Već dugi niz godina zid iznad Banja u lošem je stanju i nagnut, a iz Grada Dubrovnika danas su najavili kako počinju radovi na njegovoj sanaciji.

„Sanacija ogradno - potpornog kamenog zida iznad plaže Banje u Ulici Frana Supila započet će u ponedjeljak, 13. veljače, a radove sanacije izvodit će ugovorni izvođač Tehnogradnja. Ukupna dužina zahvata je 30 metara, a radovi obuhvaćaju razgradnju oštećenog zida i izgradnju novog kamenog ogradno - potpornog zida uz druge neophodne radove. Ukupna vrijednost radova iznosi oko 10.000 eura.” - navode danas iz gradske uprave.

„Zbog potrebe izvođenja radova ogradit će se dva parkirna mjesta (br. 45 i 46) u neposrednoj blizini zahvata te će ista postati dio gradilišta za vrijeme izvođenja radova. Planirano trajanje radova je 30 dana.” - dodaju iz Grada Dubrovnika.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima održali su danas radni sastanak na temu zajedničkih aktivnih projekata kao i o nizu različitih tema od obostranog interesa.

Gradonačelnik je ministricu i njen tim izvijestio o tijeku projekta revitalizacije kompleksa TUP-a, a koji je dobio potporu Europske komisije kroz program Europski Bauhaus kao jedan od 20 najboljih projekata u Europi. Cilj revitalizacije nekadašnjeg industrijskog pogona je formiranje održivog modela „novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora“.

Također, gradonačelnik je izložio napredak EU projekta Aglomeracije, najvećeg infrastrukturnog zahvata u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika, a koji se u jednom dijelu odnosi i na nastavak radova na čišćenju i sanaciji sustava odvodnje Straduna i povijesne jezgre s rokom završetka do veljače 2024. godine.

Gradonačelnik i ministrica razgovarali su i o provođenju Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom Dubrovnika. Istaknut je projekt novog objekta OŠ Marina Getaldića u nekadašnjoj palači omeđenoj ulicama Ilije Sarake i Pobijana, a koju je za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija. Investicija adaptacije i uređenja škole provodi se uz donaciju Zaklade Caboga Stiftung i primjer je dobre prakse kako se u sinergiji treba raditi na očuvanju „živog Grada“ i podizanju kvalitete života u povijesnoj jezgri, što je jedan od strateških ciljeva Plana upravljanja.

Tijekom sastanka predstavnici Grada i Ministarstva kulture dotaknuli su se i drugih tema poput izmjena Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika. Cilj izmjena Zakona je osigurati kontinuirana ulaganja u održavanje spomeničke baštine, ali ujedno i pospješiti proces aseizmičke sanacije zgrada u povijesnoj jezgri.

dpp

Ravnatelj dubrovačke Opće bolnice doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić podupire izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša koji je, između ostalog, poručio da ne želi zatvarati oči pred neispunjavanjem radnih obaveza u bolnicama.

Ministar je to rekao nakon što je inspekcija u zagrebačkom i splitskom KBC-u utvrdila kako više liječnika nije bilo na svom radnom mjestu u vrijeme kad su trebali biti ili bez dopuštenja rade i kod drugog poslodavca.

Ravnatelj Bekić je ustvrdio kako u Općoj bolnici Dubrovnik do sada nisu imali takvih problema.

- Nije mi poznato da netko od djelatnika bolnice izvan radnog vremena radi u nekoj drugoj ustanovi bez odobrenja Uprave. Za razliku od Splita i Zagreba, Dubrovnik je mali grad pa bi se, i da ima takvih slučajeva, to vrlo brzo saznalo. - rekao je Bekić, dodajući kako bi se u slučaju da se nešto tako utvrdi, postupalo sukladno pravilniku bolnice.

Inače, u Zagrebu je utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa, šest za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme. U Splitu je bilo 12 prekršajnih postupaka, 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa, 15 za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.

Aktualni Pravilnik o dopunskom radu liječnika propisuje da dodatno mogu raditi liječnici koji uredno izvršavaju obveze iz radnog odnosa i imaju odobrenje za dopunski rad, a rad bez dopusnice smatra se povredom obveza iz radnog odnosa zbog koje liječniku dvije godine neće biti dopušten dvojni rad.

Prema riječima ravnatelja Bekića, dopusnice u Općoj bolnici Dubrovnik ima 15 djelatnika.

Ministar Beroš najavio je i kako će se nastaviti provoditi sustavni nadzori te poduzimati konkretni koraci u smjeru postizanja bolje organizacije svih dijelova zdravstvenog sustava, što je, dodao je, preduvjet za provedbu reformskih mjera.

- O radu u privatnom ili javnom sustavu zdravstva samostalno odlučuje svaki djelatnik. No, moraju se jasno znati granice gdje završava jedno, a počinje drugo. Zakonske promjene koje su u tijeku upravo su usmjerene na uređenje i tog područja. - poručio je ministar dodajući kako će se uvažavati prijedlozi Hrvatske liječničke komore koja se zalaže za zadržavanje dopunskog rada liječnika.

Ističući kako nije cilj zabraniti dopunski rad nego ga dodatno urediti, ministar Beroš je rekao:

- Zdravstveni djelatnik koji je zaposlen u javnom sustavu moći će, kao i do sada, raditi u slobodno vrijeme u privatnoj ustanovi uz odobrenje ravnatelja ustanove u kojoj je zaposlen, ali i uz preduvjet ispunjavanja radnih obveza prema pacijentima u javnoj zdravstvenoj ustanovi. To pitanje bit će i dodatno regulirano revidiranjem Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima, u pratnji gradonačelnika Mata Frankovića, obišla je u petak novu zgradu Osnovne škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake. U zgradi smještenoj u nekadašnjoj palači omeđenoj ulicama Ilije Sarake i Pobijana izvedeni su radovi obnove, uređenja i adaptacije objekta za potrebe izvođenja razredne nastave od 1. do 3. razreda, čime će se u OŠ Marina Getaldića steći uvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave za sve učenike.

Gradonačelnik Franković zahvalio je ministrici Obuljen Koržinek na izvrsnoj suradnji s konzervatorima dubrovačkog odjela i krovnog ministarstva koja je bila ključan faktor u provođenju projekta za koji su, zbog specifične lokacije, propisane stroge konzervatorske smjernice.

Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo impresivnim prostorom i vraćanjem djece u učionice u povijesnoj jezgri. Gradonačelnik Franković najavio je kako će škola otvoriti vrata za prve male korisnike u sljedećoj školskoj godini. Istaknuo je i ključnu ulogu Zaklade Caboga Stiftung kao i Dubrovačke biskupije koja je za potrebe organiziranja osnovne škole u povijesnoj jezgri nekretninu bez naknade ustupila Gradu Dubrovniku.

„Zahtjevni radovi adaptacije palače u školu praktični su primjer provedbe revitalizacije povijesne jezgre i vraćanja života unutar gradskih zidina, što je jedna od odrednica i Plana upravljanja. U tom kontekstu, prioritet ove gradske uprave je zaštita i očuvanje baštine uz istovremenu obnovu kulturnih dobara i njihovo korištenje za javne potrebe poput obrazovanja.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika uz ovaj obilazak.

dpp

Talijanska ribarica „Oronzo C“ nezakonito je bila u ribolovu u hrvatskim teritorijalnim vodama jučer poslijepodne južno od otoka Mljeta, a zapovjednik se oglušio na naredbu policije da zaustavi plovilo nakon čega je pomorska policija krenula u potjeru te je ribarica na koncu presetnuta i prepraćena u dubrovačku luku, izvijestila je danas Policijska iprva dubrovačko – neretvanska.

„Dana 9. veljače 2023. godine u 16:25 sati putem tehničkih sredstava za nadzor državne granice na moru, južno od otoka Mljeta policijski službenici Nacionalnog pomorskog centra uočili su ulazak talijanske ribarice imena „Oronzo C“ u teritorijalno more Republike Hrvatske.

Naime, navedena ribarica plovila je brzinom od 2,2 čvora, a što je ukazivalo na nezakonito ribarenje u morskim vodama Republike Hrvatske. Odmah po utvrđenom upućeno je policijsko plovilo, koje je putem pomorskog kanala 16 zapovjedniku ribarice izdalo naredbu o zaustavljanju, međutim kako se zapovjednik navedene ribarice oglušio na zapovijed i nastavio plovidbu u smjeru međunarodnih voda započet je njezin progon, koji je završio uzapćenjem u 17:35 sati.

U 21:15 sati predmetna ribarica je sprovedena u luku Dubrovnik, gdje su policijski službenici uz prisustvo ribarskog inspektora Uprave za ribarstvo izvršili inspekcijski pregled plovila, radi podnošenja adekvatnih prijava.” - navodi PU DN.

„Provedenim nadzorom utvrđeno je da se na ribarici kao članovi posade nalaze tri državljanina Italije, od kojih je jedan zapovjednik i još četiri državljana Indonezije. Tijekom današnjeg dana, zbog osnovane sumnje u počinjeni prekršaj iz Zakona o morskom ribarstvu, proveden je prekršajni postupak protiv zapovjednika talijanske ribarice pred Općinskim sudom u Dubrovniku nakon kojeg je ribarica, u 13:35 sati isplovila iz luke Dubrovnik u pravcu međunarodnih voda.” - piše u priopćenju policije.

Na ostvarivanje mjera socijalne skrbi u 2022. godini iz Proračuna Grada Dubrovnika izdvojeno je ukupno 15.513.979 kuna, odnosno 2,06 milijuna eura, a koristilo ih je četiri tisuće korisnika, podatak je koji je danas objavila dubrovačka gradska uprava navodeći kako je za ovu godinu planiran i veći iznos, odnosno 2,217 milijuna eura.

Razlog većih proračunskih izdvajanja dijelom je u povećanju dodataka na mirovinu i cenzusa za sve kategorije dubrovačkih umirovljenika u 2023. što je određeno novom Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika. Istom odlukom povećan je i cenzus za ostvarivanje prava na subvenciju podstanarstva za obitelji slabijeg imovinskog stanja te se stoga očekuje povećanje broja korisnika ove mjere, kojom je u 2022. bilo obuhvaćeno 188 korisnika. Najviše je četveročlanih obitelji korisnika mjere, njih 127. Ukupno je za ovu mjeru u prošloj godini isplaćeno 3,125 milijuna kuna.

Novčani dodatak na mirovinu u 2022. godini ukupno je primilo 1.443 umirovljenika za koju namjenu je iz proračuna izdvojeno 2.116.600 kuna. Mjerama socijalne skrbi obuhvaćeno je i 188 korisnika iznad 65 godina koji nemaju vlastitu mirovinu te primaju novčanu pomoć u iznosu od 300 kuna mjesečno. Ukupna izdvajanja u 2022. za navedenu mjeru iznosila su 731.700 kuna.

Jednokratni novčani dar za novorođeno dijete u 2022. godini je ostvarilo je 394 korisnika, dok je ukupno 302 korisnika stalne godišnju naknadu za treće i svako daljnje novorođeno dijete. Zabilježeno je 70 novih korisnika ove naknade koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života, a ukupno iznosi 33.600 kuna. Na ove mjere u 2022. godini ukupno je izdvojeno 3.141.300 kuna.
Uz socijalnu skrb, Mjere Socijalnog programa Grada Dubrovnika obuhvaćaju zdravlje i zdravstvenu skrb, poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, skrb o djeci i mladima te o braniteljskoj populaciji i stradalnicima Domovinskog rata.

Podsjetimo, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, na svojoj 15. sjednici održanoj 25. listopada 2022. donijelo je novu Odluku o socijalnoj skrbi, a Grad Dubrovnik je u svom proračunu osigurao dodatna sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga građanima u većem opsegu nego što je utvrđeno Zakonom o socijalnoj skrbi pa su tako mjere socijalnog programa za 2023. planirane u iznosu od 3,3 milijuna eura.

Gradonačelnik Mato Franković obišao je s ministrom mora, prometa i infrastrukture radove na izgradnji stonske zaobilaznice, a prije toga jednom je ugostiteljskom objektu zbog kršenja odluke o komunalnom redu i ugovornih obveza, oduzeo javnu površinu. Grad Dubrovnik nastavlja financirati interventi tim na Elafitima i rad ambulante na Koločepu, a za mjere socijalne skrbi u 2022. izdvojeno je gotovo dva milijuna eura.

GRADONAČELNIK U OBILASKU RADOVA NA IZGRADNJI STONSKE ZAOBILAZNICE

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković s potpredsjednikom Vlade i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem obišao je radove na izgradnji zaobilaznice Stona, završnoj fazi projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Planirani završetak ove posljednje dionice, ukupne duljine nešto manje od osam kilometara, je u travnju, očekivano prije Uskrsa.

-Vjerujem da će, nakon završetka radova, procedura tehničkog pregleda te svih potrebnih radnji koje prethode puštanju u promet dionice, biti provedeni na vrijeme.- rekao je ministar Butković. Istaknuo je kako je riječ o jednom od najvažnijih i najvećih infrastrukturnih projekata danas u Hrvatskoj.

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je da je predmeta dionica, iako manje duljine od ostalih, vrlo kompleksna zbog dva tunela, mosta Ston i dva podvožnjaka.

U obilasku gradilišta obilaznice bili su župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i njegov zamjenik Joško Cebalo te načelnici općina Ston i Dubrovačko primorje Vedran Antunica i Nikola Knežić.

ODUZETA JAVNA POVRŠINA JEDNOM UGOSTITELJSKOM OBJEKTU

Sukladno svojim ovlastima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otkazao je ugovor o zakupu javne površine tvrtki Stabulum za ugostiteljski objekt, odnosno restoran „Lajk” na Prijekomu. Razlog su – ubacivači.

Naime, otkaz ugovora o zakupu javne površine od nešto manje od 17 kvadrata za postavljanje ugostiteljskih stolova i stolica ispred objekta „Lajk“, nastupio je iz razloga jer su djelatnici objekta na Stradunu, ispred Dropčeve ulice, s jelovnikom u ruci zaustavljali prolaznike nudeći im usluge. U tome su ih zatekli komulanci. Inače, ugovorima o zakupu javne površine, kako navode iz Grada, „definirano je da se zakupnik ne smije svoju ponudu reklamirati putem gastro informatora (ubacivača) izvan predviđene površine”.

„Lajk” može zatražiti ponovno zaključenje ugovora ne bude li više imao ubacivače, ali, navode iz gradske uprave, „ne prije isteka roka od 30 dana od postupanja po obvezi iz otkaza ugovora”.

Inače, ovi nije prvi prekršaj istog ugostiteljskog objekta, prethodio mu je i otkaz ugovora u rujnu 2022. godine, a ukoliko dođe do trećeg otkaza ugovora o zakupu javne površine „Lajk” više neće moći dobiti nikako javno površinu u zaku

GRAD NASTAVLJA FINANCIRATI INTERVENTNI TIM NA ELAFITIMA I RAD AMBULANTE NA KOLOČEPU

Kao i prethodnih godina, iako je institucionalno nenadležan, Grad Dubrovnik nastavlja financirati punkt pripravnosti hitne medicine na Elafitima izvršitelja Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, kao i rad ambulante na Koločepu, izvršitelja Doma zdravlja Dubrovnik. Ukupna rezervirana proračunska sredstva za provođenje ovih zdravstvenih usluga u 2023. godini prelaze 55.478,00 eura ili 418 tisuća kuna.

Mjerama socijalne politike i Proračunom Grada Dubrovnika za 2023. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 37.162,00 eura za funkcioniranje interventnog tima Elafiti, kojim se sufinancira rad dva liječnika opće/obiteljske medicine i jednog vozača-zaposlenika izvršitelja kako bi se osigurala adekvatna zdravstvena zaštita na otocima Šipanu, Lopudu i Koločepu. Osigurano je i dodatnih 18.316,00 eura za sufinanciranje troškova plaće i dodataka na plaću liječnika opće/obiteljske medicine u ambulanti na otoku Koločepu.

Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže i pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području i osigurava zdravstveni nadstandard svojim građanima.

Uz ambulantu na Koločepu, Grad Dubrovnik već šestu godinu zaredom nastavlja osiguravati financijska sredstva za punkt pripravnosti hitne medicine na Elatifima nakon što je isti prestao biti dijelom Mreže hitne medicine te ga samim tim Hrvatski zavod za javno zdravstvo više nije financirao.

NA MJERE SOCIJALNE SKRBI U 2022. IZDVOJENO DVA MILIJUNA EURA

Na ostvarivanje mjera socijalne skrbi u 2022. godini iz Proračuna Grada Dubrovnika izdvojeno je ukupno 15.513.979,25 kuna ili 2.06 milijuna eura, a koristilo ih je četiri tisuće korisnika. Za istu namjenu u tekućoj godini planirano je 16.7 milijuna kuna, odnosno 2.217.159,00 eura ili gotovo 1.2  milijuna kuna više nego u prošloj.

Razlog većih proračunskih izdvajanja dijelom je u povećanju dodataka na mirovinu i cenzusa za sve kategorije dubrovačkih umirovljenika u 2023. što je određeno novom Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika.

Istom odlukom povećan je i cenzus za ostvarivanje prava na subvenciju podstanarstva za obitelji slabijeg imovinskog stanja te se stoga očekuje povećanje broja korisnika ove mjere, kojom je u 2022. bilo obuhvaćeno 188 korisnika. Najviše je četveročlanih obitelji korisnika mjere, njih 127. Ukupno je za ovu mjeru u prošloj godini isplaćeno 3.125.000,00 kuna.

Novčani dodatak na mirovinu u 2022. godini ukupno je primilo 1.443 umirovljenika za koju namjenu je iz proračuna izdvojeno 2.116.600,00 kuna.

Mjerama socijalne skrbi obuhvaćeno je i 188 korisnika iznad 65 godina koji nemaju vlastitu mirovinu te primaju novčanu pomoć u iznosu od 300 kuna mjesečno. Ukupna izdvajanja u 2022. za navedenu mjeru iznosila su 731.700,00 kuna.

Jednokratni novčani dar za novorođeno dijete u 2022. godini je ostvarilo je 394 korisnika, dok je ukupno 302 korisnika stalne godišnju naknadu za treće i svako daljnje novorođeno dijete. Zabilježeno je 70 novih korisnika ove naknade koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života, a ukupno iznosi 33.600,00 kuna. Na ove mjere u 2022. godini ukupno je izdvojeno 3.141.300,00 kuna.
Uz socijalnu skrb, mjere Socijalnog programa Grada Dubrovnika obuhvaćaju zdravlje i zdravstvenu skrb, poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, skrb o djeci i mladima te o braniteljskoj populaciji i stradalnicima Domovinskog rata.

Podsjetimo, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, na svojoj 15. sjednici održanoj 25. listopada 2022. donijelo je novu Odluku o socijalnoj skrbi, a Grad Dubrovnik je u svom proračunu osigurao dodatna sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga građanima u većem opsegu nego što je utvrđeno Zakonom o socijalnoj skrbi.

Mjere socijalnog programa za 2023. planirane su u iznosu od 3.303.355,14 eura (24.8 milijuna kuna).

POBRATIMILI SE GRADOVI DUBROVNIK I SORRENTO

Povelju o bratimljenu i suradnji Grada Dubrovnika i talijanskog Grada Sorrenta potpisali su gradonačelnici Mato Franković i Massimo Coppola. Time je obilježeno više od desetljeća kulturno-umjetničke, bilateralne i prijateljske suradnje dvaju gradova.

Suradnja naša dva grada počela je prvenstveno na kulturnoj osnovi, produbljivala se tijekom godina te je ovo bratimljenje logičan slijed takve suradnje, kojim ćemo dodatno učvrstili naše prijateljstvo te istovremeno podići na viši nivo našu suradnju na polju turizma i kvalitete pružene usluge te na polju kulture razmjenom naših kulturnih djelatnika i programa. Ovo bratstvo ostat će i nakon nas, kao zalog budućnosti, a vjerujem da će i naši nasljednici kročiti istim stazama i oplemenjivati dalje ovaj odnos. - rekao je gradonačelnik Franković.

Gradonačelnik Sorrenta iskazao je zahvalnost za gostoprimstvo i priliku da sudjeluju u Festi, najsvečanijem i najposebnijem danu u Dubrovniku.

- Ovo je povijesni dan, danas nastavljamo ono što smo počeli i stvaramo nove veze, što će pružiti priliku za razvoj naše suradnje i u budućnosti. Vezuje nas zajednička povijest i to što smo blagoslovljeni time da živimo u prekrasnim gradovima pod zaštitim UNESCO-a. Vezuje nas i turizam, koji je za oba naša grada jako važan. - kazao je gradonačelnik Coppola te ujedno najavio organizaciju Dana Dubrovnika u Sorrentu.

Odluku o uspostavi suradnje dvaju gradova koji ovom Poveljom službeno postaju gradovi prijatelji donijeli su Gradsko vijeće Grada Dubrovnika i Gradsko vijeće Grada Sorrenta. Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica u ovoj je prigodi istaknuo kako su najzaslužniji za intenziviranje suradnje dva grada Dubrovački simfonijski orkestar i Sorrento Dubrovnik Festival u te dubrovačka pijanistica Ivana Marija Vidović i dirigent maestro Paolo Scibilia.

Solidarnost, zajedništvo i mir istaknuo je predsjednik Gradskog vijeća Grada Sorrenta Luigi Di Prisco kao ono što također povezuje dvije zajednice i na čemu će se graditi odnos u budućnosti te na temelju potpisanog Sporazuma dodatno poboljšati ekonomsku i svaku drugu suradnju naša dva grada.

U delegaciji Grada Sorrenta bila je i Silvana Gargiulo za međunarodne odnose Grada Sorrenta, dok su svečanosti potpisivanja Povelje sudjelovali i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Katarina Doršner, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž te počasni konzul Italije u Dubrovniku Frano Bongi i pijanistica Ivana Marija Vidović.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ravnateljica Učeničkog doma Dubrovnik Sandra Merdžan i predstavnik tvrtke Capitalis Miho Klečak potpisali su u palači Ranjina Ugovor o izvođenju radova na energetskoj obnovi zgrade doma.

Riječ je o investiciji vrijednoj 738 tisuća eura koja je sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Dubrovačko-neretvanske županije.

- Projekt sufinancira Fond s dva milijuna kuna, to jest oko 265 tisuća eura, dok ostatak financira Županija. Drago nam je da ćemo još jednim projektom energetske obnove riješiti i krovnu konstrukciju, i dizalicu topline, i stolariju. Dom će biti prilagođen modernom načinu štednje energije, poboljšati kvalitetu života i rada učenika i djelatnika u Domu. - istaknuo je župan Nikola Dobroslavić te podsjetio kako je ovo tek jedan u nizu projekata energetske obnove zgrada iz sektora školstva koje je provela Dubrovačko - neretvanska županija.

Ravnateljica Učeničkog doma Dubrovnik Sandra Merdžan izrazila je zadovoljstvo činjenicom da projekt obnove kreće u realizaciju i zahvalila Dubrovačko - neretvanskoj županiji na kontinuiranoj potpori.

- Sigurni smo da, po završetku ovih radova, zgrada našeg doma će zasjati u novom ruhu i biti jedan primjer sklada tradicionalnog i modernog načina življenja. Naravno, energetska obnova je za nas iznimno važna jer očekujemo da ćemo bilježiti značajne uštede energije, ali i smanjiti štetne emisije ugljičnog dioksida. - poručila je ravnateljica Merdžan.

Dodajmo i kako je ugovoreni rok za završetak radova 14 mjeseci od dana sklapanja ugovora.

dpp

Jedan kaže do Uskrsa, a drugi do početka travnja, razlika je u desetak dana kad su rokovi u pitanju u izjavama ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Ivana Škorića koji su danas obišli radove na izgradnji stonske obilaznice te se nakon uvida u stanje složili kako se privode kraju.

- Završetak posljednje dionice, duge malo manje od osam kilometara, planiran je otprilike prije Uskrsa pa vjerujem da će nakon završetka radova, koji su u završnoj fazi, procedura tehničkog pregleda i svega onoga što treba napraviti prije samog otvaranja i puštanja u promet posljednje dionice, biti na vrijeme i kako treba. - rekao je Butković dok Škorić iz Hrvatskih cesta nešto produžuje rokove.

- Neću reći 1. travnja da ne kažete da je prvotravanjska šala, ali 30. ožujka prema dinamičkom planu, sve će biti završeno i obavljen tehnički pregled. - najavio je Škorić.

- Ovo je posljednja dionica i duga je 7,9 kilometara, dakle nešto manja od ostalih, ali vrlo kompleksna. Na njoj je pet objekata - dva tunela, most Ston i dva podvožnjaka. Što se stanja radova tiče, svi objekti su u visokoj fazi dovršenosti, osim jednog tunela gdje se radi na centralnoj odvodnji, no i ti radovi bi trebali biti brzo završeni. - istaknuo je Škorić.
Za projekt „Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom” u sklopu kojeg je izgrađen Pelješki most i izvode se radovi na stonskoj obilaznici, ministar Butković istaknuo je kako je jedan od najvažnijih i najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.

- To je projekt koji je bilježio prve godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji i najveći projekt iz područja prometa u koheziji u ovoj omotnici koja završava krajem ove godine i zahvaljujem Hrvatskim cestama koje su uspješno vodile ovaj projekt i vode ga prema kraju. Naravno, zahvaljujem i Županiji dubrovačko – neretvanskoj i Gradu Dubrovniku i svima onima koji su nam pomogli da realiziramo ovaj najveći infrastrukturni projekt. Pelješki most je tu, ponosni smo i sretni da ga imamo i da, završavamo ovaj projekt. - kazao je Butković.

S ministrom na gradilištu bio je i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić koji je za stonsku obilaznicu istaknuo kako je vrlo važan projekt.

- Uvjerili smo se kako radovi teku prema planu te da će biti završeni koncem ožujka. To je za nas dobro i prihvatljivo. Ova dionica predstavlja važan dio sveukupnog projekta, vrlo je zahtjevna i ostala je u sjeni velikog projekta samog Pelješkog mosta kao jednog monumentalnog prometnog rješenja. - rekao je župan Dobroslavić.

Obavještavaju se osobe starije od 65. godine života s prebivalištem na području Grada Dubrovnika kao i svi ostali korisnici koji su obuhvaćeni Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2023.godinu kako će se od 10. veljače započeti sa produživanjem povlaštenih godišnjih karata za javni gradski prijevoz putnika za 2023. godinu.

Godišnje karte za osobe starije od 65. godina života (plavi pokazi) moći će se produžiti na svim prodajnim mjestima (šalterima) Libertas-a d.o.o.

Isključivo temeljem ovjerenih popisa od strane nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika, moći će se na svim prodajnim mjestima produžiti godišnje karte za: članove raznih udruga osoba s invaliditetom, članove udruga koje se bave socijalno-humanitarnom djelatnošću, članove uže obitelji poginulih branitelja i civila iz Domovinskog rata, vojne i civilne invalide iz Domovinskog rata, dobrovoljne darivatelje krvi, volontere u socijalno humanitarnim udrugama itd.

Svi korisnici su dužni prilikom ostvarivanja prava na povlaštenu kartu predočiti ovlaštenoj osobi (službeniku/ci) osobnu iskaznicu kao dokaz prebivališta na području Grada Dubrovnika.

Navedene godišnje karte su besplatne za korisnike (obvezu plaćanja preuzima Grad Dubrovnik), dok se nova iskaznica (izrada karte) naplaćuje od korisnika sukladno Cjeniku usluga u iznosu od 2,65 eura.

Libertas Dubrovnik

Ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prisustvovali su predstavljanju rezultata znanstveno stručne studije „Procjena otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa”, kojeg su Zavod za obnovu Dubrovnika i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali danas u Lazaretima.

Studijom se utvrdilo stanje i analizirala potresna otpornost bloka zgrada u povijesnoj jezgri Dubrovnika omeđenog ulicama Placa, Kovačka, Prijeko, Zlatarska, kao i učinkovitost dosadašnjih mjera ojačanja kamenih zidova koje se kroz godišnje programe obnove - aseizmičke sanacije provode od strane Zavoda.

Napravljena je opsežna analiza postojeće dokumentacije o seizmičnosti područja pri čemu je definiran seizmički hazard. Izradi studije prethodili su istražni radovi, in-situ i laboratorijski. Pri procjeni je korišten najmoderniji pristup s detaljnim numeričkim i eksperimentalnim proračunima.

Također, studijom su dati prijedlozi i savjeti za daljnje postupanje pri procesu obnove u povijesnoj jezgri, te će se isti koristiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije za protupotresnu obnovu blokova zgrada koji dosad nisu obnavljani.

Uvodno se obratila ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić koja je istaknula da ovakve studije doprinose tome da radovi obnove koje Zavod provodi budu znanstveno utemeljeni.

- Zavod to radi već više od 40 godina, do sada je odrađeno više od 45 blokova zgrada, a to je ukupno 206 objekata. S naše strane radimo sve ono što možemo na povijesnim građevinama koje imaju svoja ograničenja. Zavod do sada ima dovoljno iskustva da zna postupati, međutim svaki objekt je nova priča za sebe kojoj se treba pristupati s novim obzirima i pažnjom, sagledati sve elemente konstrukcije i raditi najbolje. Mi radimo prvu fazu potresne obnove koja se odnosi na radove koji se mogu izvesti na način da ljude ne iseljavamo, a za kvalitetnu i kompletnu obnovu koju smo imali u godinama neposredno nakon potresa, to je značilo iseljavanje stanara i korisnika, za što danas nemamo uvjete. Dakle, s ljudima unutra ono što možemo raditi je ojačavanje vanjskih zidova, formiranje prstena koji drže sve na okupu i time doprinosimo boljoj potresnoj otpornosti. - istaknula je ravnateljica Skurić.

Konkretne rezultate istraživanja prezentirao je doc. dr. sc. Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

- Napravili smo studiju procjene postojećeg stanja jedne tipične kamene stambene zgrade u povijesnoj jezgri, metode ojačanja i procjene stanja što bi se dogodilo kada bi se ojačale te zgrade, kolika je efikasnost takvih ojačanja i koliko je intervencija potrebno da bi objekti bili u zadovoljavajućem stanju u odnosu na sigurnost. - rekao je dr. sc. Uroš, napominjući kako danas postoje brojne tehnike i mjere kojima se to može postići, poput injektiranja zidova i ugradnje zatega, ali i intervencija poput primjerice uklanjanja dimnjaka koji predstavljaju opasnost u slučaju potresa.

dpp

Sukladno svojim ovlastima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otkazao je ugovor o zakupu javne površine tvrtki Stabulum za ugostiteljski objekt, odnosno restoran „Lajk” na Prijekomu. Razlog su – ubacivači.

Naime, kako su danas izvijestili iz dubrovačke gradske uprave Otkaz ugovora o zakupu javne površine od nešto manje od 17 kvadrata za postavljanje ugostiteljskih stolova i stolica ispred objekta „Lajk“, nastupio je iz razloga jer su djelatnici objekta na Stradunu, ispred Dropčeve ulice, s jelovnikom u ruci zaustavljali prolaznike nudeći im usluge. U tome su ih zatekli komulanci. Inače, ugovorima o zakupu javne površine, kako navode iz Grada, „definirano je da se zakupnik ne smije svoju ponudu reklamirati putem gastro informatora (ubacivača) izvan predviđene površine”.

„Lajk” može zatražiti ponovno zaključenje ugovora ne bude li više imao ubacivače, ali, navode iz gradske uprave, „ne prije isteka roka od 30 dana od postupanja po obvezi iz otkaza ugovora”.

Inače, ovi nije prvi prekršaj istog ugostiteljskog objekta, prethodio mu je i otkaz ugovora u rujnu 2022. godine, a ukoliko dođe do trećeg otkaza ugovora o zakupu javne površine „Lajk” više neće moći dobiti nikako javno površinu u zakup.

dpp