Prometni policajci su u Čilipima zaustavili 24-godišnjaka koji je upravljao osobnim automobilom dubrovačkih registarskih oznaka i utvrdili da vozi pod utjecajem opojnih droga. Prometnom kontrolom je utvrđeno i kako upravlja automobilom u svojstvu mladog vozač kojemu je poništena vozačka dozvola zbog prikupljenih devet negativnih prekršajnih bodova.

Prema policijskom izvješću, vozač je odveden u prostorije policije, te mu je zbog utvrđenih prekršaja  uz potvrdu privremeno oduzet osobni automobil.

„Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, 24-godišnjak je  uz optužni prijedlog doveden nadležnom  sudu  u Dubrovniku, koji mu je odredio zadržavanje u trajanju od 15 dana.” - stoji također u policijskom izvješću iz PU dubrovačko – neretvanske.

kšc

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko Primorje Vlaho Mozara zamjerio je dubrovačkom gradonačelniku Matu Franković što je, smatra on, želio prikazati kako je „svojom dobrotom“ stavio Proračun Grada Dubrovnika na javno savjetovanje za zainteresiranu javnost.

- Gradonačelnik Franković je više puta ponovio kako dubrovačka gradska uprava nije trebala, ali je eto svojom dobrotom stavila Proračun na javno savjetovanje. Nije točno to što on govori, jer ga Zakon o pravu na pristup informacijama tjera na to. – rekao je nezavisni predsjednik Mozara na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje.

Općinski načelnik Nikola Knežić (HDZ), inače Frankovićev stranački kolega, podsjetio je Mozaru, kako je Zakon o proračunu iznad Zakona o pravu na pristup informacijama.

- Dok u Zakonu o pravu na pristup informacijama stoji da proračun treba biti na savjetovanju trideset dana, to nije u skladu sa Zakonom o proračunu koji tumači da je to promjenjivi akt jer se vrlo brzo može promijeniti rebalansom. Prvi zakon to predviđa, ali nitko, pa ni država ne drži proračun trideset dana na javnom savjetovanju. Iako i rebalansi proračuna utječu na život ljudi, što je uvjet za stavljanje dokumenata na javno savjetovanje, znamo da ih nitko prethodno ne objavljuje, a proračuni su na javnim savjetovanjima vrlo kratko vrijeme, upravo zbog njihove lake promjenljivosti. Naš proračun je rekorder. – kazao je Knežić pojašnjavajući kako je novi Proračun Općine Dubrovačko primorje najduže od svih u Dubrovačko – neretvanskoj županiji bio na javnom savjetovanju.

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara je rekao kako će se svi općinski projekti prethodno staviti na javno savjetovanje bez obzira tko ih predložio.

- Bitno je da se javnost uključi i da svaki projekt vidi što više očiju. - rekao je Mozara.

Sva petorica optuženih te iz HEP Proizvodnje kao optužene pravne osobe u utorak su se na dubrovačkom Županijskom sudu izjasnili da nisu krivi za slučaj izbijanja požara u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u siječnju 2019., kada su poginula trojica djelatnika HEP-a. Na prvom ročištu optuženici su najavili kako će svoje dokazne prijedloge iznijeti nakon što svoje iznosu iz optužbe, a zatražili su i da se svi svjedoci ponovno neposredno ispitaju.

Složili su se s prijedlogom odvjetnice dijela oštećenih Doris Košte da se na mjestu događaja provede očevid, a ne rekonstrukcija događaja u kojem su 2019. godine, nakon što su ostali zarobljeni u strojarnici elektrane i bezuspješno se pokušali spasiti u odvodnom tunelu, poginuli Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak.

Odvjetnički tim optuženih. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Mato Mišković kao tadašnji direktor HE Dubrovnik te Željko Starman i Nikola Rukavina kao čelni ljudi HEP Proizvodnje optuženi su za teško djelo protiv opće sigurnosti, odnosno da su nezakonitim postupanjem izazvali opasnost po život ljudi i imovine većeg opsega, čime je prouzročena smrt više osoba te imovinska šteta velikih razmjera.

Članovi obitelji poginulih radnika. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Optužnicom se dvojica nadzornika radova na rekonstrukciji objekta Ivica Nujić i Miljenko Vučić terete da su iz nehaja postupali protivno pravnim, odnosno propisima pri gradnji te izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a zbog čega je prouzročena smrt više osoba i velika imovinska šteta.

HEP Proizvodnja se kao pravna osoba tereti za povredu dužnosti i odgovornost za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

Južni

Izrada Teritorijalne strategije za razvoj otoka koja je svojevrsna dopuna integriranog teritorijalnog programa glavni je cilj u Orebiću nedavno osnovane radne skupine ili kako se još naziva, otočnog partnerstva. Naime, obalno - otočne županije sukladno Zakonu o otocima trebaju izraditi teritorijalne strategije na osnovu kojih bi se provodio kvalitetniji i promišljeniji razvoj otoka.

- Riječ je praktički o participativnom pristupu rješavanju lokalnih problema na otocima jer će, kroz ovu strategiju, otočni dionici definirati područje ulaganja, to jest svojevrsni okvir u koji ćemo uklopiti projekte od važnosti za naše otoke i otočno stanovništvo. – rekao je zamjenik dubrovačko - neretvanskog župana Joško Cebalo, ujedno i predsjednik radne skupine te naglasio kako je „Dubrovačko-neretvanska županija veliki naglasak stavila upravo na povezivanje otoka, što je preduvjet budućeg razvoja”.

Podsjetivši kako su već realizirani projekt rekonstrukcije i nadogradnje rive u luci Donje Čelo na Kalamoti, zatim završen Puntin u Korčuli te projekt luke u Trpnju Cebalo je rekao:

- U samoj smo završnici projekta izgradnje Pomorsko - putničkog terminala u Veloj Luci, a u tijeku su i radovi na izgradnji najvećeg lučkog infrastrukturnog projekta u povijesti otoka Korčule - luke u Polačištu. Uskoro s radovima krećemo i u luci Ubli na Lastovu, a imamo i građevinsku dozvolu za luku Perna, kao i luku Prigradica u Općini Blato. - istaknuo je Joško Cebalo, te nastavio:

- Uz ove, nazvat ću ih velike, projekte, imamo i niz ulaganja u školstvo, zdravstvo i kulturu na otocima, naše županijske lučke uprave pripremaju projekte komunalnih lučica, a vjerujem kako ćemo, svi zajedno, kroz otočno partnerstvo, definirati nove ciljeve, realizirati nove projekte i zajednički doprinijeti novom zamahu u razvoju svih naših otočnih sredina. – rekao je predsjednik radne skupine za otoke Joško Cebalo.

Inače ova radna skupina/otočno partnerstvo broji ukupno 39 članova. Sukladno smjernicama resornog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u otočno partnerstvo imenovani su predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije, kao i otočnih gradova i općina te Grada Dubrovnika, ali i predstavnici gospodarstvenika, sveučilišta, gospodarske i obrtničke komore, sportskih i kulturnih udruga, kao i lokalnih akcijskih grupa.

Diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u začetku su novi načini prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Proces se nešto sporije provodi na jugu Hrvatske. Jedna od jedinica lokalne samouprave koje su najdalje odmakle s novom organizacijom prikupljanja i otpada smeća svakako je i Općina Konavle. No, u provedbi projekta za uvođenje novog i kvalitetnijeg sustava po pitanju razdvajanja i zbrinjavanja otpada na području Konavala izgleda da su naišli na – nezainteresiranost Konavljana.

Naime, vrlo mali broj Konavljana se javio tvrtki Čistoća i zelenilo Konavle za preuzimanje spremnika koji bi trebali biti „na kućnom pragu“. Iz konavoske komunalne tvrtke obavještavaju korisnike kako nastavljaju s podjelom spremnika na kućni prag, sukladno odluci o načinu prikupljanja otpada na području Općine Konavle.

„S obzirom na to da jako nizak broj korisnika koji su se prijavili za spremnike molimo neprijavljene da se što prije očituju te da se prijavnicom definiraju veličine spremnika koje žele zadužiti.“ – stoji u obavijesti iz konavoske komunalne tvrtke koja kreće s uklanjanjem spremnika s javnih površina.

Kako smo već pisali konavoski komunalci već su podijelili oko 1.200 čipiranih kanti za otpatke za 400 korisnika, a planiraju za još 700 korisnika osigurati 2.100 kanti i to kapaciteta od 60, 120 i 240 litara.

Direktor tvrke Čistoća i zelenilo Konavle Pavo Arbulić u rujnu nam je rekao kako će se kante za miješani komunalni otpad podijeliti i po ostalim kućama po Konavlima. On je tada najavio kako će odvoz kanti biti s kućnog praga, ali će u Cavtatu, na Obodu i Zvekovici ipak morati staviti polupodzemne kontejnere, kako bi sve izgledalo urednije kao što je slučaj s već postavljenim spremnicima u staroj gradskoj jezgri i pored OŠ Cavtat.

Sada iz tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle ističu kako prvi korak provedbe novog načina prikupljanja otpada kreće iz smjera Zvekovice prema Banima. Konavoski komunalci najprije će maknuti spremnike za smeće na javnim površinama u selima Uskoplje i Gabrili.

„Kako se korisnici usklade nastavit će se širiti novi način odvoza. Plan je do Uskrsa pokriti cjelokupno područje Gornje Bande Konavala, uključujući i korisnike u Konavoskom polju.“ – ističu iz tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle napominjući kako će određene promjene nastupiti po pitanju odvoza za Močiće, gdje će se promijeniti raspored odvoza reciklažnog otpada, dok miješani komunalni otpad ostaje na istom rasporedu.

„Ponavljamo, svi korisnici neka se što prije prijave kako bi se mogli preuzeti spremnici te komposter, jer će ČIZK u narednim tjednima eliminirati spremnike sa svih javnih površina ostalih sela.“ – poručuju iz konavoskog komunalnog poduzeća.

Kao i prethodnih godina, iako je za to nije nadležan, Grad Dubrovnik nastavlja financirati punkt pripravnosti hitne medicine županijskog Zavoda za hitnu medicinu na Elafitima, kao i rad ambulante Doma zdravlja Dubrovnik na Koločepu. Ukupna rezervirana proračunska sredstva za provođenje ovih zdravstvenih usluga u 2023. godini su oko 55 tisuća eura.

„Mjerama socijalne politike i Proračunom Grada Dubrovnika za 2023. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 37.162 eura za funkcioniranje interventnog tima Elafiti, kojim se sufinancira rad dva liječnika opće/obiteljske medicine i jednog vozača-zaposlenika izvršitelja kako bi se osigurala adekvatna zdravstvena zaštita na otocima Šipanu, Lopudu i Koločepu. Osigurano je i dodatnih 18.316 eura za sufinanciranje troškova plaće i dodataka na plaću liječnika opće/obiteljske medicine u ambulanti na otoku Koločepu.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže i pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području i osigurava zdravstveni nadstandard svojim građanima. Podsjetimo, uz ambulantu na Koločepu, Grad Dubrovnik već šestu godinu zaredom nastavlja osiguravati financijska sredstva za punkt pripravnosti hitne medicine na Elatifima nakon što je isti prestao biti dijelom Mreže hitne medicine te ga samim tim Hrvatski zavod za javno zdravstvo više nije financirao.” - navode iz dubrovačke gradske uprave.

dpp

U nizu jedinica lokalne samouprave u kojima prikupljanje i odvoz otpada obavlja dubrovačka „Čistoća“ Općina Dubrovačko primorje posljednja je koja je prihvatila Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada na svom području. Zapravo radi se o vrlo sličnoj odluci koju su već prihvatili vijećnici Grada Dubrovnika te općina Konavle i Župa dubrovačka, a kojom se regulira novi sustav prikupljanja i odvoza komunalnog otpada.

Na posljednjoj sjednici primorskog Općinskog vijeća načelnik Nikola Knežić pojasnio je vijećnicima nove odredbe prema kojima će se svima naplaćivati fiksni dio, dok će varijabilni ovisiti o količini odbačenog komunalnog otpada.

Načelnik Knežić je vijećnicima rekao kako će postojati dva sustava organizacije odlaganja i odvoza komunalnog otpada.

- Gledat će se da što više korisnika dobije takozvane čipirane kante koje će „Čistoća“ u dogovorenim terminima prazniti. Međutim, ako neki korisnici ne budu mogli imati svoju kantu pred kućom, možda zbog uskih ulica ili jer žive u zgradi, postavit će se posebni kontejneri s otpadomjerom. U tom slučaju će svaki korisnik imati svoju karticu kojom će otvarati kontejnere i na njoj će se bilježiti količina smeća za svakog korisnika pojedinačno. – pojasnio je Knežić.

- Sukladno europskim normama cilj ovog zakona je primorati korisnike na što veću reciklažu, jer je odlaganje reciklažnog otpada besplatno. Oni koji budu odvajali reciklažni otpad imat će manje račune od onih kojima se to ne bude dalo i sve budu bacali u komunalni mješoviti otpad. – rekao je načelnik Knežić.

Prema njegovim riječima komunalna tvrtka „Čistoća“ osigurat će korisnicima i kante za reciklažni otpad, a takav otpad se može nositi i u reciklažno dvorište.

- Zanimljiv mi je podatak da su mještani Dubrovačkog primorja tijekom 2022. godini u naše reciklažno dvorište, kao i na takozvane zelene otoke donijeli šest do sedam puta više otpada nego prije. To govori da sve više ljudi reciklira otpad, što je svakako pohvalno. Bitno je raditi na tome da svi shvate važnost recikliranja pa planiramo organizirati i radionice u školi i vrtiću. S druge strane znam da mnogima neće biti lako jer su dugo godina na jedan način odlagali smeće, a neki ga bacaju i u prirodu i sad će se sve morati mijenjati. – rekao je primorski načelnik ističući odličnu suradnju s dubrovačkom „Čistoćom“.

Vijećnike je zanimalo i što će biti s košarama za smeće kojih ima primjerice po rivi u Slanome, a koje često znaju biti prepune ne samo sitnog smeća, za koji su predviđene, već i crnih vreća sa smećem.

- Svi znamo da neki bacaju crne vreće u te košare ili ih pune ostavljaju pored. Proteklo ljeto se dogodilo da radnici iz nekih restorana, ali nismo uspjeli utvrditi točno kojih, na kraju radnog vremena umjesto u kontejnere, vreće smeća tek bace pored košara za smeće. Naši djelatnici su i otvarali neke vreće kako bismo vidjeli iz kojeg su objekta, ali nije bilo računa pa nismo do kraja sigurni o kojem se restoranu radi. Međutim, nakon upozorenja koje smo uputili svima, te prestali. Isto tako, neki bi tijekom noći na plaži ostavljali smeće jer im je valjda bilo lijeno poći malo dalje do kontejnera. – osudio je Nikola Knežić takve postupke.

Također je rekao i kako će Općina, nakon nove organizacije, plaćati pražnjenje sitnog smeća iz košara za otpad.

Odgovarajući nadalje na pitanje vijećnika, Knežić je naglasio kako brodovi koji stižu u slansku valu plaćaju odvoz smeća, dodajući kako će se to u budućnosti najvjerojatnije regulirati lučkim čipiranim kontejnerom.

- Bit će to proces za čiju će provedbu trebati vremena, ali i suradnje i koordinacije s dubrovačkom „Čistoćom“, te mještanima hotelima, brodovima i lukama. Imamo šansu da se sve ovo uspješno implementira u budućnosti – rekao je također načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

U Zagrebu je u 88. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo bivši hrvatski nogometni izbornik Miroslav Ćiro Blažević. Jedno od posljednjih javnih pojavljivanja Blažević je imao sredinom prosinca prošle godine kada je u Zagrebu dobio nagradu „Vladimir Beara” za doprinos razvoju sportske kulture i društvene tolerancije.

„Okupili ste se u velikom broju i ukazali ste mi veliku čast. Ali, ovo je moje posljednje obraćanje javnosti na jednom javnom skupu. Gotovo je. Nema više. Adio Ćiro. Brojim zadnje dane, svjestan sam toga,” - rekao je tada Ćiro. Nakon što je dobio nagradu nije imao više snage za nikakve razgovore s medijima, razgovore koje je inače uvijek rado vodio i koje nikad nije odbijao. Njegovo trenersko umijeće, a prije svega osobna karizma, osvajala je navijače i ljude gdje god je radio.

Blažević je službeno rođen 10. veljače 1935. godine u Travniku, no Ćiro je nekoliko puta objasnio kako se njegov otac Mato malo više zadržao u kafiću pa ga je kod matičara upisao dan kasnije.

Nogometnu karijeru započeo je 1954. godine u travničkom klubu „Bratstvo”. Potom je preselio u Dinamo, a 1955. odlazi u Lokomotivu, a zatim se vraća u Bosnu i Hercegovinu u Sarajevo, gdje igra do 1958. godine. U Hrvatsku se vratio 1958. godine, ali ovoga puta u Rijeku, gdje je igrao sve do 1961. godine. Potom godinu dana igra za švicarski nogometni klub Sion, a prvo mjesto trenera dobio je u niželigašu FC Vevey.

Trener svih trenera je u dugogodišnjoj trenerskoj karijeri vodio 19 klubova u Švicarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Kini i Iranu, a trenirao je i pet reprezentacija - Švicarsku, Hrvatsku, Iran, BiH, kinesku U-23.

Dva velika rezultata obilježila su mu karijeru. Dinamov naslov prvaka bivše države 1982. godine, te bronca hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj.

„Uvijek ’82. Nikada nije bilo dileme. Dinamo ’82 je na prvom mjestu, pa onda dugo ništa, pa moji Vatreni,” kazao je Blažević u prosincu 2021. na premijeri dokumentarnog filma o Miroslavu Ćiri Blaževiću autora Sabahudina Topalbećirevića.

Popularni je Ćiro na klupu Dinama zasjeo u prosincu 1980. godine nakon što je odstupio Ivan Đalma Marković dva kola prije kraja jesenskoga dijela natjecanja U ta je zadnja dva prosinačka kola momčad vodio njegov dotadašnji asistent Rudolf Cvek u statusu v. d. trenera.

Blažević je momčad krenuo brusiti na australskoj turneji u siječnju i veljači 1981. godine, a debitirao je na Marakani odigravši s Crvenom zvezdom 0-0. Bio je to senzacionalan remi s tadašnjim prvakom Jugoslavije jer je Dinamo u proljeće 1981. godine krenuo sa 14. mjesta. Na kraju je podigao momčad do petog mjesta.

No, iduće sezone je uslijedila „Dinamova eksplozija”, a sve je kulminiralo nezaboravnim „plavim proljećem” 1982. kad je Dinamo predvođen Velimirom Zajecom, Zlatkom Kranjčarom, Markom Mlinarićem, Stjepanom Deverićem...protutnjao do naslova prvaka. Prvog nakon 24 godine čekanje. Godinu kasnije „plave” je vodio i do pokala pobjednika Kupa, posljednjeg Dinamova trofeja u bivšoj SFRJ.

Blažević je u prvom mandatu u Dinamu ostao do 1983. godine, vratio se potom 1986. i ostao do 1988., treći put je „Modre” vodio od 1992. do 1994., a posljednji put u sezoni 2002./2003. kada se oprostio naslovom prvaka.

Blažević je jedini trener koji je s Dinamom osvojio naslov prvaka i u bivšoj državi i u HNL-u, jedini je trener koji je osvojio Kup i u doba SFRJ i u samostalnoj Hrvatskoj. Maksimirsku je momčad vodio u čak četiri različita mandata u tri različita desetljeća i osvojio tri naslova prvaka, dva Kupa i Superkup.

Svakako najveći uspjeh u karijeri ostvario je na klupi hrvatske reprezentacije koju je vodio do trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. godine. Ukupno je „Vatrene” vodio rekordna 72 puta, no Zlatko Dalić je tik iza njega sa 70 utakmica na klupi Hrvatske.

Ćiro je na hrvatskoj klupi debitirao 23. ožujka 1994. pobjedom protiv Španjolske sa 2-0 u prijateljskoj utakmici u Valenciji. Uslijedile su sjajno odrađene kvalifikacije za Europsko prvenstvo u Engleskoj 1996. u kojima je Hrvatska bila ispred Italije. Na EURO-u „Vatreni” su u premijeri pobijedili Tursku, potom detronizirali branitelje naslova Dance, izgubili od Portugala, da bi u četvrtfinalu ispali od kasnijih prvaka Nijemaca.

Vrhunac Ćirina puta na hrvatskoj klupi bila je „francuska bronca”. U svom premijernom nastupu na World Cupu „Vatreni” su osvojili treće mjesto. U skupini smo bili drugi iz Argentine, a potom smo dobili Rumunjsku (1-0), u četvrtfinalu deklasirali Njemačku (3-0), izgubili od Francuske u polufinalu (1-12), te slavili sa 2-1 protiv Nizozemske u utakmici za treće mjesto (2-1).

„Francuska 1998. je bilo posebno natjecanje za mene. Pobijedili smo brojne teškoće i teške protivnike kako bismo došli do te medalje, taj je uspjeh mnogo značio za sve ljude u domovini,” rekao je svojedobno Ćiro.

Od reprezentativne se klupe oprostio u jesen 2000. godine nakon lošeg otvaranja kvalifikacija za SP 2002. u Japanu i Južnoj Koreji, (Belgija 0-0, Škotska 1-1). Reprezentaciju je ukupno vodio 72 puta ostvarivši 33 pobjede, 24 remija i 15 poraza.

Osim hrvatske reprezentacije, Blažević je vodio nacionalne selekcije Švicarske, Irana, Bosne i Hercegovine te Kine U-23, a na klupskom se planu okušao u brojnim klubovima, uključujući i Rijeku, Osijek, Varteks, Hajduk, Zagreb, Zadar, te u inozemstvu Nantes, PAOK, Grasshopper, Prištinu, Muru...

„Kad rezimiram cijeli svoj život, onda imam potrebu da se zatvorim u svoja četiri zida i da toliko plačem, da nikada ne prestanem. Ništa me u životu nije mimoišlo! Dva raka sam imao, a sada se, evo, pojavio i treći. U djetinjstvu sam bio takva sirotinja da sam gaće na štapu nosio, a kasnije u mladosti, kada sam se već bio i oženio, supruga i ja nismo znali hoćemo li imati za ručak ili nećemo. Život mi je bio jedna obična kalvarija i trebalo je sve to proći. Ni ovaj trenerski posao, koji možda izvana drugačije izgleda, nije ništa drugo nego jako malo satisfakcije, a puno razočaranja,” napisao je Ćiro u jednoj od svojih posljednjih objava.

Blažević je više od 60 godina bio u braku sa suprugom Zdenkom s kojom je dobio troje djece, sina Miroslava Juniora te kćeri Barbaru i Catherine.

Ćiro je jedini u povijesti tri puta dobio Državnu nagradu za šport „Franjo Bučar” - 1998. godišnju nagradu za pojedince, zatim 1998. godišnju nagradu za momčadi kao član reprezentacije, te 2007. nagradu za životno djelo. Skupština Hrvatskog nogometnog saveza na sjednici 22. prosinca 2021. dodijelila mu je titulu počasnog izbornika.

Godine 2005. odlučio se kandidirati za predsjednika države, ali je osvojio samo 0.80 posto glasova.

Južni

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježene su tri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama. Jedna osoba je teško ozlijeđena, a dvije su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 483 represivne mjere od kojih izdvajamo one poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 271 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 51 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 14 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirana je 21 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 32 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 20 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Osamdeset i dva velika strana kruzera uplovila su tijekom 2022. u hrvatski Jadran ostvarivši 632 kružna putovanja, što je 224 putovanja više nego 2021., ali još uvijek 13 posto manje nego 2019. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji pokazuju i velik lanjski rast broja putnika na kruzerima.

Putnika je naime na svim kružnim putovanjima stranim brodovima u Hrvatsku u 2022. došlo gotovo 634 tisuće, za razliku od 194 tisuće u 2021. godini.

„U 2022. strani brodovi za kružna putovanja plovili su hrvatskom Jadranom tijekom svih mjeseci, što je određeni oporavak u odnosu na 2021., kada je prvi strani brod za kružna putovanja stigao tek u lipnju”, komentiraju iz DZS-a, podsjećajući da su zbog pandemije i strogih epidemioloških mjera kruzeri 2020. i 2021. nikako ili znatno manje plovili na kružna putovanja.

To se promijenilo u 2022. s popuštanjem mjera te je kruzing industrija nastavila s pojačanim poslovanjem po mnogim morima u odnosu na 2021. pa i s dolascima brodova u Hrvatsku.

Dolazili su u svakom mjesecu 2022. od siječnja do kraja prosinca, s time da je najviše putovanja po mjesecima bilo u lipnju, 105, te u kolovozu, 113., a pojačane dolaske potvrđuje i podatak DZS-a da su kruzeri u 2022. dva puta više dana boravili u hrvatskom Jadranu nego 2021. odnosno 1.324 dana.

Ipak, ni s danima boravka tih stranih brodova još nije dostignuta 2019. nego zaostaju u danima za 9,7 posto, a i broj brodova, 82, koliko ih je plovilo na kružna putovanja u 2022. u Hrvatsku je za 13 posto manji nego te rekordne godine

Strani brodovi za kružna putovanja doplovili su pod zastavama 15 zemalja, a najviše su tih putovanja i u 2022. ostvarili brodovi koji su i ranijih godina bili na prvom mjestu: oni sa zastavom Bahama, sa 163 putovanja.

Slijede brodovi pod zastavama Malte sa 146 putovanja, Italije sa 75 te Paname sa 65 putovanja.

Tradicionalno najviše je kružnih putovanja bilo u moru Dubrovačko - neretvanske županije ili 44 posto, zatim 32,4 posto u Splitsko - dalmatinskoj županiji, a ostatak u ostalim jadranskim županijama - Zadarskoj 12,5 posto, Istarskoj 4,7 posto, Primorsko - goranskoj 3,5 posto te Šibensko - kninskoj 3 posto.

I Dubrovnik je stoga bio najposjećenija luka, pa zatim Split, Zadar, Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.

Južni

Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna prošli tjedan, u iznosu od 1.320 eura, izrečena je 40-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, koji je zaustavljen prilikom redovne granične kontrole u jutarnjim satima, 3. veljače, na MCGP Zaton Doli.

Tom prilikom je utvrđeno kako je isti upravljao vozilom za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije, te je isključen iz prometa, prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom te mu je određena tromjesečna zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije.

dpp

Zbog izvođenja radova na sanaciji cjevovoda fekalne odvodnje od 9. do 11. veljače u noćnim satima Ulica Frana Supila ispod hotela Excelsior bit će zatvorena za promet.

Radovi će se izvoditi u vremenu od 23:45 do 05:40 ujutro, a iako za vrijeme trajanja radova odvijanje prometa neće bit moguće organizirat će se propuštanje vozila svakih 45 minuta, tj. bit će moguće prometovati prvih 15-tak minuta svakog punog sata - dakle od 00:00-00:15 i tako svakih sat vremena za vrijeme trajanja radova.

Vodovod Dubrovnik