprinose slijedeći sv. Mihovila u obrani dobra od zla.

Uz predstavnike Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji poginulih pripadnika Domovinskog rata, izaslanstva Županije dubrovačko - neretvanske, Grada Dubrovnika i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

JPA

Uvođenje poreza na nekretnine dobra je inicijativa kako bi se ostvario cilj, a to je priuštivo stanovanje za naše mlade obitelji. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, komentirajući skore izmjene zakona.

- Dok diljem Hrvatske imamo golemi broj praznih stanova, raste potražnja za stanovima za stanovanje jer ih nema na tržištu, izgrađeni su, ali se ne koriste i tako se povećava cijena stanova. Zakon o nekretninama kao i Zakon o stanovanju, idu za tim da se te stanove stavi na tržište, ne nužno da se prodaju, ali da se u njima stanuje, da budu za dugoročni najam, ne za turiste, iako i to nije isključeno ako se plaća porez. - kazao je župan Dobroslavić, istaknuvši kako neće sve kategorije građana biti obveznici poreza na nekretnine.

- Porez neće plaćati vlasnici nekretnina koje nisu obnovljene, u kojima se ne može stanovati i još neke kategorije građana će biti izuzete od tog poreza. Inače, smatram da će se do usvajanja zakona kroz raspravu doći do mjere koja će biti dobra i neće ići na štetu ljudi. Dosadašnje opterećenje je bilo premalo. Cilj je dobar. Omogućit će niže cijene kvadrata na tržištu, a time i priuštivo stanovanje za mlade obitelji što je jako važno i zbog demografske politike. Dakle, uz raspravu, uz još neke poboljšice, doći ćemo do dobrih zakona koji će poslužiti svrsi. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

nm

Porez na nekretnine plaćat će se od početka iduće godine, a iznosit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac. Predmet oporezivanja bit će po njegovim riječima prije svega stambeni objekti, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti. Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja.

Da bi bio oslobođen od poreza na nekretninu koju iznajmljuje, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje.

Porez se neće plaćati za nekretnine u kojima nije omogućeno funkcionalno stanovanje, odnosno ne mogu služiti stanovanju.

Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, prema odluci općine ili grada, a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja. Odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a za svaku iduću godinu do 15. prosinca prethodne. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka.

- Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez. - rekao je Primorac i dodao kako će Porezna uprava provjeravati stanje s dugoročnim najmom.
Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu.

Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te objekte plaćat će se porez na nekretnine.

Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalno stanuje i one u dugoročnom najmu.

Što se tiče kratkoročnog turističkog najma i paušalnog poreza na iznajmljivanje, porez će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Primorac je najavio i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 eura, čime bi se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjio za 7.500.

Kada je riječ o porezu na dohodak, Primorac je najavio podizanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost s 560 na 600 eura.
Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura.

Smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak. Tako će općine od 1. siječnja 2025. moći odrediti nižu stopu između 15 i 20, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu i 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto.

JPA