Grad Dubrovnik u suradnji s predstavnicima roditelja djece s poteškoćama u razvoju i poremećajima iz spektra autizma i pridruženih smetnji usuglasio je lokaciju za izgradnju centra za pružanje usluga u zajednici namijenjenog djeci s teškoćama u razvoju i osobama s intelektualnim poteškoćama iznad 21 godine života.

„Za lokaciju budućeg Centra odabrana je nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika na području Žarkovice, i to čestice zemlje 1882/1 i 1882/2 u katastarskoj općini Dubrovnik koja se proteže na nešto više od 20 tisuća kvadratnih metara.” - navode danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

S obzirom na specifičnosti po pitanju potrebne kvadrature zemljišta kao i ostale potrebne parametre koje je trebalo zadovoljiti pri odabiru lokacije (blizina centru grada) te uvažavajući činjenicu da se tražila zona u kojoj je moguće graditi, postupak definiranja navedene zone bio je nešto dugotrajniji. Kako se navedena lokacija nalazi u okviru UNESCO buffer zone izrađena je geodetska provjera vidljivosti te će, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, cjelokupna dokumentacija biti poslana u UNESCO-ovo sjedište u Parizu, a sve kako bi na istu dobili prethodno pozitivno očitovanje UNESCO-a.
 
Prema idejnom rješenju, Centar za pružanje usluga u zajednici koncipiran je kao sklop zgrada koji se sastoji od tri glavne zgrade te niza zgrada za stanovanje i radne aktivnosti. Tri glavna objekta podijeljena su prema programima koji će se u njima provoditi - zgrada Centra za autizam, zgrada Centra za rehabilitaciju, prihvat i smještaj, učenje, rad i psihosocijalnu podršku i zgrada za slobodno vrijeme i administraciju. Između njih postoji funkcionalna tzv. topla veza kroz sve etaže.

„Idejno rješenje i idejni projekt nastali su kao rezultat funkcionalno - organizacijskih zahtjeva iz Prijedloga projekta Centar za pružanje usluga u zajednici, a idejni projekt dodatno će se razraditi u suradnji s projektnim timom i predstavnicima roditelja.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp

Tvrdnja gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića kako mi, predstavnici stanara koji žive u zgradama u ulici Andrije Hebranga 31 i 33, nismo svojim susjedima, stanarima zgrada, prenosili sve informacije sa sastanaka s njim zbog čega on sada odbija komunikaciju s nama te umjesto toga bira komunicirati sa svim stanarima kolektivno apsolutno nije točna. - tvrde Tomislav Demarin i Eduard Čengija, predstavnici zgrade tzv. Karingtonke, čiji stanari od gradske uprave traže rješenje problema parkinga.

Podsjetimo, na prostoru gdje sada parkiraju vozila uskoro bi se trebala započeti gradnja nove zgrade pa oni više neće imati gdje parkirati vozila što će, smatraju, stvoriti dodatni prometni kaos.

Demarin i Čengija tvrde kako bi nakon susreta s gradonačelnikom, a bilo ih je tri, održali zajedničke sastanke svih stanara na kojima bi im iznijeli sve detalje te zajednički donosili odluke o sljedećim koracima, dok bi se suvlasnici koji su bili spriječeni prisustvovati sastancima naknadno informirali.

„Četvrti i posljednji, a ujedno i kolektivni sastanak svih stanara zgrada s gradonačelnikom održan je 2. studenog 2022. Tada nam je načelno ponuđeno rješenje da se u zgradi koja se planira graditi napravi još jedan nivo za parkiranje automobila stanarima naših zgrada, kako bi se spriječio prometni kaos na jednoj od najprometnijih prometnica. Na tom sastanku dogovoreno je da ćemo, nakon dogovora i izjašnjavanja svih stanara, javiti gradonačelniku našu odluku s obzirom na prethodno pokrenute pravne postupke. To smo i učinili putem gradskog protokola 21. studenog. Gradonačelnika smo tim putem informirali da pristajemo na njegovu i investitorovu ponudu te da je jedino što tražimo pisana garancija - što je naravno standardni postupak u sklapanju ovakvih dogovora. Ista ta pisana garancija spominjala se i na tom zadnjem, skupnom sastanku 2. studenog, čemu može posvjedočiti 50-ak stanara koji su tamo bili. Dakle, od gradonačelnika smo tražili pisanu potvrdu već izrečenog. Od tada, do dan danas, od njega nismo čuli ni glasa. Upravo smo zato nemalo šokirani njegovom tvrdnjom i optužbom kako ne prenosimo informacije ostalim stanarima.” - stoji u priopćenju predstavnika stanara zgrada u Hebrangovoj.

Ističući nadalje kako im je na tom zajedničkom sastanku najavljeno da će iz Domopurave dobiti upitnik kojim bi se ispitao broj zainteresiranih za parking mjestam predstavnici stanara su naglasili kako im i nakon tri mjeseca ništa nije stiglo, pa se pitanju „gdje je i zašto sve zapelo”.

„Nadalje, iznenadila nas je i tvrdnja gradonačelnika kako ga čudi „požurivanje“ s obzirom da nije niti izdana lokacijska dozvola. Činjenica je da lokacijska dozvola za zgradu koja bi se trebala graditi na zemljištu pored zgrada jest izdana i to još 20. srpnja 2022., a rješenje o pravomoćnosti 19. kolovoza iste godine, što bi gradonačelnik trebao znati, pa pretpostavljamo da je riječ o lapsusu jer se drugog objašnjenja za iznošenje takve neistine ne možemo sjetiti. A što se tiče pitanja čemu žurba, na to odgovaramo protupitanjem: zašto već više od tri mjeseca putem medija doznajemo što se događa s našim predmetom, umjesto da to doznamo izravno od gradonačelnika?” - pitaju se predstavnici stanara, te nadalje poručuju gradonačelniku Frankoviću:

„Nakon inicijalnog sastanka s gradonačelnikom bili smo uvjereni kako smo na istoj strani i mi u to još uvijek vjerujemo jer zajednički nam je cilj da se nađe rješenje na obostrano zadovoljstvo. Zašto nas se onda naziva zločestima? Mislite li gradonačelniče pritom na sve stanare ovih dviju zgrada? Vaše sugrađane? Hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide, rodbinu poginulih branitelja i ratne zapovjednike? Pisali smo Vam kako bismo Vam pokazali da smo zainteresirani za Vašu ponudu i tražili daljnju suradnju, jer to od nas traže naši stanari, stoga nas čude ove prozivke na koje smo sada primorani reagirati. Mi Vas i ovim putem, kao i svaki put do sada, iskreno i otvoreno pozivamo na dijalog kako bismo iznašli zajedničko rješenje. Vi ste naš gradonačelnik i vjerujemo da nas sve jednako predstavljate, stoga i ne sumnjamo u dogovor kojim biste to još jednom dokazali.” - stoji na kraju priopćenja kojeg potpisuju Tomislav Demarin i
Eduard Čengija.

dpp

U većini gradova i općina običaj je uz dan grada ili općine dodjeljivati godišnje i nagrade za životno djelo. Običaj je i da se te nagrade često, neovisno koja je stranka na vlasti, dodjeljuju i po političkoj podobnosti. Ipak, u javnosti se premalo govori o kriterijima i načinu dodjele gradskih i općinskih nagrada iako je svima jasno da jasnih kriterija - nema. Možda se o tome malo govori kako se ne bi uvrijedilo nagrađene ili nenagrađene, a predložene. Vjerojatno je to i razlog zašto se npr. u dubrovačkom Gradskom vijeću o laureatima raspravlja iza zatvorenih vrata te se samo objavi odluka gradskih vijećnika.

Stranke na vlasti nikad neće priznati kako je pojedincima nagrada dodijeljena po političkom ključu, oporba će o tome skromno govoriti dok je u oporbi i dok eventualno ne dođe na vlast pa problem kriterija uvijek ostaje. Doduše ponekad je i oporbi i vladajućima jasno da se o pojedinim prijedlozima ne treba ni raspravljati kao npr. o onom kada je za nagradu Općine Konavle predložen meteorolog Zoran Vakula jer, pazi sad, u Dnevniku na vremenskoj prognozi često spominje Konavle.

U biti žalosno je da pojedinci moraju čekati da na vlast dođe stranka po kojoj su oni podobni kako bi dobili nagradu, jednako koliko je žalosno da pojedinci ne dobiju tu nagradu iako su je zaslužili jer njihovi stavovi ili predlagači možda ne odgovaraju vlasti. Pojedince nema tko ni predložiti jer se ne nameću pa postoji mnoštvo onih koji su svoju lokalnu zajednicu uistinu zadužili svojim djelima, ali nikad neće biti nagrađeni. Istina je i da je ovo problem koji je izraženiji u većim općinama i gradovima nego u manjim gdje je ljude ipak, po ovom pitanju, malo teže preveslati.

Naravno, u tom kupusu oko dodjele gradskih i općinskih nagrada ne može se poreći da brojni nisu nagrade i zaslužili, ali posljednji slučaj o čudnim kriterijima stigao je nedavno iz Smokvice gdje je Komisija za javna priznanja diskriminirala tri sportašice na osnovu dobi, odbivši im dodijeliti godišnju nagradu Općine Smokvica isključivo zato što su maloljetne. To je čak bilo i službeno objašnjenje odbijanja prijedloga. Možda ipak nije ni beznačajno što su među predlagačima bili HDZ-ovci dok je na vlasti u Smokvici načelnik Kuzma Tomašić iz Socijaldemokrata.

Bivši dubrovački gradonačelnik i aktualni oporbeni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić, smatra i kako jedan od kriterija pri dodjeli priznanja počasnog građanina treba biti i da je laureat – živ.

U KORČULI SDP „SRUŠIO” SVOG KANDIDATA

No, što kažu u pojedinim sredinama o dodjeli nagrada... Također bivši gradonačelnik, a sadašnji oporbeni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Korčule Andrija Fabris (HDZ) tvrdi kako se tom gradu poštivaju zadani kriteriji i kako nema dodjele nagrada po političkom ključu.

- Bio sam i gradonačelnik i vijećnik te predsjednik Odbora za javna priznanja i to tada kao predstavnik oporbe i mogu reći da nikad nije bilo namještanja. Bitno je samo bilo da je prijava valjana. Zapravo, sjećam se jednog slučaja od prije deset godina, ali to nije bilo namještanje, već propust. Naime, korčulanski SDP, koji je tada obnašao vlast, predložio je jednu osobu za nagradu za životno djelo. I kad se na Odboru o tome trebalo glasati, a predloženi moraju dobiti glasove svih članova, predstavnik SDP-a nije došao na sastanak i time je „srušio“ kandidata svoje stranke. – prisjetio se Fabris, te dodao kako kroz svoj gradonačelnički mandat nikad nije problematizirao nijedan prijedlog.

- Korčulansko Gradsko vijeće ima pravilnik za pojedinu nagradu i ako se uvjeti ispune ne vidim razloga da ta osoba, sportski klub, udruga ili institucija ne dobiju nagradu. I gradskoj upravi je čast da na Dan Grada podijeli nagrade i to ne bi trebalo politizirati. – kazao je Andrija Fabris dodajući kako kandidate ipak netko treba i nominirati.

I U METKOVIĆU JE BILO DISKRIMINACIJE NA OSNOVU DOBI

Da je potrebno utvrditi nedvojbene kriterije jasan je oporbeni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Metković Josip Talajić koji je bio nezavisni kandidat na listi Mosta.

- Kao član odbora koji bira laureate nisam se slagao s načinom dodjela gradskih nagrada. Protivio sam se činjenici da nagradu Grada Metkovića dobije netko tko je već nekoliko godina u mirovini. Zalagao sam se za dvoje ljudi koji su u prethodnoj godini već dobili europska i svjetska priznanja, ali mi je rečeno da su oni još mladi i da za njih ima vremena. - kaže Talajić o slučaju koji je zapravo identičan onom iz Smokvice, razlika je samo u stranci na vlasti.

- Ja to dvoje ljudi dobro i ne poznam, ali smatra da ako su već prepoznati na europskoj i svjetskoj razini u svome poslu, da zavrjeđuju i priznanje svoga grada. Međutim, oni nisu pripadnici nikakvih lobija, odnosno interesnih skupina pa nagradu nisu ni dobili. Često se dogodi da zaslužni pojedinci ili predstavnici nekih udruga s rezultatima ne dobiju nagrade s obrazloženjem da su još mladi i da za njih ima vremena. A ja se pitam hoće li oni opet postići vrijedne rezultate za koje bi mogli ponovno biti kandidirani za gradsku nagradu. - rekao je Talajić, ističući kako se nagrade ne mogu dodjeljivati na temelju činjenica da je netko s nekim u dobrim odnosima.

- U tim dodjelama nagrada u Metkoviću je pun nelogičnosti. Vladajući HDZ-ovci se unaprijed dogovore kome će dati nagrade i onda samo dođu na sastanak Odbora s već pripremljenim imenima dobitnika. Nagrada Grada Metkovića je 2020. godine dodijeljena čovjeku koji je čak dobio otkaze u dvije firma zbog dokazane pronevjere. - kazao je.

- Mislim da je nekad bolje ne dodjeljivati nagrade, nego ih svakome dijeliti. – rekao je još Josip Talajić.

Talajić nas je zapravo podsjetio na još jedan slučaj iz Konavala, u vrijeme mandata pokojnog načelnika Luke Korde, kada nije dodijeljena nagrada za životno djelo jer nije bilo kandidata za koje su vijećnici smatrali da su je zaslužili. Može dakle i tako, nitko se nije uvrijedio niti je to bio neki bauk.

U PRIMORJU PREDSJEDNIK VIJEĆA VOLONTERSKI ISTRAŽIVAO JE LI KANDIDAT OSUĐEN ZA KRAĐU

Ističući kako je 2022. godina bila prijelomna u transparentnosti rada Općine Dubrovačko primorje te da se to odrazilo i na dodjelu općinskih nagrada nezavisni predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara, je rekao:

- Prvi put poziv za nagrade nije objavljen negdje reda radi, što manjim slovima, već se poziv aktivno širio društvenim mrežama, direktnom komunikacijom i online grupama. Cijeli proces izbora kandidata je bio otvoren i transparentan, a same rasprave, gdje god je bilo moguće, vođene su u izravnom video prijenosu. U konačnici je sva dokumentacija, zajedno s prijavnicama, objavljena na internetu. Sve to zajedno je jedna ogromna promjena, nešto na što stanovnici Općine nisu zamišljali da je uopće moguće. – kazao je Mozara.

- To nas dovodi do problema političkog ključa. Naime, jedan od kandidata za izniman doprinos u promociji naše općine nikako nije odgovarao određenoj političkoj stranci. Odmah su članovi Vijeća, pripadnici te stranke dobili dokumentaciju kako je kandidat osuđen radi krađe i sličnih nedjela, čak se prijetilo i „izlaskom u medije“ ako kandidat dobije nagradu. Osobno sam se prijavio i volontirao u istrazi i prikupljanju dokumentacije, da bi se ispostavilo da je slučaj odbačen. I ne samo odbačen, već i namjerno prešućen kao takav nama iz vijeća. Naime, na sudskim dokumentima bilo je jasno istaknuto kome su sve poslani, što je uključivalo i naše aktere iz ove priče. Pritisci određenih ljudi su trajali doslovno minutu do početka sjednice gdje se odlučivalo o dodjeli nagrade. - ispričao je Mozara.

- Na kraju, nepristranim i objektivnim pristupom nagrada je dodjeljena kandidatu, na oduševljenje i odobravanje svih žitelja našeg Primorja, reakcije uživo, iz medija i društvenih mreža bile su fantastične. Iako je sve to uzelo jako puno truda, ponosni smo, dokazali smo da se može raditi na bolji i pošteniji način. – rekao je predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje, naglašavajući kako smatra da se politika umiješala i u dodjele nagrada, ali da se to nipošto nije smjelo dogoditi.

SAMOZATAJNI KOJIMA NIJE STALO DO NAGRADE I ONI KOJIMA JE NAGRADA SATISFAKCIJA

Iskustvo Marija Grbića, vijećnika iz oporbene Župke u Općinskom vijeće Općine Župa dubrovačka je posve drugačije.

- Mogu reći da za period od kad naša stranka ima vijećnike u Općinskom vijeću svi dobitnici godišnjih nagrada su svojim radom i doprinosom zajednici to svakako zaslužili. – kazao je Mario Grbić iz Župke.

HSS-ova dugogodišnja vijećnica u konavoskom Općinskom vijeću Jele Butijer Gleđ ispričala nam je svoje iskustvo kad je prvi put bila imenovana članicom Odbora za dodjelu javnih priznanja u mandatu 2013. - 2017. godine.

- Na prijedlog fizičkih, pravnih osoba i načelnika, te trećine vijećnika Odbor raspravlja o pristiglim prijedlozima. Bilo je svakakvih prijedloga koji nisu usvojeni i prijedloga koji su prošli glasanje. Kada se predlaže neka osoba, sportski klub ili zaslužni građanin vjerojatno je to način da im se zahvali za doprinos društvu. – kazala je Butijer Gleđ.

- Ne mogu donijeti osobni zaključak što se odvija u pozadini predlagatelja koji predlaže nekoga za neku od nagrada u Općini Konavle, ali je moje osobno mišljenje da u svakoj sredini ima mnogo više samozatajnih ljudi koji daju veliki doprinos zajednici. Oni za posao koji iza sebe ostavlja trag ne žele nikakvu zahvalu u vidu nagrade, jer ono što rade nema cijenu, dok s druge strane neki baš u tome vide neku vrstu satisfakcije. - kazala je Butijer Gleđ.

- Sredina poput Općine Konavle je mala zajednica u kojoj se sve zna, puno je teže u njoj sakriti cilj ili namjeru u bilo kojem smislu pa i u smislu dodjele nagrada za ovo ili ono djelo. – zaključila je konavoska oporbena vijećnica Jele Butijer Gleđ.

U Centru za mlade Dubrovnik danas je predstavljena baza lokacija s preko 500 točaka pristupačnih za osobe s invaliditetom, realizirana u sklopu EU projekta RAGUsa 2.0 - Razvoj kApaciteta Gradskih Udruga. Projekt provodi Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije, a provedeni postupak i njegov rezultat predstavo je autor Dino Bečić. Na predstavljanju je bio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

U konačnici je izrađena otvorena baza prostornih podataka, web portal kao jedinstveno mjesto za prikaz podataka o dostupnim, teško dostupnim ili nedostupnim lokacijama, s kartom pristupačnosti koja je dostupna preko web aplikacije. Karta predstavlja mapirane lokacije grada Dubrovnika u svrhu pružanja informacija o dostupnosti javnih površina za osobe s invaliditetom u kolicima, s označenim preprekama poput rubnjaka, skalina, nagiba i priloženim fotografijama lokacije.

Gradonačelnik Mato Franković naglasio je važnost ovog projekta i kazao kako će ovakva baza pomoći i Gradu Dubrovniku kada ide u sanaciju i uređenje ulica da ima i podatak o tome koje se potencijalne barijere nalaze u toj ulici i koje su tehničke mogućnosti za premostiti takvu barijeru.

- Veliki je posao napravljen i vjerujem da se zajednički, već postojećim podacima, ova baza može nadopuniti kako bismo u konačnici imali sigurne rute kretanja i na za naše posjetitelje i za građane. Mi kao jedinica lokalne samouprave radimo na umanjivanju tih barijera i zasigurno ćemo u tu svrhu koristiti ovu aplikaciju. - kazao je gradonačelnik Franković.

Ukupna vrijednost projekta RAGUsa 2.0 - Razvoj kApaciteta Gradskih Udruga je 65 tisuća eura, a sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda kroz poziv „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice“ iznosom od nešto više od 55 tisuća eura.

dpp

Nakon što je Policijskoj postaji Dubrovnik 47-godišnjakinja 8. veljače ove godine prijavila krađu ruksaka svoje kćeri koja se u popodnevnim satima igrala u parku u Pilama, policija je provela kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je navedenu krađu počinila 59-godišnjakinja, navodi danas PU dubrovačko – neretvanska.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičena iskoristila nepažnju djece koja su se igrala u parku i otuđila ruksak u kojem se nalazio mobilni uređaj djevojčice, vlasnice ruksaka, kao i mobilni uređaj dječaka s kojim se igrala u parku. Vrijednost otuđenih predmeta je 450 eura.” - piše u priopćenju.

„Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo krađe policija je protiv osumnjičene podnijela kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.” - naveli su još iz policije.

dpp

Radovi na uređenju i sanaciji kolnika u Zagrebačkoj ulici na potezu od Kapelice do Vatrogasaca počinju u srijedu, a sanacija obuhvaća dionicu duljine 250 metara i površine oko dvije tisuće kvadrata, oštećeni kolnik na ovom potezu sanirat će se u punoj širini (parkirni i kolni trak). U potpunosti će se ukloniti postojeći mikro asfalt te ugraditi novi sloj asfalta, koji, ističu u priopćenju iz Grada Dubrovnika „kvalitetom odgovara zahtjevima jedne od prometom najopterećenijih gradskih ulica”.

Radovi će trajati sedam dana te u tom razdoblju neće biti moguće parkirati vozila na navedenom potezu. Stoga će do završetka radova biti omogućeno parkiranje na donjem platou parkirališta Žičara za potrebe građana s povlaštenim parkirališnim kartama (PPK).

„Zatvaranje prometa nije planirano, ali ovisno o prirodi i dinamici radova može doći do povremenih kraćih zastoja u odvijanju prometa te se građani mole za strpljene i razumijevanje ako do takvih situacija dođe. U slučaju bilo kakvih promjena u režimu odvijanja prometa, javnost će biti pravovremeno obaviještena. Sve linije javnog gradskog prijevoza koje prometuju Zagrebačkom ulicom prometovat će prema redovitim rasporedu, a javni gradski prijevoznik Libertas će prema potrebi prilagoditi određene linije, o čemu će obavijestiti javnost. Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 65.000 eura (s PDV-om).” - piše u priopćenju.

dpp

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,94 g/kg izmjerena je 27-godišnjaku koji je, u ranim jutarnjim satima u nedjelju, 12. veljače, prilikom upravljanja osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Čibači u Župi dubrovačkoj.

Prometnom kontrolom je utvrđeno da je vozač recidivist u činjenju prometnih prekršaja te je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije gdje je zadržan do otriježnjenja. Potom je doveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 1.320 eura i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci. Ovo je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu.

dpp

Nakon što je sredinom siječnja Vlada izmijenila uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojom ukida Ispostavu Lučke kapetanije Dubrovnik u gradskom Portu tu odluku komentirao je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

On je tako kazao kako je dobio informaciju da je ta ispostava imala jako malo posla.

- Nisu imali puno obaveza, da tako kažem, slučajeva i predmeta pa je donesena ta odluka. Moramo se i mi u državnoj upravi ponašati racionalno. - kazao je Butković.

- Ako bude problema, ako vidimo da u turističkoj sezoni to uistinu bude problem, ako bude gužvi i čekanja, odnosno zastoja u funkcioniranju Lučke kapetanije lako ćemo vratiti tu ispostavu u funkciju. - kazao je Butković.

dm

Da su liste čekanja jedan od najvećih problema kako hrvatskog zdravstva, tako i dubrovačke Opće bolnice kao dijela tog sustava svjestan je i ravnatelj doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

- Liste čekanja su problem, ali je pri tome upitna moralna odgovornost pojedinca hoće li izvan radnog vremena raditi u drugoj ustanovi, dok u matičnoj ima poveću listu čekanja. No, to su pitanja koja treba riješiti država, ne zdravstvene ustanove kao što je Opća bolnica Dubrovnik. - rekao je ravnatelj Bekić, te naglasio:

- U dubrovačkoj bolnici se radi i popodne i vikendom. Naši djelatnici izvan redovnog radnog vremena dodatno obavljaju sve vrste sistematskih preglede, posebno i za hrvatske branitelje iz svih krajeva Dubrovačko - neretvanske županije. Svi su oni uredno plaćeni za taj dodatni posao. - rekao je Bekić.

Ističući kako se u dubrovačkoj bolnici u popodnevnim satima može obaviti ultrazvuk štitnjače ravnatelj Bekić je rekao:

- Lista čekanja je velika i određeni broj educiranih djelatnika nakon radnog vremena radi ultrazvuk štitnjače. To je dobro za sve naše korisnike jer mogu ranije doći na red i besplatno obaviti tu pretragu da ne moraju plaćati kod privatnika. Naši djelatnici koji to rade izvan radnog vremena su dodatno plaćeni. - pojasnio je Bekić te naglasio:

- Smatram da bi bilo sjajno da zdravstveni djelatnici poslije radnog vremena dodatno rade u matičnoj ustanovi, što bi im se i dodatno plaćalo, a ne da idu isti posao raditi u drugu zdravstvenu ustanovu. Na taj bi se način smanjivale liste čekanja i pacijenti bi svakako bili zadovoljniji. No, sve je to stvar zakonske regulative što se rješava na razini Ministarstva, a ne zdravstvenih ustanova. - smatra ravnatelj dubrovačke Opće bolnice dr. sc. Marijo Bekić.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježena je jedna prometna nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 519 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 298 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 21 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 19 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 14 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 31 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja i 26 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Kad je u pitanju brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica projektantima je na Kandeloru poručio kako ona ne može imati po jedan već mora imati po dva kolnička traka u svakom pravcu. I dok je Potrebica stava kako se 2023. ne može planirati cesta u profilu u kojem je trebala biti izgrađena prije 40 godina, izgleda da ćemo se kraju, ako je dočekamo, ipak voziti tek nešto malo suvremenijom magistralom. Svakako, pitanje je i s kojim novcima će se realizirati ta tzv. brza cesta jer europskog novca u novoj omotnici za nju nema.

Ako će u novoj omotnici iz Nacionalnog programa oporavka biti novca za projekte u prometu, prvenstveno ulaganja u željezničku infrastrukturu te obilaznicu Splita, tada je pitanje s kojim će se sredstvima graditi brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke. Na njega je odgovorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

- Što se tiče Dubrovačko – neretvanske županije, tu je brza cesta prema Zračnoj luci, potom obilaznica Orebića i cijeli niz projekata na čijoj pripremi rade Hrvatske ceste i koji se, istina, neće moći svi financirati iz EU fondova jer za to nema dovoljno sredstava, ali ćemo gledati da ih pokušamo realizirati u narednom razdoblju kroz sredstva Hrvatskih cesta, ali i međunarodne projektne i institucije s povoljnim zajmovima. - kazao je Butković

Kad je u pitanju projektiranje brze ceste do Zračne luke, ministar Butković je istaknuo kako Hrvatske ceste u suradnji s Dubrovačko – neretvanskom županijom već rade na pripremi realizacije projekta izgradnje, za koji je, dodao je, trasa definirana.

O trasi je nešto više rekao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Iz onoga što je rekao ispada kako su sve deklaracije i protivljenja Grada Dubrovnika i Županije bili uzalud - cesta ide u blizini izvora Omble.

- Studija utjecaja na okoliš je predana u Ministarstvo gdje će se razmatrati. Izradili smo HIA studiju utjecaja na baštinu, dodatno ćemo u dogovoru s Gradom razraditi projekt mosta, napravit ćemo arhitektonski natječaj, preko Omble i spoj na Mokošicu. - kazao je Škorić.

Otkrio je i profil ceste, a s tim profilom predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica neće biti zadovoljan. Škorić, naime, kaže, „radi se o dvotračnoj cesti čija je je trasa zadana prostornim planom”.

Na pitanje kad ćemo se voziti tom brzom cestom do Zračne luke, Škorić je odgovorio kako je „deset godina prihvatljiv rok, ali kako će to biti i prije”.

Osim brze ceste od Dubrovnika do Čilipa, Dubrovčani već godinama priželjkuju i autocestu za koju resorni ministar kaže da je u pripremnoj fazi.

- Veliki je to projekt, znate kako su nekad postojale dozvole i dokumentacija je bila spremna, ali je sve to isteklo pa smo morali ponovno krenuti u taj posao. Bilo je i žalbi koje su nekad frustrirajuće i dugačke, ali HC vode taj postupak prema svome kraju i to će doći do građevinske dozvole. Onda moramo sjesti i osmisliti kako ćemo to financirati. To će biti najveći izazov jer se vrijednost tog projekta procjenjuje na oko milijardu, 1,5 milijardi eura.- rekao je ministar mora, prometa i infastrukture Oleg Butković.

Konstituirajuća sjednica Upravnog odbora Upravljačke komisije „Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a Starim gradom Dubrovnikom“ održana je jučer u gradskoj vijećnici, a ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek izabrana je za predsjednicu odbora kojeg čine još gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović i predstavnica udruga civilnog društva Ana Žuvela.

Ministrica Obuljen Koržinek apelirala je da se provedba „plana upravljanja”, kako je kazala, „ne promatra kao interesni proces na pojedinačnim razinama, nego kao katalizator boljeg povezivanja svih dionika u zajednici”.

Naglasila je „važnost aktivne participacije građana i civilnog društva, istaknuvši kako je riječ o prvom Planu takve vrste u Republici Hrvatskoj će poslužiti kao primjer drugim gradovima”.

- Plan nije vlasništvo ove ni buduće lokalne samouprave, niti dionika koji u njemu sudjeluju, niti stručnjaka, nego je vlasništvo svih građana i moći će se uspješno implementirati samo ako svi uključeni budu surađivali. - kazala je ministrica te najavila i izmjene zakonske regulative koje će mnoge kritične situacije učiniti puno kvalitetnijima za upravljanje i nadziranje u kontekstu provedbe Plana.

Gradonačelnik Franković zahvalio je svima koji su dali svoj obol konačnom dokumentu, naglasivši da je riječ o ambicioznom i životnom planu koji će se mijenjati, osnaživati i unapređivati.

- Dio aktivnosti iz Plana upravljanja već smo započeli provoditi na terenu, ali puno toga se još ne događa i svi zajedno se moramo potruditi da se Plan primjenjuje. Dubrovnik je uvijek bio preteča u svemu, prvi smo grad u Republici Hrvatskoj koji ima Plan upravljanja i konzervatorsku podlogu. - kazao je gradonačelnik Franković.

„Upravni odbor održao je i zajedničku sjednica s Izvršnim odborom. Izglasan je Poslovnik o radu Upravnog odbora za razdoblje od 2021. do 2026. te donesen Plan aktivnosti za 2023. godinu koji obuhvaća svih šest utvrđenih strateških aktivnosti: upravljanje dobrom, zaštita i očuvanje, održivi razvoj, promet, turizam te upravljanje rizicima. Među njima su, primjerice, izrada liste prioriteta za zahvate na zaštiti i očuvanju pojedinačnih kulturnih dobara unutar svjetskog dobra i kontaktne zone, osiguravanje dodatnih sredstva za konstrukcijsku sanaciju i aseizmičko ojačanje graditeljskog fonda svjetskog dobra, ugradnja mjerača buke i razvoj učinkovitog sustava kontrole, osigurati da promet ne blokira zaštićeno područje.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika nakon sjednice.

Podsjetimo, Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ usvojen je na sjednici Gradskog vijeća u ožujku 2021. godine. Provedba Plana povjerena je javnoj ustanovi Zavod za obnovu Dubrovnika, za što je prethodnu suglasnost izdalo Ministarstvo kulture i medija.

dpp