Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka u četvrtak će održati sjednicu na kojoj će se raspravljati i dionici brze ceste kroz tu općinu.

Tako bi župski vijećnici nakon rasprave trebali donijeti konkretan zaključak o primjedbama koje će se uputiti na Studiju ustjecaja na okoliš, a u sklopu javne rasprave.

Također, pred župskim vijećnicima naći će se i prijedlog zaključka „o potrebi izrade Idejnog rješenja, detaljne vizualizacije te dopune Studije utjecaja na okoliš i za dionicu - varijanta V2 („gornja” varijanta iznad Postranja) ceste Dubrovnik - Zračna luka (Čilipi) kroz područje Općine Župa dubrovačka.

dm

Posjete bolesnicima na odjelima Opće bolnice Dubrovnik ponovo su dopuštene su od danas, izvijestili su iz OB Dubrovnik.

"Tijekom posjete preporučuje se pravilno korištenje kirurške maske i higijena ruku. Osobe s klinički izraženom infekcijom ne mogu posjećivati bolesnike. Sve mjere se preporučuju u cilju sprječavanja i suzbijanja infekcija." - navode iz OB Dubrovnik.

Jedno vrijeme posjete naime nisu bile dopuštene zbog povećanog broja oboljelih od koronavirusa.

dpp

Nakon izgradnje sustava javne rasvjete na padini Srđa, od Bosanke do magistrale, kao druga faza ove investicije osvijetljena je dionica od pothodnika kraj Trafostanice Srđ do podnožja Ulice Bruna Bušića na Pločama.

„Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika dovršio je zahvat izgradnje sustava javne rasvjete na spomenutoj dionici dugoj oko 250 metara. Na početku i na kraju zahvata postavljena su dva stupa javne rasvjete s LED svjetiljkama, od kojih je jedna solarna, dok je veći dio skalinate osvijetljen ugradnjom 23 zidne svjetiljke, također u LED tehnologiji, čime je dodatno naglašena ambijentalnost ove šetnice. Ukupna vrijednost navedenog ulaganja iznosi 9.670,48 eura.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Inače, prethodno je, u prvoj fazi, rasvjeta postavljena u dužini od cca 650 metara na starom putu do Bosanke koji vodi od pothodnika na magistrali sve do naselja. Ukupno je provedena izgradnja 21 stupnog mjesta, a korištene su svjetiljke najmodernije tehnologije sa solarnim napajanjem, koje zadovoljavaju sve ekološke i energetski učinkovite standarde.

„Završetkom i druge faze, osvijetljeno je ukupno 900 metara dionice čime je građanima s područja Bosanke i ovog dijela Ploča, ali i svima drugima koji se ovim putem koriste, omogućena sigurna pješačka komunikacija. Podsjetimo, u suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatskih cesta i Dubrovnik cesta, a na poticaj Libertasa, još 2018. godine uređena je autobusna stanica pored ulaza u HEP-ovo postrojenje podno Srđa.” - piše u priopćenju iz gradske uprave.

dpp

U Libertasu ovih dana testiraju električni autobus Iveco Crossway LE CITY ELEC. Kažu kako je to „u skladu sa strateškim ciljevima smanjenja emisije štetnih plinova i dekarbonizacije voznog parka”.

U priopćenju su nahvalili autobus pa tako ističu kako je „svojom multifunkcionalnošću prilagođen suvremenim potrebama javnog gradskog i prigradskog prijevoza, proizveden je 2023. godine, dimenzija 12,9 × 2,5 × 3,4 metara putničkog kapaciteta 66 mjesta, autonomije baterije dostatne za cjelodnevnu eksploataciju”.

Ako autobus „položi test” iz Libertasa ga namjeravaju nabaviti sredstvima fondova Europske unije jer ističu: „Libertas Dubrovnik pretendira aplicirati na sve javne pozive u kojima će se dodijeljivati sredstava iz fondova Europske unije namijenjena nabavama vozila na alternativni pogon, čim isti budu dostupni, te se kontinuirano radi na tome da se taj momenat dočeka što pripremljeniji.”

dpp

U proteklom vikendu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske 13 osoba zatečeno je u posjedu manjih količina marihuane, hašiša, amphetamin - speeda, psilocibinskih gljiva, MDMA, ketamina, stabljika indijske konoplje i LSD-a

U pet slučajeva radi se o državljanima Republike Hrvatske, dok se u preostalim slučajevima radi o stranim državljanima iz Italije, Australije, Njemačke, SAD-a i Slovačke.

Droga je pronađena prilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole na graničnim prijelazima i uličnom redukcijom na području Mljeta i Vela Luke.

Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatski i strani državljani prekršajno su sankcionirani po Zakonu o suzbijanju droga ili kazneno po Kaznenom zakonu.

Izdvajamo slučaj pronalaska pet stabljika indijske konoplje, od kojih je jedna stabljika pronađena na terasi obiteljske kuće na otoku Mljetu, a preostale četiri zasađene u vrtu. Stabljike pripadaju 48-godišnjem hrvatskom državljaninu koji se trenutno nalazi u dubrovačkom zatvoru zbog drugog kaznenog djela, a pretraga je obavljena temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku.

dpp

Ministar zdravstva Vili Beroš odbacio je u ponedjeljak tumačenja da bi zbog toga što će država preuzeti upravljanje županijskim bolnicama moglo doći do ukidanja nekih od njih, poručivši da je svrha centralizacije reorganizacija poslovanja radi veće kvalitete zdravstvenog sustava.

Ministar je u izjavi novinarima u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, nakon otvorenja radova na Zavodu za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju podsjetio da je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz travnja previđeno da se na državu prenesu osnivačka prava.

- Ali samo osnivačka prava, ne i vlasništvo ili neki drugi elementi. - rekao je Beroš.

Naglasio je da građane i pacijente "apsolutno ne zanima tko je vlasnik, nego način na koji se upravlja zdravstvenim ustanovama".

- On nije u cijeloj Hrvatskoj jednak. A da bismo mogli transformirati hrvatski zdravstveni sustav, reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo imati alate, poluge da to i realiziramo. A osnivačka prava svakako su jedan od važnih elemenata u pravcu rješavanja problema na dobrobit i korist hrvatskih građana i čitavog zdravstvenog sustava. - rekao je.

Prijenos osnivačkih prava nije političko pitanje, niti je svrha sama sebi već, naglasio je ministar ima zadatak zdravstvenoj administraciji "olakšati niz sljedećih koraka u organizaciji bolničkog zdravstvenog sustava".

- Mislim da se svi skupa možemo složiti da ga je potrebno reorganizirati ne samo na opseg financijskih troškova koji se generiraju, nego i s obzirom na rezultate liječenja. - dodao je.

- Normalno je da postoji i zabrinutost i zainteresiranost pojedinih subjekata koji će probati osporavati navedena promišljanja, a na zdravstvenoj administraciji je da sagleda sve elemente. U razgovoru sa svim županima ima onih koji jedva čekaju da se to dogodi, a ima i onih koji na neki način misle da to nije dobar korak pri čemu ističu dosadašnja ulaganja županija u te zdravstvene ustanove. - kazao je ministar.

Na te primjedbe odgovorio je da će i dalje jednakomjerno nastaviti ulagati u te županije te "nigdje ništa neće biti odneseno".

- Sve ono što je u pojedinoj županiji u kontekstu općih bolnica, to će i dalje služiti našim pacijentima, međutim, u jednom prijelaznom, drugačijem modelu funkcioniranja. - objasnio je.

Ističe da će se i dalje uvažavati specifičnosti pojedinih županija, poput broja stanovnika i starosti, a cilj je unaprijediti pružanje bolničke zdravstvene zaštite.

Odbacio je tumačenja da je centralizacija korak prema ukidanju nekih bolnica.

- Ne. S ovog mjesta mogu jasno reći, čak dapače, garantirati da neće biti ukidanja bolnica u Hrvatskoj. Ali ono što moramo napraviti je reorganizirati taj sustav. - rekao je.

Naveo je pritom da je analiza koju je Ministarstvo provelo pokazala da su pojedine djelatnosti ispunile 20 ili 30 ili 40 posto svog ugovorenog opsega posla u pojedinim bolnicama.

- Recite, da li biste kao dobar gospodar i dalje držali tamo prijašnji broj kreveta ili bi odgovorili novim izazovima razmještajući te postotke? - upitao je te dodao da je "u situacijama kad je utvrđeno da nema dovoljne popunjenosti kapaciteta u pojedinim bolnicama smanjen broj stacionarnih kreveta i povećan broj stolaca dnevne bolnice kako bi se zadržale sve djelatnosti".

- Svatko bi volio da zdravstveni problem može riješiti u svojoj županiji, ali to nije realno. - dodao je Beroš.

Naveo je da je stoga jedan od reformskih koraka koji će jamčiti bolje rezultate liječenja stvaranje centara izvrsnosti u kojima će se grupirati kapaciteti, kao što su materijalni, tehnički i kadrovski.

U njima će biti, pojasnio je, veliki broj pacijenata i liječnici će svakodnevno usavršiti svoje rezultate liječenja.

- Jer nije dobro da neki vrhunski kirurg jednom ili dva puta mjesečno operira neki veliki tumor u nekoj manjoj županijskoj bolnici. Njegovi rezultati bez obzira što je vrhunski ne mogu biti na tragu rezultata u centrima izvrsnosti. - naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Južni

Počeli su radovi na izgradnji i uređenju dječjeg i sportskog igrališta Šumet na površini od ukupno 540 metara kvadratnih. „Na gradilištu se trenutno izvodi strojni iskop, izvedba armiranobetonskih temelja, potpornih zidova, temelja stupova javne rasvjete i tribina igrališta”, obavijestili su danas priopćenjem iz dubrovačke gradske uprave.

„Sportsko igralište za basket i mali nogomet dužine je 15,5 i širine devet metara, a predviđena je i izgradnja dva reda tribina za gledatelje. Dječje igralište predviđeno je za djecu od dvije do dvanaest godina, a opremit će se toboganom, ljuljačkom i vrtuljkom. Igrališta će imati zasebne ulaze, ogradit će se zaštitnom ogradom te opremiti s tri LED reflektora snage 95 W na dva rasvjetna stupa kao i svom potrebnom urbanom opremom poput adekvatnih završnih obloga, riječnog šljunka i asfaltbetona, klupa, koševa za smeće, zaštitnih ograda te slavine za vodu. Za najmlađe korisnike osigurat će se primjeren i siguran prolaz do pojedinih zona igrališta.” - navode iz Grada Dubrovnika.

Iz gradske uprave ističu kako je na inicijativu stanovnika, usuglašeno da će se sportski teren u iznimnim slučajevima, poput održavanja ispraćaja i sl., privremeno koristiti kao parkiralište.

„Sukladno ugovornoj obavezi, izvođač radova, tvrtka Tehnogradnja, radove je dužna okončati do kraja studenog. Ugovorena vrijednost ove investicije iznosi 123.926 eura s PDV-om.” - dodaju iz Grada Dubrovnika.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 12 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a 11 ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno deset prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 864 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 426 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 80 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 14 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 33 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 88 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 62 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

U okviru Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma, na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu održat će se javnozdravstvena akcija preventivnih pregleda od 14. do 16. rujna.

Ovu javnozdravstvenu akciju organiziraju Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a i Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju HLZ-a, uz potporu Dubrovačko neretvanske županije i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U akciji sudjeluje 22 vrhunskih dermatologa iz cijele Hrvatske koji će tri dana pregledavati stanovnike Korčule i poluotoka Pelješca s ciljem otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože.

Pregledi madeža organiziraju se u suradnji s Domom zdravlja Korčula i Domom zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka, a bit će osigurano pregledavanje madeža na više lokacija.

Pozivaju se građani da se jave svom liječniku obiteljske medicine kako bi rezervirali termin pregleda.

Dubrovačko - neretvanska županija

U Parmi se do 17. rujna održava kamping sajam „Il Salone del Camper“ na kojem nastupa i Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije na zajedničkom štandu s turističkim zajednicama Splitsko - dalmatinske, Zadarske, Šibensko - kninske i Ličko - senjske županije, kao i udruge Top kamping Hrvatska.

Sajam Il Salone del Camper održava se po 14 put u izložbenom prostoru Fiere di Parma, a okuplja brojne profesionalce iz turizma, te je među najposjećenijim kamping sajmovima u Europi.

Na izložbenom prostoru od oko 80.000 m2 izlaže 350 izlagača, a očekuje se preko 130.000 posjetitelja.

Od početka godine do 31.8. u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostvareno je 39.440 dolazaka i 137.372 noćenja talijanskih turista, što je u odnosu na prethodnu godinu 5% više u dolascima i 1.5% manje u ostvarenim noćenjima.

dpp

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli je tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 2.900 eura izrečena 33-godišnjakinji koja je u ranim jutarnjim satima 6. rujna na Obali pape Ivana Pavla II izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Vozačica je bila pod utjecajem alkohola od 1,94 g/kg te je utvrđeno da vozilom upravlja dok joj je na snazi zabrana upravljanja vozilima B kategorije zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova.

„Vozačica je isključena iz prometa i zadržana u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je odvedena na Općinsku sud u Dubrovniku gdje je kažnjena spomenutom novčanom kaznom”, piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanska.

dpp

Procjenjuje se da će ovogodišnji urod jabuke biti nešto veći nego lani, u visini od oko 65 tisuća tona, pa domaća proizvodnja pokriva tek polovinu domaćih potreba za tim voćem, a stanje uz izuzetak mandarine nije bolje ni kod drugih kultura, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.

Ove godine, kako je naveo, na urod jabuke utjecali su proljetni mrazevi u nekim dijelovima Hrvatske, relativno slabo oprašivanje, mjestimične ljetne oluje i izuzetno kišan kraj srpnja i početak kolovoza. To se u nekim voćnjacima odrazilo na komercijalnu kvalitetu (veličina, boja, oštećenja) tako da će oko 30 posto uroda završiti u preradi kao industrijska jabuka.

HVZ je u svojim analizama i koristeći iskustva zapadnih zemalja zaključio da je proizvodna cijena jabuke koja je pogodna za komercijalnu prodaju trgovinama oko 60 centi za kilogram. Markota ističe kako je HVZ tu cijenu predložio otkupljivačima i trgovcima kao minimalnu, koja voćarima donekle omogućuje opstanak proizvodnje koja je svake godine sve manja zbog smanjenja površina i znatno otežanih i neizvjesnih uvjeta proizvodnje.

Upozorava da je voćarska proizvodnja u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manja i pokriva tek oko polovice potreba. "Kako sada stvari stoje proizvodimo jedino znatno više mandarina nego što nam treba, a što se tiče jabuke kao druge glavne hrvatske voćarice, na granici smo samodostatnosti", kaže Markota i napominje da šljive, kruške, trešnje, breskve, nektarine, marelice i drugo voće Hrvatska većim dijelom uvozi.

Iako su zadnjih nekoliko godina površine pod voćnim kulturama povećane s oko 35 na gotovo 40 tisuća hektara, što u ukupnim poljoprivrednim površinama čini svega 3,5 posto, proizvodnja voća se nije povećala nego opada, kaže Markota.

"Voćarska proizvodnja je izuzetno zahtjevna radno intenzivna proizvodnja, određena i ovisna o vremenskim prilikama. Skupa zaštitna sredstva kojih je sve manje jer se ide sve više na preventivna blaga zaštitna sredstva, nedostatak radne snage, nedovoljna konkurentnost kao posljedica neudruženog nastupa na tržištu, nedostatak moderne skladišne i logističke infrastrukture, izuzetno velika ulaganja u opremanje voćnjaka sa zaštitama od mraza, tuče, suše i slijedom toga jako slaba ili nikakva dohodovnost te proizvodnje, određuju i interes, pogotovu mladih, koji je sve manje", ističe Markota.

Sve to, kako je rekao, utječe i na to da je domaćeg voća sve manje na policama trgovačkih lanaca. Sve manje je proizvođača voća koji mogu osigurati količine, kvalitetu i kontinuitet u isporuci, što su osnovni zahtjevi svakog trgovačkog lanca, kaže Markota i dodaje da trgovački lanci traže ozbiljne proizvođače.

Svjedoci smo, kaže, situacija de se u Hrvatsku često uvozi voće iz Europe ili trećih zemalja koje kvalitetom ne zadovoljava, ali cijenom je trgovcima prihvatljivo i to je često "reper cijena" po kojoj bi se domaći voćar trebao tržišno prilagođavati. No to je, smatra, neprihvatljivo i neodrživo, a rezultira krčenjem voćnjaka.

Poseban problem su, naveo je, situacije da se tako uvezeno voće deklarira kao hrvatsko, pogotovo na tržnicama, a inspekcijske su nedovoljno aktivne. Takve situacije, kako je rekao, uz sve druge objektivne okolnosti, uništavaju ili smanjuju domaću proizvodnju.

Što se tiče cijena u trgovačkim lancima, ocjenjuje da su one uglavnom niže nego u zapadnim zemljama. U zadnje vrijeme, kako je naveo, primjetna je velika razlika cijena istog sortimenta voća na tržnicama, na kojima dominiraju preprodavači, i na policama trgovačkih lanaca.

Južni