U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je 12 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je pet osoba teže i devet ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je također devet prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 960 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 479 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 57 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 20 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 32 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 97 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 101 mjera poduzeta zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Maloljetnik koji je mjesecima bukom, odnosno vožnjom motocikla s prepravljenim auspuhom maltretirao stanovnike Dubrovnika, poglavito Rijeke dubrovačke te stanovnike Župe dubrovačke, uhićen je protekli tjedan i nakon ispitivanja u policiji je pušten, a morat će se suočiti s nizom optužbi, između ostalih i zbog droge.

„Policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik su u večernjim satima u srijedu, 23. kolovoza, u mjestu Lozica, uočili motocikl bez registarske oznake na kojem se nalazio vozač i putnica. Iako su zvučnim i svjetlosnim signalima pokušali zaustaviti motocikl, isti je nastavio vožnju čineći pri tom niz prometnih prekršaja, ali je sustignut i zaustavljen u mjestu Zaton. Prometnom kontrolom je utvrđeno kako motociklom, kojem je valjanost prometne dozvole istakla krajem 2020. godine upravlja maloljetnik koji nema položen vozački ispit za kategoriju vozila kojim je upravljao. Osim toga, kod maloljetnika je pronađena i manja količina marihuane.” - piše danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Maloljetnik je odveden u prostorije policije, gdje je, uz prisustvo majke, testiran na droge te je utvrđeno kako je pozitivan na prisutnost marihuane u organizmu. Također je utvrđeno kako je spomenuti maloljetnik tijekom posljednjih nekoliko mjeseci remetio noćni mir građana vozeći motocikl na kojem je napravio preinake u ispušnom sustavu (auspuhu) čime se tijekom vožnje stvara velika buka, a o čemu je policija zaprimila veći broj dojava građa s područja Dubrovnika, Mokošice, Župe dubrovačke i Rijeke dubrovačke.” - navodi policija.

„Zbog niza počinjenih prometnih prekršaja, odnosno zbog nepostupanja po znakovima policije, nepostupanja po prometnim znakovima, nepropisnog pretjecanja, vožnje nepropisnom brzinom, zbog nekretanja sredinom kolničke trake, vožnje bez upisane položene kategorije u vozačku dozvolu, vožnje neregistriranog motornog vozila i bez valjane prometne dozvole, kao i zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga te Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira protiv spomenutog maloljetnika slijedi optužni prijedlog.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Tijekom snimanja priloga Hrvatske televizije za današnji Regionalni dnevnik došlo je do novog incidenta ispred spornog zida Vile Elite kada je djelatnik Royal hotelsa & Resorta usred snimanja trčao za Igorom Legazom i vikao za njim „satrat ću te”, a došlo je i do fizičkog sukoba.

„Hoćeš li da te ubijem?”, vikao je djelatnik Royal hotelsa & Resorta držeći Legaza za vrat.

Foto: screenshot HRT

Inače, riječ je o istom djelatniku Royal hotelsa & Resorta kojeg je policija odvela prije nekoliko dana tijekom rušenja zida kada je Legaz sa skupinom građana došao prepiliti ogradu i ukloniti zid koji je godinama sprječavao građane da pristupe javnom pomorskom dobru.

Isti djelatnik resorta nedavno je priveden; foto Mihael Barišić / CROPIX

Glasnogovornica PU dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup tada je rekla da je riječ o 61-godišnjem zaštitaru prema kojem su intervenirali zbog remećenja javnog reda i mira i vrijeđanja policijskog službenika. Ovaj put policija nije intervenirala, a prilog HRT-a i sukob možete vidjeti na snimci OVDJE.

„Javna rasprava koja se vodi ovih dana na studiju utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik sastavila je u jednoj studiji dva potpuna različita projekta, koji se ne podudaraju niti u prostoru, a niti u vremenu.” - piše danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić.

„Cesta Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik u Čilipima počinje na Iljinoj glavici prolazi kroz Župu dubrovačku, te dolazi kroz Konavle do Čilipa. Trasa nove brze ceste ima nepromjenjivu točku ulaza na Iljinij glavici i izlaza u Čilipima, najbržom i najlakše izvedivom trasom. Brza cesta Dubrovnik – Čilipi davno je trebala biti napravljena, te je cesta sadašnjosti koja se treba izgraditi čim prije.” - navodi Vlahušić.

„Cesta Osojnik – Pobrežje – Mokošica - Šumet je cesta iz neizvjesne budućnosti, čija izgradnja pa ni planiranje nema nikakva smisla dok se ne izgradi autocesta do Osojnika. Od Osojnika do Novih sela je sto kilometara, a do Dola trideset kilometara. Bez izgradnje auto ceste do Osojnika nikakvu trasu ceste iznad Mokošice i preko Omble, kao ni projekt i studiju utjecaja na okoliš nije potrebno predstavljati javnosti.” - tvrdi on.

„Tko je odlučio pobrkati lončiće te u jedan dokument staviti dva nespojiva projekta, nije moguće lako utvrditi. Ne znamo nalogodavca, ali znamo efekt škodljive odluke. Građani, stručnjaci, političari zauzimaju tvrde stavove, te govore samo o trasi ceste preko Omble, cesti iz neizvjesne budućnosti čiji je jedini smisao posvaditi građane Dubrovnika međusobno, te poslati poruku u Zagreb: ne možemo se dogovoriti o trasi brze ceste Dubrovnik – Zračna luka, a Zagreb će onda jasno reći: imamo dobru volju, novce, projekt, ali kada ga vi ne želite, onda brze ceste Dubrovnik – Čilipi neće ni biti. Apsurdno, a istinito, trasa ceste Osojnik – Mokošica – Ombla – Šumet uopće nije dio brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Čilipi.” - piše Andro Vlahušić.

„Kada za koju godinu, nadamo se kraće od deset godina autocesta dođe do Osojnika, ogroman tranzit vozila prema jugu Europe moći će se odvesti samo nastavkom izgradnje autoceste prema Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Grčkoj, a ne običnom dvotračnom cestom od Osojnika preko Omble do Karasovića.

Dubrovnik, njegovi građani, stručnjaci i političari zato trebaju donijeti dvije ključne Odluke:nNe želimo raspravljati o cesti koja nam ne treba, dok se ne izgradi autocesta do Osojnika i izaberimo najbolju trasu brze ceste kroz Dubrovnik od Iljine glavice do spoja sa župskom trasom brze ceste.

Brza cesta kroz područje Dubrovnika treba povezati Ilijinu glavicu glavni ulaz/izlaz iz Dubrovnika, te kruzerski i autobusni kolodvor u Gružu na trasu kvalitetne, moderne i sigurne brze ceste. Kada i ako donesemo ove dvije ključne odluke onda se možemo posvetiti predloženim rješenjima iz Studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik.” - navodi dalje.

Andro Vlahušić piše i da ima „konkretne prijedloge na dobro zamišljenu trasu brze ceste”:

„Tunel Ilijina Glavica do Šumeta planira se graditi kroz dvije cijevi od kojih je jedna prometna sa dva vozna traka, a druga sigurnosna i servisna. Umjesto izgradnje drugoga užega servisnoga tunelskoga traka, za nešto malo više para treba izgraditi dvije dvotračne tunelske cijevi koje počinju na najboljoj lokaciji i koja najmanje šteti vizurama Dubrovnika. Graditi tunel dužine 2.2 kilometra ili nešto duže predstavlja veliki sigurnosni rizik, kao što se i navodi u studiji. U tunelu će se povremeno nalaziti i više stotina vozila istovremeno, sa tisuću i više putnika u automobilima, kombijima, autobusima. Dok se tunel izgradi povećati će se znatno broj automobila, razvojem novih urbanih područja u Župi i Konavlima. Povećati će se broj putnika u Zračnoj luci, koji je već dosegnuo tri milijuna, te sigurno ide ka četiri milijuna godišnje. Električni i samovozeći automobili postati će svakodnevnica i na jugu Hrvatske, za koju godinu. Vidimo da su električni automobili skloniji samozapaljenju, a osim nenamjernih nesreća, studija o tunelu ne smije isključiti ni namjerna oštećenja. Sjećanja na ratne devedesete još nisu izblijedila.

Treba završiti rekonstrukciju državne ceste od Iljine glavice do Mosta u duljini od 3.3. kilometra sa odvodnim oborinskim kanalom za vodene bujice sa padina Srđa, te treću pješačku traku, više pothodnika, uključujući i najvažniji na Nuncijati. Projekt su napravile Hrvatske ceste i uskladile sa Hrvatskim vodama, a studija utjecaja na okoliš javno je dostupna.

Od Šumeta do Komolca , križanja kod benzinske stanice, treba rekonstruirati postojeću usku dvotračnu cestu u široku trotračnu cestu, po modelu kako je napravljena spojna cesta Most dr Franja Tuđmana – Pobrežje. Od pumpne stanice Komolac do iza ljetnikovca Bosdari treba izgraditi dvotračni tunel, kako bi se zaštitili dva prelijepa ljetnikovca Sorkočević i Bosdari, a Čajkovići postali zona ograničenoga prometa i pješačka zona. Predloženim tunelom ACY marina dobiva sve preduvjete za proširenje i izgradnju luksuzne marine za velike jahte. Na trasi sjeverne obilaznice planira se i velika ribarska luka i benzinska stanica u Sustjepanu, zbog čega i sjevernu trasu treba proglasiti državnom cestom i njenu rekonstrukciju financirati nacionalnim sredstvima.

Umjesto ceste Mokošica – Osojnik kako je predviđeno studijom preko Petrova sela, potrebno je izgraditi cestu Pobrežje – Mokošica nižom trasom iznad stare Mokošice kako je predviđeno GUPom grada Dubrovnika. Izgradnjom kvalitetne ceste , sa pješačkom i biciklističkom stazom, te drvoredom stabala u dužini od dva kilometra Mokošica bi postala gradsko, a ne prigradsko naselje. Zajedno sa Pobrežjem nastala bi gradska aglomeracija na zapadu, koja bi imala sve javne sadržaje koji danas Mokošici nedostaju. Zapadno gradsko naselje Mokošica – Pobrežje prestala bi biti spavaonica, a Dubrovnik dobio novu priuštivu stanogradnju.

Predložena četiri rješenja uključujući i drugu prometnu trasu tunela kroz Srđ, jeftinija su od sada predloženih rješenja. Maksimalno štite prirodni okoliš, a svim građanima Dubrovnika, a posebno Rijeke dubrovačke, Komolca i Mokošice daju novu kvalitetu života.

Budimo razumni i odgovorni, izaberimo najbolja rješenja za građane i Grad.” - napisao je nezavisni vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

dpp

Ovaj tjedan mogli bismo lakše disati ostvare li se predviđanja meteorologa. Naime, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda predviđaju nekoliko kišnih dana uz pad prosječne temperature na jugu od 24 do 27 stupnjeva Celzijevih tijekom dana i 18 do 22 stupnja tijekom noći.

Kiša bi u svim dijelovima Dubrovačko – neretvanske županije prema predviđanjima trebala pasti u ponedjeljak navečer, a u petak ponovo možemo očekivati sunčano vrijeme, ali temperatura zraka neće se osjetno podizati, predviđaju meteorolozi.

PROGNOZA VREMENA ZA DUBROVNIK I OKOLICU

dpp

Iz dubrovačkog Mosta, odnosno gradske koordinacije te stranke u Dubrovniku danas su naveli 13 razloga zašto, po njima, „treba reći 'ne' trasi 'brze' ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke”.

Iz Mosta tako navode razloge:

1. zbog toga što će ta trasa ugroziti izvorišta: Ombla, te Vrelo i Račevica, iz kojih se stanovništvo Dubrovnika opskrbljuje vodom za piće i još desetak manjih izvorišta koja se također koriste za piće ili gospodarsko korištenje od vlasnika imanja uz ta izvorišta;
2. zbog očuvanja zdravlja i kvalitete života lokalnog stanovništva zbog buduće bitno povećane razine buke i razine zagađenja ispušnim plinovima i drugim štetnim tvarima koje će nastati zbog prometa tom prometnicom;
3. zbog toga što će ta trasa sa svojim brojnim, širokim i dugačkim usjecima, vijaduktima i visokim i ružnim mostom u neposrednoj blizini izvorišta Omble bitno nagrditi i unakaziti sadašnji krajobraz i vizure Rijeke dubrovačke;
4. zbog toga što će ta trasa presječi, odvojiti i usitniti brojna poljoprivrednih imanja lokalnog stanovništva;
5. zbog toga što ta trasa prolazi kroz vrijedne arheološke zone u Petrovu Selu i Prijevoru;
6. zbog toga što ta trasa ugrožava važne životinjske vrste i njihova staništa;
7. zbog toga što će ta trasa ugroziti, poremetiti i presjeći brojne vodotoke oborinske odvodnje;
8. zbog toga što ta trasa prolazi područjem velikih klizišta zemljišta i velikih klizišta nasipa (gomila) od šljunka;
9. zbog toga što ta trasa prolazi područjem velikih odrona ogromnih kamenih gromada;
10. zbog toga što ta trasa prolazi kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke;
11. zbog toga što ta trasa prolazi kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla;
12. zbog toga što je ta trasa prometno nepotrebna za stanovnike Grada Dubrovnika i uglavnom u funkciji tranzitnog i teškog tranzitnog prometa prema Crnoj Gori, Albaniji i drugim državama; te konačno
13. zbog toga što je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako već jednoglasno odlučilo 2021.g u "Deklaraciji o zaštiti Omble".

„Umjesto, u svakom slučaju sporne i štetne trase "brze" ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke, predlaže se, odnosno podržava se odabrati varijantu izgradnje predmetne ceste od čvora "Dubrovnik zapad" priključnom cestom na most dr. Franja Tuđmana pa dalje tunelom kroz brdo Srđ prema Šumetu i Brgatu i/ili tunelom prema čvoru "Ilijina glavica" i budućem tunelu Bosanka.” - naveli su iz Gradske koordinacije Mosta u Dubrovniku.

dpp

„Nakon što je jučer, 27. kolovoza 63-godišnjak pristupio u Policijsku postaju Dubrovnik i policiji prijavio napad koji se na njega dogodio tijekom snimanja televizijskog priloga oko rušenja zida na pomorskom dobru u Ulici Nika i Meda Pucića prethodnog dana, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja kako mu je 61-godišnjak, inače djelatnik obližnjeg hotelskog kompleksa, prišao i bez povoda uputio ozbiljne prijetnje smrću nakon čega je na njega i fizički nasrnuo, pri čemu oštećeni nije zadobio ozljede.” - navodi danas u priopćenju Policijska uprava dubrovačko – neretvanska o sukobu tijekom snimanja priloga HRT-a kada je djelatnik Royal hotelsa & Resorta trčao za Igorom Legazom i vikao za njim „satrat ću te” te ga zatim i fizički napao uz riječi “hoćeš li da te ubijem”.

„S obzirom na to da je osumnjičenik tijekom jučerašnjeg dana bio nedostupan policiji zbog odsutnosti izvan Republike Hrvatske, za njim je raspisana potraga te je uhićen tijekom današnjeg dana.” - navodi policija u priopćenju u kojem stoji kako će 61-godišnjak biti zatvoren.

„Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje osumnjičeni 61-godišnjak će, tijekom današnjeg dana, uz kaznenu prijavu biti predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.” - piše u priopćenju.

Podsjetimo, Igor Legaz nedavno je sa skupinom građana srušio dio ograde i zida koji sprječavaju prolaz do pomorskog dobra, odnosno plaže Vile Elite u vlasništvu navedene hotelske kompanije. Isti djelatnik Royal hotelsa & Resorta i tom je prigodom priveden zbog narušavanja javnog reda i mira i vrijeđanja policajaca.

dm

Broj turista u Europi ovog se ljeta vratio gotovo na pretpandemijsku razinu. Ali sezona nije išla glatko, a turisti su se susreli s toplinskim valovima, šumskim požarima i gužvama oko najpopularnijih znamenitosti. Uspjeli su i sami proizvesti neke nevjerojatne budalaštine.

Uoči ljetne sezone podaci su obećavali. U drugom tromjesečju 2023. broj turista u Europi bio je na 95 posta broja iz 2019. – posljednje godine prije velikih prekida putovanja zbog covida.

Ekonomisti predviđali "potpuni turistički oporavak" u zemljama diljem Europe.

Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor", rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea.

“Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni - vratili su se na tržište ove godine".

Uspješna turistička sezona ekonmski je jako važna zemljama koje se uvelike oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone.

Ali ljeto 2023. nije bilo glatko.

U srpnju je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima "kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji".

U Italiji su "crvena upozorenja" objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u srpnju, s temperaturom od 47°C na Siciliji.

Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu.

Ali najgore je tek trebalo stići.

Do kraja srpnja 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima.

Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao "živu noćnu moru.

Francuska, Španjolska, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuirati turiste okružene šumskim požarima.

No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, unatoč vrućini i požarima.

“Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je natjecanje” rekao je Garrod.

“Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije.”

Veliki broj turista u ljeto 2023. vratio je problem prenapučenosti.

Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Europi, s 36 turista na svakog stanovnika.

Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih povijesnih zidina - sagrađenih da ljude zadrže izvan.

Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od "nepovratne" štete djelomice i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.

Kako su se turisti masovno vraćali u Europu, s njima su dolazile i poznate priče o lošem ponašanju.

Britanski turist kazao je "nije bio svjestan" koliko je star rimski Koloseum kad su ga kamere snimile da urezuje svoje i ime svoje djevojke u zidove amfiteatra starog 2000 godina.

Zamjenik talijanskog premijera u kolovozu je skupinu njemačkih turista nazvao "imbecilima" nakon što su srušili kip koji je bio dio 150 godina stare fontane u Lombardiji.

Otvaranje Eiffelovog tornja odgođeno je jednog jutra u kolovozu nakon što su dva pijana Amerikanca odlučila prespavati noć na 300 metara visokoj znamenitosti.

Nekim gradovima, pa i cijelim državama, toga je dosta.

Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci. Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama. Poznato španjolsko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku pristojbu.

Takva će regulativa vjerojatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Bit će manje spontanosti i mnogo više planiranja.

Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervirati tjednima unaprijed.

Francuska je u lipnju objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete "okolišu, kvaliteti života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetitelja".

Vladina inicijativa imat će za cilj identificirati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i potaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza.

To je strategija o kojoj mnogi europski turisti već razmišljaju.

Europski putnici generalno su planirali više proljetnih i ranih ljetnih putovanja 2023. kako bi prošli jeftniji, izbjegli gužve i imali ugodne vremenske uvjete.

Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.

Studija EU Science Huba sugerira da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone.

Unatoč tome, ljeto 2024. vjerojatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija europska ljetna odredišta.

“Prelazak na putovanja izvan sezone uključivat će mnogo prilagodbi koje će mnogima biti teško, osobito zato što je ljeto vrijeme školskih praznika”, primijetio je Garrod.

“Možda ćemo vidjeti malo više putovanja u sjeverne krajeve kako bismo pobjegli od vrućine, ali mislim da toga neće biti odmah. Ljudi jako sporo prilagođavaju svoje turističke navike.”

Južni

Djevojka iz Australije (26) nalazi se u kritičnom stanju u Općoj bolnici Dubrovnik, a njen 34-godišnji partner, također Australac, operiran je i zasad je stabilno, nakon što su sinoć, oko 2:30 sati pali preko kamene ograde na Brsaljama s visine od oko desetak metara.

Par se prevrnuo preko ograde, a policija je obavila očevid i nisu utvrđeni elementi nekog kaznenog dijela, odnosno zaključeno je kako se radi o nesreći.

dm

Policijski službenici Policijske uprave dubrovačko - neretvanske tijekom ovog vikenda drogu su pronašli kod devet osoba. Radi se o dvoje njemačkih državljana, dvoje državljana BiH, talijanskom državljaninu, državljaninu Švicarske i troje hrvatskih državljana.

Droga je najvećim dijelom pronađena tijekom ulazne ili izlazne granične kontrole na graničnim prijelazima, ali i na Lastovu te tijekom prometne kontrole u Dolima.

Pronađena je marihuana, hašiš, amfetamin-speed, kokain, MDMA, psilocibinske gljive i canabisovo ulje.

„Izdvajamo slučaj 23-godišnjeg državljanina Švicarske kod kojeg su policijski službenici Policijske postaje Ston, tijekom ulazne granične kontrole koja je u suradnji s djelatnicima carine obavljena u petak, 2. kolovoza na MCGP Zaton Doli, pronašli 54, g marihuane pakirane u dvije zasebne ambalaže, više smotuljaka u kojima se nalazila droga MDMA ukupne težine 1,2 grama, dvije prozirne pvc vrećice u kojima se nalazilo ukupno 20,7 grama psilocibinskih gljiva, 2,4 grama hašiša, 1,5 grama speeda i manja količina canabisovog ulja. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je drogu nabavio i prepakirao kako bi je dalje prodavao konzumentima na muzičkom festivalu koji se tijekom ovog vikenda održavao u Dubrovniku.” - ističe PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju navodeći kako je Švicarac i zatvoren.

dpp

Apsolutno osuđujem napad na gospara Legaza koji je prilikom davanja izjava na pomorskom dobru napadnut od strane djelatnika tvrtke Royal Resort. Bahatost, arogancija, nebriga za javno dobro nešto je što pod zajednički nazivnik možemo staviti za sve uzurpatore pomorskog dobra. Tek će se u nadolazećim mjesecima otkriti koliko je takvih. - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na svom FB profilu nakon što je došlo do navedenog sukoba.

„Naime, u trenutku kada Gradu Dubrovniku budu u potpunosti dodjeljene ovlasti za kontrolu i nadzor pomorskog dobra krenut ćemo u borbu s uzurpatorima javnog pomorskog dobra. Zid pored Ville Elite je samo jedan od primjera, ništa drugačiji nije bio primjer uzurpacije pomorskog dobra na Lapadskoj obali. Počeli smo svakodnevno zaprimati prijave od strane naših sugrađana o tome gdje se i kako uzurpira pomorsko dobro stoga smo se odlučili otvoriti posebnu email adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bi naši sugrađani mogli prijaviti sve zloupotrebe na pomorskom dobru, ali i na javnom dobru u gradu Dubrovniku.” - naveo je Franković.

dpp

Ususret novoj školskoj i pedgoškoj godini gradonačelnik Mato Franković sastao se s ravnateljicama vrtića i dubrovačkih osnovnih škola. Sva djeca s listi čekan ja otvorenjem novih objekata bit će upisana u jaslice dok će se u šest osnovnih škola nastava odvijati u jednoj smjeni.

OD LISTOPADA 97 NOVIH UPISNIH MJESTA U DJEČJIM VRTIĆIMA

Uoči početka nove pedagoške godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sastao se se s ravnateljicama ustanova predškolskog odgoja koje su ga izvjestile kako je nakon završetka upisa na listi čekanja na području ustanove Dječji vrtić Mokošica ostalo osmero neupisane djece dok je na području ustanove DV Dubrovnik ostalo njih 34 – oro. Sva neupisana djeca su na listi čekanja za jaslice dok na listi čekanja za vrtić nema neupisane djece.

No sva će djeca s liste čekanja biti upisana, a ostat će i mjesta za upisno razdoblje u listopu jer su u tijeku radovi na uređenju vrtića u DOC-u i Solitudu.

Naime, Grad Dubrovnik kontinuirano radi na osiguranju dodatnih prostornih kapaciteta u dječjim vrtićima. Tako je u posljednjih šest godina ukupno otvoreno 15 novih vrtićkih skupina s 280 novih mjesta. Kad mu se pridodaju objekti u DOC-u i Solitudu, taj broj se penje na 23 nove skupine s 370 mjesta.

Izgrađena su dva nova vrtića, energetski su obnovljeni vrtići Ciciban i Izviđač, a osnovane su dvije javne ustanove predškolskog odgoja i postignuti pedagoški standardi po pitanju brojnosti djece u skupinama.

Istovremeno, povećana su materijalna prava djelatnika u vrtićima, ishođena je građevinska dozvola za vrtić Pčelica u Mokošici, za čiju realizaciju su kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti Gradu Dubrovniku odobrena bespovratna sredstva od 1.624.527,17 milijuna eura, a u pripremi je i dokumentacija za građevinsku dozvolu vrtića Komolac, za što su osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 1.997.212,82 milijuna eura.

Na posljednji natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja prijavljen je projekt Biskupskog dvora kao novog vrtića Grada Dubrovnika koji će pohađati stotinu djece. Tako su ukupne investicije ove gradske uprave u predškolske ustanove u posljednjih šest godina prešle iznos od 30 milijuna eura.

U DOC-U I SOLITUDU UREĐUJU SE NOVI VRTIĆKI PROSTORI

Gradonačelnik Mato Franković i direktor tvrtke Clavis Mario Boroje potpisali su ugovor o izvođenju radovi na uređenju prostora Studentskog centra u DOC-u za potrebe dječjeg vrtića.

U sklopu radovi, koji započinju idući tjedan, uredit će se površina od oko 230 metara četvornih, unutar kojih će se osigurati uvjeti za smještaj tri vrtićke odgojno-obrazovne skupine ukupnog kapaciteta 39 djece, sukladno državnom pedagoškom standardu.

Adaptacija prostora izvodit će se u postojećim gabaritima bez konstruktivnih zahvata na objektu i obuhvatiti će građevinsko-obrtničke radove na novoj unutarnjoj organizaciji prostora, izgradnju dva sanitarna čvora za potrebe djece vrtićkog uzrasta, nove elektroinstalacije, hidrantsku mrežu te sustav vatrodojave. Zadržavaju se svi postojeći vanjski otvori, postojeća opločenja i ograde na terasama.

Radovi bi trebali biti završeni za 45 dana od dana uvođenja izvođača u posao, a njihova vrijednost iznosi 138.490,95 eura bez PDV-a, odnosno 173.113,68 eura s PDV-om.

Uređuje se i prostor u dijelu prizemlja Gospodarskog centra u Solitudu, površine 690 metara četvornih, koji će se prenamijenit za potrebe pet jasličkih skupina ukupnog kapaciteta do 58 djece.

U ŠEST OD SEDAM GRADSKIH ŠKOLA NASTAVA U JEDNOJ SMJENI

Gradonačelnik Mato Franković sastao se i s ravnateljicama osnovnih škola. Glavna tema sastanka bila je priprema za novu za novu školsku godinu.

Gradonačelnik je u prigodi istaknuo kako će završetkom izgradnje i adaptacijom zgrade u Ulici Ilije Sarake u povijesnoj jezgri, novi objekt Osnovne škole Marina Getaldića uskoro primiti 88 učenika od I. do III. razreda, čime će se i ta škola pridružiti režimu nastave u jednoj smjeni.

Za OŠ Mokošica, koja je jedina preostala škola s dvosmjenskim režimom nastave, Grad Dubrovnik aktivno radi na pripremi projektne dokumentacije te je namjera prijaviti projekt na raspisani natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Pročelnik Brčić izvijestio je kako u ovoj školskoj godini svoje obrazovanje u klupama započinje 460 učenika prvih razreda, što je za 60 više od protekle godine kad ih je bilo ukupno 400

NOVA JAVNA RASVJETA OD GORICE PREMA MEDAREVU

Grad Dubrovnik proširio je javnu rasvjetu na Liechtensteinovom putu, na potezu od Gorice svetoga Vlaha prema Medarevu,u dužini 520 metara.

Navedenim zahvatom iskopan je rov u kojeg su položene instalacije javne rasvjete, izrađeno je 15 stupnih mjesta te obavljena montaža 15 stupova visine 5 metara, s energetski učinkovitim svjetiljkama u LED tehnologiji. Cijena navedenog zahvata je 33.560,99 eura.

Ujedno je obavljena rekonstrukcija javne rasvjete u Novoj Mokošici, u Ulici Bartola Kašića od ambulante do vrtića i škole, u dužini 180 metara. Tom je prilikom zamijenjeno pet dotrajalih stupova novima visine 5 metara, na koje su montirane energetski učinkovite svjetiljke u LED tehnologiji. Vrijednost ovih radova iznosi 3.494,88 eura.

Radovi na novoj rasvjeti i rekonstrukciji postojeće obavljeni su putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu.

Sadržaj Grada Dubrovnika