Iako treniraju u lošim uvjetima, mladi dubrovački atletičari na natjecanjima nižu uspjehe i postižu odlične rezultate. Kada bi imali primjerenu atletsku stazu njihovi bi sportski uspjesi zasigurno bili još bolji. O izgradnji atletske staze u Dubrovniku priča se gotovo dvadesetak godina. Jednako toliko godina taj se projekt nije pomakao s mrtve točke.

Od Gospina polja do glavice Babina kuka, kako su se u Dubrovniku u mijenjali vlasti tako je svaka od njih atletsku stazu obećavala na drugoj lokaciji, no nijedna od tih vlasti nije ju izgradila.

Kad se već planira, logično bi bilo da atletska staza bude na stadionu čija se gradnja najavljuje na mjestu sadašnjeg. No taj „stadion s pet zvjezdica” ipak neće sadržavati atletsku stazu.

Gradska uprava pod gradonačelnikom Matom Frankovićem u posljednjih je šest godina uložila nemala sredstva u brojne sportske terene i borilišta. Tako se priprema i izgradnja nove multifunkcionalne sportske dvorane, ali i uređenje postojeće, ali nova atletska staza je na čekanju iako gradonačelnik Franković i sam ističe kako je atletika kraljica sportova.

Atletski klub u Dubrovniku zbog svoje duge tradicije i odličnih rezultata tu stazu itekako zaslužuje.

- Više puta smo pokušali pronaći lokaciju za atletsku stazu. Pokušavali smo u Gospinu polju, no tamo su prepreka imovinsko – pravni odnosi. Ni danas s pozicijom nove dvorane staza u Gospinu polju ne bi bila moguća. Kad je u pitanju atletska staza moramo vidjeti što i kako. Ravnatelj javne ustanove Sportski objekti je više puta isticao taj problem i nemogućnost njegova rješavanja, ali moramo ga riješiti jer atletika je kraljica sportova i važna je kao i drugi sportovi. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Iako nije prvi put da se na prodaju nudi zgrada bivše tvornice tjestenine pokraj izvorišta na Ombli, u dubrovačkoj gradskoj upravi ovaj put ozbiljno razmišljaju o njezinoj kupnji. Za zgradu koja je u ratu pretrpjela ozbiljna oštećenja i u iznimno je lošem stanju, vlasnici traže 2,6 milijuna eura. Ukoliko je otkupi, Grad Dubrovnik u njezinu obnovu i uređenje trebao bi uložili značajna sredstva. No, prema izjavi gradonačelnika Mata Franković, novac ne bi trebao biti problem.

- Bilo bi dobro da Grad ili Vodovod to kupi. Kod mene su još negdje na početku prvog mandata dolazili tadašnji vlasnici i nudili nam objekt na otkup, ali nakon tog puta više nismo razgovarali. Otvoren sam za razgovor s vlasnicima i vjerujem da to možemo vrlo brzo riješiti i o tome razgovarati. Svojevremeno su nam nudili zamjenu nekretnina, ali sam skloniji da nađemo novac i otkupimo tu zgradu. - kazao je gradonačelnik.

Zemljište u neposrednom blizini izvorišta na kojem je derutna zgrada bivše tvornice tjestenine, inače je građevinsko i već se duže vrijeme špekulira da postoje investitori koji na tom prostoru žele graditi hotel. Gradonačelnik Franković takvoj se mogućnosti protivi.

- Nije dobro da praktički na izvoru imamo nekakvu građevinu ugostiteljske, odnosno hotelske namjene. Bolje je tamo napraviti nešto drugo. Muzej vode možda nije loša ideja jer se o Ombli puno toga može ispričati. Za jedan ljetnikovac u Sustjepanu smo već pripremili projekt i privodimo kraju priču i koncept vode i sve oko nje. Dakle, sigurno ćemo pokrenuti razgovore s vlasnicima objekta kod izvorišta. - rekao je Franković.

Budući da je negdašnja tvornica paste koja je stradala u ratu u iznimno lošem stanju, osim 2,6 milijuna eura, za koliko se prodaje, trebat će osigurati i sredstva za njezinu obnovu. Kad se sve zbroji radi se o velikim sredstvima.

- Voljni smo ući u aranžman, ali treba naći sredstva i kupiti objekt i dati mu društvenu namjenu. Kroz EU fondove se mogu osigurati sredstva za obnovu i uređenje. Zgrada kod izvorišta se odlično uklapa u priču o ljetnikovcima Rijeke dubrovačke, dubrovačkom Vodovodu, Onofriju de la Cavi, gdje bi kroz Respect the City mogli imati disperziju gostiju i radimo na tome da je kupimo. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Piše: Viktorija Knežević

Nakon žestoke reakcije javnosti i očitovanja Grada Dubrovnika koji se protivi izgradnji predložene trase brze ceste do Zračne luke Dubrovnik, jasno je da se ona neće graditi po ovakvom projektu, da se od nje odustaje. Galvanizacija koja se stvara oko ove teme prevelik je rizik političkim akterima jer su izbori pred vratima.

Dobra je vijest da se odustaje od ovakvog projekta. Loša je ta da nam ostaju svi oni problemi koje imamo zbog tranzitnih vozila koja uzrokuju većinu prometnih gužvi, a koja se zbog odustajanja od gradnje brze ceste neće moći preusmjeriti obilazno od Grada. Jedan od uzroka zbog kojih je ovaj projekt iznimno loš jest i sam postupak donošenja prostornih planova koji nisu prilagođeni tako da bi donosili najbolja rješenja za lokalnu zajednicu. Suprotno tome, projekti se spuštaju s državne razine na lokalnu i osmišljavaju se načini kako najjednostavnije spojiti dvije određene točke u prostoru, a ne onako kako je najbolje za lokalnu zajednicu. Tako članovi lokalne zajednice postaju 'zadnja rupa na svirali' oko tema koje ih se izravno tiču i izravno utječu na njihove svakodnevne živote.

Međutim procedure nisu nužno nešto što je u kamenu uklesano i stvari je moguće mijenjati nabolje. Pravo je tu da služi nama, da služi razvoju, a ne da budemo robovi loših procedura.

Smatram da je za gradnju brze ceste potrebno raspisati arhitektonski natječaj, i to onaj međunarodni, koji bi iznjedrio tri najbolja rješenja koja po mišljenju struke najbolje odgovaraju kriterijima ekološke zaštite, zaštite vizura krajolika i funkcionalnosti. Mislim da najboljim stručnjacima treba dati priliku osmisliti najbolja moguća rješenja koja bi najefikasnije zadovoljila želje, ali i potrebe svih građana. Dubrovnik to zaslužuje!

Pregršt je zemalja, poput Danske ili Norveške, koje su poznate po kvalitetnim komunikacijskim rješenjima koja poštuju i štite prirodu i krajolik, a istovremeno potpuno služe lokalnoj zajednici. Ceste, mostovi i tuneli ne moraju biti 'rane' u prostoru, premda smo mi na takva loša rješenja nažalost navikli jer se o projektima odlučuje u birokratski iskrivljenim i skučenim procedurama. Takva rješenja, kad se rade stručno i na korist i zajednici i okolišu, mogu biti prava mala umjetnička djela u prostoru koja će doprinijeti ne samo funkcionalno nego i vizualno!

I naravno da bi građani trebali imati zadnju riječ! Kad stručnjaci odaberu tri najbolja rješenja na međunarodnom natječaju, smatram da ti trebalo omogućiti građanima da na referendumu odluče koje je najbolje i za njih najprihvatljivije rješenje prometnice koja će u bitnome odrediti daljnji razvoj Dubrovnika. Možda će takva rješenja pomoći razvoju, možda će tek donekle olakšati prometnu komunikaciju, ali sasvim sigurno ne smiju štetiti.

A tek onda nakon što građani odaberu rješenje na referendumu, trebalo bi ići u izmjene prostorno planske dokumentacije, izdavanje dozvola i konačno izgradnju. Dubrovnik je iznimno vrijedan, a naša budućnost i budućnost naše djece je neizmjenjiva. Mi nemamo 'rezervni' položaj na koji se možemo povući, niti bi o njemu trebalo razmišljati, nemamo 'rezervne' izvore pitke vode, 'rezervne' krajolike ako uništimo ovo što imamo. A imamo puno! Dobra koja trebamo štititi su previše vrijedna da bi se ovako, preko koljena i iza zatvorenih vrata, jer građane se tijekom osmišljavanja cijelog

Zbog izvođenja neophodnih radova na sanaciji asfaltnog kolnika u Ulici Od Gaja privremeno će se sutra, u petak, 8. rujna u vremenu od 9:00 do 15:00 sati, ova ulica zatvoriti za sav promet.

Svi sudionici u prometu mole se za strpljenje i poštivanje privremene prometne regulacije.

Grad Dubrovnik

Prvašići su otvarili novo poglavlje u životu, srednjoškolci su započeli s obrazovanjem koje će ih usmjeriti dalje u životu. U brojnim gradovima i općinama gradonačelnici, načelnici, a i župani obišli su đake prvake, poželjeli im uspješnu školsku godinu. Iznimka nisu bili ni čelnici s juga.

Danas su gradonačelnice i gradonačelnici, načelnice i načelnici, no za što su se školovali, koje su škole i fakultete završili prije nego ih je život odveo u politiku i prije nego što su postali ono što su danas.

Od 17 načelnika i načelnica u Dubrovačko – neretvanskoj županiji jedna je doktorica medicine, Anita Jančić Lečić, načelnica Općine Lastovo, koja je liječnica opće prakse, a još je petero čelnika općina s visokom stručnom spremom koji su diplome zaslužili „prije Bologne”, odnosno koji su prošli nekadašnju četverogodišnju fakultetsku naobrazbu.

Tako je načelnik Općine Konavle Božo Lasić diplomirani pravnik, a načelnik Općine Trpanj Jakša Franković diplomirani ekonomist. Načelnik Općine Mljet Đivo Market zaslužio je diplomu inženjera pomorskog prometa, a načelnik Općine Slivno Smiljan Mustapić inženjera prehrambene tehnologije, dok je načelnik Općine Blato Ante Šeparović diplomirani inženjer agronomije.

Načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura, magistra je, inženjerka, krajobrazni arhitekt, a načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević magistar ekonomije.

Višu stručnu spremu ima troje načelnika i jedna načelnica koji su obrazovanje završili „prije Bologne”. Načelnik Općine Ston Vedran Antunica je tako inženjer strojarstva, a načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić inženjer brodostrojarstva, načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić je ekonomist komunalnog odsjeka, dok je načelnica Općine Zažablje Maja Vrnoga ekonomist.

Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić studirala je „po Bologni” i ima titulu prvostupnice ekonomije.

Četiri su načelnika sa srednjom stručnom spremom.

Načelnik Općine Pojezerje Borislav Dominiković nakon što je završio obrazovanje u bravarskoj struci nije do kraja završio studij prava. Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli završio je srednju školu smjera pomorskog strojara, načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić po svom srednjoškolskom obrazovanju je tehničar za mehatroniku, a načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović prometni tehničar.

Među čelnicima pet gradova također se nalazi jedan liječnik, Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča, nosi titulu doktora znanosti i doktora medicine, specijaliste traumatologije i ortopedije.

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan i gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević fakultete su završili prije Bolonjskog procesa u Hrvatskoj, Milan je diplomirani pravnik, a Silić Maroević diplomirana inženjerka agronomije. Gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga je magistar ekonomije.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ima višu stručnu spremu s titulom RIT-a Associate in applied science.

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić profesor je filozofije i engleskog jezika.

Šarolika su dakle zanimanja kao i stupanj naobrazbe političkih čelnika na jugu Hrvatske, a znanja koja su stekli tijekom naobrazbe, osim samo djelomično onih u pravnoj i ekonomskoj struci, teško da im mogu pomoći u vođenju općina i gradova, eto tek možda pokojom prilikom kad ih zapadne da odlučuju o predmetima koji uz njihovu struku jesu vezani. Uostalom i nema neke škole koja bi bilo koga naučila kako će voditi neku općinu, primjerice u dolini Neretve ili na otoku Korčuli, ne može se to naučiti niti na politologiji, sve se zapravo svodi na životno i iskustvo snalaženja u lokalnoj politici te uostalom sposobnost da osjete potrebe svojih sugrađana.

No, s druge strane svi oni trebaju stručnjake u svojim općinskim i gradskim upravama, bez kojih zapravo ništa ne bi funkcioniralo, a na čelnicima je da školovane stručnjake dobro odaberu, po mogućnosti ne po osnovi stranačkog ključa. Zato djeci koja danas kreću u školu trebamo ostaviti bolji svijet u kojem će se njihovo znanje na pravi način i valorizirati.

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 7. rujna bez vode će biti:

dio Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića - od zgrade Tommya do Ulice Andrije Hebranga u periodu od 8.30 do 9.30 sati;

dio Lapadske obale, od hotela Lapad do INA-e u periodu od 8.30 do 10.00 sati;

u Župi dubrovačkoj zbog sanacije puknuća: Grbavac, Martinovići, Makoše, Buići, Petrača i zapadni dio Brašine u periodu od 8.30 do 13.00 sati.

Vodovod Dubrovnik

Domoprava Dubrovnik d.o.o. i višestambena zgrada na adresi Petra Zoranića 5 i 7 osigurali su bespovratna sredstva za energetsku obnovu. Nakon višestambenih zgrada u Vinogradarskoj ulici (Mokošica) i Trnovičkoj ulici (Gruž), kojima također upravlja Domouprava, bespovratna sredstva povučena su i za energetsku obnovu zgrade na Batali izgrađene 1962. godine.
 
Ukupna vrijednost projekta iznosi 282.813,06 eura od čega je 158.582,80 eura bespovratnih sredstava osigurano u sklopu posljednjeg Poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Prethodno je Grad Dubrovnik sufinancirao izradu projektne dokumentacije u iznosu od 85% opravdanih troškova, odnosno 2.820,36 eura, a čija je izrada bila preduvjet za prijavu na Poziv.
 
Postojeće stanje zgrade sa 16 stambenih jedinica ne zadovoljava aktualne standarde i zahtjeve o uštedi energije u zgradarstvu. Trenutni energetski razred zgrade je D, dok će se obnovom zgrada svrstati u iznimno povoljan energetski razred B. Smanjit će se gubici potrebne energije za grijanje/hlađenje, a proporcionalno će se smanjiti emisija CO2 i povećati udobnost življenja u prostoru. Rezultati energetske obnove osigurali bi uštedu energije u potrebnoj energiji za grijanje/hlađenje za 67,40 % te smanjenje godišnje primarne energije za 48,38 %. Smanjenje emisije CO2 nakon obnove iznosilo bi 9,44 tona/godišnje.
 
Na području grada Dubrovnika nalazi se oko 1200 višestambenih zgrada s oko 10 tisuća stanova u kojima živi oko 22 tisuće stanovnika. Veliki broj višestambenih zgrada izgrađen je prije 1990. godine te ne posjeduju adekvatnu toplinsku zaštitu vanjske ovojnice i vanjsku stolariju.
 
Podsjetimo, Upravni odjel za europske fondove Grada Dubrovnika u travnju je objavio novi Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika za 2023. godinu koji je dostupan na stranicama Grada te se pozivaju zaineresirani da se putem ovlaštenih upravitelja zgrade i prijave.

Grad Dubrovnik

Uz Dubrovnik Općina Konavle kao jedinica lokalne samouprave najviše participira u turističkom prometu u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i stoga su rezultati turističke sezone u toj općini uvijek nešto više pod povećalom nego u drugim općinama. Uz Konavle u participaciji ukupnog broja turista ističu se još Župa dubrovačka, Orebić i grad Korčula.

Vrijedan je tako podatak Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije kako u Konavlima ove godine bilježe najveći statistički turistički rast u odnosu na prošlu godinu po broju dolazaka turista. Naime, u Konavle je od početka godine do kraja kolovoza stiglo čak 29,4 posto više turista nego lani, 127.483 u odnosu na lanjskih 98.522.

Broj noćenja u Konavlima bio je od 1. siječnja do kraja kolovoza 8,95 posto veći nego prošle godine te je tako zabilježeno 583.576 noćenja, a prošle godine bilo ih je 535.648.

Župa dubrovačka bilježi 11,04 posto više noćenja od početka godine (440.336 – 396.587) i također izvrsnih 19,68 posto više dolazaka (101.655 – 84.938).

O turističkom prometu na području Općine Orebić možete čitati OVDJE, a Korčule OVDJE.

Zbog montaže nove dizalice topline u Domu zdravlja privremeno će se u četvrtak, 7. rujna u vremenu od 16:00 do 20:30 sati zatvoriti dio Ulice bana Josipa Jelačića, i to od skretanja za Ulicu Gabra Rajčevića do zgrade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
 
U navedenom periodu omogućit će se prometovanje pravcem ulica Dr. Ante Starčevića-Pera Rudenjaka-Bana Jelačića na način da će se u Ulici Pera Rudenjaka izmijeniti postojeći smjer kretanja vozila.
 
Prometnu suglasnost za privremeno zatvaranje dijela ceste izdao je Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu rješavajući po zahtjevu Doma zdravlja Dubrovnik.

Grad Dubrovnik

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u Hamburgu sastanak s čelnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja, članovima udruženja Cruise Lines International Association (CLIA).

„Dugogodišnja suradnja i treći po redu sastanak u Hamburgu na temu održivog turizma rezultirao je rekapitulacijom svega napravljenog od 2017. godine do danas. Usuglašeno je kako je napravljen veliki napredak po pitanju boljeg rasporeda dolazak brodova kao i njihovog duljeg boravka u gruškoj luci. Naime, u odnosu na nekadašnji prosječni boravak od samo četiri sata u Dubrovniku danas brodovi za kružna putovanja borave minimalno osam sati na vezu, a nerijetko i duže.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika uz spomenuti sastanak na kojem je gradonačelnik Franković istaknuo kako je u 2023. godini tek nekoliko puta, zbog loših vremenskih uvjeta, zabilježen dolazak trećeg kruzera u Luku Gruž.

- U nijednom trenutku u 2023. godini nije došlo do enormnih gužvi u povijesnoj jezgri koje su kao nekad prije blokirale izlaske i ulaske iz povijesne jezgre. Takve slike danas su za nas daleka prošlost. Međutim, iako smo napravili uistinu značajne iskorake po pitanju održivosti, naš posao nije gotov te trebamo i dalje kontinuirano raditi na održivosti našeg turizma kako bi i dalje u svijetu bili prepoznati kao grad pionir održivog turizma. - reako je gradonačelnik Frankovića čelnicima kruzerskih kompanija.

„Nastavno na dugogodišnju aktivno partnerstvo s CLIA-om, postignut je dogovor o zajedničkoj suradnji prilikom izgradnje budućeg cruise terminala, čijom bi realizacijom Dubrovnik postao home port destinacija što bi u konačnici dubrovačko gospodarstvo dodatno razvilo u više različitih segmenata.” - navode iz gradske uprave.

Dubrovnik je u kolovozu jedva dosegao broj prošlogodišnjih noćenja, iz kolovoza 2022. godine, iako je broj dolazaka u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije, bio veći za šest posto. Preciznije, broj noćenja bio je samo 0,25 posto veći, a broj dolazaka 6,03 posto. U konkretnim brojkama u Dubrovnik je tijekom kolovoza došlo 214.690 turista (202.483 u kolovozu 2022.) koji su ostvarili 776.850 noćenja (774.932 u kolovozu 2022.).

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nedavno je izjavio da se prvenstveno trebaju gledati financijski efekti turističke sezone, a ne broj turista i broj noćenja i tu je u pravu. On je kazao i kako se nada da će ova sezona po prihodima biti rekordna, bolja i od one 2019. godine. No, pri tome svakako nitko ne smije smetnuti s uma da novac 2023. godine ne vrijedi jednako kao i 2019. godine, odnosno da je inflacija „popapala” vrijednost. Uostalom, tome svjedoče i velika poskupljenja turističkih i ugostiteljskih usluga, pa iako će prihodi biti veći njihov efekt u konačnici će biti, u najboljem slučaju, jednak onom iz 2019. godine.

No, svakako ovo zapravo nisu loši turistički rezultati u Dubrovniku, jer perjanica turizma na jugu već je polako počela izdisati pregažena nogama, svima je jasno, prekobrojnog broja turista. Da se Dubrovnik vrati i na brojke, npr. iz 2015. godine, ne bi uopće bilo loše. Tko se tada uopće bunio?! Rekordi se ne moraju rušiti svake godine, niti mogu, niti trebaju. Razina ovogodišnjeg broja turista čini se nekako „taman”, može svima, osim onima „gladnim solada” biti „po gustu”, a ona je pak u odnosu na 2022. godine, kada se gleda razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza, premašila prošlogodišnje brojeve.

Tako je u Dubrovniku, prema podacima županijske TZ, od početka godine do konca kolovoza bilo 20,25 posto turista više (904.978 ove i 752.604 prošle godine) koji su ostvarili 9,86 posto noćenja više (2.916.907 ove i 2.654.993 prošle godine).

Donedavni vijećnik u Županijskoj skupštini Nikola Duper, koji je inače stanovnik Župe dubrovačke, kazao je kako je za brzu cestu do zračne luke Dubrovnik, ali ne pod svaku cijenu. Cesta kako je sada planirana, kazao je, uništit će krajolik i Župe i Rijeke dubrovačke. Iznio je i mišljenje zašto Studija nije razmatrala dva cestovna rješenja što je zapravo i trebala.

- Cesta će uništiti krajolik, izvore vode, kulturna dobra, zaštićene. Studija je morala razmatrati dvije varijante. Zašto to u ovom slučaju nije učinjeno? - pitao je Duper na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš i sam dao odgovor.

- Dva su razloga. Ide na još jedan most koji će uništiti vizure zaštićenog prirodnog dobra još od 1965. Dakle, da struka ne sruši most Dubrovnik i ponovo ga stručno sagradi i stručno prizna da su ga prije malo više od 20 godina stručno potkapacitirali. - rekao je Duper.

- Drugi je razlog da bi kompleks Kupari dobio direktnu vezu s brzom cestom, a najveća i nepopravljiva posljedica za Župu je trasa ispod Postranja koja uništava jedinu zelenu oazu za poljoprivredu i OPG-ove. Trasa brze ceste prolazi besramno u blizini kuća. Umjesto da napravite tunel vi nasipom ulazite ljudima u dnevne boravke. - kazao je Duper, istaknuvši kako je rješenje postojeći most preko Rijeke dubrovačke.

- Rješenje je postojeći most preko Rijeke dubrovačke. Ako su dvije trake dovoljne za Pelješki most, bit će i za brzu cestu. Treba raditi tunele. S njima barem imamo iskustva pa nećemo morati zvati Grke i Kineze da nam rade ceste. - rekao je Duper te postavio pitanje županu Nikoli Dobroslaviću.

- Župane, nije mi jasno kakvo sjećanje na sebe i političko djelovanje ostavljate, da ste radili suprotno volji naroda, da je vaša samovolja bila bezobraznija od komunista. Za komunizma se više pitalo narod nego u tzv. demokratskoj Hrvatskoj. S Lučinim razdoljem ste upropastili Primorje, a sad dolazite po Rijeku i Župu dubrovačku. Ostavite se naše đedovine i naše budućnosti. Treba li vam se dogoditi da vam ljudi stanu ispred bagera? - pitao je Duper.