Sukladno najavama, u ponedjeljak je započela sanacija zida iznad Banja u Ulici Frana Supila.
 
„Radovi koje izvodi ugovorni izvođač Tehnogradnja obuhvaćaju razgradnju oštećenog zida i izgradnju novog kamenog ogradno-potpornog zida uz druge neophodne radove. Ukupna dužina zahvata je 30 metara. Planirano trajanje radova vrijednih oko 10.000 eura je 30 dana.
 
Podsjetimo, krajem prošle godine putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu i ugovornog izvođača Tehnogradnje provedena je sanacija oštećenog kamenog zida uz nogostup u istoj ulici.” - navode danas iz Grada Dubrovnika.

dpp

Hrvoje Kačić, proslavljeni vaterpolist Juga i reprezentacije bivše Jugoslavije s kojom je osvojio i srebrenu medalju na Olimpijadi u Melebourneu 1956. godine, a s Jugom naslov prvaka Jugoslavije 1951. godine, preminuo je u 91. godini života. U profesionalnoj karijeri Hrvoje Kačić bio je stručnjak za pomorsko pravo, sveučilišni profesor i odvjetnik. Bio je i saborski zastupnik u prvom sazivu Sabora RH nakon odluke o osamostaljenju u kojem je vodio Odbor za vanjsku politiku.

Osim izniman sportaš, a tri puta je, 1956. i 1957. te 1960. godina bivao biran u najbolju vaterpolo momčad svijeta, Hrvoje Kačić bio je u stručnjak koji je sudjelovao u izradi Hrvatskoga ustava, radu Komisije za izradu teksta Rezolucije o zaštiti ustavnog poretka i nacionalnih prava, Komisije za izradu državnopravnih akata za suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku, Komisije za utvrđivanje činjenica i okolnosti u svezi s naoružavanjem pričuvnog sastava policije i obrane Hrvatske, Komisije za kontrolu prekida vatre u Republici Hrvatskoj, Radne grupe za izradu odluka i zaključaka o razdruživanju s Jugoslavijom i drugim republikama dotadašnje države.

Predstavljao je Republiku Hrvatsku na nekoliko zasjedanja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada 1991., koja se održavala pod pokroviteljstvom Europske Zajednice. U svojstvu predsjednika Odbora za vanjsku politiku predvodio je saborske delegacije u zastupanju Sabora u Parlamentu Vijeća Europe, Skupštini parlamentaraca NATO država i KESS—a te zasjedanjima parlamentaraca Srednjoeuropske inicijative.

Od siječnja 1994. do lipnja 2001. obavljao je dužnost predsjednika Državne komisije za granice Vlade Republike Hrvatske.

dpp

Nikolina Farčić imenovana je novom članicom uprave u društvima TUP d.d. i UTD Ragusa d.d, izvijestili su iz gradske uprave. Drugim riječima - ona će biti direktorica. Imenovanje jedne osobe na čelo dva društva provedeno je jer će u idućih par mjeseci doći do spajanja UTD Raguse i TUP-a.

Iz gradske uprave navode kako je Farčić dugi niz godina obnašala odgovorne dužnosti u privatnom sektoru. Od 2022. predsjednica je Obrtničke komore Dubrovačko - neretvanske županije, a od 2016. na čelu je Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri županijskoj Obrtničkoj komori. Od 2019. do 2021. obnašala je dužnost predsjednice Udruge poslovnih žena Krug Dubrovnik.

„Vjerujemo kako je Nikolina Farčić idealan most između poduzetništva i društvenog sektora, a upravo je kupnjom društva TUP d.d. navedeno bilo stavljeno kao prioritet. Nadzorni odbori oba društva zahvalili su se Mariji Šimunović, zamjenici pročelnice u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika, zaduženoj za trgovačka društva na izvrsno obavljenom poslu u proteklih par mjeseci bez čijeg iznimno aktivnog angažmana ne bi bilo moguće provesti akviziciju kupnje društva TUP d.d.” - navode iz gradske uprave.

Inače za direktora je trebao biti imenovan HSLS-ovac Miho Baće, donedavni pročelnik Županije dubrovačko – neretvanske u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove gdje je nakon njegova odlaska imenovan v.d. pročelnika Silvio Markota. Baće je javno potvrdio kako odlazi na mjesto direktora TUP-a, a u međuvremenu su se okolnosti očito izmijenile. Kako neslužbeno odznajemo, on bi na koncu u TUP-u trebao raditi na pravnim poslovima.

Zračna luka Dubrovnik po broju putnika tijekom prošle godine, te u prosincu nalazi se na trećem mjestu hrvatskih aerodroma. Tako je dubrovački aerodrom lani imao 2,1 milijuna putnika, što predstavlja porast od 133 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom prosinca kroz Čilipe je prošlo 19 tisuća putnika, što predstavlja porast od 61 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. No, u odnosu na rekordni pretpandemijski prosinac 2019. godine, evidentan je pad za 46,3 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine je u hrvatskim zračnim lukama ukupno ukrcano i iskrcano 9,78 milijuna putnika, što je porast od 108,2 posto u usporedbi s prethodnom godinom ali i 14 posto manje nego u rekordnoj 2019. godini, kada je bilo 11,4 milijuna putnika. Na hrvatskim aerodromima je lani ostvareno 118 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je u odnosu na 2021. godinu porast za 38,3 posto, a zabilježen je i porast teretnog prometa za 10,9 posto.

Kao i uvijek, rekorder je Zračna luka Zagreb, kroz koju je lani prošlo 3,1 milijun putnika, što je porast od 123,4 posto. Na drugom mjestu je splitski aerodrom gdje je zabilježeno 2,9 milijuna putnika, što u odnosu na 2021. godinu predstavlja porast od 85,1 posto. Nakon Dubrovnika, slijede zračne luke Zadar, Pula te Rijeka, gdje je zabilježen i najveći postotni porast broja putnika u odnosu na prethodnu godinu.

U prosincu je kroz hrvatske aerodrome prošlo 305 tisuća putnika što je 41,1 posto više nego u posljednjem mjesecu 2021. godine. Podaci DZS govore i kako se lanjski prosinac po broju putnika približio prometu iz prosinca 2019. godine, s obzirom da je lani putnika bilo 0,8 posto manje nego u zadnjem mjesecu pretpandemijske godine. Zagrebački aerodrom najbolji je bio i u prosincu sa 246 tisuća putnika, što predstavlja povećanje za 37,6 posto u odnosu na isti prethodni mjesec ili 6,7 posto u odnosu na predpandemijski prosinac. Slijede Split i Dubrovnik.

Statističari nadalje navode kako je u prosincu najbrojniji međunarodni i putnički promet ostvaren sa zračnim lukama iz Njemačke, a zatim iz Ujedinjene Kraljevine, te iz Nizozemske.

Policijski službenici Postaje granične policije Gruda tijekom jučerašnjeg dana razriješili su dvije krađe počinjene tijekom prošlog tjedna i jedno kazneno djelo teške krađe počinjeno prije dva dana. Sva tri kaznena djela počinjena su na području Župe dubrovačke.

Za prvu se krađu sumnjiči 27-godišnjakinja za koju je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je, u poslijepodnevnim satima 5. veljače iz trgovine kozmetičkih proizvoda otuđila veći broj parfema na način da ih je vadila iz originalne ambalaže nakon čega ih je spremila u torbu i jaknu, a prazne ambalaže vraćala natrag na police. Osim toga, dio parfema je uredno kupila i platila na blagajni trgovine. Vrijednost otuđenih parfema je procijenjena na 1.737 eura.

Za drugu se krađu sumnjiče 59-godišnjak i 38-godišnjak za koje je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su otuđili kompresor na zrak koji se nalazio na stražnjem vanjskom ograđenom prostoru jedne servisne radionice, a čija je vrijednost procijenjena na tri tisuće eura.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krađe policija je protiv sve tri navedene osobe podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Treće kazneno djelo teške krađe se dogodilo u večernjim satima u nedjelju, 12 veljače, kada je 23-godišnjak sa stražnje strane provalio u obiteljsku kuću u vlasništvu 68-godišnjakinje odakle je otuđio više komada zlatnog nakita, 110 eura i 80 dolara u raznim apoenima. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djelom je 1.500 eura.

Otuđeni predmeti su pronađeni i biti će vraćeni vlasnici, a 23-godišnjak će uz kaznenu prijavu biti zatvoren.

dpp

Naknade političkim strankama koje participiraju u Općinskom vijeću Općine Dubrovačko primorje smanjene su za 50 posto, dok su vijećničke naknade u potpunosti su ukinute. Odlučeno je tako na prvoj ovogodišnjoj sjednica Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje.

Kako stoji u priopćenju predsjednika općinskog Vijeća nezavisnog Vlaha Mozare, sukladno dogovoru ta sredstva su „preusmjerena u razvojne projekte”.

„Doneseni su novi programi u sportu i kulturi, a kojima je zaživio program subvencioniranja najma sportske dvorane kako bi se privukli novi sportski i kulturni sadržaji u općinu, pogotovo kako bi se najmlađima omogućile dodatne aktivnosti. Zaživjeli su i drugi programi u svrhu poticanja lokalnog stanovništva u organizaciji manifestacija od lokalnog značaja kako bi zaživilo primorsko selo. Osnovano je stručno povjerenstvo za vrednovanje programa za javne potrebe u kulturi.” - naveo je Mozara.

U priopćenju također stoji kako su vijećnici na sjednici postavili brojna vijećnička pitanja.

„Tako se među brojim pitanjima opet otvorila tematika ekološke bombe na Ljutom potoku, pitanja gdje je zapelo svih ovih godina sa POS tj poticanom stanogradnjom, rasprave oko (ne)aktivnosti javne ustanove u kulturi, problemi ilegalne gradnje i nepoduzimanja ičeg konkretnog vezano za to, te vrlo neugodna pitanja vezana za nalaze državne revizije oko rada centara za gospodarenje otpadom.” - stoji također u priopćenju nezavisnog predsjednika Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaha Mozare.

Protiv bivšeg zapovjednika DVD-a Ston Nenada Bartulovića policija je podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje da je s računa DVD-a za osobne potrebe podigao 6.383 eura.

„Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske 45-godišnjak se sumnjiči za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.” - navodi danas PU dubrovačko - neretvanska ne navodeći ime osumnjičenog.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je, obavljajući dužnost zapovjednika javne ustanove nadležne za vatrogasnu djelatnost, ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima javne ustanove, od 3. siječnja do 25. travnja 2022. godine, korištenjem poslovne bankovne kartice, izdane na njegovo ime, u više navrata na bankomatima dizao gotovinski novac sa žiro računa javne ustanove, čime je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist od 6.383,97 eura.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Bartulović je u međuvremenu smijenjen i otpušten, a kako neslužbeno doznajemo novac nije podizao zbog pohlepe i čistog koristoljublja. Naime, iza njegova čina stoji ipak jedna tužna životna priča zbog čega je i posegnuo za novcem DVD-a, kojeg je, neslužbeno doznajemo pristao i vratiti bez obzira na kaznenu prijavu.

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje donijeli su Programa demografskih mjera i socijalno - zdravstvenih potreba u 2023. godini

Prema tom programu udvostručen je novčani dar za novorođenu djecu. Prema riječima nezavisnog predsjednika Općinskog vijeća Vlaha Mozare, tom odlukom Općina Dubrovačko primorje postavlja novi standard među susjednim općinama „te definitivno okreće novu stranicu u svojoj demografskoj politici”.

Prema novoj odluci, za prvu bebu će Općina Dubrovačko primorje roditeljima isplatiti šest tisuća kuna, za drugo dijete taj iznos će sada iznositi 12 tisuća kuna, za treće 18 tisuća kuna, a za četvrto 32 tisuću kuna. Za peto dijete uvećava se za 18 tisuća kuna kao i za svako sljedeće dijete (npr. peto dijete 50 tisuća, šesto dijete 68 tisuća itd.)

kšc

Dok komunalne tvrtke diljem Hrvatske muku muče se s ukopima jer nemaju dovoljno radnika pa se i sprovodi organiziraju samo u jutarnjim satima, situacija u Dubrovniku je posve drugačija.

- Mi takvu muku ne mučimo. - kazao je direktor dubrovačke komunalne tvrtke Boninovo Marijan Dadić ističući kako u Dubrovniku ima dovoljno grobara.

- Boninovo nikad nije imalo problema s radnom snagom. Tvrtku vodim pet godina, a i kako sam čuo od kolega takvih problema nikad nije bilo. Trenutno imamo optimalan broj ljudi i zapošljavamo 12 djelatnika na groblju. - pojasnio je Dadić te dodao kako dubrovački grobari imaju preko tisuću eura plaću.

Dadić smatra da je problem nedostatka grobara najprisutniji na sjeveru Hrvatske i to zbog činjenice da se tamo još uvijek veliki broj ljudi pokapa u zemlju, a ne u grobnice.

- Na sjeveru države su grobovi uglavnom zemljani i na sprovodima grobari imaju i dosta fizičkog posla. Moraju kopati rupu u zemlji i kasnije to zakopavati, što se kod nas ne radi. U nas se pokojnici ukopavaju u grobnice pa je tad dio sprovoda kudikamo jednostavniji za obaviti. - smatra direktor dubrovačkog Boninova Marijan Dadić.

dpp

U povodu smrti Hrvoja Kačića, nagrađivanog sportaša, člana Juga i vaterpolske reprezentacije, zastupnika u Saboru izabranog na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj 1990. godine te predsjednika Komisije za granice Republike Hrvatske od 1994. do 2001., hrvatskog intelektualca i diplomata, riječi sućuti obitelji Kačić uputio je danas dubrovački gradonačelnik Mato Franković:

Poštovana obitelji Kačić, s tugom sam primio vijest o odlasku gospara Hrvoja Kačića, izvrsnog sportaša, neprikosnovenog jugaša, vrhunskog intelektualca, stručnjaka, diplomata, osvjedočenog hrvatskog domoljuba, a prije svega dobrog čovjeka.

U životu nije birao lakše pravce, nego one ispravne, iako su upravo takvi značili i zatvor zbog nepodobnosti i oduzimanje putovnice zbog čega nije mogao sudjelovati na važnim natjecanjima u sportu koji je za njega bio život. Unatoč tome, sa svojim Jugom i reprezentacijom osvojio je brojne nagrade, među kojima i najveći uspjeh svakog sportaša, medalju s Olimpijskih igara.

Uvijek svoj, gradeći životni put na vlastitim principima, dočekao je nezavisnost voljene Hrvatske i dao svoj veliki doprinos u počecima mlade države kao vrstan pravnik. Kao doktor pomorskog prava, od 1994. do 2001. bio je predsjednik Državne komisije za granice Republike Hrvatske, kada su njegov predani rad i stručnost bili od velike pomoći kod utvrđivanja pomorskih granica.

Sudjelovao je i u donošenju prvog Ustava Republike Hrvatske i tako doprinio u gradnji osnovnih temelja naše države.

Imamo puno razloga biti zahvalni na tome što je gospar Hrvoje Kačić bio naš, a najviše je ipak bio Vaš i stoga Vam, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, upućujem iskrene izraze sućuti zbog Vašeg gubitka.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

U palači Ranjina potpisan je ugovor o projektiranju i ishođenju lokacijske dozvole za rekonstrukciju županijske ceste Ž6232, od graničnog prijelaza Slano - Orahov Do do raskrižja sa županijskom cestom Ž6228 te dijela županijske ceste Ž6228 do raskrižja s državnom cestom D8 u Slanome, sveukupno u duljini od 5,1 kilometara.

Ugovor vrijedan 25.800 eura potpisali su ravnatelj Županijske uprave za ceste Ivo Kaštelan i direktor tvrtke Geoproming Mirko Šaravanja, a potpisivanju su nazočili i župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić te načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović.

Nakon potpisivanja ugovora, održan je i sastanak, koji je inicirala Dubrovačko-neretvanska županija, a na temu problematike vodoopskrbe i odvodnje naselja Ivanica o čemu više možete čitati OVDJE.

Uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske i Hercegovačko neretvanske županije te Općine Ravno, sastanku su nazočili i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli sa suradnicima, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović i direktorica VGO za slivove Južnog Jadrana Irina Putica.

dpp

Iako odluka o proglašenju epidemije nije donesena, za očekivati je da će se to dogoditi uskoro, a Ministarstvo unutarnjih poslova RH sugerira građanima da već sada zamijene istekle osobne dokumente, odnosno podnesu zahtjev za izradu novih.

Naime, nakon proglašenja epidemije u Republici Hrvatskoj 11. ožujka 2020. godine, a s ciljem smanjenja fizičkih kontakata te zaštite građana i službenika koji provode upravne postupke u policijskim upravama i postajama, Hrvatski sabor je 7. travnja iste godine po hitnom postupku donio dopune Zakona kako građani za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 ne bi morali podnositi zahtjev za izdavanje novih isprava. Izmjenama zakona osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole i oružni listovi čiji je rok važenja isticao za vrijeme trajanja epidemije i dalje su se smatrale valjanima u pravnom prometu unutar Republike Hrvatske, odnosno važenje im je produženo na najdulje 30 dana od dana proglašenja prestanka epidemije.

Dakle, kada se u Republici Hrvatskoj proglasi prestanak epidemije, građani će svoje istekle isprave morati zamijeniti novima u roku od 30 dana, odnosno u tom roku će morati podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava, podsjećaju danas iz policije, a sve informacije o zahtjevima za izdavanje novih dokumenata možete doznati OVDJE.

dpp