Do 2010. u gradski proračun se izravno od turista uopće nije slijevao novac već su ga kroz visoke poreze, prireze komunalne naknade i doprinose, punili građani i poduzetnici, navodi u priopćenju za javnost bivši gradonačelnik Andro Vlahušić te podsjeća kako je u vremenu dok je bio gradonačelnik pokrenuto nekoliko projekata kojima je poboljšana turistička ponuda grada, a dio prihoda od turističke potrošnje usmjeren direktno u gradski proračun.

U priopćenju Vlahušić podsjeća kako su najvažnija četiri projekta bili povratak dubrovačkih zidina gradu, razvoj Dubrovačke kartice, promjena zakona o žičarama te revitalizacija Revelina kao kulturno zabavnog središta.

„Ranije je sve prihode od zidina imao DPDS, koncesije za žičare pripadale su državi, a Revelin, te ostali muzeji pravili su velike godišnje minuse koje su plaćali građani Dubrovnika. Nije uopće postojala ideja, a kamoli projekti kojima bi grad punio proračun od turista, smanjujući prihode od građana. Prihodi su bili namijenjeni privatnicima ili državi, a gradskome proračunu -ništa.” - navodi Vlahušić te između ostalog dodaje kako je Dubrovačka kartica omogućila posjetu svim bitnim kulturnim i baštinskim lokacijama u gradu i dubrovačkoj destinaciji.

„Najveća promjena dogodila se prošle godine kada je uvedena digitalna Dubrovačka kartica, od 1. srpnja DuPass te izjednačena cijena ulaznica za zidine s cijenom dnevne Dubrovačke kartice.” – navodi Vlahušić.

Istaknuvši kako su u životu ljudi i gradova, vrijeme i službene brojke najbolji sudac, Vlahušić navodi kako je u proteklih 13 godina ukupna uplata u gradski proračun od zidina i Dubrovačke kartice iznosila 646 milijuna kuna, što je, ističe, daleko najveća uplata u proračun nakon poreza i prireza koji plaćaju građani Dubrovnika.

„Za vrijeme prvih sedam godina u razdoblju moga gradonačelničkoga mandata uplaćeno je u gradski proračun 218 milijuna od zidina i Dubrovačke kartice ili 34 posto od ukupno uplaćenih sredstava. U razdoblju gradonačelnika Mata Frankovića uplaćeno je 428 milijuna kuna od ulaznica za zidine i Dubrovačke kartice što čini 64 posto od ukupno prikupljenih prihoda. Samo protekle godine prihod od Dubrovnikpassa i ulaznica za zidine iznosio je 88 milijuna kuna ili jednu četvrtinu slobodnih, nenamjenskih proračunskih sredstava. Prosječna uplata po svakoj prodanoj cijeni ulaznica za zidine iznosila je 49 kuna, a Dubrovačke kartice 150 kuna. Proračun grada ostvario je tri puta veći prihod od prodaje pojedinačne Dubrovačke kartice nego od prodaje ulaznice za zidine.” - napisao je Vlahušić.

„Da smo od početka imali samo prodaju Dubrovačke kartice, građani bi na raspolaganju imali dodatnu jednu miljardu kuna za socijalne i razvojne projekte. Turisti bi po cijeni ulaznice za zidine dobili cijelu dubrovačku destinaciju za izlete i razgledanje. DPDS i Zavod za obnovu imali bi neograničena sredstva za obnovu spomeničke baštine na području Dubrovačke Republike. U proteklih 13 godina nikada, ama baš nikada se nije dogodilo da su DPDS i Zavod za obnovu potrošili sredstva namijenjena za obnovu kulturne baštine nego su ih vraćali u proračun ili prenosili za narednu godinu, na koja se od nedavno plaća porez na dobit.

Za koju godinu, ako nastavimo ostvarenim smjerom, Dubrovnikpass postat će dominatni ključ koji otvara sva vrata u povijesnoj jezgri grada, na zidinama, javnome prijevozu. Osigurava besplatni Internet i stotine popusta u trgovinama, restoranima, plažama. Postaje digitalni destinacijski ključ koji smanjuje gužvu u povijesnoj jezgri i na prometnicama , razvijajući kulturne i turističke potencijale destinacije Dubrovnik.

Izvorni kod Dubrovačke kartice, nastale pred 13 godina nikome ništa ne oduzima. Niti turistima, niti DPDS-u, niti Zavodu zbnovu, niti građanima Dubrovnika. Napravljen je po modelu davanja, a ne oduzimanja. Turistima po povoljnoj cijeni daje stoljetne sadržaje Grada i Republike, a građanima najveću kvalitetu života, koji trebaju plaćati najmanje gradske poreze u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Kada smo kreirali Dubrovačku karticu, znao sam da i najboljoj ideji i projektu treba vrijeme za uspijeti u potpunosti. Znao sam, biti će otpora, nerazumijevanja i neće biti lako. Ipak razinu ostvarene mržnje i progona, jedinstvene u Hrvatskoj, nisam očekivao. Narod kaže: Što te ne ubije, samo te ojača.” - piše između ostalog Vlahušić te zaključuje kako će prihod ostvaren od prodaje Dubrovačke kartice biti veći od svih prihoda koje grad Dubrovnik ostvari temeljem zakonskih odredbi i odluka gradskoga vijeća.

„Stvorit će se financijski preduvjeti temeljem kojih će se u potpunosti ukinuti prirez, plaćanje vrtića, javnoga prijevoza. Novcima prikupljenih od turista povećati će se davanja svim socijalnim skupinama, a posebno umirovljenicima, mladima i ranjivima.” - naveo je Vlahušić.

dpp

Od prosinca na magistrali koja prolazi i mostom preko Rijeke dubrovačke Hrvatske ceste izvode radove na sanaciji nestabilnosti usjeka uz proširenje pokraj vidikovca. I dok će u sklopu tih radova koji bi, ako vremenski uvjeti budu povoljni, trebali trajati do početka ožujka, ugradnjom sidara i mreža spriječiti odronjavanje kamenja na cestu, pitali smo Hrvatske ceste namjeravaju li bager dovesti i na drugu stranu mosta, gdje je vozačima prilikom skretanja prema Nuncijati smanjenja vidljivost zbog loše izvedenog prilaza mostu.

No, iz odgovora proizlazi kako u Hrvatskim cestama ne misle da brdo na toj dionici treba malo „skresati”, iako se veliki dio građana koji često prilaze tom raskrižju s tim nikako ne bi složio. U Hrvatskim cestama kažu pak da je „predmetno raskrižje projektirano i izvedeno s najvećim standardom koji se primjenjuje prilikom građevinskog uređenja prometnih raskrižja u istoj razini te koje pruža neophodne uvjete za sigurnost i protočnost prometa.”

Radovi na sanaciji usjeka pokraj vidikovca su u tijeku. Foto: dpp

„Hrvatske ceste su na širem području mosta dr. Franja Tuđmana, pa tako i križanju D8 i D420, u proteklom periodu izvršili modernizaciju sustava video nadzora i dinamičke signalizacije i u tom smislu dodatno podigli razinu sigurnosti prometa.” - navode također u odgovoru na upit.

Iz Hrvatskih cesta ističu kako je „predmetno raskrižje državnih cesta DC 8 i DC 420 izvedeno kao tzv. „Tip 3" u skladu sa standardom kojim se utvrđuju osnovni tehnički uvjeti za raskrižja u istoj razini prilikom projektiranja i građenja cesta”.

„Navedeni tip raskrižja”, navode iz HC-a „predstavlja potpuno građevinsko uređenje raskrižja koje se primjenjuje kao standard za ceste većeg značaja te koji pruža neophodne uvjete za sigurnost i protočnost, a izvedbom ovog tipa raskrižja primijenjen je princip racionalnog oblikovanja i dimenzioniranja pristupa raskrižju te uređenja konfliktne zone kojom su zadovoljeni uvjeti razvrstavanja prometnih tokova na način da su skretanja s glavne na sporednu cestu izvedena prometnim trakom za lijevo skretanje te klinastom izlaznom trakom s trokutastim otokom za desno skretanje, presijecanje prometnih tokova izvedeno je kanaliziranim vođenjem te pod približno pravim kutom čime je smanjena veličina konfliktne zone”.

„Ostvarenje navedenih uvjeta zahtijevalo je proširenje prometnih traka na pristupima raskrižju i primjenu prometnih otoka za usmjeravanje prometnih tokova te je u tom smislu, na sporednom pravcu u pristupu raskrižju izvedena prometna traka veće širine. Također, a s obzirom da se lokacija raskrižja nalazi u neposrednoj blizini usjeka i mosta što je bilo uzrokovano specifičnim uvjetima konfiguracije terena kao i položajem trase državne ceste DC 8 (horizontalne krivine), smanjenje preglednosti te nailazak na raskrižje iz smjera Nuncijate, pravovremeno je regulirano zabranom pretjecanja te smanjenjem brzine kretanja vozila, odnosno uspostavom ograničenja brzine od 40 km/h.” - naveli su iz Hrvatskih cesta.

Istaknuli su kako raskrižje prilazu mostu iz pravca Nuncijate „u proteklom razdoblju nije klasificirano kao opasno mjesto sukladno „Metodologiji za identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži" kojom se ista utvrđuju.”

Također su naveli kako „prema dobivenim podacima, prometne nesreće koje su se dogodile na istom za uzrok imaju nepoštivanje prednosti prolaska drugom vozilu”.

Misu na Gorici sv. Vlaha u Dubrovniku posljednjeg dana Feste svetoga Vlaha u nedjelju je predvodio don Mladen Šutalo, župnik župe Gospe od zdravlja u Neumu, uz koncelebraciju župnika domaćina don Roberta Ćibarića. U pratnji su bili ovogodišnji festanjuli Mato Konsuo i Vlaho Milićević.

Neumski župnik Šutalo je u homiliji potaknuo vjernike da se ne boje svjedočiti svoju vjernost Bogu u današnjim teškim vremenima. Evanđelje 5. nedjelje kroz godinu donijelo je riječi: „Vi ste sol zemlje, vi ste svjetlo svijeta.“

Propovjednik istaknuo kako je i naš nebeski zaštitnik sv. Vlaho rekao slične riječi: „Kako se može oko koje je ugledalo svjetlo, opet zaljubiti u tamu?”

Poručio je da nas svjetlo, svijeća prati od krštenja do smrti jer je svjetlo Krist, a sveci oni koji su se ugledali i nadahnjivali svoje životne korake na svjetlu Kristovu.

- Mi smo sve osvijetlili i ulice i gradove i podrume, sve moguće prostore i prostorije, a srce smo ostavili u tami, zato danas nema uzora i svjedoka, a kako ih je mnogo bilo u prvim kršćanskim vremenima”, primijetio je župnik Šutalo i zaključio kako ipak postoji nešto zajedničko današnjem vremenu i vremenu kada je živio sv. Vlaho, a to je da su oba – teška vremena. Potrebno je da se svatko za sebe upita je li odličan vjernik, je li odličan kršćanin, je li uvijek spreman dati svjedočanstvo Božje ljubavi. - kazao je.

- Ponosimo se svojim svetinjama i svojim zidinama, ali ako izbacimo Boga, svjetlo, iz našeg života, ostaju samo običaji i folklor. - poručio je propovjednik i potaknuo vjernike da se nadahnjuju primjerima svetaca od koji mogu mnogo toga primijeniti u svoj život.

Pjesmom je misu uveličao župni zbor župe sv. Mihajla, a vjernici ove župe čitali su misna čitanja i molitvu vjernika.

Tradicionalno, prije početka mise pristigli barjaci su izvijanjem pozdravili Parčevu crkvu na Gorici, a župnik Ćibarić ih je blagoslovio. S hodočasnicima i barjacima pristigli su i Bratovština festanjula, Gradska glazba Dubrovnik i Dubrovački trombunjeri.

Župnik Ćibarić je zahvalio svima koji su omogućili da se ovo euharistijsko slavlje održi, zahvalio svim hodočasnicima koji su pristigli, medijima koji su prenosili slavlje uživo, a osobitu zahvalu uputio je propovjedniku Šutalu. Nakon mise vjernici su mogli primiti blagoslov grla.

Tea Kuzek Marević

Olujna bura učinila je štetu u Dubrovniku, a prema izvješću Dubropvačkih vatrogasaca oni su imali 12 intervencija. Radilo se o sedam intervencija uklanjanja grana i stabala, jednog telefonskog stupa, dvije nadstrešnice te intervenciji kod pada grane na parkirana vozila u Gružu.

Na intervencijama je ukupno sudjelovalo 30 vatrogasaca sa 14 vozila.

dpp

Vodovod Dubrovnik savjetuje svojim korisnicima da zaštite vodovodne instalacije kako bi se spriječilo smrzavanje vode u instalacijama zbog niskih temperatura.

Naime, vodoopskrbni sustav je projektiran na način da je osiguran kontinuirani protok vode, a vodovodne cijevi se polažu na propisanu dubinu unutar tla gdje su temperature više od temperature zraka. Međutim, u zimskim uvjetima korisnici su dužni zaštititi od smrzavanja vodomjer i instalacije priključka u vodomjernom oknu.

Važni savjeti da se izbjegne smrzavanje vodovodne cijevi u vašem domu:

*provjerite jesu li vodomjerna okna dobro zatvorena, a u slučaju ekstremno niskih temperatura zaštitite instalacije unutar vodomjernih okna npr. dekama, tkaninama, stiroporom ili staklenom vunom;

*ispustite vodu iz slavina u dvorištu;

*interne vodovodne cijevi koje nisu na propisnoj dubini, a vode do garaža i dvorišnih objekata koji se ne griju, ispraznite ili toplinski izolirajte npr. filcom ili građevinskom folijom;

*u ostalim objektima koji se ne koriste redovito ili u kojima nitko ne stanuje te ako odlazite na duži put, zatvorite ventil iza vodomjera i ispustite vodu kako bi se spriječilo smrzavanje vode;

*pripazite da se vodomjeri ne smrznu u prostorima s nezaštićenim otvorima (razbijeni prozori i sl.);

*pronađite ventil iza vodomjera kako biste na vrijeme zatvorili dotok vode u slučaju puknuća cijevi i time smanjili materijalnu štetu.

Vodovod Dubrovnik

Ako mladi ljudi napuštaju svoju državu, znači da nešto ne štima, da nešto nije uspjelo, rekao je nedavno gradski vijećnik srđevaca Nikša Selmani.

Njegov cilj bio je upozoriti na loše razvojne politike i države i jedinica lokalne samouprave zbog kojih su mladi obrazovani ljudi prisiljeni svoju sreću tražiti izvan Hrvatske.

Dok se Slavonija poprilično ispraznila, mladi sve više odlaze i iz gradova na obali jer u zemlji uslužnih djelatnosti za visokobrazovane kadrove radnih mjesta zapravo nema. Selmani je zapravo tek odškrinuo vrata za koja je poltičkim strukturama i na državnoj i na lokalnim razinama lakše dok su skroz zatvorena jer dok mladi odlaze politike koje bi ih zadržale ili vratile u Hrvatsku nema.

SELMANI: NE TREBA SE BOJATI I OŠTRIJIH, NEPOPULARNIH POTEZA

- Netko mora snositi određenu odgovornost za ovo što nam se događa i na nama kao predstavnicima u tijelima lokalne uprave je zadaća. U gradu bi možda trebalo početi s javnim tribinama i ozbiljnim anketnim istraživanjima kako bismo doznali što mladi očekuju od Dubrovnika. Nije loše da se mladi obrazuju izvan Hrvatske pa čak da tamo i rade, tragedija je što mladi bježe iz Hrvatske jer kad bježiš to znači da nemaš izbora. - kaže Selmani.

- Iz razgovora s mladima treba definirati što im nedostaje, s čime se to oni ne slažu i koji su uvjeti njihova ostanka i kakav izbor uopće imaju. Dubrovnik je na repu repa Europe, nema dovoljnu fluktaciju ljudi, što grad čini gradom. Imamo dvije tvrde granice u neposrednoj blizini, komunikacija s nama izuzetno je loša i skupa i to nažalost ne možemo promijeniti, ali moramo jasnije znati što možemo i što u konačnici hoćemo. Grad mora konačno biti pokretač ovih procesa jer ih jedino on može sagledati u cjelini i njima upravljati. Stoga treba strateški razmišljati i ne treba se bojati i oštrijih, nepopularnih poteza ili promjena smjera, ukoliko će to dati neku bolju perspektivu. - smatra Selmani te upozorava na vrtoglavo skupe cijene kvadrata zbog čega su mladima stanovi u Dubrovniku nedostižni.

FRANKOVIĆ: MORAMO OMOGUĆITI MLADIMA ZONE STAMBENOG ŽIVLJENJA

Gradonačelnik Mato Franković problem također vidi u stambenom zbrinjavanju mladih, svjestan kako Grad Dubrovnik, ukoliko želi zadržati svoje stanovništvo, mora činiti više.

- Cijene nekretnina su iznimno visoke i za sve koji se žele osamostaliti vrlo je izazovno ući u kreditni aranžman i odlučiti se za kupnju stana na čiju otplatu otpada do 70 posto plaće. Nije to ni jednostavno ni lako pa čovjek krene tražiti izlaz negdje drugdje, misleći da sunce tamo bolje grije, ali gledajući neka iskustva ljudi koji su potražili svoju sreću u svijetu, tamo su cijene nekretnina još i skuplje nego kod nas. Bog nam je dao lijepo vrijeme i podneblje, a mi moramo omogućiti mladima zone stambenog življenja i zadržati ih, ne samo iz grada nego i mlade iz ostatka Hrvatske koji će već možda sreću pronaći na našem području i tu je naša prednost i potencijal u odnosu na druge. - rekao je Franković.

GRADE SE STANOVI ZA IZNAJMLJIVANJE, A NE ZA ŽIVOT U NJIMA

Dok mladi iz unutrašnjosti Hrvatske pokušavaju svoju sreću naći u jadranskim županijama, mahom radeći u uslužnim djelatnostima kao deficitarna radna snaga, malo tko ili nitko ne postavlja pitanje što ćemo s praznim dijelovima zemlje iz kojih stanovništvo iseljava zbog nedostatka razvojnih politika.

No i ti s kontinenta, koji bi se eventualno doselili u Dubrovnik, svoje stambeno pitanje ovdje ne mogu riješiti. U prilog tome ide podatak koji je iznio Selmani, a iz kojeg proizlazi kako se u Hrvatskoj mahom grade stanovi za iznamljivanje.

- Zapanjujući podatak je da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj izgrađeno sto tisuća novih stambenih jedinica, a broj stanovnika nam se smanjio za 413 tisuća, što znači da te gradnje nisu demografske naravi. Dakle, njihova svrha nije ništa drugo nego turistički najam. - rekao je Selmani te upozorio:

- Ako grad Dubrovnik ne bude planski razmišljao o gradnji stambenih jedinica za življenje, može se dogoditi da će taj prostor izgubiti jer je navala izgradnje objekata za turistički najam. Mi moramo o svom prostoru ozbiljno promišljati. - kazao je Selmani.

CAPOR: INVESTITORIMA SE VIŠE ISPLATI ULAGATI U IZGRADNJU APARTMANA

- Dok bujaju apartmanske jedinice, nitko normalan neće investirati u izgradnju kuća i stanova za obitelji. - smatra vijećnik srđevaca u dubrovačkom Gradskom vijeću Đuro Capor i dodaje kako se investotorima više isplati ulaganje u apartmansku nego u stambenu gradnju. Capor također smatra kako je vrijeme za promjenu pristupa.

- Ti špekulativno mešetarski projekti ne smiju se preseliti na šire područje grada gdje će nicati nove apartmanske jedinice. Mi moramo planirati mjesta na kojima će se graditi stanovi za dugotrajan najam, kao što se to radi u Beču. Mi moramo, kao i ostali moderni, ozbiljni gradovi, raditi na povećavanju svog stambenog fonda kako bismo za liječnike, profesore iz STEM područja i struka koje nam nedostaju imali odgovarajući broj stambenih jedinica. Ako nastavimo s planiranjem apartmanske izgradnje, vrlo brzo će nam se na Gornjim selima i drugdje dogoditi ono što se već događa u Gradu, neće biti stanovnika, ljudi već odlaze s Pila, Konala, povlače se na periferije, a centar grada prepuštamo stihiji apartmanskih jednica. - rekao je Capor.

VLAHUŠIĆ: PLAĆAMO NEKOME 85 TISUĆA KUNA GODIŠNJE DA BI ŽIVIO U MOKOŠICI

Čime i kojim novcima će grad graditi svoje stanove, pita se bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

- Odakle gradu novac za izgradnju stanova? U Mokošici ćemo 43 stana platiti 38 milijuna kuna plus kamate. Svaki stan košta milijun kuna. Rate tog kredita
plaćat ćemo 10 godina. Građani ovoga grada vraćaju rate tog kredita dok će oni koji su te stanove dobili plaćati 15 tisuća kuna najamninu, a mi plaćamo 85 tisuća kuna iz proračuna da bi netko živio u Mokošici. Stan u Mokošici košta najmanje milijun kuna, a stan u povijesnoj jezgri koji je plaćen 20 tisuća kuna, da ga hoćemo kupiti, koštao bi četiri milijuna kuna. Treba ga kupiti, ali odakle Gradu ti novci. - pita Vlahušić i dodaje kako su plemenite namjere jedno, a njihova realizacija nešto sasvim drugo.

- Imamo 50 stanova s građevinskom dozvolom u Solitudu na zemljištu u vlasništvu Vrlara koje košta 25 milijuna kuna. Zašto kroz rebalans, ove ili neredne godine, Vrtlaru ne platimo 25 milijuna kuna i tih 50 stanova nekome ne dodijelimo, jesmo li to u stanju, jesmo li u stanju dvije zgrade namijeniti zdravstvenim djelatnicima i ljudima s drugim profesijama koje su nam potrebne? - pita se Vlahušić.

I dok se Vlahušić pita, odgovori na njegova pitanja i više su nego jasni. Stanovi u kojima neće živjeti mladi iz Dubrovnika ne trebaju nikome, a da bi ti obrazovani mladi ljudi u njima živjeli, dizali kredite i kupovali te stanove, vladajuće strukture trebale bi stvoriti preduvjete za njihov ostanak jer da bi nakon završenih fakulteta ostali ili se vratili u svoj grad, trebali bi se valjda imati gdje zaposliti. No, dok se provodi politika zapošljavanja po stranačkoj pripadnosti ili lojalnosti, dok se Dubrovnik u utrci za lakom zaradom od turizma uništava, tada se obrazovani mladi u ovaj grad nemaju zašto vraćati i u njemu ostajati da bi radili kao posluga.

U Ljubljani je početkom veljače održan specijalizirani sajam kongresne i incentive ponude „Conventa” za srednju i jugoistočnu Europu na kojem je sudjelovalo 146 internacionalnih kupaca i 90 dobavljača koji su predstavljali svoju ponudu s ukupno 300 sudionika.

U sklopu događaja održala se i dodjela godišnjih nagrada „Zvijezda poslovnih skupova” te je u kategoriji „M Meeting Destinations” srednjih destinacija u kojima se mogu održavati kongresi do 1200 sudionika pobijedio Dubrovnik. 

Direktor marketinga i osnivač specijaliziranog sajma „Conventa“ Gorazd Čad uručio je nagradu voditeljici Kongresnog ureda i razvoja stranih tržišta Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romani Vlašić, koja je također uvrštena u „top 10” najutjecajnijih predstavnika kongresnih destinacija.

Na održanim sastancima potvrdio se daljnji interes stranih partnera za hrvatske destinacije koje su najbolje povezane s međunarodnim zračnim lukama te imaju dobru infrastrukturu za održavanje manjih ili srednje velikih poslovnih skupova te je  Dubrovnik još jednom dokazao da je izvrsna turistička destinacija u kongresnoj industriji u Europi.

dpp

Brojne predstave za djecu i mlade, poput „Blizanki”, baletno dramske predstave „Orašar” rađene u suradnji Kazališta Marina Držića i Umjetničke škole Luka Sorkočević te „Ježeve kućice” Kazališne družine Kolarini, privukle su u dubrovački teatar veliki broj djece šireg dubrovačkog kraja, ali i njihove vršnjake iz Metkovića i Neuma. Dok oni redovito organizirano pohode dubrovačko Kazalište Marina Držića, posjete djece i mladih s Korčule i Pelješca su nešto rjeđe.

Iz Osnovne škole Petra Kanavelića iz Korčule rekli su nam kako njihovi učenici redovito posjećuju korčulanski Centar za kulturu gdje mogu pogledati dramske i kino predstave, dok im je dubrovački teatar nažalost - predaleko.

U dubrovačkom Kazalištu Marina Držića zadovoljni su suradnjom s osnovnim školama koje djeluju na širem dubrovačkom području. Prema riječima voditelja prodaje i odnosa s javnošću Žarka Dragojevića, organizirane posjete djece škola iz Dubrovnika, Konavala, Župe dubrovačke i Orašca godinama je ujednačena na izvedbama za djecu i mlade.

- Većina ravnatelja i profesora se odazivaju te rado dolaze s grupama učenika u teatar. Tijekom 2022. godine ukupan broj događanja u kazalištu je bio 129 s 12.681 tiskanom ulaznicom, odnosno brojem posjetitelja. Od te brojke četrdesetak izvedbi je bilo za djecu i mlade i na svim predstavama je kapacitet bio skoro u potpunosti popunjen, a iznosi 250 do 300 mjesta na Velikoj Sceni. - rekao je Žarko Dragojević, dodajući kako je dio predstava bio u produkciji KMD-a, a bilo je gostovanja i suradnje s lokalnim udrugama kojima je dubrovačko kazalište domaćin u nedostatku vlastitih prostora.

- Suradnja sa školama iz Metkovića i Neuma je također godinama dobra, a što se tiče Korčule i Pelješca, zbog veće udaljenosti malo manje dolaze u Dubrovnik. - dodao je Dragojević.

On nadalje ističe kako će tijekom veljače i ožujka premijerno zaigrati „Čarobni frulaš”, a „za koji se osnovne škole već predbilježavaju i postoji povećani interes s obzirom na adaptaciju klasika braće Grimm”.

- Na repertoaru je sedam izvedbi, a također će u ožujku Aster Dubrovnik odigrati predstavu „Vrag zlatne kose”” te početkom veljače KD Kolarin „Ježevu kućicu”. KMD će u 2023. nastaviti s praksom igranja „lektirnih” naslova, pa će tako za srednjoškolce na rasporedu biti Ibsenova „Nora - Kuća lutaka”, gostovanje „Ane Karenjine”, Ionescove „Stolice” i „Majka hrabrost i njezina djeca” Bertolta Brechta. Jednako kao s osnovnim školama, tako se i srednje škole rado odazivaju na većini izvedbi. - rekao je također Žarko Dragojević iz Kazališta Marina Držića.

Osim Feste svetoga Vlaha i Dana Grada Dubrovnika u dubrovačkoj gradskoj upravi u okviru redovnih poslova također je bilo dosta aktivnosti, a u pregledu tjedna, mimo Feste, izdvajamo svakako početak radova na obnovi krova Kina „Sloboda” i Teatra „Bursa”, odnosno Luže.

Gradonačenik Dubrovnika Mato Franković je pak s predsjednikom uprave Vodovoda Luškom Matušićem obišao i radove vezane uz povijesni projekt aglomeracije, a Dubrovčani su preko fotografija uz taj obilazak mogli vidjeti i kako izgleda podzemlje na Srđu.

OBNOVA KROVIŠTA KINA I LUŽE

U tijeku su radovi koje Grad Dubrovnik izvodi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade Kina „Sloboda“ i Teatra „Bursa“. Riječ je o obnovi krovišta i ugradnji izolacije te će se nakon ovih radova ujedno povisiti energetski razred zgrade. Grad Dubrovnik je ovaj projekt uspješno prijavio na natječaj za neposredno sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene sa svojstvom kulturnog dobra te je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od ukupno 104.161 eura odnosno 784.807 kuna.

Radovi će obuhvatiti obnovu oba krova, većem iznad kina i teatra te manjem iznad ulaza u Luži. Sanacija većeg krova, odnosno uklanjanje starog, letavanje, izrada novih slojeva krovnog pokrova, ugradnja toplinske te paropropusne vodonepropusne i ostalih izolacija te završno pokrivanje kupom kanalicom, uz ugradnju svih ostalih elemenata, poput olučnih cijevi, prozora i abaina, već je završena. U tijeku su isti radovi na manjem krovu, gdje se trenutačno izvodi skidanje starog pokrova od kupe kanalice i poletvanje.

Sve se radi po uzoru na izvorno stanje, a u cilju postizanja boljih koeficijenata prolaska topline kroz elemente ovojnice i uštedi potrebne energije za grijanje i hlađenje. Također, provedbom projekta onemogućit će se dosadašnji prodor kiše i vlage te pojava plavljenja unutar zgrade što je osobito važno radi zaštite nove opreme Kina Sloboda. Izvest će se i drugi radovi poput žbukanja zapadnog pročelja zgrade, sanacija belvedera i dimnjaka, ugradnje ostakljene krovne stijene.

Sanacija će trajati do kraja veljače, a radove vrijedne 2.363.575 kuna s uključenim PDV-om, odnosno 313.700 eura, izvodi tvrtka Građevinar Quelin.

RADOVI U SKLOPU AGLOMERACIJE NA VIŠE LOKACIJA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić i član uprave Vicko Begović obišli su radove na projektu Aglomeracija, najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika vrijednom više od 880 milijuna kuna, odnosno više od 117 milijuna eura.

Radovi koji obuhvaćaju izgradnju nedostajuće vodovodne i kanalizacijske mreže, ali i sanaciju dijela postojeće mreže, trenutno se izvode na tri lokacije: u povijesnoj jezgri, u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa i u Ulici kardinala Stepinca.

U povijesnoj jezgri u tijeku je rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i sanacija sustava odvodnje koja obuhvaća čišćenje i sanaciju istočnog i zapadnog kraka glavnog kanala ispod Straduna te zapadni kraj glavnog kanala u Ulici Prijeko i glavnog kanala u Ulici Celestina Medovića (spoj Prijeko - Stradun) u ukupnoj dužini od 470 metara te 25 priključnih kanala, kao i sanaciju 80 metara kanala van zidina te 200 metara vodovodnog cjevovoda u Ulici Prijeko.

- Kao što znate, prije par godina smo započeli prve radove, najprije istragu područja ispod Straduna, a potom čišćenje dijela od Luže do Orlandovog stupa. Tu smo vidjeli zapravo koliko je to područje bogato arhitekturom to područje i rekli smo da su to istražni radovi koji će generirati u konačnici cjelokupnom sanacijom uređenje kanala fekalne i oborinske odvodnje koji se nalazi ispod u okviru povijesne jezgre i koji je pretrpan. - podsjetio je gradonačelnik Franković naglasivši kako je riječ o simbolično najvažnijoj lokaciji po pitanju sanacije kanalizacijske i vodoopskrbne mreže grada Dubrovnika.

Izvođač radova je Anafora d.o.o. Split, a vrijednost je 1.164.446 eura (8.773.525 kuna). Rok za dovršetak radova je veljača 2024.

Predsjednik Uprave Vodovoda Matušić kazao je kako je sustav u poprilično lošem stanju i neodržavan, a u proces zahtjevnih i osjetljivih radova uključen je čitav niz javnopravnih tijela, ponajprije konzervatora i arheologa.

Predstavnik izvođača radova Tonči Janković istaknuo je značaj radova koji su pokrenuti nakon niza godina, u kojima se zbog specifičnosti lokacije koriste i posebne tehnologije.

- Cilj je ovo odraditi sa što manje sondi i što manje iskopa je svaki komadić kamena je ovdje povijest. Koristit ćemo neke tehnologije i testirati ih ovdje jer ako bi ovo radili na klasičan način, trajalo bi pet godina. Radi se o preko 400 kubika materijala, drugim riječima jedan metar dužni jest kubik, ovo je zadnji trenutak za ovaj rad. Kad je kiša ne možemo raditi ništa, dinamika je najveći problem u ovom radu. - kazao je Janković.

Gradonačelnik Franković sa suradnicima je obišao i radove u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa gdje je u tijeku sanacija ovog tunela koji vodi prema pročistaču. Izvođač radova je Mani-co, a vrijednost je 2.588.384 eura (19.502.183 kuna). Radovi će obuhvatiti zacjevljenje kanala u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa u dužini od 2850 m, kojim se dovodi pitka voda za uži dio gradskog područja i sanaciju vodospreme. Rok za završetak radova je veljača 2024.

- Kroz ovaj tunel sva čista voda dolazi u naš grad i zato je bitno da on u konačnici bude zacjevljen kako bi osigurali i dodatni aspekt same sigurnosti čiste, pitke vode. Ovdje svjedočimo povijesnom ulaganju u vodoopskrbni kanalizacijski sustav našeg grada. Kruna cijelog ovog projekta će biti izgradnja uređaja za pročišćavanje fekalnih voda u brdu Petki za koji je nabava u tijeku. - kazao je gradonačelnik Franković.

U Ulici kardinala Stepinca radi se na rekonstrukciji postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda u dužini od oko 450 metara, a izvođač je tvrtka Texo Molior, a vrijednost je 200.111 eura (1.507.739 kuna). Rok za završetak radova je svibanj 2024.

Nastavno na cjelokupnu rekonstrukciju ove ulice, Grad Dubrovnik će paralelno s projektom Aglomeracije i komunalno urediti dionicu ulice, a na kojoj se radovi odvijaju, odnosno izgraditi novi sustav javne rasvjete, najavio je ovom prilikom gradonačelnik Franković.

Riječ je o radovima iz podgrupe 2 koja se odnosi na izgradnju novog tlačnog cjevovoda CS Ombla – HTT Srđ, transportni pravac Zaton, izgradnju vodoopskrbe naselja Vrbica, rekonstrukciju kritičnih cjevovoda u Dubrovniku, sanaciju spojeva lijevano-željeznih cjevovoda kao i rekonstrukciju cjevovoda uz luku Gruž.

Predsjednik Uprave Matušić je istaknuo kako radovi napreduju prema utvrđenoj dinamici i nema gužve.

- Upravo zato i dinamički plan radimo u skladu s tim da u užem području grada radimo u prvom mjesecu, a da se na Vrbicu i rubne dijelove prebacimo u ljetnim mjesecima. - kazao je Matušić.

Podsjetimo, projektom Aglomeracija su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Prijevor, Rožat, Šumet i Sustjepan.

TRADICIJSKE DRVENE IGRAČKE U DJEČJIM VRTIĆIMA DUBROVNIK

Tradicijske drvene igračke iz Hrvatskog zagorja ravnateljici Dječjih vrtića Dubrovnik Franici Lasić uručili su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i u ime organizatora direktor Radija Kaj Drago Gradečak.

Riječ je o donaciji koja je dio odgojno-obrazovnog projekta „Dajmo djeci korijene i krila”, u zajedničkoj organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu i Radija Kaj uz potporu Ministarstva kulture i medija. Ove tradicijske drvene igračke UNESCO je uvrstio na reprezentativnu listu zaštićene kulturne baštine, a projekt ima za cilj educirati najmlađe o potrebi čuvanja takve baštine.

Da i Dječji vrtići Dubrovnik njeguju tradiciju i dubrovački govor posvjedočila su i dubrovačka dječica iz vrtića „Palčica” koja su u ovoj prigodi, uz pomoć svojih odgajateljica, pjevala i recitirala pjesme dubrovačkih autora. Ravnateljica Vrtića Franica Lasić zahvalila je na ovoj donaciji, naglašavajući iznimnu vrijednost projekta koji ističe važnost odgojno-obrazovnoga rada u vrtiću.

- Kao što i znamo, odgajatelji su prvi odgojno-obrazovni djelatnici koji nakon roditelja upoznaju djecu s tradicijom i kulturnom baštinom i na taj način ih upoznaju sa svojim korijenima, a onda i daju krila za daljnji život i školovanje. - rekla je ravnateljica Lasić.

Gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako ova donacija još više zbližava sjever i jug Hrvatske.

- Dajmo djeci korijenje i krila – jer kako nijedno stablo ne može rasti bez svoga korijena tako i naša djeca trebaju ono ključno, korijenje tradicijskih vrijednosti koje baštinimo. Sve izvedbe djece koje smo danas čuli zapravo su korijenje koje naše vrijedne odgajateljice i djelatnice dječjih vrtića od početka rasta naše dječice razvijaju. Ljubav prema svome gradu, ljubav prema svome parcu, ljubav prema domovini - to je ono što nas čini boljima i kvalitetnijima i vuče dalje kako bi naš grad i država sutra bili bolji i uspješniji. Ova donacija u isto vrijeme našu dječicu potiče na igru, ali i uči o tradicijskim korijenima koje baštini naš narod, o tome kako su se djeca igrala kada nije bilo mobitela i televizije. - kazao je gradonačelnik Franković i zahvalio vrijednoj donaciji.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar rekao je kako upravo preko djece žele očuvati našu tradiciju, kulturu i baštinu.

- Da nema ovog projekta i manifestacije koju organizira Krapinsko-zagorska županija, ove bi igračke vjerojatno izumrle i više ih ne bi bilo. Svega dvoje, troje majstora se bavi izradom ovih drvenih igračaka s ekološkim materijalima, a vraća nas u povijest i istovremeno educira. Ono što nam je najveća satisfakcija je da su djeca u svim dijelovima Hrvatske uvijek ove igračke dočekala sa smiješkom na licu i uzbuđenjem. - rekao je župan Kolar, a upravo takvu reakciju imala su i dubrovačka dječica.

Ona će imati priliku igrati se s igračkama s kakvima su se igrali njihovi bake i djedovi, poručio je djeci direktor radija Kaj Drago Gradečak o ovim tradicijskim drvenim igračkama koje nastaju najvećim dijelom na području nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.

dpp

U Dubrovačkom savezu sportova uskoro bi moglo doći do smjena. Vodstvom Saveza već duže vrijeme nisu zadovoljni neki od politički saveznika vladajućeg HDZ-a. Kako stvari stoje, nije zadovoljan ni gradonačelnik Mato Franković, jer dok pojedini dubrovački sportaši na borilištima ostvaruju vrhunske rezultate u nekim od klubova u zadnjih nekoliko godina česte su malverzacije s novcem i nepravilnosti u poslovanju.

- Mi imamo neospornih problem s našim klubovima i mi još uvijek nismo riješili pitanje u Plivačkom klubu Jug, a u međuvremenu se dogodio ovaj Jug s tri Juga pa čekamo što će tu biti. - rekao je Franković te se osvrnuo na nedavnu aferu u RKHM u Dubrovniku, koji je, naglasio je Franković, „talac jednog čovjeka”.

- Dogodio nam se i Rukometni klub i taj je klub taoc i žrtva jednog čovjeka. On se razdvojio na dva dijela zato što se jedan čovjek nije želio dogovoriti i onda je ova mlada ekipa pošla u Župu i ostvaruju relativno dobre rezultate i igraju istu ligu. - kazao je Franković i dodao kako je primio ekipu koja je iz Dubrovnika rukomet otišla igrati u obližnju Župu dubrovačku.

- Došli su mi prije početka sezone i rekli da su se spremni opet fuzirati u jedan klub, ali ne žele da taj jedan čovjek više bude u klubu. Predložili su da se sazove Skupština, da se pomiješaju i da u gradu bude jedan rukometni klub. To su htjeli svi osim jednog čovjeka i skupili su potpise, ali je taj jedan gospodin ponovo sve to skupa srušio. I tamo imamo netransparentost u poslovanju i istrage. - rekao je gradonačelnik.

- Mi imamo dobre sportaše koji ostvaruju vrhunske rezultate i možemo se njima ponositi, ali imamo neke ljude koji sve to zasjene i to je ponašanje kod svih nas počelo izazivati jednu odioznost i moramo naći zakoniti način kako bismo sve to kontrolirali, pojačali transparentnost, ali i jaču kontrolu trošenja javnih sredstava, jer kad govorimo o sredstvima onda će vam ti reći da ono što su zabrljali nisu javna, da su njih transparentno potrošili, reći će da su to bila sredstva od sponzora s kojim su oni malo ovako, malo onako i mi imamo veliki problem koji tinja i ponavlja se. - rekao je Franković te naznačio kako bi probleme u pojedinim klubovima trebalo riješiti.

- Mislim da bi bilo dobro da prilikom nekakvog budućeg blagoslova ljudi koji određuju raspored sredstava budemo oprezniji i imao veću kontrolu, a to nam uskoro dolazi na dnevni red pred Vijeće. Način na koji sad stvari funkcioniraju nije dobar i neke stvari treba korjenito mijenjati jer ne može se u četiri godine imati toliko tih događaja i to je zabrinjavajuće i te probleme moramo riješiti. - kazao je Franković te naglasio kako grad na neke okolnosti u klubovima niti ne može utjecati.

- Ljudi misle da smo mi svemoćni i da možemo u klubove stavljati koga hoćemo, a mi tu ne možemo ništa, ja sam još kao predsjednik Gradskog vijeća govorio što se događa u Plivačkom klubu Jug, pa čovjek je dolazio i donosio dokaze, slao pisma o nepravilnostima i tu se pokazalo koliko smo nemoćni jer sloboda tih klubova omogućuje tim ljudima koji se tamo postave da mogu što hoće. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Spuštanjem barjaka sv. Vlaha sa standala ispred svečeve zborne crkve u Dubrovniku u nedjelju 5. veljače završila je 1051. Festa dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha koja je ove godine trajala četiri dana.

Barjak su spustili ovogodišnji festanjuli Vlaho Milićević i Mato Konsuo u nazočnosti bratima iz Bratovštine festanjula sv. Vlaha, njihovog duhovnika i rektora crkve sv. Vlaha don Ivice Pervana, gradskih barjaka i štovatelja sv. Vlaha.

dpp

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za 2021. godinu, u Dubrovniku je poslovalo 2.338 poduzetnika koji su imali 10.260 zaposlenih, što je u odnosu na 2020. godinu smanjenje broja zaposlenih za 67 ili 0,6 posto. Podaci za 2022. godinu bit će relevantni tek dogodine nakon što se obrade svi podaci.

U 2021. godini poduzetnici Dubrovnika ostvarili su 5,4 milijarde kuna ukupnih prihoda, što je u odnosu na 2020. godinu rast od 49,2 posto i ukupne rashode od 4,9 milijardi kuna, što je rast od 19,3 posto. Poduzetnici Dubrovnika iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2021. godini u iznosu od 406,8 milijuna kuna, u odnosu na iskazan neto gubitak od 505,1 milijun kuna u prethodnoj godini, podaci su FINA-e.

FINA iznosi i podatak da je prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku u 2021. godini iznosila 5.953 kune i za 5,4 posto je veća u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Dubrovačko - neretvanske županije (5.649 kuna). To je plaća nedostatna za život u Dubrovniku i manja je od prosječne plaće na razini države koja je 2021. godine bila 6.350 kuna.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Dubrovniku, prema ukupnim prihodima u 2021. godini, prvi je veliki poduzetnik Jadranski luksuzni hoteli d.d. s 509 zaposlenih. To društvo ima udio od 5,8 posto u ukupnim prihodima poduzetnika Dubrovnika. Drugi po visini prihoda je srednje veliki poduzetnik Pemo d.o.o. koji ima udio od 5,7 posto u ukupnim prihodima poduzetnika Dubrovnika, a kojeg je nedavno preuzeo Studenac. Najveću dobit razdoblja ostvarilo je društvo Belvedere d.d. u stečaju, u iznosu od 123,1 milijun kuna (udio od 19 posto u dobiti razdoblja poduzetnika Dubrovnika), no zapravo je riječ tek o tzv. knjigovodstvenoj vrijednosti nakon prodaje nekretnina.

md