Iako je županijski vijećnik HDZ-a Teo Andrić na nedavnoj sjednici Županijske skupštine istaknuo kako ga je razveselila vijest da je poništena građevinska dozvola za hidroelektranu Dabar, najveću i najvažniju u sustavu Gornji horizonti u susjednoj BiH, projektu od čije realizacije strahuje Dubrovačko - neretvanska županija, hrvatske institucije baš i nemaju razloga za odahnuti. Naime, izvršni direktor za organizacijsko - pravne poslove u Hidroelektrani Dabar Dalibor Rajković ističe kako presudom Okružnog suda u Banja Luci nije poništena građevinska dozvola za izgradnju svih infrastrukturnih objekata u okviru projekta nego se osporava odobrenje građenja dovodnog tunela.

Kao što ističe župan Nikola Dobroslavić, projekt Gornji horizoniti i dalje je potencijalna ugroza za Županiju dubrovačko - neretvansku.

Nakon što je krajem kolovoza okružni sud u Banja Luci u Republici Srpskoj poništio rješenje tamošnjeg ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju prema kojem HE Dabar mora zaustaviti radove na povezivanju s pristupnim tunelom Straževica, izvršni direktor za organizacijsko - pravne poslove u Hidroelektrani Dabar Dalibor Rajković ističe kako je odobrenje građenja osporeno iz proceduralnih razloga, a riječ je o samo jednom od sedam infrastrukturnih objekata u sustavu HE Dabar.

- Građevinska dozvola za dovodni tunel se osporava iz čisto proceduralnih razloga koji su lako otklonjivi i ne mogu utjecati na dinamiku realizacije projekta. - rekao je Rajković.

Župan Nikola Dobroslavić očekivano je i dalje stava kako su Gornji horizonti za Dubrovačko – neretvansku županiju opasan projekt.

- Preko naših ministarstava smo od početka ulagali prigovore prema BiH i Republici Srpskoj da s tim projektom ne smiju raditi štetu Republici Hrvatskoj, odnosno našoj Županiji. Republika srpska nikad nije dala dokaze da će biti dovoljno vode za neretvanski sliv, za Neretvu i druge rijeke, Bregavu, Bunu i Bunicu koje primaju vodu iz Gornjih horizonata, odnosno Trebišnjice i zato smo ustrajali, a i dalje to činimo, da se taj projekt zaustavi dok ne dobijemo potrebna jamstva o ugrozi našeg područja. - kazao je Dobroslavić, prokomentiravši presudu kojom su radovi na HE Dabar zaustavljeni.

- Primili smo sa zadovoljstvom vijest da je jedna sarajevska udruga tužbom na sudu uspjela protiv rješenja studije za zaštitu okoliša za HE Dabar i da je ta studija poništena, ali znamo da se u Republici srpskoj događaju čudne stvari s projektima, poput trebinjskog aerodroma pa nismo sigurni je li to dovoljno da se zaustavi projekt. Inače, naša ministarstva ustraju na jamstvima da se tim i sličnim projektima ne smije raditi šteta našoj Županiji. Susjedi, naime, mogu raditi svoje projekte i drago nam je i prihvatljivo da bolje žive, ali ne na štetu Hrvatske, odnosno Dubrovačko – neretvanske županije. - jasan je župan Nikola Dobroslavić.

Hidroelektrana Dabar snage 160 megavata najveća je i najvažnija hidroelektrana u sustavu Gornji Horizonti. Udruga Aarhaus centar BiH na tamošnjem sudu podnijela je još četiri tužbe za prethodno izdana rješenja izgradnju dijelova HE Dabar, za koje presude još nisu izrečene. Iako su radovi zustavljeni u RS-u se i dalje nadaju kako će HE Dabar biti na mreži u predviđenom roku, odnosno do 2027. godine.

Kroz program redovnog održavanja sportskih terena i dječjih igrališta Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika, započela je obnova sportskog terena na Gorici svetog Vlaha.

Planirani radovi obuhvatit će zamjenu ograde i žičanog pletiva na ogradnoj konstrukciji igrališta, čišćenje i bojenje košarkaških obruča te postavljanje novih mrežica, kao i bojanje zahrđale košarkaške konstrukcije. Na traženje građana, na dijelu ograde prema dječjem igralištu postavit će se ulazna vrata, dok će se kod sjevernog ulaza izgraditi prilazna betonska rampa. Na tribinama će se postaviti zaštitna ograda.

Radove izvodi ugovorni izvođač, tvrtka Tehnogradnja d.o.o., a procijenjena vrijednost radova je 22 tisuće eura bez PDV-a. Podsjetimo, u Proračunu za 2024. godinu za obnovu dječjih i sportskih igrališta osigurano je 250 tisuća eura, što je povećanje od 57 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Grad Dubrovnik

U digitalnoj eri, umjetnost doživljava revoluciju zahvaljujući snazi umjetne inteligencije (AI). Glazba, grafika i video postaju područja u kojima AI, ne samo da nadmašuje ljudske mogućnosti, već ih i transformira na načine koji su se do nedavno činili nezamislivima.

U nizu pojava i društvenih fenomena dolazi do kontinuiranog straha i bojazni da će umjetna inteligencija možda uskoro nadvladati čovjeka te nadići dosadašnje uspjehe. Među takvim strahovima i insinuacijama pojavljuje se pitanje može li umjetna inteligencija stvoriti umjetničko djelo, napisati pjesmu ili stvoriti crtež bolje od živog bića.

Kroz ovu kreativnu radionicu se želi pokazati kako umjetna inteligencija ne mora biti nužno samo korisna ili štetna, već, korištenjem samo jednog dijela pametnog algoritma / generiranja slike, videa, zvuka iz napisane riječi i upute programu, može biti nadopuna za ono što bi inače trajalo satima i zahtijevalo bi mnoštvo uključenih suradnika, resursa i ideja do konačnog cilja.

Prijavite se na besplatnu dvodnevnu radionicu Centra za poduzetništvo DNŽ na temu  Snaga AI: Budućnost glazbe, grafike i videa u digitalnoj eri te otkrijte kako AI transformira područja glazbe, grafike i videa, otvarajući nove perspektive. Dođite i saznajte kako ova tehnologija oblikuje budućnost kreativnosti i umjetnosti!

Termin:
– 10.10.2024. u 16:00 sati
– 11.10.2024. u 16:00 sati
Lokacija: Poduzetnički inkubator Dubrovnik, Vukovarska 16, Dubrovnik
Predviđeno trajanje radionice: 3 sata dnevno

Radionicu će voditi Žarko Dragojević, glazbenik, skladatelj, voditelj umjetničkih programa Audiovizualnog centra Dubrovnik i stalni suradnik Art radionice Lazareti. Žarko obavlja dužnost predsjednika Zajednice tehničke kulture DNŽ i potpredsjednika Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika. Više od 15 godina aktivno djeluje na kulturno-umjetničkoj sceni, a od 2016. počinje skladati glazbu za film i kazalište. Dio instrumentalnih radova i remixeva za druge izvođače objavljuje pod pseudonimom VERSION 12 ili v12.

Ova jedinstvena prilika omogućit će sudionicima da istraže utjecaj umjetne inteligencije (AI) na različite oblike kreativnog izražavanja i nauče kako koristiti napredne AI alate za stvaranje inovativnih djela.

Za sudjelovanje na edukaciji prijavite se putem:
poveznice: https://forms.gle/3SNRpzy29hbWwddS6
maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
telefona: 020/418-401

Radionica se organizira u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata u Poduzetničkom inkubatoru Dubrovnik financiranom u okviru otvorenog Javnog poziva Poduzetnički impuls, Mjera C – Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja.

Dubrovačko - neretvanska županija

Započela obnova sportskog terena na Gorici svetog Vlaha

Kroz program redovnog održavanja sportskih terena i dječjih igrališta Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika, započela je obnova sportskog terena na Gorici svetog Vlaha.

Planirani radovi obuhvatit će zamjenu ograde i žičanog pletiva na ogradnoj konstrukciji igrališta, čišćenje i bojenje košarkaških obruča te postavljanje novih mrežica, kao i bojanje zahrđale košarkaške konstrukcije. Na traženje građana, na dijelu ograde prema dječjem igralištu postavit će se ulazna vrata, dok će se kod sjevernog ulaza izgraditi prilazna betonska rampa. Na tribinama će se postaviti zaštitna ograda.

Radove izvodi ugovorni izvođač, tvrtka Tehnogradnja d.o.o., a procijenjena vrijednost radova je 22 tisuće eura bez PDV-a. Podsjetimo, u Proračunu za 2024. godinu za obnovu dječjih i sportskih igrališta osigurano je 250 tisuća eura, što je povećanje od 57 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Izdvajanja Grada Dubrovnika u predškolski odgoj povećana za 75 posto

Grad Dubrovnik u kontinuitetu provodi sustavna ulaganja u segment predškolskog odgoja, a ista se odnose na unapređenje uvjeta boravka i rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i na infrastrukturne zahvate usmjerene prema osiguravanju dostatnih kapaciteta kako bi svako dijete bilo upisano onog trenutka kad se za to ispune uvjeti.

Grad Dubrovnik je u razdoblju od 2017. do 2023. godine povećao izdvajanja za javne potrebe u predškolskom odgoju za 55 posto. Naime, u 2017. godini na predškolski odgoj iz proračuna je izdvojeno 42.956.254,39 kuna (5.704.681,80 eura) dok je taj iznos u 2023. godini prešao 66 milijuna kuna, odnosno iznosio je 8.867.512,13 eura. Prema ovogodišnjem proračunu, izdvajanja za predškolski odgoj veća su za čak 75 posto u odnosu na osam godina ranije i iznose 10.013.497,00 eura.

U sedam godina otvoreno je 21 novih vrtićkih/jasličkih skupina i 380 novih mjesta. Otvorenjem dva nova gradska vrtića – „Cvrčak“ u DOC-u i „Čiopa“ u Solitudu s 97 mjesta umnogome je riješen izazov s listama čekanja u dvije ustanove, dok će se planiranom rekonstrukcijom budućeg vrtića u Biskupskom dvoru osigurati 122 dodatnih mjesta.

Izgrađena je nova zgrada Dječjeg vrtića „Palčica“, adaptiran je i uređen vrtić „Mala kuća“ u Mokošici, proširen je vrtić u Zatonu, energetski su obnovljene zgrade dječjih vrtića Ciciban i Izviđač, dok su kroz EU projekt Grad za djecu provedena unapređenja rada i programa te je nabavljena nova oprema, a ukupna ulaganja samo u infrastrukturu predškolskog odgoja i navedeni EU projekt prelaze 8 milijuna eura.

Donesen je novi kolektivni ugovor za zaposlenike gradskih vrtića koji osigurava veće plaće i bolje uvjete rada. Povećane su i subvencije za više od 120 djece u privatnim vrtićima. Vlastitim sredstvima financira se poslijepodnevni rad i rad subotom u vrtićima s ciljem usklađivanja radnog vremena vrtića sa stvarnim potrebama roditelja. Rad pomoćnika u nastavi u vrtićima u potpunosti se financira iz gradskog proračuna, a satnica pomoćnicima u nastavi povećavana je dva puta i među najvišim je u državi.

Sufinancirajući roditeljima ekonomsku cijenu vrtića u rasponu od 77 do 100 posto, Dubrovnik se ističe i na top listi hrvatskih gradova prema iznosu sufinanciranja cijene vrtića roditeljima. Primjerice, za treće dijete u vrtiću Grad u cijelosti pokriva trošak programa predškolskih ustanova i obitelj ne plaća ništa. I za one roditelje koji plaćaju najvišu cijenu od 73 eura Grad Dubrovnik pokriva 77 posto ekonomske cijene koja iznosi 322,52 eura za desetosatni program, odnosno 161,26 eura za poludnevni petosatni program.

Asfaltirana cesta u Šumetu

Asfaltirana je dionica nerazvrstane ceste u naselju Šumet u duljini od 450 metara. Cesta kroz naselje koja vodi do novouređenog dječjeg i sportskog igrališta uređena je u sklopu programa pojačanog održavanja gradskih prometnica i javnih površina.

Uklonjen je stari i dotrajali asfaltni sloj, nakon čega je nanesen novi asfaltni zastor čime je povećana kvaliteta prometovanja ovim naseljem u gradskom kotaru Komolac.

Radove vrijedne 64.192,50 eura (bez PDV-a izvela je tvrtka Tehnogradnja, a predstavljaju nastavak uređenja ceste, nakon što je u rujnu prošle godine, također u okviru programa pojačanog održavanja, uređena dionica dužine 700 metara.

Radovima koje je u dva navrata proveo Grad Dubrovnik putem nadležnog upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu te radovima asfaltiranja koje je izveo Vodovod Dubrovnik u sklopu Aglomeracije asfaltirana je cesta kroz čitavo naselje.

Gradonačelnik obišao obnovljeni Opskrbni centar u Novoj Mokošici koji je zasjao u novom ruhu nakon 40 godina

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić, pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivane Brnin, pročelnice Upravog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Matilde Krile- Prkoča, pročelnice Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijete Hladilo i direktora Domouprave Dubrovnik d.d. Pera Milkovića te predstavnika izvođača radova obišao je obnovljeni Opskrbni centar u Novoj Mokošici čija je vrijednost radova bila vrijedna 573.662,55 eura.

Naime, Grad Dubrovnik, u suradnji s Domoupravom Dubrovnik, pristupio je investiciji obnove Opskrbnog centra u svrhu poboljšanja zajedničkih dijelova zgrada i uređenja površina javne namjene s naglaskom na sigurnost građana i korisnika.

Suvlasnici objekta Opskrbni centar osigurali su sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova objekta u iznosu od 73.999,39 eura, dok Grad Dubrovnik iz proračuna osigurava 499.663,16 eura za uređenje površina javne namjene.

Gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo obnovom Opskrbnog centra kao središta Mokošice. - Ovaj prostor je bio potpuno zapušten i devastiran i zato smo se odlučili na kompletnu sanaciju. U konačnici, prostor je dobio novu fasadu i kamenu podlogu, postavljene su i nove ograde a na nama je da u okviru redovnog komunalnog održavanja javnih prostora, i ovaj prostor nastavimo održavati. Nadam se da će ovo mjesto biti mjesto okupljanja stanovnika Mokošice i u budućnosti! - poručio je gradonačelnik Franković.

Nadodajmo kako je kroz čitavo vrijeme izvođenja radova sanacije, Opskrbni centar bio otvoren za sve građane a ovom obnovom - mnogima omiljeno mjesto u Mokošici dobilo je sasvim novu vizuru koja se čekala preko četiri desetljeća.

Grad Dubrovnik

Na magistrali u Lozici u petak ujutro oko 8:40 sati smrtno je je u prometnoj nesreći stradao 41-godišnji motociklist iz Mađarske.

Očevidom na mjestu prometne nesreće koja se jutros dogodila na predjelu državne ceste D-8 između Mosta Dubrovnik i Lozice u kojoj je smrtno stradao 41-godišnji mađarski državljanin, utvrđeno je kako je do prometne nesreće došlo uslijed neprilagođene brzine.

Motociklist se motociklom srpskih nacionalnih oznaka kretao iz pravca Dubrovnika u pravcu Splita, te je izlaskom iz desnog zavoja, uslijed neprilagođene brzine, proklizao kolnikom i udario u metalnu zaštitnu ogradu.

Od zadobivenih ozljeda motociklist je preminuo na mjestu događaja.

Za vrijeme trajanja očevida promet na ovom dijelu Jadranske magistrale odvijao se naizmjenično uz fizičku regulaciju policijskih službenika, a za sav promet je otvoren u 10,15 sati.

Tijelo preminulog motocikliste je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se provesti obdukcija.

JPA

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horović i svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti u povodu blagdana Roš Hašane, Jom Kipura i Sukota. Čestitku prenosimo u cijelosti:

Poštovana gospođo Horović, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima židovske vjeroispovijesti čestitam 5785. Roš Hašanu te blagdane Jom Kipur i Sukot.

Ovi sveti dani simboliziraju nadu, obnovu i priliku za rast, a novi početak nas iznova uči važnosti tolerancije i podrške jedni drugima. Zato, kao i uvijek do sada, nastavimo gledati prema naprijed i suočimo se sa svim kušnjama kako bi mogli graditi bolju budućnost za našu zajednicu.

Lešana tova tikatevu – Budite upisani u dobru godinu!

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u organizaciji Grada Dubrovnika i Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik, obilježena je 21. obljetnica otkrivanja spomenika hrvatskim braniteljima poginulima na širem području Osojnika,.

U ime Grada Dubrovnika vijence su položili gradonačelnik Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

- Trideset i tri godine su prošle od početka napada na krajnji jug Hrvatske, a Osojnik je bio iznimno bitna točka obrane i oslobađanja ovog dijela Hrvatske. Zato se i sjećamo svih onih koji su položili živote od 1991. do 1996. godine, kako bi mi živjeli danas u slobodnoj i neovisnoj domovini Hrvatskoj. - rekao je gradonačelnik Franković.

Misa za branitelje služena je u crkvi svetog Jurja na Osojniku.

Grad Dubrovnik ove godine spomenik hrvatskim braniteljima na Osojniku je u potpunosti obnovio. Njegovo podizanje bile su potaknule udruge, a Grad Dubrovnik preuzeo održavanje.

JPA

U sklopu obilježavanja nacionalnog programa „Dani otvorenih vrata EU projekata“, Grad Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om tijekom listopada organizira niz događanja za građane kako bi im promovirali i približili projekte koji su sufinancirani sredstvima Europske unije.
Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine nastavlja promovirati projekte koji su sufinancirani sredstvima Europske unije. Cilj održavanja „Otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga. Planiranim događajima ćemo otvoriti svoja vrata zainteresiranoj javnosti kako bi ih upoznali s uspješno provedenim aktivnostima EU projekata i budućih novoodobrenih projekata koji su u svojim začecima. 
 
Planirane aktivnosti koje će se organizirati:
 
BESPLATAN IZLET BRODOM LACROMA, subota, 5. listopada 2024. godine
 
Broj mjesta je popunjen
 
BESPLATNO STRUČNO VODSTVO PUTEM MULTIMEDIJALNOG VODIČA KNEŽEVOG DVORA UZ INOVATIVNE PRIMJERE DOBRE PRAKSE EU PROJEKATA, ponedjeljak, 7. listopada 2024. godine

Stručno vodstvo putem multimedijalnog vodiča Kneževog dvora održat će se u ponedjeljak, 7. listopada 2024. s početkom u 9 sati u Kneževom dvoru.
Dolazak je potrebno potvrditi na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Radi se o multimedijskom vodiču razvijenom za mobilne uređaje (za platforme Android i iOS) koji je implementiran u Kneževom dvoru. Mobilna aplikacija nudi samostalno vodstvo za individualne korisnike, a osim audio vodstva sadrži brojne zanimljive priče koje pričaju kostimirani likovi kroz proširenu stvarnost, čiji se videi pokreću putem posebnih stalaka postavljenih u prostoru. Aplikacija detektira broj ljudi u stvarnom vremenu i posjetiteljima prezentira jedan od dva različita narativa. U vrijeme manje posjećenosti Dvora posjetitelji imaju mogućnost pokrenuti dužu verzija audio vodiča s elementima proširene stvarnosti, a u satima veće posjećenosti posjetiteljima se predstavlja kraća verzija multimedijskog vodiča. Na ovaj način stimulira se posjetitelje da dođu u muzej u vrijeme izvan vršnih sati kada im se nudi detaljniji vodič kroz muzej.

Vodič je realiziran u sklopu projekta HERIT-DATA, financiran programom Interreg Med, koji je za cilj imao smanjiti utjecaj ljudskih aktivnosti (turizma) na kulturno naslijeđe, a tom okviru razviti održivo i odgovorno upravljanje turizmom usmjereno prema kulturnom naslijeđu uz korištenje tehnologije i inovativnosti u alatima za upravljanja (Big and Open Data), kao i druge politike i socijalne mjere.

Osim rezultata navedenog projekta HERIT-DATA, bit će predstavljene i nadolazeće intervencije koje će se u Dubrovačkim muzejima provesti kroz projekte COOL NOONS (Interreg Euro-MED) i HERIT-ADAPT (Interreg Euro-MED).

PREDSTAVALJANJE PROJEKTA HABI,  9. listopada 2024. godine, Studentski dom Dubrovnik

Događaj podizanja svijesti projekta „HABI“ održat će se u srijedu, 9. listopada 2024. godine u 9 sati u Studentskom domu u Dubrovniku, na kojem će projektni partneri, predstaviti projektne aktivnosti te ključne ciljeve projekta. Događaj će okupiti lokalne dionike, uključujući turoperatore, mala i srednja poduzeća, vlasti i širu javnost, a sudjelovanje će biti omogućeno i online za međunarodne partnere. Svi zainteresirani građani su dobrodošli te vrata Studentskog doma su otvorena za sve posjetitelje.

S obzirom da je broj mjesta ograničen, dolazak je potrebno potvrditi na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do utorka 8. listopada 2024. do 16:00 sati.

Projektni partneri DURA i Mola di Bari istaknut će svoju ulogu u projektu kao administrativna potpora i odgovorni partneri za izradu komunikacijskog plana te plana za kampanju podizanja svijesti o zaštićenim NATURA 2000 staništima i prijetnjama tim područjima, dok će Commune di Conversano i Javna ustanova Rezervat Lokrum iznijeti pregled provedenih aktivnosti

Projekt “HABI“, koji u svojim projektnim aktivnosti ima za cilj podizanje svijesti, obuku i znanstvena istraživanja o vrstama i staništima od zajedničkog interesa zajednica”, financiran je s 226.605,27 EUR od strane programa Interreg Italy – Croatia 2021.-2027. Projekt je usmjeren ka unapređenju zaštite prirode, biološke raznolikosti i zelene infrastrukture. Slijedi skup integriranih ciljeva usmjerenih na promicanje nove slike područja, temeljene na kvaliteti okoliša i krajolika te na bogatstvu kulturnog identiteta i prirodne baštine. Ključni rezultati uključuju završetak zajedničkih obuka, izradu strategija za očuvanje NATURA 2000 morskih staništa te provedbu kampanja za podizanje svijesti u Dubrovniku i Mola di Bari. Projekt HABI financiran je s 226.605,27 EUR od strane programa Interreg Italy – Croatia 2021.-2027.

BESPLATNA VOŽNJA LINIJOM BR. 6 ZA SVE KORISNIKE, 11. listopada 2024. godine

Građanima Dubrovnika i svim posjetiteljima omogućujemo besplatnu vožnju Libertasovom autobusnom linijom broj 6, u petak, 11. listopada 2024. godine povodom Otvorenih vrata EU projekata (cijeli dan).

Građani će se imati priliku voziti  autobusom koji je sufinanciran iz sredstava europskih fondova ali i informirati se o brojnim projektima koje Grad Dubrovnik i  DURA uspješno provode.

Grad Dubrovnik

Iako je istaknuo kako ne vidi motivirajući smjer kojim ide Dubrovačko – neretvanska županija vijećnik Maro Giljača (Možemo), polugodišnje izvješće o radu župana Nikole Dobroslavića ocijenio je dobrim. Istaknuo je kako se uspješno povlače sredstva za projekte razvoja lučke infrastrukture. Pohvalio je nabavku CT uređaja za domove zdravlja te ulaganja u uređenje Specijalne bolnice Kalos u Veloj Luci. Ipak, kritizirao je kašnjene u izgradnji Centra za gospodarenje otpadom na Lučinom razdolju.

- Činjenica je da kasnimo s izgradnjom CGO-a i kad su rokovi u pitanju upaljen je crveni alarm za kompletan sustav gospodarenja otpadom u Županiji. Ističe dozvola za Grabovicu, što će zbog odvoza otpada na druge deponije dovesti do velikih troškova, koji će se prenijeti na građane i cijenu otpada. Crveni alarm treba shvatiti ozbiljno i moram priznati da sumnjam kako će CGO biti završen do kraja 2025. godine. - rekao je Giljača.

Kad su u pitanju radovi na izgradnji CGO-a na Lučinom razdolju, župan Nikola Dobroslavić ostaje pri stavu kako se rokovi za završetak radova mogu stići.

- CGO se realizira i na sreću, uspjeli smo to dovesti u fazu izvođenja radova. Ugovorom je predviđen rok za završetak i početak probnog rada 31. prosinca 2025. godine i nadamo se da će izvođač radove izvesti u rokovima. Sadašnja procjena i uvjeravanja su da će izvođač završiti u roku. Procjena našeg nadzora je da je to moguće izvršiti u roku. - istaknuo je župan, dodavši kako su CGO od četiri potrebne, ishodovane tri građevinske dozvole.

- Imamo četiri građevinske dozvole za cijeli kompleks. Tri su dobivene i po njima se radi. Sad se priprema četvrta za završni pogon za obradu otpada koji se radi po tehnologiji jedne nizozemske tvrtke i očekujemo da ćemo dobiti i tu dozvolu, da će cijeli kompleks biti pokriven građevinskim dozvolama i da nema nikakvih smetnji za izvođenje radova. - kazao je Dobroslavić, koji se osvrnuo i na pretovarne stanice, koje bi trebale biti u funkciji kad i CGO na Lučinu razdolju.

- Pretovarne stanice su sastavni dio ukupnog projekta. Za stanice na Lastovu i Janjini dobili smo izvođača radova. Blizu smo toj fazi i u Metkoviću, a očekujmo to brzo riješiti i na Korčuli, gdje imamo lokaciju i očekujemo dozvole. - rekao je Dobroslavić dodavši kako u Dubrovniku ima problema s lokacijom na kojoj je predviđena pretovarna stanica.

- Imamo poteškoća u Dubrovnik s pretovarnom stanicom na području Osojnika. Ona je naime predviđena u Prostornom planu, ali ima poteškoća sa sporom s bivšim vlasnikom zemljišta koji ima zabilježbu pa Grad Dubrovnik s njim vodi spor. Nadamo se da će to biti brzo riješeno jer je otpad bolje prevoziti s pretovarnih stanica u CGO nego s vozilima koja prikupljaju komunalni otpad od kućanstava. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Župan Nikola Dobroslavić uputio je dopis podrške predsjednici Vlade Hercegovačko - neretvanske županije Mariji Buhač i izrazio sućut obiteljima stradalih u nezapamćenim poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu.

Poštovana gđo Buhač, izražavam Vam svoje duboko suosjećanje u nezapamćenoj tragediji koja je pogodila Vašu i susjedne županije i koja je, nažalost, osim velike materijalne štete odnijela i ljudske živote.

Molim Vas da izraze moje sućuti prenesete i obiteljima svih poginulih i stradalih u ovoj strašnoj tragediji.

Ukoliko Vam mi kao susjedna i prijateljska županija možemo na bilo koji način pomoći ili pridonijeti smanjivanju patnji kroz koje prolazite zajedno sa svojim sugrađanima, stojimo Vam na raspolaganju,

S poštovanjem,
župan Nikola Dobroslavić

Grad Dubrovnik u kontinuitetu provodi sustavna ulaganja u segment predškolskog odgoja, a ista se odnose na unapređenje uvjeta boravka i rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i na infrastrukturne zahvate usmjerene prema osiguravanju dostatnih kapaciteta kako bi svako dijete bilo upisano onog trenutka kad se za to ispune uvjeti.

Grad Dubrovnik je u razdoblju od 2017. do 2023. godine povećao izdvajanja za javne potrebe u predškolskom odgoju za 55 posto. Naime, u 2017. godini na predškolski odgoj iz proračuna je izdvojeno 42.956.254,39 kuna (5.704.681,80 eura) dok je taj iznos u 2023. godini prešao 66 milijuna kuna, odnosno iznosio je 8.867.512,13 eura. Prema ovogodišnjem proračunu, izdvajanja za predškolski odgoj veća su za čak 75 posto u odnosu na osam godina ranije i iznose 10.013.497,00 eura.

U sedam godina otvoreno je 21 novih vrtićkih/jasličkih skupina i 380 novih mjesta. Otvorenjem dva nova gradska vrtića – „Cvrčak“ u DOC-u i „Čiopa“ u Solitudu s 97 mjesta umnogome je riješen izazov s listama čekanja u dvije ustanove, dok će se planiranom rekonstrukcijom budućeg vrtića u Biskupskom dvoru osigurati 122 dodatnih mjesta.

Izgrađena je nova zgrada Dječjeg vrtića „Palčica“, adaptiran je i uređen vrtić „Mala kuća“ u Mokošici, proširen je vrtić u Zatonu, energetski su obnovljene zgrade dječjih vrtića Ciciban i Izviđač, dok su kroz EU projekt Grad za djecu provedena unapređenja rada i programa te je nabavljena nova oprema, a ukupna ulaganja samo u infrastrukturu predškolskog odgoja i navedeni EU projekt prelaze 8 milijuna eura.

Donesen je novi kolektivni ugovor za zaposlenike gradskih vrtića koji osigurava veće plaće i bolje uvjete rada. Povećane su i subvencije za više od 120 djece u privatnim vrtićima. Vlastitim sredstvima financira se poslijepodnevni rad i rad subotom u vrtićima s ciljem usklađivanja radnog vremena vrtića sa stvarnim potrebama roditelja. Rad pomoćnika u nastavi u vrtićima u potpunosti se financira iz gradskog proračuna, a satnica pomoćnicima u nastavi povećavana je dva puta i među najvišim je u državi.

Sufinancirajući roditeljima ekonomsku cijenu vrtića u rasponu od 77 do 100 posto, Dubrovnik se ističe i na top listi hrvatskih gradova prema iznosu sufinanciranja cijene vrtića roditeljima. Primjerice, za treće dijete u vrtiću Grad u cijelosti pokriva trošak programa predškolskih ustanova i obitelj ne plaća ništa. I za one roditelje koji plaćaju najvišu cijenu od 73 eura Grad Dubrovnik pokriva 77 posto ekonomske cijene koja iznosi 322,52 eura za desetosatni program, odnosno 161,26 eura za poludnevni petosatni program.

Grad Dubrovnik

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro dolazi u Dubrovnik, potvrdio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Zelenski će u Dubrovniku u listopadu sudjelovati na sastanku na vrhu jugoistočne Europe i Ukrajine, kojega, u cilju pružanja podrške toj zemlji u ratu, organizira Hrvatska.

Cilj samita na kojem će sudjelovati Zelenski je pokazati solidarnost i potporu Ukrajini skupine zemalja koje imaju povijesne veze s ukrajinskim narodom.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je sredinom rujna po treći put posjetio Kijev od početka ruske agresije u veljači 2022. i tada je u razgovoru s predsjednikom Zelenskijem potvrđen dogovor da se u Dubrovniku organizira treći sastanak na vrhu Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe.

nm