Caritas Dubrovačke biskupije svoju redovitu korizmenu akciju „Dodaj u košaricu“ koju provodi u suradnji s trgovačkim centrima ove godine usmjerava prema stradalnicima u razornim potresima u Turskoj i Siriji. Uz to će se novčana pomoć prikupljati po župama i crkvama, a i dalje ostaje mogućnost poziva na telefon Hrvatskog Caritasa.

Svi oni koji žele mogu se uključiti u akciju „Dodaj u košaricu“ tako da u prodavaonicama kupe određene proizvode i nakon toga ih odlože u košare koje su označene plakatima akcije. Caritasovi djelatnici i volonteri će sve prikupiti, objediniti i izravno poslati unesrećenima. U akciji sudjeluju: DB Kantun, Konzum, Trgovina ‘’Mokošica’’, Pevex, Studenac i Tommy.

Od Čiste srijede (22. veljače) do Cvjetnice (2. travnja) vjernici katolici na području Dubrovačke biskupije moći će u svojim molitvenim prostorima u posebne košarice darovati novčani prilog za stradalnike u Turskoj i Siriji.

Pozivom na telefon Hrvatskog Caritasa 060 9010 (0,83 eura po pozivu, PDV uključen) i dalje se može pomoći stradalnicima u potresima u Turskoj i Siriji, čime će se odgovoriti na žurne potrebe, kao i uplatom na namjenski račun: HR0723400091511220139 za uplate iz inozemstva SWIFT(BIC) PBZGHR2X.

Ovim novim akcijama pomoći nastavlja se val dobrote kojim se posredstvom Hrvatskog Caritasa i svih (nad)biskupijskih Caritasa pokazuje blizina i djelotvorna ljubav unesrećenima. Naime, Hrvatska biskupska konferencija uputila je financijsku pomoć za stradale u iznosu od 100.000 eura, a u Tursku su već stigla prva dva tegljača humanitarne pomoći Hrvatskog Caritasa u vrijednosti 174.000 eura.

Caritas Dubrovačke biskupije

Problem meštara, posebno onih za koji se kaže da su pouzdani i da znaju svoj posao postao je u Dubrovniku već gotovo kroničan. Na različitim razinama pokušava se nizom akcija privući mlade ljude k obrtničkom školovanju, a oni vrlo brzo i pronađu posao. No, kakva je situacija u javnim tvrtkama koje zapošljavaju meštre?

Dubrovački Vodovod tvrtka je s najvećom potražnjom za meštrima svih profila, a glasnogovornik Vodovoda Dubrovnik Tihomir Matić kaže kako problema zasad – nemaju. Vodovod Dubrovnik, unatoč tome što bi meštri negdje drugdje ili u privatnom aranžmanu možda mogli zaraditi i više, i dalje privlačan poslodavac.

- Dapače, upravo je struktura takvog kadra posljednjih godina značajno pomlađena. Trenutno u Vodovodu rade 73 meštra raznih zanimanja. Na sektor vodoopskrbe raspoređeno ih je 49, odvodnji 12 i CIS-u 12. Među njima najviše je vodoinstalatera i to 41, zatim 11 strojara, devet elektrotehničara, sedam zidara, četiri bravara i jedna tokar. Uz njih, u Vodovodu trenutno stručno usavršavanje vrši 18 naučnika, što je dobar pokazatelj da se za budućnost barem u dogledno vrijeme ne moramo bojati. - rekao je Tihomir Matić, glasnogovornik Vodovoda Dubrovnik, istaknuvši kako se posljednjih godina jedino uočava trend nedostatka radnika metalske struke, poput bravara.

- Iz svega navedenog može se zaključiti da je Vodovod Dubrovnik i dalje poželjan poslodavac koji stručnom kadru nudi dobre uvjete za rad i usavršavanje znanja. - dodao je Matić.

Zbog velikog broja upita, obavještavamo građane da će na Lapadskoj obali u koordinaciji s izvođačem biti omogućen nužni prolaz stanara i gospodarskih subjekata.

Upućuje se sve prolaznike na prilaze poprečnim ulicama, odnosno Ulicom Eugena Kumičića, Uz Giman te iz smjera Ulice Ivana pl. Zajca.

Stanari i korisnici s osiguranim parkingom mogu koristiti isključivo prilaz od strane Orsana.

Zbog sigurnosnih razloga još jednom se mole građani da prolaze koriste isključivo u nuždi i s povećanim oprezom jer se radi o aktivnom i zahtjevnom gradilištu.

Grad Dubrovnik

Parking tim ne namjerava prestati s naplatom parkinga ispred Opće bolnice Dubrovnik. Naime, u današnjem priopćenju iz te tvrtke navode kako će oni nastaviti s naplatom iako je OB Dubrovnik obavijestila javnost kako će parking od 25. veljače biti besplatan, odnosno da parking timu otkazan ugovor.

„Parking Tim d.o.o. nastavlja obavljati djelatnost upravljanja, održavanja nadzora i naplate parkiranja i nakon 25. veljače pa sve do okončanja sudskog postupka koji je Parking Tim d.o.o. pokrenuo protiv Opće bolnice Dubrovnik. Naime, kako je javnost bila izvještavana unazad 18 mjeseci, ugovorni odnos između Opće bolnice Dubrovnik i Parking Tima nastavljen je i nakon 1. kolovoza 2021. godine i još traje unatoč neistinitim i izvrnutim tvrdnjama ravnatelja Bekića.” - tvrde iz Parking tima navodeći kako im ravnatelj Bekić „nanosi štetu u poslovanju” te da „18 mjeseci iznosi neistine o prirodi pravnog odnosa između Parking Tima i Opće bolnice Dubrovnik”.

„U rujnu 2022 godine na inicijativu opunomoćenika Opće bolnice Dubrovnik započeli su pregovori Parking Tima i Opće bolnice Dubrovnik o novim uvjetima i izmjenama odredaba Ugovora sklopljenog 1. kolovoza 2015 godine. Sve izmjene prvenstveno u pogledu cijene i zakupnine bile su prihvaćene s obje ugovorne strane, te je ujedno i dogovoran termin potpisivanja tako izmijenjenog Ugovora. Neposredno prije samog potpisivanja ravnatelj Bekić iz nama nepoznatih razloga naprasno mijenja opunomoćenike koji su sudjelovali u pregovorima s Parking Timom i opunomoćuje drugog zastupnika. Parking Tim d.o.o. nakon zaprimljene obavijesti o otkazu Ugovora pismenim putem pozvao je Upravu Opće bolnica Dubrovnik na rješavanje spora mirnim putem, no uprava Opća bolnice Dubrovnik je sve pozive u potpunosti neprofesionalno ignorirala, ne uzimajući u obzir štetne posljedice koje će za vrijeme trajanja ovog sudskog spora trpjeti isključivo i jedino korisnici parkirališta Opće bolnice Dubrovnik i društvo Parking Tim d.o.o.” - kažu iz riječke tvrtke.

On i zaključuju kako „uprava Opće bolnice Dubrovnik uz svu prezaduženost u priopćenju za medije najavljuje besplatno parkiranje i odriče se iznosa zakupnine i preuzima troškove održavanja zemljišta” te da ne sumnjaju da će, prema njihovu mišljenju, „ravnatelj Bekić i dalje nastaviti opstruirati poslovanje društva Parking Tim d.o.o. i u javnosti negirati sve izneseno”, a za svoje tvrdnje, piše u priopćenju, imaju dokaze.

dm

Gotovo svaka peta nasilna smrt na području Dubrovačko – neretvanske županije tijekom 2021. godine bilo je samoubojstvo. Podaci su to koje je nedavno objavio Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije.

Nasilnom smrti u Zavodu za javno zdravstvo (ZZJZ) smatraju ozljede, otrovanja i ostale tzv. vanjske uzroke koje mogu nastati kao posljedica nesretnih slučajeva, samoubojstva, ubojstva i drugih nepoznatih okolnosti.

Tako je u 2021. godini u Dubrovačko - neretvanskoj županiji zabilježeno 66 nasilnih smrti što predstavlja 4,05 posto u ukupnom broju umrlih.

Nasilna smrt učestalija je kod osoba mlađih od 64 godine.

Najveći broj nasilnih smrti odnosi se na posljedice slučajnih padova s udjelom od 50 posto. Gotovo svaka peta nasilna smrt (19,7 posto) je samoubojstvo. O ukupnog broja nasilnih smrti 7,6 posto u 2021. godini nastupilo je kao posljedica prometnih nesreća, a 13,6 posto odnosi se na slučajna utapanja, 1,5 posto na trovanja te 7,6 posto na „ostale nasilne smrti” u koje vjerojatno spadaju i ubojstva s obzirom da statistički nisu posebno navedena u izvještaju ZZJZ-a.

Stopa nasilnih smrti iznosi 57 na sto tisuća stanovnika, što je niže nego na razini Hrvatske gdje je ta stopa 69. Prema spolu, stopa nasilnih smrti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u 2021. godini iznosi 74,2 za muškarce, a 85,2 za Hrvatsku, te 40,6 za žene u Županiji dubrovačko - neretvanskoj, dok je za žene na razini države 54.

Stope smrtnosti zbog nesreća u prijevozu, odnosno prometnih nesreća imaju silazni trend, a više ginu muškarci. U 2021. godini ta stopa iznosi 4,3 na 100.000 stanovnika za oba spola, odnosno 7,1 za muški spol i 1,7 za ženski. Muškarci su također skloniji samoubojstvu pa tako stopa za muški spol iznosi 19,4 te 3,4 za žene. Stope smrtnosti zbog prometnih nesreća i samoubojstva za oba spola zajedno niže su od stopa za Hrvatsku.

Na kraju siječnja ove godine na području Dubrovačko - neretvanske županije FINA je evidentirala 4.985 građana koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanjem, a kojima su računi zbog toga blokirani. Dug blokiranih građana na jugu Hrvatske iznosio je 53,5 milijuna eura i odnosi se na glavnicu bez kamata.

Prema izvještaju Fine, prema mjestu prebivališta najviše ih je području grada Dubrovnika gdje je 1.807 građana s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a glavnica duga je iznosila je 20,4 milijuna eura.

Inače, 31. siječnja u Hrvatskoj je 227.519 građana imalo blokirane račune, s glavnicom duga od 2,4 milijarde eura. Broj hrvatkih dužnika je za 0,5 posto manji nego u prethodnom mjesecu, a 5,4 posto manji nego prije godinu dana.

Glavnica duga od 2,4 milijarde eura, je za 1,1 posto manja u odnosu na prosinac 2022. godine te za 1,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine.
Po podacima FINA-e, kada se glavnici od 2,4 milijarde eura pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 841,9 milijuna eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem siječnja iznosio 3,2 milijarde eura.

Iz FINA-e su naveli kako se najveći dio glavničnog duga, u iznosu od 700 milijuna eura, odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 800 milijuna eura.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji 31. siječnja ove godine bilo je evidentirano 365 poslovnih subjekata s blokiranim računima koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, od čega je 95 pravnih osoba i 270 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Prema podacima FINA-e, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 9,3 milijuna eura bez kamata, od čega se 5,7 milijuna eura odnosi na pravne, a 3,6 milijuna eura na fizičke osobe.

Najviše blokiranih tvrtki u Županiji dubrovačko – neretvanskoj je u gradu Dubrovniku gdje ih je evidentirano 148. Podaci FINA-e kazuju da se radi o 41 pravnoj osobi i 107 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Glavnica njihovog duga iznosi je 2,8 milijuna eura, od čega se 1,4 milijuna eura odnosi na pravne, a 1,5 milijuna eura na fizičke osobe.

Inače, krajem siječnja na razini Hrvatske FINA ima u evidenciji 13.851 blokiranih poslovnih subjekata, što je za 386 poslovnih subjekata ili 2,7 posto manje u odnosu na prosinac 2022. godine, a u odnosu na lanjski siječanj manje za 1.368 poslovnih subjekata ili za devet posto.

Glavnica duga poslovnih subjekata iznosila je 501,3 milijuna eura, što je za 10,3 milijuna eura, odnosno dva posto manje u odnosu na prosinac 2022. godine, a 33 milijuna eura ili 6,2 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine. Dug po kamatama je iznosio 132 milijuna eura pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju siječnja iznosio 633,3 milijuna eura.

Podaci FINA-e pokazuju da je od 13.851 poslovnog subjekta koji nije podmirio dospjele osnove za plaćanje 5.926 pravnih osoba, odnosno 42,8 posto. Glavnica njihova duga iznosila je 332,3 milijuna eura, a kada se tome pridoda kamata od 78,3 milijuna eura, ukupan dug pravnih osoba iznosio je 410,6 milijuna eura.

Blokirane račune krajem siječnja imalo je i 7.925 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov je ukupni dug iznosio 222,7 milijuna eura, od čega se 169 milijuna eura odnosi na glavnicu, a 53,7 milijuna eura na kamatu.

Prema podacima FINA-e, na mjesečnoj se razini bilježi pad broja i iznosa duga i kod pravnih i kod fizičkih osoba. Tako je u odnosu na kraj prosinca prošle godine broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje manji za 5,7 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 2,3 posto. Broj fizičkih osoba je krajem siječnja ove u odnosu na kraj prošle godine manji za 0,3 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 1,5 posto.

Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije objavio je kako je u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u 2021. godini umrlo 1.628 osoba, što je za 19,4 posto više nego godinu prije kad je bilo 1.363 umrlih. U usporedbi s dvadeset godina prije, broj umrlih je veći za čak 37,6 posto, navodi ZZJZ.

Nešto više od polovice umrlih 2021. godine bile su muške osobe i to 844 ili 51,8 posto, dok je žena bilo 784 ili 48,2 posto. Opća stopa smrtnosti u 2021. godini u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo pokazuje kako je na tisuću stanovnika preminula 14,1 osoba.

Najviše osoba u Dubrovačko – neretvanskoj županiji umrlo je od ishemijske bolesti srca i to 18,73 posto. Na drugom mjestu je COVID-19 infekcija od čega je umrlo 209 osoba, odnosno 12,84 posto, zatim slijede cerebrovaskularne bolesti, šećerne bolesti te zloćudne novotvorine, odnosno rak bronha i pluća. U odnosu na prethodnu godinu, značajno je veći broj umrlih zbog COVID-19 infekcije. Naime, 2020. godine od te je bolesti evidentirano 79 smrti, odnosno 5,8 posto.

U 2021. godini u Dubrovačko - neretvanskoj županiji umrlo je 1.414. osoba u dobi od 65 godina i više što predstavlja 86,9 posto ukupno umrlih. Kod osoba starijih od 65 godina na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, zatim rak, COVID-19 te endokrine bolesti i bolesti prehrane i metabolizma.

Ljudi mlađi od 64 godina najviše su umirali od raka, zatim bolesti cirkulacijskog sustava, COVID-a te ozljeda, trovanja i ostalih vanjskih uzroka.

Započela je sanacija asflatnog sloja na dijelu Zagrebačke ulice od Kapelice do Vatrogasaca, a sanira se i potporni zid poviše Banja. Nikolina Farčić imenovana članicom uprave društava TUP i UTD Ragusa. Centar za pružanje usluga u zajednici trebao bi biti smješten na Žarkovici.

NA DIJELU ZAGREBAČKE ULICE U TIJEKU RADOVI NA IZMJENI ASFALTA

U sklopu programa investicijskog održavanja i sanacije nerazvrstanih cesta, započeli su radovi na sanaciji asfaltnog kolnika u Zagrebačkoj ulici na potezu od Kapelice do Vatrogasaca.

Sanacija obuhvaća dionicu duljine 250 metara i površine oko 2 000 kvadrata, a oštećeni kolnik sanirat će se u punoj širini (parkirni i kolni trak). U potpunosti će se ukloniti postojeći mikro asfalt te postaviti novi sloj asfaltnog zastora, koji kvalitetom odgovara zahtjevima jedne od prometom najopterećenijih gradskih ulica.

Radovi će trajati sedam dana te u tom razdoblju neće biti moguće parkirati vozila na navedenom potezu. Do završetka radova građanima s povlaštenim parkirališnim kartama omogućeno je parkiranje na donjem platou parkirališta Žičara.

Zatvaranje prometa nije planirano, ali ovisno o prirodi i dinamici radova može doći do povremenih kraćih zastoja u odvijanju prometa te se građani mole za strpljene i razumijevanje ako do takvih situacija dođe. U slučaju bilo kakvih promjena u režimu odvijanja prometa, javnost će biti pravovremeno obaviještena.
Sve linije javnog gradskog prijevoza koje prometuju Zagrebačkom ulicom prometovat će prema redovitim rasporedu, a javni gradski prijevoznik Libertas će prema potrebi prilagoditi određene linije, o čemu će obavijestiti javnost.

Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 65.000,00 eura (s PDV-om).

SANIRA SE POTPORNI ZID POVIŠE BANJA

Započela sanacija ogradno-potpornog kamenog zida u Ulici Frana Supila iznad plaže Banje. Radovi koje izvodi Tehnogradnja obuhvaćaju razgradnju oštećenog zida i izgradnju novog kamenog ogradno-potpornog zida uz druge neophodne radove. Ukupna dužina zahvata je 30 metara.

Planirano trajanje radova vrijednih oko 10.000 eura je 30 dana.

Podsjetimo, krajem prošle godine putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu i ugovornog izvođača Tehnogradnje provedena je sanacija oštećenog kamenog zida uz nogostup u istoj ulici.

NIKOLINA FARČIĆ IMENOVANA ČLANICOM UPRAVE DRUŠTAVA TUP I UTD RAGUSA

Nikolina Farčić imenovana je članicom uprave u društvima TUP d.d. i UTD Ragusa d.d. Farčić je dugi niz godina obnašala odgovorne dužnosti u privatnom sektoru. Predsjednica je Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije od 2022. godine, a od 2016. na čelu je Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije. U razdoblju od 2019. do 2021. godine obnašala je dužnost predsjednice Udruge poslovnih žena Krug Dubrovnik.

Vjerujemo kako je Nikolina Farčić idealan most između poduzetništva i društvenog sektora, a upravo je kupnjom društva TUP d.d. navedeno bilo stavljeno kao prioritet.

Imenovanje jedne osobe na čelo dva društva provedeno je jer će u idućih par mjeseci doći do spajanja društava UTD Ragusa i TUP.

Nadzorni odbori oba društva zahvalili su se Mariji Šimunović, zamjenici pročelnice u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika, zaduženoj za trgovačka društva na izvrsno obavljenom poslu u proteklih par mjeseci bez čijeg iznimno aktivnog angažmana ne bi bilo moguće provesti akviziciju kupnje društva TUP d.d..

GRAD DUBROVNIK USPJEŠNO SE PRIJAVIO NA ITU MEHANIZAM

Grad Dubrovnik uspješno se prijavio na Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027., putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imati na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata, za koje postoji mogućnost da će se realizirati i kroz druge izvore financiranja pa će i drugi projekti ulaziti u ITU mehanizam.

Nakon prijave u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije održan je sastanak na kojem je sudjelovala pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, a na kojem se detaljnije razgovaralo o planiranim projektima i raspravljalo o otvorenim pitanjima. Projekti su pozitivno ocijenjeni te su gradskoj upravi sugerirani daljnji koraci u procesu prioritizacije istih.

Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Republici Hrvatskoj iznose 681,28 milijuna eura. Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Urbano područje Dubrovnik s Gradom Dubrovnikom kao grad središtem te općinama Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle kao sastavnicama uspostavljeno je u srpnju 2021. Prijavi je prethodila izrada Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik usvojena od strane Koordinacijskog i Partnerskog vijeća te je prošla proces savjetovanja s javnošću, a koja je preduvjet svih ulaganja kroz ITU mehanizam.

Grad Dubrovnik pripremio je potpunu dokumentaciju za niz projekata koji se planiraju financirati sredstvima iz dostupnih fondova Europske unije, među ostalima i iz ITU mehanizma. Jedna od ključnih investicija, kao dio integriranog razvojnog programa Dubrovnik 2030 i projekta Poštujmo Grad, je Park 'n' Ride sustav na području Pobrežja čime bi se prometno rasteretilo uže gradsko područje.

Široki spektar mogućih investicija obuhvaća i nabavu ekološki prihvatljivih vozila i voznog parka te ulaganja u zelenu infrastrukturu pa se među prijavljenim projektima ističu i projekt rekonstrukcija parka u Pilama, prostora oko Platane na Brsaljama, kao i Parka Gradac čime bi se ozelenio i potpuno krajobrazno preuredio prostor od Pila do Boninova.

NA ŽARKOVICI CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI

Grad Dubrovnik u suradnji s predstavnicima roditelja djece s poteškoćama u razvoju i poremećajima iz spektra autizma i pridruženih smetnji usuglasio je lokaciju za izgradnju centra za pružanje usluga u zajednici namijenjenog djeci s teškoćama u razvoju i osobama s intelektualnim poteškoćama iznad 21 godine života. Za lokaciju budućeg Centra odabrana je nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika na području Žarkovice, i to čestice zemlje 1882/1 i 1882/2 u katastarskoj općini Dubrovnik koja se proteže na nešto više od 20 tisuća kvadratnih metara.

S obzirom na specifičnosti po pitanju potrebne kvadrature zemljišta kao i ostale potrebne parametre koje je trebalo zadovoljiti pri odabiru lokacije (blizina centru Grada) te uvažavajući činjenicu da se tražila zona u kojoj je moguće graditi (građevinska parcela), postupak definiranja navedene zone bio je nešto dugotrajniji. Kako se navedena lokacija nalazi u okviru UNESCO buffer zone izrađena je geodetska provjera vidljivosti te će, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, cjelokupna dokumentacija biti poslana u UNESCO-ovo sjedište u Parizu, a sve kako bi na istu dobili prethodno pozitivno očitovanje UNESCO-a.

Prema idejnom rješenju, Centar za pružanje usluga u zajednici koncipiran je kao sklop zgrada koji se sastoji od tri glavne zgrade te niza zgrada za stanovanje i radne aktivnosti. Tri glavna objekta podijeljena su prema programima koji će se u njima provoditi - zgrada Centra za autizam, zgrada Centra za rehabilitaciju, prihvat i smještaj, učenje, rad i psihosocijalnu podršku i zgrada za slobodno vrijeme i administraciju. Između njih postoji funkcionalna topla veza kroz sve etaže. Idejno rješenje i idejni projekt nastali su kao rezultat funkcionalno-organizacijskih zahtjeva iz Prijedloga projekta Centar za pružanje usluga u zajednici, a idejni projekt dodatno će se razraditi u suradnji s projektnim timom i predstavnicima roditelja.

Iako Grad Dubrovnik nije institucionalno nadležan za osnivanje centra ovog tipa, projekt je kao dugoročno i sveobuhvatno rješenje pokrenut kako bi se djeci s teškoćama u razvoju i osobama s poremećajima iz spektra autizma i pridruženih smetnji na području Dubrovačko neretvanske županije pružila zdravstvena i socijalna skrb koja trenutno nedostaje te im se osigurali uvjeti za društvenu integraciju te kvalitetan, dostojanstven i ispunjen život. Gradska uprava odlučila je izraditi svu potrebnu projektnu dokumentaciju, ishodovati građevinsku dozvolu, besplatno dodijeliti zemljište te sufinancirati izgradnju budućeg centra.

Budući Centar za pružanje usluga u zajednici, podsjetimo, pružat će usluge poludnevnog ili cjelodnevnog boravka, psihosocijalne podrške i rane intervencije djeci i mladeži s teškoćama u razvoju (do 21 godine života) kao i usluge odraslim osobama s tjelesnim oštećenjima, osjetilnim, intelektualnim, mentalnim oštećenjima, poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim oštećenjima, poput usluge smještaja i cjelodnevnog boravka, a što su roditelji naglašavali kao najveći problem s kojim se susreću.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić za Dubrovnikpress i Južni rekao kako bi liste čekanja bile znatno manje kad bi liječnici dodatno radili u matičnim, a ne u drugim ustanovama, reagirao je bivši ravnatelj dubrovačke bolnice i bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić.

- Još smo 2006. u dubrovačkoj Općoj bolnici počeli s projektom prema kojemu nije bilo listi čekanja nego su postojale liste pregleda. U našoj bolnici uopće nije postojala lista čekanja. - rekao je Vlahušić te dodao kako je bio riješio problem naručivanja pacijenata na preglede i pretrage.

- Mi smo to riješili tako da je na svakom specijalističkom nalazu, ali apsolutno na svakom, pisalo kad je pacijent naručen na kontrolni pregled kod liječnika, a kad na pretrage koje moraju biti obavljene prije kontrolnog pregleda. Bili smo razvili i originalni softverski i informatički sustav koji je bio na raspolaganju i doktorima opće prakse i tada je sve jednostavno funkcioniralo. Ne samo da nisu postojale liste čekanja nego smo imali nabolje hrvatske liječnike u bolnici. - kazao je Vlahušić.

OB DUBROVNIK BILA JE DRUGA BOLNICA NA SVIJETU ZA PUTNIKE S KRUZERA, ZARAĐIVALA JE NA SLOBODNOM TRŽIŠTU

No, kad je o zdravstveno sustavu riječ Vlahušić rijetko kad može stati na nekoliko rečenica. Tako je dalje kazao:

- Oko 50 najboljih liječnika iz Hrvatske i svijeta bilo je u našoj bolnici. Nema tko nije dolazio, od profesora Baće, Hallera, Gabrića, koji je besplatno operirao. Građani im nisu morali ništa plaćati. Imali smo poseban odjel za turističku medicinu od koje je bolnica uzimala 50 posto prihoda, a ostalih 50 posto je bilo za doktore, sestre, laborante, čistačice, ljude koji su bili zaslužni što se taj novac zaradio. Godišnje smo zarađivali ogromne novce od pružanja usluga Royal Caribbeanu, Carnivalu, kruzerima za koje smo mi bili druga bolnica. Royal je OB Dubrovnik proglasio drugom bolnicom u izvrsnosti u cijelom svijetu. Imali su bolnicu na Karibima, a mi smo im bili druga bolnica u svijetu. - rekao je Vlahušić, istaknuvši zašto je ta poliklinika ugašena.

- Došao je HDZ, Bazdan (Branko Bazdan op.a.) i ekipa i sve su to ukinuli i potjerali dio liječnika iz bolnice za koju su zarađivali ogroman novac. S tim sam novcem ja platio Bekića da dođe iz Zagreba. Oko 300 tisuća kuna smo platili KBC-u Rebro da Bekić dođe u Dubrovnik. To je bio novac koji smo zaradili na slobodnom tržištu, pružajući usluge kruzerima, putnicima i posadi. Tri kompanje – MSC, Royal i Carnival su imali ugovor s nama. Dakle, kad bi im se putnici razbolili bilo gdje na Mediteranu, od Istanbula do Barcelone, liječili bi se u Dubrovniku. Od toliko velikih bolnica na Mediteranu odabrali su Dubrovnik. Mržnja je bila razlog zašto su je ukinuli. Zbog te mržnje, koja je znatno veća od razuma, otkinuli su sebi ne jednu nego obje ruke. - kazao je Vlahušić.

KAO MINISTAR ZABRANIO SAM LIJEČNICIMA RAD U PRIVATNOJ PRAKSI

Bivši ministar zdravstva iznimno se protivi radu liječnika iz javnih bolnica u privatnim poliklinikama.

- Kad sam bio ministar 2002. godine, kad je Ustavni sud donio odluku svi ili nitko, jer je samo 125 profesora moglo raditi privatno, donio sam odluku da nitko ne može raditi privatno. Napravio sam sustav u okviru javnog zdravstva da bolnica može imati svoju organizacijsku jedinicu iz koje nitko nema potrebu odlaziti. Liječnici su radili dopunski ili dodatno u bolnici u poliklinici u koju su novci dolazili od vanjskih pacijenata, odnosno turista s kruzera. S Izraelcima smo razvili program operacija kralježnice. I profesorica Ana Stavljenić Rukavina, koja je bila ministrica zdravstva prije mene, odlučila je raditi u dubrovačkoj bolnici, a njezina operacija je stajala deset tisuća kuna i ona je potpisala da taj novac neće potraživati od HZZO-a pa je nam ostajalo tih deset tisuća kuna od čega je pet tisuća kuna ostajalo za specijalizacije, a drugih pet za tim ljudi koji je operirao s profesoricom. Radili smo usluge koje ni Rebro nije radilo. Dolazili su nam svi kardiokirurzi iz KBC-a Dubrava. Kupili smo magnetnu rezonancu, 64 slojni CT. Bili smo daleko najbolja bolnica u Hrvatskoj i nije bilo potrebe da pacijenti idu privatno na preglede i zahvate. - rekao je Vlahušić.

Bivši ministar zdravstva i bivši ravnatelj OB Dubrovnik istaknuo je kako ga u bolnici u kojoj liječnika nedostaje - ne žele.

- Bekić mi nije pružio šansu za rad. Mogao sam raditi privatno, ali odlučio sam da neću jer sam se cijeli život borio da svi pacijenti imaju besplatnu uslugu i skrb, a ne da netko tko nema para ne može doći kod mene na pregled. Tu moralnu dilemu sam ja sam sa sobom davno riješio. Kad sam bio ravnatelj bolnice nije bilo rada u privatnim ustanovama. Šest godina nismo imali endokrinologa, plaćeno je dva, tri milijuna kuna na gostujuće liječnike jer se meni nije dalo da radim, a radio bi džabe. Svaki ponedjeljak sam radio ambulantu besplatno, imao sam 20 -tak pacijenata i nisam uzeo ni jednu lipu. - kazao je Vlahušić, koji smatra da se problemi u hrvatskom zdravstvu mogu riješiti.

- Ne bavimo se pacijentima nego sustavom. Platit će se i lijekovi i dugovi u bolnicima. Dozvolit će se svakome da radi gdje ga je volja pa će broj kreveta u bolnicama i dalje rasti, a broj zaposlenih u bolnicama određuje se prema broju kreveta. Mi imamo tri tisuće viška kreveta po hrvatskim i europskim standardima, a na tri tisuće kreveta viška je oko deset tisuća zaposlenih u bolnicama. - kazao je bivši ministar zdravstva i bivši ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Andro Vlahušić.

Sukladno preporukama i naputcima Ministarstva zdravstva RH dubrovačka Opća bolnica uskoro bi trebala dobiti sustav za evidenciju i videonadzor zaposlenika.

Prema riječima ravnatelja doc. prim. dr. sc. Marija Bekića, u tijeku je odabir optimalnog sustava koji će evidentirati kada zaposlenici dolaze i odlaze s radnog mjesta te bilježiti eventualne izlaske iz bolnice tijekom radnog vremena.

- U Općoj bolnici Dubrovnik vodi se evidencija o dolascima i odlascima zaposlenika. To su do sada uglavnom radile glavne sestre na odjelima, ali će se sustav uskoro mijenjati. Imamo nekoliko ponuda i trebamo odabrati jednu. Bit će to slično kao i u drugim zdravstvenim ustanovama. - rekao je Bekić.

kšc

U tijeku su radovi na uređenju - sanaciji asfaltnog kolnika u Zagrebačkoj ulici na potezu od Kapelice do Vatrogasaca.
 
Na koordinacijskom sastanku predstavnika nadležnih upravnih tijela Grada Dubrovnika s izvođačem radova odlučeno je da će zbog nedovoljne širine ulice, a kako bi se radovi mogli sto kvalitetnije izvesti,  u utorak i srijedu (21. i 22. veljače), biti potrebno zatvoriti Zagrebačku ulicu za prometovanje kamiona i autobusa.
 
Zabrana će se odnositi samo na kamione i autobuse, dok će prometovanje osobnih automobila i kombi vozila biti omogućeno.
 
Posebnom režimu prometovanja u navedene dane prilagodit će se i javni prijevoznik Libertas koji je o svemu detaljno obavijestio korisnike svojih usluga. Privremeni vozni red linija 3A (Nuncijata-Pile), 8A (Viktorija-Pioče), 8 (Pile-Gruž) i 17 (Bosanka-Pile) možete vidjeti u nastavku i na web stranici Libertasa.
 
Podsjetimo, sanacija kolnika u Zagrebačkoj ulici obuhvaća dionicu duljine 250 metara i površine oko 2000 kvadrata, a oštećeni kolnik na ovom potezu sanirat će se u punoj širini (parkirni i kolni trak). U potpunosti će se ukloniti postojeći mikro asfalt te ugraditi novi sloj asfaltnog zastora, koji kvalitetom odgovara zahtjevima jedne od prometom najopterećenijih gradskih ulica.
 
Ovisno o prirodi i dinamici radova može doći do povremenih kraćih zastoja u odvijanju prometa te se građani mole za strpljene i razumijevanje ako do takvih situacija dođe.
 
OBAVIJEST LIBERTASA: 
 
Zbog obustave prometovanja autobusima Zagrebačkom ulicom u utorak 21.02. i srijedu 22.02.2023., doći će do promjena u voznom redu, kao i načinu prometovanja pojedinih linija u gradskom i prigradskom prijevozu.

Linija 3A će u gore navedenom periodu prometovati trasom: Nuncijata – Ilijina glavica – ul. Vladimira Nazora – ul. Vukovarska – ul. Dr. Ante Starćevića – Boninovo – Pile. U smjeru Pile – Nuncijata trasa linije se nije mijenjala.

Linija 5 u gore navedenom periodu neće prometovati.

Linija 8 će u gore navedenom periodu biti podijeljena u dvije linije, 8 Pile – Gruž i 8A Viktorija – Ploče.

Linija 8 Pile – Gruž polazit će s Pila 15 minuta kasnije u odnosu na liniju 8A Viktorija – Ploče (kako bi putnici stigli presjesti).

Trasa prometovanja linije 8A: Viktorija - Ploče - Žičara – Viktorija.

Trasa prometovanja linije 8: Pile - Autobusni kolodvor - ul. A. Hebranga - ul. V. Nazora - ul. Vukovarska - ul. Dr. A. Starčevića - Boninovo – Pile.

Linija 17 će u gore navedenom periodu prometovati trasom: Bosanka - Dubac - Ilijina glavica - ul. V. Nazora  - ul. Vukovarska - ul. Dr. A. Starčevića  - Boninovo - Pile. Smjer Pile - Bosanka prometovat će po važećoj trasi, 5 minuta kasnije u odnosu na važeći vozni red.

Sve prigradske linije ISTOK će polascima iz Dubrovnika i dolaskom na Ilijinu glavicu prometovat ulicom Pera Bakića na državnu cestu DC8.

Grad Dubrovnik