U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je osam prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su četiri osobe teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno, dok su s materijalnom štetom zabilježene tri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 912 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 364 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 71 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 26 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 38 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 87 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 104 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

jpa

Početkom tjedna kreće toplinski val na Jadranu - velika opasnost od vrućine očekuje se u utorak na riječkom, splitskom i dubrovačkom području koja su označena narančastim upozorenjem, a od srijede će prijeći u crveno upozorenje ili vrlo veliku opasnost od vrućine.

Istodobno, u srijedu i četvrtak, u kontinentalnom dijelu Hrvatske na snazi će biti narančasto upozorenje odnosno velika opasnost od vrućine i to u svim kopnenim područjima: osječkom, karlovačkom, gospićkom, kninskom i zagrebačkom području, prognozirali su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

„Idući tjedan na Jadranu još više vrućine te u ponedjeljak počinje toplinski val. Porast će i noćna i dnevna temperatura, nerijetko će vrijednosti već rano ujutro biti više od 25 stupnjeva, a danju i od 34. Puhat će slab do umjeren jugozapadni i sjeverozapadni vjetar, a u jutarnjim satima burin i bura, te prevladavati sunčano.

Na kopnu toplinski val počinje u utorak s ponegdje toplim noćima i dnevnom temperaturom višom i od 34 stupnja. Bit će pretežno sunčano, ali početkom tjedna još ne i posve stabilno. U ponedjeljak je lokalni popodnevni pljusak moguć i na istoku, a u utorak u gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Dalmacije.” - prognozirali su iz DHMZ-a.

Južni

Procesijom s relikvijom lijeve ruke sv. Vlaha i svečanom misom u Parčevoj crkvi u Dubrovniku je u petak, 5. srpnja, proslavljen blagdan Ruke sv. Vlaha. Predvoditelj liturgije bio je rektor zborne crkve sv. Vlaha i generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan, a koncelebrirao je zlatomisnik fra Nediljko Jerkan.

U procesiji i na misi sudjelovali su članovi Bratovštine festanjula sv. Vlaha kao i Dubrovački trombunjeri te drugi štovatelji sv. Vlaha. Pjevanje je predvodio Mješoviti katedralni zbor pod vodstvom Petre Potrebice.

U propovijedi je predvoditelj slavlja podsjetio kako se ovaj blagdan veže uz događaj iz 1346. kada je Toma de Vitiano poklonio relikviju lijeve ruke dubrovačkog Parca svome Gradu i pučanstvu na čašćenje.

- Vjerujem da je prije svega taj čin darivanja, bio čin vjere darovatelja vjernicima Republike. Želio je, kako i dolikuje, da je relikvija sveca u Gradu koji se stavio pod njegovu moćnu zaštitu. - ustvrdio je rektor Parčeve crkve.

Zatim je pojasnio kako su se srednjovjekovne države, gradovi, natjecale koji će imati više relikvija svetaca i svetica, napose mučenika kršćanstva te primijetio:
- Bogatstvo relikvija nije u mjerenju samoga broja posjedovanih relikvija, nego vjera da je samim tim i više zaštitnika i zagovornika pred licem Božjim za one koji posjeduju dotične relikvije.

Čašćenje relikvija se očuvalo do naših dana, kazao je propovjednik te poručio okupljenim vjernicima:

- Stoga vas potičem, poštovani vjernici, neka vas nitko ne zbuni svojim zlonamjernim i uvredljivim tekstovima ili komentarima kada je riječ o čašćenju relikvija svetaca ili blaženika. Nastojte u svojoj vjerničkoj praksi častiti relikvije svetaca. Obraćajmo se Bogu po zagovoru bilo već proglašenih blaženika i svetaca, ili onih koji su kandidati za čast oltara, kao što je najnoviji u našem narodu, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić.

Primijetivši nadalje kako su biskupija i Dubrovnik bogati po broju relikvija, propovjednik je potaknuo na promišljanje o tome koliko se relikvije časte i koliko se moli i čine zavjeti svecima čije relikvije se tu nalaze.

Predvoditelj slavlja također je u propovijedi povezao neke detalje života sv. Vlaha i misna čitanja te potaknuo vjernike na vjeru, nadu i ljubav prema Bogu i čovjeku. Ohrabrio ih je da se ne boje stradanja, nevolja i poteškoća, nego da u svemu ostanu vjerni Gospodinu kako bi s njim bili u raju.

- Vlaho je sebi stekao nepropadljivi vijenac slave, jer nije živio život za sebe nego za Boga, u Bogu i s Bogom. - kazao je, uz ostalo, navodeći i druge svece koji su mučenički završili svoj život.

Istaknuvši na kraju kako se prema svetome treba ponašati sveto te kako treba poštivati i čuvati svetinje, rektor Parčeve crkve je u duhovnom izričaju poručio:

- Ne daj se zavesti kojekakvim tzv. umjetnostima koji me vrijeđaju i žele me obeščastiti, pa i preko same moje Crkve. Sve pod nekom krinkom performansa, modernog izričaja, a u ime nekih snošljivosti i dodvoravanja dugima i drugačijima… Ne dopusti da moja majka, koju sam i vama dao za majku podno moga križa, bude prikazivana kao da je bludnica i razvratnica. Otac nebeski je sačuvao njezino dostojanstvo i djevičanstvo, njezinu unutarnju i vanjsku ljepotu od Anine utrobe do uzdignuća u nebesku slavu. Čuvaj i sačuvaj njezinu svetost, dostojanstvo i značenje za vas vjernike.

Procesija s relikvijom ruke sv. Vlaha prije mise je krenula od katedrale Gospe Velike ispred Kneževa dvora do Parčeve crkve, a nakon mise istim putem se vratila nazad. Himna sv. Vlahu otpjevana je na kraju mise, a pred bočnim katedralnim vratima predvoditelj slavlja je relikvijom blagoslovio vjernike.

Angelina Tadić / Dubrovačka biskupija

Obavještavamo cijenjene sugrađane i posjetitelje grada Dubrovnika da će se povodom otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara dana 10. srpnja 2024. godine (srijeda) u vremenu od 01:00 do 06:00 sati izvršiti pranje javno prometnih površina u ulicama Frana Supila (od Gimnazije Dubrovnik do ulaska u Grad s Ploča), ulici Iza Grada te ulici Branitelja Dubrovnika (plato Pile te od Brsalja do skretanja za Gradac).

U navedenim ulicama bit će postavljena privremena prometna signalizacija, pa molimo sve sudionike u prometu da prilagode brzinu uvjetima na kolniku te na pojačan oprez.

Zahvaljujemo na razumijevanju!

Čistoća Dubrovnik

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i županijski vijećnik stranke Možemo Marko Giljača, osim što su bili protukandidati na prošlim lokalnim izborima, teško da će se oko bilo čega složiti. Ipak, složili su se kako je izgradnja brze ceste Brijesta - Orebić nužna. No, dok Giljača smatra kao se u Studiji utjecaja na okoliš trebalo analizirati dvije, a ne samo jedna varijanta te ceste, župan Dobroslavić ističe kako nema razloga sumnjati u Hrvatske ceste koje su osim Pelješkog mosta i stonske zaobilaznice izgradili brojne ceste u Županiji.

Nakon što je u Studiji utjecaja na okoliš izgradnje brze ceste od Osojnika do dubrovačke Zračne luke u Čilipima umjesto sva tri moguća rješenja razmatrano samo jedno, odnosno trasa koja bi prolazila zaštićenim područjem Rijeke dubrovačke, zbog burnih reakcija tamošnjeg stanovništva u Hrvatskim cestama od te trase su odustali, a sličan scenarij u razmatranju trase dogodio se i na Pelješcu. Naime, vijećnik Možemo Marko Giljača upozorio je kako Studija utjecaja na okoliš izgradnje brze ceste Brijesta – Orebić umjesto dvije razmatra samo jednu varijantu, koja se dijelu tamošnjih vinara i vinogradara nije svidjela jer siječe vinograde.

- Slažemo se s projektom jer je riječ o ulaganju u prometnu infrastrukturu koja je potrebna, ali ponovo Studija analizira jednu trasu iako su u prostornom planu dvije. Dakle, ponavlja se priča koju smo imali s brzom cestom Osojnik – Zračna luka u Dubrovniku, što je suprotno uputama resornog Ministarstva. - smatra Giljača, kojega je zanimalo mišljenje župana Nikole Dobroslavića o trasi brze ceste Brijesta – Orebić.

- Zašto ponovo jedan takav projekt izlažemo različitim interpretacijama kad upute resornog Ministarstva nalažu da se u Studiji analizira i druga trasa. - istaknuo je Giljača, koji je pitao župana je li o toj trasi razgovarao s investitorima, s predstavnicima Hrvatskih cesta.

No, župan Dobroslavić ne dijeli Giljačino mišljenje, on naime smatra kako ne treba rušiti svaki projekt čija se realizacija najavljuje.

- Uputio bih apel svima da ne obaraju sve projekte u Županiji, posebno da ne obaraju projekte izgradnje cesta. U zaostatku smo s cestom prema Zračnoj luci u Čilipima jer se stvorila jedna politička hajka. - kazao je.

I dok dio vinara i vinogradara s Pelješca od Hrvatskih cesta traže da se analizira i druga varijanta brze ceste Brijesta – Orebić, ona koja ne prolazi preko vinograda, Dobroslavić ističe:

- Na Hrvatskim cestama je da razriješe koje je rješenje najbolje i nemamo razloga sumnjati u njihove postupke. Tvrtka koja je u našoj Županji izgradila brojne ceste, Pelješki most, obilaznicu Stona, nemamo razloga sumnjati da oni loše rade. Ne bih otvarao teme tamo gdje ih nema. To je populizam. Ako trebaju analizirati dvije trase, nemam ništa protiv, ali ako su sigurni da je jedna bolja i da nju treba obraditi Studijom utjecaja na okoliš, nemam ništa protiv. Vjerujem Hrvatskim cestama dok se ne dokaže drukčije, ceste su nam život. Brze cesta prema Zračnoj Luci i prema Orebiću su ključ budućnosti ove Županije. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Nakon odlične predsezone Dubrovnik i u lipnju ostvaruje dobre turističke rezultate. Dok traje realizacija prošlogodišnjih, građani po gradskim kotarima biraju nove projekte koji će se kroz participativno budžetiranje rralizirati u 2025. godini.

DUBROVNIK U LIPNJU OSTVARIO POVEĆANJE BROJA NOĆENJA ZA 11 POSTO U ODNOSU NA ISTO RAZDOBLJE PROŠLE GODINE

Nakon odlične predsezone, Dubrovnik nastavlja ostvarivati dobre turističke rezultate i u lipnju. Za razliku od brojnih drugih destinacija, koje bilježe pad broja noćenja zbog održavanja Europskog prvenstva u nogometu, u Dubrovniku isto nije slučaj.

Rezultati ostvarenih noćenja u lipnju 2024. bolji su za 11 posto u odnosu na lipanj prošle godine, a na razini prvih šest mjeseci 2024., u odnosu na isto razdoblje 2023., bolji su za čak 17 posto. Sve navedeno ostvaruje se sukladno najavama o jačanju predsezone i posezone kao i kontinuitetu same „špice“ sezone čime se izbjegava veći broj istovremenih posjetitelja u povijesnoj jezgri.

Sukladno Studiji nosivog kapaciteta, jedinstvenoj u Republici Hrvatskoj i izrađenoj prema UNESCO-ovim smjernicama, maksimalno održivi broj istovremenih posjetitelja u povijesnoj jezgri iznosi 11 275, što nijednom do sada ove godine nije bio slučaj.

Grad Dubrovnik i dalje nastavlja koristiti sve alate upravljanja posjetiteljima, među kojima je veliki broj Smart City rješenja s ciljem kako bi svakom onome tko to želi omogućili posjet Dubrovniku, osigurali veću kvalitetu pružene usluge, a bez blokada prohodnosti, kako s Ploča tako i s Pila.

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE: USKORO RADOVI NA KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI ŠUNJA

Grad Dubrovnik nastavlja realizaciju projekata uvrštenih u ovogodišnji gradski proračun na prijedlog građana, pa tako kreće i izvedba projekta „Komunalna infrastruktura naselja Šunj“, kojeg su u okviru prošlogodišnjeg ciklusa Participativnog budžetiranja odabrali građani s područja MO Lopud, a isti uključuje uređenje Puta od Šunja do kuća na adresama Getina 11 i 15 te postavljanje dodatne javne rasvjete na području ulice i naselja Šunj.

Uredit će se i betonirati pristupni put kućama na potezu od crkve Gospe od Šunja kroz ulicu Getina te pripremiti infrastruktura u svrhu nadopune javne rasvjete.

Izvođač radova je tvrtka Adriatik građenje j.d.o.o. uz stručni nadzor tvrtke Skeleton d.o.o., dok će se radovi izvoditi sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima s rokom završetka tri mjeseca od dana uvođenja u posao (5. srpnja 2024.). Vrijednost ugovorene nabave radova iznosi 45.989,00 eura (bez PDV-a).

Dok traje realizacija projekata građana odabranih kroz prošlogodišnji proces s izvedbom u 2024. godini, završen je i proces glasovanja u sklopu ovogodišnjeg postupka. Građani Dubrovnika odabrali su najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu uz napomenu da je za mjesni odbor Lopud glasovanje produljeno do 14. srpnja 2024. godine. Svi stanovnici koji još nisu iskoristili svoje pravo glasa, pozivaju se da to učine do navedenog datuma. Pojedinačne vrijednosti projekata koji će se realizirati iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.
Participativno budžetiranje provodi se u organizaciji Grada Dubrovnika i Dubrovačke razvojne agencije DURA, a označava proces u kojem građani imaju izravan utjecaj na odlučivanje o trošenju dijela javnih sredstava dodijeljenih gradskim kotarima i mjesnim odborima.

U BRSEČINAMA OSVIJETLJENA PJEŠAČKA STAZA DO MORA

Grad Dubrovnik nastavlja realizaciju brojnih projekata uvrštenih u ovogodišnji gradski proračun na prijedlog građana, pa su tako završeni radovi na uređenju i osvjetljenju pješačke staze koja vodi od državne ceste do plaže u Brsečinama. Radi se o projektu kojeg su u okviru prošlogodišnjeg ciklusa Participativnog budžetiranja odabrali upravo građani s područja MO Brsečine.

Naime, na trasi dužine 510 metara izrađeni su betonski temelji za 17 rasvjetnih stupova na koje su postavljene LED solarne svjetiljke. Cijena zahvata iznosila je 54.182,31 eura. Prethodno je, podsjetimo, staza očišćena.

Uređenjem i osvjetljenjem, staza je dostupna i sigurna za kretanje stanovnicima i turistima.

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE: GRAĐANI ODABRALI PROJEKTE ZA 2025. GODINU

Završen je proces glasovanja u sklopu projekta Participativno budžetiranje 2024. godine, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu. Pojedinačne vrijednosti projekata koji će se realizirati iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.

Podsjetimo, ova inicijativa omogućuje građanima aktivno sudjelovanje u odlučivanju o raspodjeli dijela gradskog proračuna. Tijekom travnja i svibnja 2024. godine građani su predali ukupno 133 projektna prijedloga kroz 25 radionica. Nakon tehničke analize, 82 prijedloga zadovoljila su kriterije prihvatljivosti definirane modelom projekta Participativno budžetiranje te uključeni u proces glasovanja.

Glasanje je trajalo od 17. do 30. lipnja 2024. putem NIAS sustava e-Građani po čemu je Grad Dubrovnik jedinstven u Hrvatskoj. Glasanju su mogli pristupiti svi registrirani građani s vjerodajnicom niske razine sigurnosti. Niže navodimo pobjedničke prijedloge, uz napomenu da je za mjesni odbor Lopud glasovanje produljeno do 14. srpnja 2024. godine. Svi stanovnici koji još nisu iskoristili svoje pravo glasa, pozivaju se da to učine do navedenog datuma.

Među projektima odabranim od strane građana ističe se uređenje parka Bogišić, uređenje igrališta/parka u Ulici Bruna Bušića, projektiranje parkinga u Gružu (Parkirko), postavljanje česmi za pitku vodu na potezu od JK Orsan duljinom šetnice oko Babina kuka do Uvale Lapad, postavljanje informativnih strata na frekventnim lokacijama kojima bi se posjetitelje Grada upozoravalo o visini kazne u slučaju nepoštivanja javnog reda i mira, jaružanje Omble, uređenje pješačke sraze Tamarić, pješačka "magistrala" od OŠ Luka Paljetka do Sportske dvorane u Gospinom polju, uređenje zgrada MO Gromača, Ljubač i Mravinjac, uređenje dječjeg igrališta Osojnik, dizalica za barke u Trstenome, subvencioniranje cjelodnevnog vrtića u Suđurđu, uređenje doma mladeži u Orašcu i brojni drugi.

Grad Dubrovnik upućuje zahvalu svim građanima koji su sudjelovali u radionicama, pripremili prijedloge te u konačnici onim građanima koju su dali svoj glas i tako doprinijeli većoj kvaliteti života i komunalne infrastrukture u svome gradskom kotaru/mjesnom odboru.

Rezultati glasovanja po gradskim kotarima i mjesnim odborima dostupni su ovdje - https://voxpopuli.edubrovnik.hr/budgets/10/results

ZAVRŠENI RADOVI NA NOVOJ TRASI JAVNE RASVJETE U SUSTJEPANU

U cijelosti su završeni radovi na postavljanju nove trase javne rasvjete u ulici Jurja Lumbura u Sustjepanu u ukupnoj dužini od 226 metara, od crkve svetog Stjepana prema groblju. Polaganje instalacija izvodilo se dvostrukim zasijecanjem armirano-betonske podloge u cijeloj dužini dok je u spomenutoj ulici izrađeno sedam temelja za sedam stupnih mjesta s ukupno osam svjetiljki u LED tehnologiji.

Ovim zahvatom koji je iniciran od strane građana Gradskog kotare Gruž cijela je ulica osvijetljena po EU propisima i direktivama o svjetlosnom onečišćenju.

Ukupni trošak navedene investicije iznosio je 21.884,15 eura.

Grad Dubrovnik

Povodom početka radova gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice Jelke Tepšić i suradnika obišao je danas gradilište buduće dubrovačke gradske knjižnice u TUP-u. Ovaj projekt vrijedan preko 1,5 milijun eura transformirat će dio postojećeg industrijskog kompleksa u gradskom vlasništvu u omiljeno mjesto brojnih zaljubljenika u literaturu.

Izgradnja nove gradske knjižnice trebala bi biti gotova do kraja 2024. godine. Riječ je o 700 četvornih metara prostora kao i pripadajućem okolišu u kompleksu TUP-a. Nositelj ovog projekta su Dubrovačke knjižnice, a u preuređene prostore preselit će gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica dok će u suterenu bit depo Znanstvene knjižnice za građu koji je trenutno smješten u ljetnikovcu Skočibuha.

Da će Dubrovnik imati jednu od najmodernijih knjižnica u Hrvatskoj utvrdio je gradonačelnik Mato Franković.

– Uistinu značajna investicija u potpunosti financirana sredstvima gradskog proračuna i u skladu s našom misijom rekonstrukcije bivšeg industrijskog kompleksa u Gružu u novi kulturni i kreativni te društveni centar. - rekao je gradonačelnik Franković naglasivši da za opremanje nove knjižnice Grad Dubrovnik planira angažirati dostupna bespovratna sredstva.

Uz različite aspekte knjižničarske djelatnosti, u novom objektu planirano i održavanje predavanja, tribina, različitih kulturnih programa, ali i onih iz područja znanosti, tehnologije, ekologije i drugih. Ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić rekla je kako Ogranak Gruž trenutno radi u jednoj smjeni što se otvaranjem nove knjižnice u TUP-u planira promijeniti. Dodala je kako će se knjižnica opremiti i računalom za slijepe i slabovidne osobe, a između ostalog, raspolagat će čitaonicom, dječjim odjelom, prostorima za individualni i grupni rad te već spomenutim depoom Znanstvene knjižnice.

Radove izvode tvrtke MEDIUS d.o.o. i Posta d.o.o.. Rok završetka je šest mjeseci od dana uvođenja u posao, nakon čega će uslijediti uređenje i opremanje prostora. Ugovor za izvođenje građevinskih radova, podsjetimo, vrijedan je 1.584.055 milijuna eura s PDV-om.

jpa

Od danas do srijede u noćnim satima provodit će se testiranje opreme i sustava za informiranje u Zoni posebnog prometnog režima, javili su iz dubrovačke gradske uprave.

„Testiranje sustava te manji preostali radovi na povezivanju ugrađene opreme na dijelu lokacija s cjelovitim povezivanjem sustava provodit će se u noćnim satima (od 22 sata) na sljedećim lokacijama: Ulica Pera Bakića/Zagrebačka ulica (spoj), Ulica Pera Bakića/Ilijina Glavica, Ulica Vladimira Nazora, Ulica Vladimira Nazora/Splitski put (spoj), Splitski put, Ulica dr. Andrije Hebranga, Zagrebačka ulica.” - navode iz Grada Dubrovnika.

Kako kažu u priopćenju „tijekom provođenja testiranja na LED ekranima prikazivat će se poruke definirane Elaboratom izrađenim od strane Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na koji je ishođena suglasnost MUP-a”.

„Građane molimo za dodatan oprez i strpljenje jer su u navedenom periodu mogući su povremeni zastoji u prometu, napominju iz Grada.

Inače, što se tiče ove novosti na dubrovačkim prometnicama iz grtadske uprave kažu kako će se „putem sustava za informiranje posjetitelja i komunikaciju u Zoni posebnog prometnog režima komunicirati različite poruke vezane uz samu Zonu, ali i brojne druge informacije korisne posjetiteljima te će oprema služiti kao novi Smart City alat za upravljanje tokovima posjetitelja i njihovu disperziju”.

Grad Dubrovnik prvi je u Hrvatskoj uspostavio Zonu posebnog prometnog režima. Upravo na inicijativu Grada Dubrovnika, a gradonačelnik Mato Franković ujedno je i saborski zastupnik HDZ-a, takva mogućnost uvrštena je u novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Uspostavom Zone čija testna faza počinje 1. rujna, a primjena u punom opsegu od 1. siječnja 2025. godine u gradskoj upravi nadaju se kako će riješiti problem prometnog opterećenja oko povijesne jezgre.

jpa

Dubrovnikpass je najvažniji gradski proizvod koji puni proračun prodajom ulaznica za dubrovačke povijesne atrakcije. Nastao pred petnaest godina, kao autorski projekt širokog kruga ljudi, danas je najvažnije javno dobro svake gradske uprave u upravljanju destinacijom Dubrovnik te osiguranju novca za razvojne i socijalne projekte građana. U prvih šest mjeseci ove godine prodano je 181 780 Dubrovnikpassa i zarađeno 6.731.800 eura. Prosječna prodajna vrijednost svakoga Dubrovnikpassa bila je 37 eura. U odnosu na lani povećanje broja prodanih Dubrovnikpassa i zarađenoga novca iznosi impresivnih 46 posto. - tako piše danas u priopćenju bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, danas nezavisni gradski vijećnik.

On dalje navodi kako se „do kraja godine očekuje se prodaja pola milijuna Dubrovnikpassa koji će po prosječnoj cijeni od 37 eura građanima grada Dubrovnika donijeti 18.5 milijuna eura ili 140 milijuna kuna”.

„Na organizaciji, marketingu, prodaji, kontroli Dubrovnikpassa radi svega četvero ljudi u Upravnom odjelu za kulturu uz volontersko Povjerenstvo za razvoj Dubrovnikpassa. Četiri i po milijuna eura donijeti će svaki zaposlenik koji se bavi Dubrovnikpassom. Parafrazirajući Winstona Churchilla iz Rata za Britaniju, može se slobodno reći: Nikada tako malo ljudi nije bolje punilo proračun za korist svih 43 000 građana Dubrovnika. Prodati će se još i oko pola milijuna ulaznica za zidine , te će grad od svake prodane ulaznice za zidine dobiti još dodatnih sedam milijuna eura. Ostaje potpuno čudno i nejasno zašto Grad Dubrovnik ne promovira aktivno uspjehe prodaje Dubrovnikpassa na lokalnoj dubrovačkoj razini. Nema ga u izvješćima tjednoga rada gradonačelnika, nema ga u promociji po lokalnim medijima, nema ga u dnevnim aktivnostima turističke zajednice. Ističe ga se samo na hrvatskoj i međunarodnoj sceni, kada se treba pohvaliti izvornim dubrovačkim projektima.” - kaže Vlahušić pa zaključuje:

„Jedino logično obrazloženje dolazi od činjenice da Dubrovnikcard i Dubrovnikpass nije Matov, nego Androv projekt. Šteta za građane Dubrovnika koji bi uz malo dobre volje čelnih ljudi grada mogli imati dodatnih dvadeset milijuna eura u proračunu na godišnjoj razini. Što je cijena izgradnje Doma umirovljenika ispod Petke ili nogometne Arene Lapad. Uz malo razumijevanja, te isti broj turista i iste cijene Dubrovnikpassa godišnje možemo imati dodatno jedan veleban infrastrukturni projekt, koji ostaje trajno sadašnjim i budućim generacijama.”

„Kada bi se usvojili prijedlozi koje je prihvatilo Povjerenstvo za praćenje Dubrovnikpassa, prodaja Dubrovnikpassa ove godine trebala je biti duplo veća i prodati ga se oko milijun komada. Plus pola milijuna ulaznica za zidine . Ukupni prihod uz isti broj turista i iste cijene trebao je samo od Dubrovnikpassa biti 37 milijuna eura, plus prihod od prodaje dijela ulaznica za zidine. Cijenu Dubrovnikpassa nismo mijenjali od 2021. godine, usprkos visokoj inflaciji, kako bi turistima omogućili puni doživljaj Dubrovnika. Gradske zidine, devet muzeja, besplatni javni prijevoz , popusti u stotinama trgovina i restorana, Konavle, Lokrum omogućuju disperziju turista, smanjuju gužvu u povijesnoj jezgri te povećavaju prodaju.

Za prolivenim mlijekom ne treba plakati kaže naš narod. Nismo iskoristili puni potencijal prodaje dubrovačkih zidina, muzeja, žičare, zaustavljanja autobusa na Pilama, poslovnih prostora i javnih površina u vlasništvu grada. Zaraditi ćemo ove godine trideset milijuna eura od direktne turističke uplate u gradski proračun umjesto šestdeset milijuna eura. Godine su pred nama, a dobro osmišljeni projekti pred petnaest godina izdržali su teret vremena i političke napade svih vrsta. Turisti su ih prihvatili, kao i građani Dubrovnika.

Usprkos brojnim osporavanjima Dubrovnik će biti jedini hrvatski i europski grad u kome će polovinu proračuna plaćati direktno turisti, a drugu polovicu poduzetnici i građani Dubrovnika.” - napisao je još u priopćenju Andro Vlahušić.

jpa

Na pročelju obiteljske kuće Obad u Pridvorju otkrivena je spomen - ploča dr. sc. Stijepu Obadu, intelektualcu, povjesničaru i javnom djelatniku. Spomen ploča je postavljena i otkrivena na inicijativu obitelji Obad i Općine Konavle, a otkrili su je Ana Medi Obad i načelnik Božo Lasić koji su i prigodnim govorima pozdravili prisutne uzvanike.

Prof. dr. sc. Stijepo Obad hrvatski je povjesničar rođen u Konavlima, u Pridvorju 11. siječnja 1930. godine, a preminuo je 2021. godine. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Nakon toga, 1960. godine, postaje asistent u Institutu za povijesne znanosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, a već četiri godine kasnije postaje profesor na Katedri za opću povijest Filozofskog fakulteta, Sveučilištu u Zadru gdje je doktorirao 1965. godine.

Od 1985. godine redoviti je profesor, a predavao je opću i ekonomsku povijest novoga vijeka te hrvatsku povijest od 1790. do 1918. godine.

Predavao je profesor Obad i na drugim fakultetima, i na poslijediplomskim studijima u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Bio je mentor i član povjerenstva mnogih doktorskih radova. Zbog svog posebnog pedagoškog pristupa bio je omiljen profesor, poticao je i veselio se napredovanju mladih kolega.

Uredio je brojne zbornike stručnih i znanstvenih radova, aktivno sudjelovao u predstavljanima knjiga, a i sam je bio vrlo aktivan autor. Objavio je 240 stručnih i znanstvenih radova i osam knjiga te je sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima.

Njegovo glavno polje znanstvenog rada i istraživanja bila je povijest Dalmacije od druge polovice 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata, a posebno se zanimao za dalmatinska sela te gospodarske i političke okolnosti koje su se odrazile na život u selima Dalmacije.

U Konavlima su dugo odzvanjale obiteljske priče koje su živjele do Prvog svjetskog rata, a koje su dobile po prvi put društveni i politički okvir kroz rad Stijepa Obada.

Osim svog znanstvenog rada, nesebično je potpomagao kolege koje su prinosile otkrivanju povijesnih tema dalmatinskog područja. U Konavle je doveo 1974. godine kolegu Šimu Batovića koji je prvi rekognoscirao prapovijesne arheološke lokalitete Konavala, što je još uvijek jedini cjeloviti prapovijesni prikaz terena.

Sudjelovao je u izradama monografija Konavala i na stručnim skupovima te zbornicima stručnih i znanstvenih radova o Konavlima. Sudjelovao je s veseljem na predstavljanima brojnih povijesnih prinosa drugih autora, naročito konavoskih tema.

jpa

Članovi Facebook grupe Sunset Beach je Grad u subotu ujutro očistili su područje plaže u Uvali Lapad. Volonterima su u akciji pomogli i djelatnici Čistoće Dubrovnik.

Plaža u Uvali Lapad, odnosno plaža Sumratin, predmet je sudskog spora zbog koncesije, a dok se čekaju odluke suda, koncesionar Dubrovački zalasci Sunca ne plaća koncesijsku naknadu, a o plaži nitko ne brine.

Inače, koncesija je pod ingerencijom Županije dubrovačko – neretvanske, a što je o tome kazao župan Nikola Dobroslavić možete pročitati OVDJE.

dm

Započelo je izvođenje radova na izgradnji Centra za starije osobe Dubrovnik - Doma za starije i nemoćne na Medarevu, ispod Opće bolnice, a gradilište na kojem se izvode radovi iskopa terena i izrade građevinske jame danas je obišao i gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima te se tamo susreo s predstavnicima izvođača radova i nadzora.

Dom će raspolagati s 205 smještanih kapaciteta, od čega 125 kreveta za korisnike koji su potpuno funkcionalno ovisni o pomoći drugih osoba. Osiguran je i dnevni boravak za 75 korisnika koji će imati potrebu za dnevnim boravkom u okviru Centra, a pružat će se i izvaninstitucionalna usluga za 410 korisnika koji žive u svom domu. Ključni je to, kapitalni projekt u društvenoj infrastrukturi čijom će se izgradnjom dubrovačkim umirovljenicima pružiti standard koji im je godinama nedostajao.

Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako će budući Centar za starije osobe ispod Opće bolnice biti najveći takav objekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

– Centar će po završetku u potpunosti odgovoriti potrebama koje Grad Dubrovnik i okolica imaju u području pružanja adekvatne skrbi za osobe treće životne dobi, a bit će uređen prema svim suvremenim standardima. - rekao je.

Sveukupna investicija izgradnje Centra s opremanjem iznosi 21.113.808 eura (uključujući PDV). Financirat će se iz tri izvora - bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 6.138.429 eura, kreditnim zaduženjem u iznosu od 5.876.000 eura, što je potvrdilo Gradsko vijeće dok će se preostalih 9.100.000 eura osigurati iz vlastitih proračunskih sredstava Grada. Radove će izvesti tvrtka Texo Molior dok je za stručni nadzor i koordinaciju zadužena odabrana tvrtka Apsida Inženjering.

Radovi su kao radovi od posebne važnosti za Grad Dubrovnik izuzeti od zabrane radova u sezoni. Predviđeno trajanje je 18 mjeseci, s tim da je već ranije obavljeno čišćenje terena koje je uključivalo rušenje preko 30 godina stare, oronule i nikad dovršene građevine, što je bio preduvjet za izgradnju novog, suvremenog objekta.

jpa