Konavoski vijećnici donijeli su odluku o izradi prijedloga idejnog rješenja komasacije poljoprivrednog zemljišta na području Općine Konavle. Ovoj odluci prethodilo je provođenje analize vlasništva na području „komasacijske gromade Konavoskog polja” i utvrđeni su zakonom propisani uvjeti za pokretanje i provedbu komasacije.

A kako bi se proveo cjelokupni postupak potrebno je izraditi prijedlog idejnog rješenja komasacije poljoprivrednog zemljišta na području „komasacijske gromade Konavoskog polja”.

Podsjetimo, s područja Dubrovačko-neretvanske županije samo je Općina Konavle pokazala interes za komasacijom i javila se na javni poziv Ministarstva poljoprivrede.

U iščekivanju novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta konavoski načelnik Božo Lasić je nedavno rekao kako bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo pripremiti poseban pravni akt o komasaciji Konavoskog polja.

kšc

Hoće li izgradnja zračne luke kod Trebinja imati negativan utjecaj za izvorište rijeke Omble, jedinim izvorištem kojim se Dubrovnik napaja pitkom? Za vijećnika stranke Srđ je grad u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije i dugodišnjeg aktivistu Marka Giljaču, to pitanje uopće nije sporno. On tvrdi, taj utjecaj dokazan je još u istraživanjima koja su rađena 60 - tih godina prošlog stoljeća.

- Uopće nije sporno hoće li izgradnja zračne luke kod Trebinja u Popovu polju utjecati na podzemne vode koje dolaze do mora i izvorišta naše pitke vode na Ombli. To je dokazano u svim istraživanjima iz 60 - tih do danas, međutim mi imamo problem s našom županijskom i gradskom vlasti koje jednostavno, kako bi zadovoljile kratkoročne interese svojih projekata, koje nisu u stanju realizirati, ruše sustav obrane pitke vode koji je postavljen na istraživanjima još od 60 - tih godina do danas. - rekao je Giljača i naveo primjere.

- Svjedoci smo da smo zbog izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje stavili potencijalnu ekološku bombu usred sliva Malostonskog zaljeva. Svjedoci smo da smo 2019. odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika produžili rok odlagalištu otpada Grabovica jer sadašnja gradska vlast nije u stanju riješiti problem deponiranja otpada i samim time smo srušili prvu crtu obrane izvorišta jer smo upravo mi ti koji smo promijenili vodozaštitnu zonu iznad izvorišta iz II., koja je bila do 2019., u III. sanitarnu zonu i time smo otvorili put prema lakšem rješavanju dozvola i okolišnih kriterija za zračnu luku Trebinje. Naše vlasti su svojim nepromišljenim potezima otvorile naše bokove i omogućile Republici Srpskoj realizaciju tog projekta. - rekao je Giljača te odgovorio na pitanje temeljem čega je promijenjena zona sanitarne zaštite.

- Kao što je poznato, rađena je jedna studija koja je pokazala da je brzina toka podzemnih voda tolika da se može promijeniti vodozaštitna zona. Mi smo od početka upozoravali na rezultate te studije, ali i sve ostale koje se koriste samo da bi se postigao ciljani rezultat, a ne da bi se na osnovu rezultata donosile odluke. Ta je studija samo poslužila kako bi se produžio rok korištenja odlagališta Grabovica. - kazao je Giljača.

Upozorio je na Rješenje za postupak izgradnje i rada aerodroma Trebinje u Bosni i Hercegovini koje je na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH objavljeno još 25. listopada 2022.

- Zanimljivo je iščitati taj dokument jer jasno navodi kako je javna rasprava o „Elaboratu uz prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje”, koju je izradio Institut za građevinarstvo „IG” iz Banja Luke, održana od 23. svibnja do 21. lipnja 2022. godine, a u izvješću se navodi da su pristigla samo dvije primjedbe, ali među njima nema primjedbi iz Dubrovačko – neretvanske županije. Paralelno s javnom raspravom, Ministarstvo je obavilo konzultacije o Elaboratu s državnom upravom, tijelima područne (regionalne) i lokalne samouprave Republike Hrvatske i slijedom navedenog, u skladu sa člankom 5. Konvencije o procjeni utjecaja na životnu sredinu preko državnih granica - ESPO konvencije. - kazao je Giljača te dodao kako je zanimljiv datum konferencije za novinare koji je na temu izgradnje trebinjskog aerodroma održao župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

- Zanimljiv je datum tiskovne konferencije župana Dobroslavića na kojoj je najavio pisanje primjedbi na Elaborat. Dakle, bilo je to 21. lipnja, zadnjeg dana javnog savjetovanja. Nisu sudjelovali u redovnoj proceduri već su išli s primjedbama izvan roka, koje su im u listopadu odbijene. - rekao je Giljača.

- Iščitavajući mišljenje hrvatskog Ministarstva, jasno je da primjedbe koje je naknadno uputila Dubrovačko – neretvanska županija nisu prihvaćene. - napominje.

Objavljeni dokument Ministarstva za prostorno planiranje i ekološku zaštitu vlade Republike Srpske, dapače, u zaključku pokreće sljedeću fazu pripreme dokumentacije za izgradnju - izradu Studije utjecaja na okoliš i jasno naglašava da je lokacija smještena u III. zonu zaštite izvorišta Omble i pritom se poziva na odluku Gradskog vijeća grada Dubrovnika iz 2019. godine.

- Dakle, očito je crta obrane izvorišta Omble pukla upravo odlukama u kojima se suspektnim elaboratima o vodozaštitnoj zoni pogodovalo produljenju životnog vijeka Grabovice. - smatra Giljača, koji kaže kako Hrvatska svoje vodocrpilište, ali i svoje strateške interese, mora rješavati u suradnji sa susjednim zemljama, u ovom slučaju RS i BiH.

- Mi zbog Grabovice i CGO Lučino razdolje imamo probleme u sebe doma koje ne rješavamo već 20 godina. Uz svoje, imamo probleme i preko granice koje moramo rješavati u suradnji sa susjednom zemljom. Umjesto da sjednemo s njima za stol, puštamo dimnu zavjesu i produbljujemo probleme sa susjedstvom te istovremeno na svom prostoru radimo nove problematične projekte. Mi se možemo samo nadati da će igrom slučaja naša voda i dalje ostati kvalitetna i dobra za upotrebu, onakva kakvu je Dubrovnik navikao i želi je imati. No, moglo bi se dogoditi da grad koji obiluje pitkom vodom u budućnosti ima problem. - rekao je vijećnik SJG u Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije Marko Giljača.

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Općina Konavle poništila je javni natječaj prodaje bivšeg restorana „Jadran” u Moluntu. Planira se raspisivanje novog natječaja već idući tjedan.

Kako je na sjednici Općinskog vijeća rekao konavoski načelnik Božo Lasić, na natječaj su stigle četiri ponude i jedna je bila daleko najveća.

- Međutim, ponuditelj nije došao na potpisivanje ugovora, što znači da je odustao od kupnje i morali smo poništiti natječaj. - rekao je načelnik vijećnicima, dodajući kako će se najvjerojatnije idući tjedan raspisati novi natječaj.

Inače, tržišna vrijednost restorana, odnosno dvorišta i zgrade površine 982 metra kvadratna procijenjena je na 234 tisuće eura, a tolika je bila i početna cijena.

Već smo pisali, na natječaj koji je bio rapisan u kolovozu pristigle su četiri ponude. Andrija Gudeljević iz Zagreba ponudio je 246 tisuća eura. Preostale tri ponude bile su od Roberta Marlaisa. Prva Marlaisova ponuda, odnosno ponuda tvrtke Forca Grupa, čiji je Marlais osnivač, iznosila je 251 tisuću eura. Druga ponuda tvrtke Villa Molunat u kojoj je Marlais direktor iznosila je 305 tisuća eura dok je treća ponudu na iznos od 341 tisuću eura Marlais dostavio s Alexandrom Luckom Božović Marlais.

Nakon provedenog natječaja za imenovanje ravnatelja javne ustanove Dubrovački simfonijski orkestar, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković imenovao je Slobodana Begića ravnateljem DSO-a na mandatno razdoblje od četiri godine, od 1. siječnja 2023. do 1. siječnja 2027. godine. - objavila je danas dubrovačka gradska uprava.
 
„Koncepcija programa Slobodana Begića temelji se na povećanju vidljivosti i vlastitih prihoda, razvoju publike te poboljšanju uvjeta rada i osnaživanju kapaciteta glazbenika, ističe se u obrazloženju imenovanja, a prethodno su dostavljena i mišljenja članova Upravnog vijeća i umjetničkog osoblja Dubrovačkog simfonijskog orkestra o predloženim kandidatima. Zbor umjetničkog osoblja DSO najveću podršku je dao kandidatu Slobodanu Begiću.” - navode iz Grada Dubrovnika.
 
Dirigent i profesor violine Slobodan Begić aktualni je ravnatelj Umjetničke škole Luke Sorkočevića Dubrovnik. Osnivač je i umjetnički voditelj kvarteta Sorkočević i prva violina Dubrovačkog gudačkog kvarteta.

dpp

Grad Dubrovnik u školskoj godini 2022/2023. dodijelio je ukupno 71  stipendiju, 52 studentske i 19 učeničke u pet kategorija. Kao i prethodnih godina naglasak je na deficitarna zanimanja i zanimanja u zdravstvu. Dodjela ugovora o stipendijama održana je danas u Velikoj vijećnici, a stipendistima ih je uručila zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.
 
Poželjevši im sreću u nastavku obrazovanja, stipendiste je uvodno pozdravio pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić. Zamjenica Tepšić podsjetila je da je Grad Dubrovnik za školsku godinu 2019./2020. značajno povećao iznose pojedinačnih stipendija čime su dvostruko porasla sredstva koja je za ovu namjenu bilo potrebno osigurati u proračunu – s milijun na dva milijuna kuna, a s godinama je rastao i broj dodijeljenih stipendija te je danas gotovo udvostručen.
 
U 2021. godini za stipendije izdvojeno je 2.225.000 kuna, iz Proračuna za 2022. izdvojeno je 2.250.000 kuna, dok je u 2023. predviđeno 308.050 eura odnosno 2.321.000 kuna.
 
U kategoriji deficitarnih zanimanja dodijeljeno je 17 stipendija, od toga 6 učeničkih i 11 studentskih. Ovdje treba posebno istaknuti nastavak višegodišnje orijentacije Grada Dubrovnika na potporu sustavu zdravstva u vremenu pandemije. Tako će su u tekućoj školskoj godini stipendirati 2 medicinske sestre, 4 doktora medicine i 2 doktora stomatologije. Na listi za dodjelu stipendija ponovno su se našli i učenici u deficitarnim zanimanjima, kao što su kuhar, elektroinstalater, vodoinstalater i elektromehaničar.
 
U kategoriji nadarenih studenata dodijeljena je ukupno 31 stipendija i to 12 u području prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti, 14 u području društvenih i humanističkih znanosti te 5 u umjetničkom području. Dodijeljeno je i 12 stipendija, 11 učeničkih i 1 studentska, u kategoriji kandidata iz obitelji slabijeg imovnog stanja. Grad Dubrovnik dodjeljuje dvije učeničke i osam studentskih stipendija u kategoriji djece koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata, a stipendirat će se i jedan student koji je osoba s invaliditetom.
 
Mjesečni iznos stipendije za učenike koji se školuju u Dubrovniku iznosi 500 kuna, a 1.000 kuna za one koji se školuju izvan grada. Studenti koji svoje obrazovanje nastavljaju u Dubrovniku primaju 800 kuna dok iznos stipendija za studente koji studiraju u drugim hrvatskim gradovima iznosi 1.500 kuna.

dpp

Od 1. siječnja, odnosno od 28. prosinca kada se počinju prodavati pokazi za siječanj, značajno će poskupjeti usluge Libertasa.

U obavijesti Libertasa Dubrovnik piše:

Nove cijene pokaznih karata za siječanj 2023. godine, čija prodaja počinje 28.12.2022. iznose:
 
GRAD DUBROVNIK
Građanska kartica (Abonamenat) – 350 kuna (46,45 eura)
 
OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA
Građanska kartica (Abonamenat) – 400 kuna (53,09 eura)
 
OPĆINA KONAVLE
Građanska kartica (Abonamenat) – 600 kuna (79,63 eura)
 
Korisnici Građanske kartice (abonamenta) – Grad, isti, po novim cijenama, mogu koristiti na autobusnim linijama koje prometuju na užem i širem gradskom području, administrativnom prostoru Grada Dubrovnika, (Orsula- Brsečine).

dpp

Dubrovnik će postati jedini europski grada koji će proračun puniti po modelu „pola turisti - pola građani”, ističe danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić koji je zasluge za to pripisao uglavnom samom sebi.

Vlahušić se naime u priopćenju osvrnuo na nedavni rebalans proračuna te je istaknuo kako „prihodi Dubrovnikpassa, ulaznica za zidine, Revelina, zaustavljanja autobusa na Pilama i žičare iznose 127 milijuna kuna, te su nakon poreza drugi najizdašniji proračunski prihod”. On to naziva „Lex Vlahušić” prihodima i piše: „Lex Vlahušić prihodi u odnosu na izvorni gradski proračun iznose 26 posto, a u odnosu na nenamjenske prihode iznose 36 posto prihoda. Navedeni prihodi plaćaju direktno turisti i posjetitelji Dubrovnika, a ne građani. Turisti plaćaju i kruzersku taksu u iznosu od par milijuna kuna, čime turistički prihodi rastu za par postotaka naviše.”

„Kada sam postao gradonačelnik suočivši se s praznom gradskom blagajnom, visokim porezima i prirezom od 15 posto, odlučio sam dramatično povećati prihode od gradske imovine, te razviti nove proizvode i usluge namijenjene turistima. Razvili smo Dubrovnik card, koji je danas postao digitalni Dubrovnikpass, promijenili ugovor a DPDS-om oko raspodjele prihode ulaznica za zidine, promijenili zakon o žičarama, kako bi sav prihod pripao gradovima, a ne državi. Uveli smo direktnu naplatu zaustavljanja autobusa umjesto vinjeta, u Revelin smjestili dva muzeja i noćni klub. Svi projekti su originalno dubrovački, te inovativni u Hrvatskoj. Za dvanaest godina nijedan hrvatski grad nije pokušao kopirati Dubrovnik, nego i dalje vjeruju porezima, prirezima, kreditima, te dijelu europskih sredstava.” - naveo je Vlahušić.

„U raspravi na Gradskome vijeću brojni vijećnici kao i gradonačelnik isticali su bogati socijalni program koje grad Dubrovnik pruža svojim građanima. Socijalni program koji neki zovu Nadstandard prepoznat je od udruge gradova, za isti se dobivaju brojna nacionalna priznanja. Svi se natječu kako predložiti novi proračunski rashod, novu mjeru koja će građanima poboljšati život. Nitko u zadnjih dvadeset godina nije predložio kako povećati prihode proračuna. Nijedan amandman nije se pojavio kako povećati prihode, jedino kako povećati rashode. Neki od vijećnika bili su dosta aktivni u protivljenju usvajanja prihoda od zidina, žičare, autobusa na Pilama, razvoju Ducarda. Količinu mržnje, progona, sudskih i zakonskih postupaka koje sam trpio za projekte koji danas obilno pune proračun grada teško je prepričati.” - naveo je Vlahušić.

Dalje u priopćenju stoji:

„Kako bi tek proračun izgledao da su nenamjenska sredstva umjesto 357 milijuna kuna iznosila 230 milijuna kuna. Kolike bi bile naknade političkim strankama i vijećnicima, a koliko bi išlo za protokol i informiranje. Koje bi mjere socijalnoga programa grada morali smanjiti ili izbaciti, kao što su neopravdano izbačeni Zračni most i subvencija cestarina.

Najveći prihod od turista grad ostvaruje od ulaznica za zidine i prodajom Dubrovnikpassa. Osim u proračun prodajom Dubrovnikpassa komunalnom društvu Libertas uplaćeno je ove godine 5 milijuna kuna, čime je smanjena obaveza gradskoga proračuna prema Libertasu za isti iznos.

Pred nama su godine kada će Dubrovnikpass postati vodeći prihod proračuna grada i preteći prihode prikupljene od poreza građana. 2010. godine udio prodanih Dubrovnik card u odnosu na broj prodanih ulaznica za zidine iznosio je samo 1,5 posto, dok se proteklih mjeseci povećao na 33 posto. Za nekoliko godina prihodi koji će turisti direktno plaćati u proračun grada , kroz Lex Vlahušić projekte povećati će se sa 127 milijuna kuna na 250 milijuna kuna. Uz kruzersku taksu, prihode od plaža kroz izmjene Pomorskoga zakonika, te moguće prihode od nove prometne regulacije direktni turistički prihodi mogu biti veći za još 20 milijuna kuna.
Dubrovnik će postati jedini europski grada koji će proračun puniti po modelu „pola turisti - pola građani”. Izdašni novi prihodi omogućiti će bezbolno ukidanje prireza od 10 posto, besplatne vrtiće i javni prijevoz, te brojne nove socijalne mjere koji će osjetiti svi građani Dubrovnika.” - napisao je nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp

Strah je, kažu, veliki motivator. Pobijediti svoje strahove mogu samo snažni ljudi. Ali slučaj gradonačelnika koji se boji vlastitih građana pa kreira afere gdje ih nema, tužna je priča koju ne bismo poželjeli nikome. Osobito ne Dubrovniku. - piše danas u priopćenju Srđ je Grad koje su ilustrirali montažom Munchovog „Krika”.

„O čemu to sad pišemo, pitate se!?” - navode dalje srđevci pa pišu:

„O jeftinom političkom spinu gradonačelnika Dubrovnika, kojim nas je na netom završenoj sjednici Gradskog vijeća prozvao za netransparentnost i nenamjensko trošenje novaca za financiranje kampanje na kotarskim izborima. Trudio se svim silama, uz jalnu asistenciju predsjednika Gradskog vijeća, javnost uvjeriti u skandaloznu činjenicu da su srđevci, zamislite, financirali kampanju nezavisnih lista okupljenih u platformi Dajmo ruke!?
Sherlock Holmes mu nije ravan u dedukciji i brzini misli kojom je riješio ovu vječnu enigmu! To je zasigurno to veliko pitanje koje je mučilo sve građane Dubrovnika zadnja dva mjeseca, zbog kojeg nisu mogli spavati i na koje su željno čekali upravo gradonačelnikov odgovor. Ima li nekog u Dubrovniku tko to nije znao, već je čekao Kolumba Mata Frankovića da mu to otkrije? Jesmo li mi ikad to porekli ili tvrdili da je drugačije!?” - stopji u priopćenju.

„Idemo redom. Prvo raskrinkajmo optužbe o netransparentnosti.” - piše dalje u priopćenju koje se nastavlja riječima: „Šteta što nitko od desetak savjetnika, stotinjak zaposlenih u Uredu gradonačelnika i valjda još ponekog u HDZ-u, s kim je ovaj „sjajan plan“ smislio, gradonačelnika nije upozorio da je na web stranicama stranke Srđ je Grad objavljen svaki račun koji kao stranka plaćamo. Samo se s dva klika dođe do jednostavne tablice na kojoj unosimo svaki trošak. U dvije minute radoznale oči tih stotinjak javnim novcima plaćenih službenika mogle su otkriti redovno ažurirane račune u kojima je jasno naznačen trošak za kotarske izbore.

Mogli su i jednostavnom računskom radnjom zbrajanja doći do 70-ak tisuća kuna ukupnog troška. Onda im šef ne bi s govornice lupetao koliko koštaju plakati i oglasi, jer sve mu piše, javno i transparentno.

Mogao je i sam Mato to uraditi, ali bi mu pokvarilo pomno osmišljen scenarij „raskrinkavanja“ srđevaca. Šteta! Mogao se poštedjeti javne blamaže. Ovako je, poput balavca koji nakon prvog noćnog izlaska roditeljima koji ga nisu ništa ni pitali ispričao svaki neugodni detalj, sve svoje stavove i strahove iznio vani u pokušaju da dokaže da su „svi isti“.

Mi smo jasno i glasno, bez ikakve zadrške i u kotarskoj kampanji medijima koji su pitali rekli kako Srđ je Grad financira troškove građane koji su se pridružili platformi „Dajmo ruke“. I objasnili da to radimo kroz projekt Poticanja participacije građana u političkim procesima koji nosimo u svom programu, a koji smo predstavili još 2013. u Sponzi u svom prvom političkom iskoraku i sudjelovanju u izborima. I od tad držimo riječ i dajemo ruke.” - naveli su iz SJG.

„Znamo da vam nije baš jasno! Ali to je samo vaš problem. Dali ste sebi pravo biti i detektiv i tužitelj i sudac. Već ste nas osudili i presudili s govornice zbog toga. I prekršajno i kazneno. Koji vodvilj! Nažalost, to je prejeftin i jadan politički spin za jednog gradonačelnika. Pogotovo kad je jasno, vratimo se na tezu s početka ovog teksta, što vam je motivacija. Jedan od najopasnijih osjećaja: strah! Strah od gubitka moći. Strah od gubitka pozicija. I strah od vlastitih građana!?” - piše dalje.

„Iako to još niste do kraja obradili i sintetizirali, upravo su građani ti koji su kroz platformu Dajmo ruke ostvarili sjajan rezultat na kotarskim izborima, a ne stranka Srđ je Grad. Mi smo im samo dali ruke. Građani su ti koji su se angažirali, pripremili programe i hrabro se ponudili kao alternativa u Gradu. I građani su ti kojih se bojite. Jer na kotarskim ste izborima prvi put osjetili ugroženost i strah od promjene koja dolazi. Svima je postala jasna činjenica da kad se građani odluče izaći na izbore, HDZ-u njegova vojska poslušnika nije dovoljna.” - navodi SJG.

Zaključak srđevaca je sljedeći: „I za kraj, Gradonačelniče, ipak vam želimo poručiti: Nemajte straha! Imate još dvije i po godine mandata i na vama je samo da se potrudite biti najbolji gradonačelnik koji možete biti. Jer svima nam je u interesu da imamo najboljeg gradonačelnika, bez obzira iz koje stranke dolazi. Gradonačelnika koji će se baviti našim komunalnim problemima, prostornim planovima, potrebitim, razvojem. Gradonačelnika koji će imati viziju Dubrovnika u kojem građani imaju bolji život i u kojoj će vas većina podržati. Samo hrabro, bez straha i sitnih političkih spinova. Iznenadite nas! S obzirom da smo u tom dobu godišta kada svi imamo pravo biti naivni i pretjerani optimisti, upravo to i vama i svim građanima Dubrovnika želimo u 2023. godini.

Dajte i vi ruke! Inače, kome treba gradonačelnik koji se boji vlastitih građana?!”

dpp

Grad Dubrovnik poziva sve ustanove, udruge i organizacije koje rade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 3. veljače 2023. godine. Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku i organizacijsku potporu predloženim programima. 

Predloženi programi trebaju se odnositi na razdoblje od 23. siječnja 2023. do 5. veljače 2023. godine.

Rok za dostavu prijedloga je do ponedjeljka 9. siječnja 2023. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 9. siječnja 2023. godine neće biti razmatrani niti uvrštenu u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2023. godine.

Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelnika, Pred dvorom 1 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . 

Sadržaj Grada Dubrovnika

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Konavle prihvatili su pismo namjere kojim je Zračna luka Dubrovnik izrazila želju za kupnjom dijela nekretnine smještene unutar Poslovne zone Čilipi.

- Novi direktor Zračne luke Viktor Šober mi je već ovo ljeto rekao da bi otkupili dio zemljišta koji im je potreban za daljnje razvijanje biznisa. Kako je Općina Konavle ionako suvlasnik Zračne luke Dubrovnik ne vidim tu nikakav problem. - rekao je vijećnicima konavoski načelnik Božo Lasić, dodajući kako se radi od 50 tisuća metara kvadratnih zemljišta.

- Država je procijenila da je vrijednost kvadratnog metra u poslovnoj zoni 47 eura, ali smo mi napravili novu procjenu. Prema toj novijoj procjeni cijena je 56 eura po metru kvadratnom i mi ćemo se držati tog iznosa. – naglasio je Lasić.

Rekao je i kako će Općini Konavle taj novac svakako dobro doći te da ga planiraju ulagati u razvoj gospodarske zone, kao i komunalne infrastukture.

Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) u srijedu je nevjerodostojnom i populističkom ocijenila rang-listu bolnica Hrvatske liječničke komore (HLK) na temelju ankete u kojoj su liječnici upravljanje bolnicama prosječno ocijenili ocjenom "dovoljan".

Velik dio bolničkih ravnatelja negativno je reagirao na "pretenciozno javno prezentiranje rang-liste bolnica temeljene isključivo na subjektivnoj anketi liječnika", ističe UPUZ u reakciji na rang-listu bolnica po kvaliteti upravljanja koju je nedavno predstavio HLK.

Bolnički liječnici u anketi su najbolje ocijenili upravljanje manjim i specijalnim bolnicama. Na prvih deset mjesta rang-liste nije se uspio plasirati niti jedan KB ili KBC. Anketa je bila fokusirana na zadovoljstvo liječnika upravljanjem ustanovom u kojoj rade, a najvišu ocjenu dobila je Specijalna bolnica za plućne bolesti u Rockfellerovoj ulici u Zagrebu.

UPUZ tvrdi da je HLK predstavio rang-listu bolnica iz koje građani mogu donositi pogrešne zaključke o kvaliteti zdravstvene zaštite na svom području, što može zbuniti javnost i nanijeti štetu pojedinim zdravstvenim ustanovama, kao i čitavom zdravstvenom sustavu. Smatra da jedna ozbiljna liječnička udruga ne bi trebali izlaziti s "tako neprofesionalnim i populistički orijentiranim materijalom".

UPUZ ističe da u istoj anketi ne mogu biti kliničke, opće i specijalne bolnice, jer su njihovi uvjeti poslovanja i organizacija rada potpuno različiti. Upozorava da su zanemareni najvažniji indikatori - kvaliteta i ishodi zdravstvenih usluga, zadovoljstvo građana pruženom uslugom, financijsko poslovanje, liste čekanja i druga mjerila koja su od ključne važnosti za ocjenu kvalitete upravljanja zdravstvenom ustanovom.

"Osnovna funkcija zdravstvene ustanove, zbog koje ona postoji, pružanje je usluga građanima, a ne zadovoljstvo dijela zaposlenika", poručuje UPUZ.

Zadovoljstvo dijela djelatnika može biti samo jedan od parametara kvalitete upravljanja, ali nikako ključan i presudan indikator na temelju kojega bi se radila i predstavila rang-lista kvalitete upravljanja i uvjeta rada zdravstvenih ustanova, poručuje udruga poslodavaca.

Južni

Zbog implementacije novog programskog rješenja od 2. do 13. siječnja blagajna Vodovoda Dubrovnik neće raditi s potrošačima. Korisnici naših usluga svoje račune za vodne usluge moći će i dalje plaćati putem internet bankarstva ili u poslovnicama FINE i na drugim mjestima predviđenim za plaćanje računa.

Nakon tog perioda blagajna će nastaviti raditi po uobičajenom rasporedu – radnim danima od 7 do 14 sati.

Vodovod Dubrovnik