Kao preduvjet izgradnji Sportskoj dvorani u Gospinu polju Gradsko vijeće usvojilo je izmjene i dopune GUP-a i PPU-a te DPU-a Sportsko – rekreacijskog parka Gospino polje, a s ciljem izgradnje dvorane.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić podsjetio je na obećanje koje je dao prije nekoliko mjeseci.

- Ako Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. bude u Dubrovniku ja plaćam večeru svim vijećnicima, ali podržat ću ove izmjene jer Dubrovniku treba dvorana. - rekao je Vlahušić, kojemu je aktualni gradonačelnik uzvratio kako je dobro vjerovati.

- Dobro je vjerovati, vjerujte radim na tome i blizu sam rješenja. Bez ciljeva nema vjerovanja. - kazao je Franković.

Hoće li se iduće rukometno prvenstvo igrati u Dubrovniku u novoj dvorani Franković nije komentirao, ali je istaknuo kako će Dubrovnik dobiti novu dvoranu.

- Ako se sve dogodi kako je planirano, grad će imati dvoranski kompleks na ponos svih nas. - rekao je Franković.

nm

Nakon provedenog javnog poziva koji je trajao od 17. rujna do 2. studenoga 2022. godine za dodjelu u najam 26 stanova u Mokošici, Povjerenstvo za provjeru administrativne ispravnosti pristupilo je otvaranju i pregledu zahtjeva te uputilo administrativno ispravne zahtjeve Povjerenstvu za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova koje je zaprimljene zahtjeve bodovalo.
 
Podnositeljima zahtjeva i ovog puta omogućen je uvid u dokumentaciju nakon čega je, sukladno Odluci, Povjerenstvo za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova utvrdilo prijedlog Liste reda prvenstva (OVDJE).
 
Podnositelj zahtjeva ima pravo prigovora na utvrđeni redoslijed u prijedlogu Liste reda prvenstva kao i na neuvrštavanje na prijedlog Liste reda prvenstva u roku od 8 (osam) dana od dana objave 27. prosinca 2022. godine, iste na internetskim stranicama i oglasnoj ploči Grada Dubrovnika.
 
Prigovor se podnosi Povjerenstvu za rješavanje prigovora u pisanom obliku i predaje neposredno u pisarnicu Grada Dubrovnika na adresu: Gundulićeva poljana 10, 20000 Dubrovnik ili šalje preporučeno poštom na adresu: Grad Dubrovnik, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik. 
 
Nakon što Povjerenstvo za rješavanje prigovora odluči o prigovorima, na prijedlog Povjerenstva za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova Gradonačelnik utvrđuje Konačnu listu reda prvenstva.
 
Podsjetimo, od 26 nekretnina koji se dodjeljuju u najam, deset stanova je iz kategorije 1 – jednosoban stan za mladu osobu ili mladu obitelj do dva člana, sedam stanova iz kategorije 2 je jednoipolsobno i dvosobno namijenjenih za obitelj od tri do četiri člana, dok je ukupno devet dvoipolsobnih stanova  iz kategorije 3 namijenjeno obiteljima od pet i više članova.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Općina Župa dubrovačka u idućoj godini samo za javnu rasvjetu platit će električnu energiju u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Prema riječima načelnika Silvija Nardellija, ugovor još nije potpisan, ali su to podaci iz ponude, a što predstavlja veliki financijski izdatak za općinski proračun.

- Takva poskupljenja su ne samo u Župi dubrovačkoj, već i za sve jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske. Nadam se da ćemo putem Hrvatske zajednice općina postići neko zajedničko rješenje i prema tome da bude formirana i cijena. - nada se Nardelli, naglašavajući kako je 4,5 milijuna kuna uistinu preveliki izdatak za općinski proračun i to samo vanjsku rasvjetu.

- U taj iznos nije uključena električna energija za vrtić i općinsku zgradu. - dodao je.

Inače, u 2021. godini Općina Župa dubrovačka je za javnu rasvjetu platila 750 tisuća kuna, da bi se taj iznos u ovoj godini uduplao i iznosi 1,5 milijuna kuna.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u Studentskom domu u Dubrovniku ugovore za dodjelu stipendija darovitim učenicima i studentima te učenicima i studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja.

- Imamo vrijedne i pametne mlade ljude koje svojim radom i rezultatima zaslužuju ove stipendije. Iznosi za studente su tisuću kuna mjesečno, a za učenike šest stotina kuna mjesečno. U ovogodišnjem proračunu smo predvidjeli i povećanje sredstava za stipendije za 10 posto i vjerujemo da će naši učenici i studenti nastaviti ostvarivati izvrsne rezultate. Ove školske godine mogućnost sklapanja ugovora ima 33 učenika odnosno studenata, a za tu namjenu Županija u ovoj godini izdvaja gotovo milijun kuna. Nastavlja se i stipendiranje iz prethodnih godina pa Županija trenutačno ima 104 stipendista. – rekao je župan Dobroslavić.

Potpisane su stipendije s petero darovitih učenika i sedamnaest darovitih studenata, te sa sedam učenika i četvero studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Riječ je o učenicima koji se obrazuju za zvanje kuhar i slastičar, te pet stipendija za učenike koji se obrazuju za zvanje medicinska sestra, tri studentice koje se obrazuju za doktorice medicine i jedna za magistricu psihologije. Među darovitim učenicima su učenici Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića i Gimnazije Dubrovnik, a daroviti studenti obrazuju se za doktora dentalne medicine, matematiku – smjer inženjerstvo, računarstvo, elektrotehniku, kroatistiku i lingvistiku, medicinu, farmaciju, sestrinstvo, prehrambeno inženjerstvo, arheologiju i povijest, građevinu, arhitekturu, elektroenergetiku i poslovnu ekonomiju.

Potpisivanju je nazočila i privremena pročelnica UO za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović.

dpp

Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvatilo je žalbu Općine Konavle i osigurat će sedam milijuna kuna za izgradnju dječjeg vrtića u Cavtatu. Naime, Općina Konavle s projektom izgradnje dječjeg vrtića u Cavtatu nije bila prošla na pozivu za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova, koji je proveden u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Žalili smo se na tu odluku Ministarstvu znanosti i obrazovanja pa su nam onda odobrili sedam milijuna kuna za gradnju vrtića u Cavtatu. Malo je to novca jer se procjenjuje da će nam za taj objekt trebati 30 do 40 milijuna kuna. – rekao je konavoski načelnik Božo Lasić na sjednici Općinskog vijeća dodajući kako će izgradnja vrtića ovisiti o intenzitetu gradnje buduće cavtatske osnovne škole.

Prema onom što je rečeno na sjednici, konavoska dječica i njihovi roditelji mogu se nadati izgradnji još dva vrtića i to u Čilipima i na Grudi.

- S gradnjom vrtića u Čilipima ne bismo trebali imati problema. Gradili bismo na općinskogm zemljištu i u tijeku je postupak pripreme dokumenacije za dozvole. Na Grudi još nismo precizirali gdje će biti vrtić ali vjerujem da će se urediti tamo gdje je prije bio Vatrogasni dom. - pojasnio je vijećnicima konavoski načelnik Božo Lasić.

Nakon novogodišnjih praznika trebali bi započeti radovi na uređenju igrališta u Mandaljeni. To je na sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka rekao načelnik Silvio Nardelli govoreći o kapitalnim ulaganjima. Posjetio je kako je u planu i izradnja dva igrališta i to u Čibači i Mandaljeni.

- Pri kraju je realizacija procesa odabira izvođača radova. Do kraja godine bismo trebali potpisati ugovor kako bi do odmah početkom godine mogli i započeti radovi u Mandaljeni. – pojasnio je župski načelnik.

Prema njegovim riječim igralište u Mandaljeni bi trebalo koštati 1,2 milijuna kuna, a za ono u Čibači je planirano izdvojiti milijun kuna.

Inače, projektom izgradnje igrališta trebala biti riješena i odvodnja oborinskih voda u Mandaljeni. Novo multifunkcionalno dječje i sportsko igralište površine 442 metara četvornih planira se uz prometnicu Čelopeci - Mandaljena kako bi kao mjesto okupljanja, sporta, igre i druženja građana i djece preobrazilo pripadajući okolni kontekst. Koncept novog igrališta pravokutnog oblika sastoji se od jednog košarkaškog terena za basket, površine 112 metara četvornih, sprint staze duljine 40 metara, dječjeg igrališta podijeljenog u različite manje zone te ulaznog stubišta-gledališta u izlomljenoj formi ispred kojeg se formira polivalentni otvoreni prostor za razna događanja. Sredinom igrališta ostavljena je zelena zona nepravilnog oblika namijenjena sadnji stabala. Kao element definiranja prostora koristi se i horizontalna grafika u raznim vibrantnim bojama, a završni slojevi igrališta se kombiniraju u vidu sigurnosne gume Playtop i bojanog asfalta.

Što se tiče igrališta u Čibači, Općina je otkupila zemljište i u pripremi je izvedbeni projekt. Radovi se očekuju u idućoj godini.

Osim ta dva, u pripremi je i izgradnja igrališta na Brgatu, a novac za taj projekt bi se trebao osigurati kroz rebalans proračuna za 2023. godinu.

Gradsko je vijeće Grada Dubrovnika usvojilo četvrti i posljednji rebalans proračuna za 2022. godinu, a gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je dosta vijećnika prilikom usvajanja proračuna bilo skeptično hoće li se on ostvariti.

No, umjesto o rebalansu zapravo se raspravljalo o tome jesu li srđevci nakon kotarskih izbora platili račune za oglašavanje nezavisnim listama koje su se natjecale.

- Jeste li platiti račune nezavisnim listama ili niste, to je osnovno pitanje.- rekao je Franković, kojega je Đuro Capor (SG) podsjetio je kako srđevci uvijek predlažu da se sredstva za rad političkih stranaka smanje.

- Mi zaista jesmo donijeli odluku da ćemo podržavati da se građani uključe i izađu na kotarske izbore. - rekao je Capor, kojemu je Franković ponovo postavio isto pitanje.

- Je li politička stranka SJG plaćala račune nezavisnim listama za promidžbu i marketing? Trebalo je tiskati majice, HDZ uopće nije imao kampanju, vi ste jedini bili na banerima i to je u redu. - rekao je Franković te Caporu ponovio pitanje o financiranju nezavisnih lista na kotarskim izborima.

Capor je odgovorio kako revizija u tome što je SJG platio kampanju za liste Dajmo ruke nije našla ništa sporno.

Vijećnik Nikša Selmani (SJG) istaknuo je kako se Mato Franković ne ponaša kao gradonačelnik svih građana što je naljutilo Frankovića.

- Kad ne znaš kako odgovorit na pitanje onda zamuti odgovor i prebaci ga u korner i dopusti stranci da puca iz kornera i zaboravi na postavljeno pitanje.- rekao je Franković te istaknuo kako već 35 minuta pita je li SJG s računa svoje stranke tijekom kotarskih izbora plaćao račune nezavisnim listama.

Vijećnik Capor na kraju je odgovorio na pitanje, ali ne gradonačelniku Frankoviću, nego vijećniku Krešimiru Markoviću (HS) koji je također pitao jesu li srđevci financirali kampanju nezavisne liste Dajmo ruke.

- SJG je zaista financirao kampanju Dajmo ruke i članovi SJG jesu bili na tim listama, a financirali smo i kampanje izvan Dubrovnika, poput referenduma u Puli. - rekao je Capor.

- Ako ste to napravili, napravili ste prekršaj koji je kažnjiv. Vi ste po mom grubom izračunu potrošili neki 100 – tinjak tisuća. - rekao je Franković te dodao kako srđevce ima za pitati još puno pitanja za koje će tek doći vrijeme.

Kad je u pitanju rebalans proračuna za 2022. Franković je istaknuo kako je ispravno planirao prihode za godinu na izmaku.

- Kad uzmemo planirana izvorna sredstva od 472 milijuna kuna, ostvarenje na kraju studenoga je 459 milijuna kuna, dakle preostalo je uprihodovati 13 milijuna kuna u ovom razdoblju i pokazalo se da smo ispravno planirali prihode. - kazao je Franković te dodao kako se umanjenje proračuna odnosi na kredit za javnu rasvjetu.

- Prebacujemo sredstva za iduću godinu i moramo ih umanjiti jer smo na javnoj nabavi dobili povoljniju cijenu od 6,8 milijuna kuna, a planirali smo 14 milijuna kuna za javnu rasvjetu. - rekao je Franković te dodao kako sa stanjem u proračunu i priljevom sredstava može općenito biti zadovoljan.

- Možemo i trebamo biti zadovoljni jer je uslijedio financijski oporavak i pred nama su izazovi, ali vjerujem da u idućoj godini možemo krenuti u realizaciju projekata svojim sredstvima i na takav način možemo krenuti naprijed po pitanju obnove, sanacije i uređenja brojne komunalne infrastrukture na području grada. - kazao je Franković te se osvrnuo na subvenciju Libertasu.

- Važno je reći da subvencije Libertasu ne bi bile tolike da kojim slučajem nemamo 7.500 besplatnih pokaza. Ako se netko vozi besplatno, to netko treba i platiti, a taj netko je Grad. Mi sad izdavajmo četiri milijuna kuna za Libertas jer smo se to obvezali po ugovoru. Nadstandard koji ima Dubrovnik
nema nijedan grad u Hrvatskoj, od pomoći umirovljencima do pomoći drugim kategorijama pa do najveće pomoći, a to su besplatni pokazi. Dakle, negdje oko 70 posto korisnika Libertasa vozi se besplatno, to netko treba platiti i ne mislim da to treba ukidati.- smatra Franković, kojemu je nezavisni Andro Vlahušić odgovorio kako je on zaslužan za taj nadstandard.

- Taj nadstandard koji imamo dolazi od prihoda koje niti jedan drugi grad nema, od DuPassa, zidina, agencija. Ne zaboravimo da je Libertas ove godine od DuPassa dobio pet milijuna kuna.- rekao je Vlahušić.

Kad je u pitanju Libertas, Marko Potrebica (HDZ) najavio je revidiranje prava radnika u toj gradskoj tvrtki.

- Moram najaviti da ćemo morati redvidirati materijalna prava djelatnika jer zaslužuju u inflaciji bolje financijske uvjete. - najavio je Potrebica.

U teškoj prometnoj nesreći u Opuzenu smrtno je stradala jedna osoba.

Do prometne nesreće došlo je danas oko 12:30 sati kada je vozilo dubrovačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao stariji muškarac, koji je smrtno stradao, sletjelo s magistralne ceste kod polsovne zone u Opuzenu.

dpp

Konavoski vijećnici donijeli su odluku o skupljanju komunalnog otpada koja propisuje minimalne cijene usluge. Tako će korisnici iz kategorije „kućanstvo” minimalno plaćati 65 kuna, a oni koji ne pripadaju toj kategoriji 125 kuna.

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle rečeno je i kako će se u roku od tri mjeseca nakon usvajanja ove Odluke donijeti cjenik odvoza komunalnog otpada po količini koji će se dodatno naplaćivati uz fiksni dio.

Inače, na području Konavala javnu uslugu odvoza komunalnog otpada pružaju tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle te dubrovačka Čistoća.

kšc

Od najave da će ga graditi, vlasti entiteta Republike Srpske u susjednoj BiH u protekle su dvije godine napravile puno na pripremi projekta izgradnje aerodroma kod Trebinje, točnije mjesta Taleža. Izgradnja zračne luke doduše još nije počela, ali je razminirano i otkupljeno zemljište te napravljen tzv. zoning plan koji je zapravo preduvjet realizaciji projekta jer njime se naime definiraju namjene pojedinih površina te uvjeti projektiranja i gradnje.

Dok se u susjedstvu vrše pripreme koje su preduvjet izgradnji, vlasti s hrvatske strane, konkretno Dubrovačko – neretvanske županije strahuju od negativnog utjecaja trebinjskog aerdroma na dubrovačko vodocprilište jer izvor rijeke Omble s kojeg se dubrovačko područje opskrbljuje vodom. Županijske vlasti često ističu kako je rijeka Ombla u trećoj zoni higijensko – sanitarne zaštite, no karstolog dr.sc Ivo Lučić u to nije baš siguran. Stava je naime kako se Ombla, kao i lokacija trebinjske zračne luke dijelom nalaze u drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

Da bi aerodrom Trebinje mogao imati negativan utjecaj na dubrovačko izvorište zaključili su i s Instituta za građevinarstvo IG iz Banja Luke u „Elaboratu uz prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje”.

PITANJE JE U KOJOJ SE ZONI ZAŠTITE NALAZI BUDUĆI AERODROM

Što je zona treće sanitarne zaštite objasnio je dr.sc Ivo Lučić te istaknuo kako na sliv Omble, koji je na krškom području, već djeluju određene vrste zagađenja

- Prema hrvatskom Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite u trećoj zoni zabranjeno je, uz ino, ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, svako privremeno i trajno odlaganje otpada, dok je građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih sličnih površina zabranjeno bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik. Ne znam kakva je regulativa na snazi u BiH, jer se ondje postupa prema pravilniku koji su donijele nadležne vlasti. - kaže dr. sc. Ivo Lučić.

- No, zakoni su jedno, a stvarnost drugo. Na slivu Omble se događa sve što akteri namjeravaju raditi – od septičkih jama, otpada, gradnje, što god, i to ne samo u trećoj, nego i drugoj zoni. Propisi se poštuju kad vlast ocijeni da bi se trebali poštivati i tada to ne mora biti zbog okolišnih pitanja nego mogu biti politički razlozi, kao što je vjerojatno u slučaju aerodroma; inače se teško izboriti za to. Treći problem je smisao i vjerodostojnost tih propisa uopće. Naime, mi ni pojmovno, ni u smislu regulative, ne znamo ništa o kršu i radimo s njime voluntaristički. Odredba o tzv. mikrozoniranju u trećoj zoni, koja je donesena u vrijeme ministara Bačića i Pankretića, omogućila je da se dobije dozvola za Lučino razdolje na kojem će se graditi županijski Centar za odlaganje otpada i primjer je kako se može posve obesmisliti sama ideja zaštite putem određivanja zona. - rekao je dr. sc. Ivo Lučić te dodao kako je pitanje je li budući aerodrom, baš kao i Ombla, u trećoj ili drugoj zoni sanitarne zaštite.

dr. sc. Ivo Lučić. Foto: Dora Lučić

- Upitne su mi tvrdnje da se nalazi u trećoj zoni. Prema karti koju je za potrebe Vodovoda Dubrovnik radio Energoprojekt iz Beograda 1990. godine, a istraživanja je interpretirao hidrogeološki autoritet Petar Milanović, taj bi aerodrom barem dijelom morao zahvatiti drugu zonu. Naime, prema toj karti, druga zona se proteže od sjevera, linije Kočela – Tvrdoš, do Omble na jugu, i jednako tako obuhvaća Trebinje i cijelo Popovo polje do njegovih završnih ponora. Taleža i Hum se nalaze na tom pravcu Kočela - Ombla. U jednoj drugoj karti stoji da bi taj prostor mogao biti II./III. zona, ali sama ta činjenica govori da tome treba postupiti s najvećom predostrožnosti. - navodi dr. sc. Ivo Lučić.

- Dakle, imamo pravo smatrati da je šira lokacija aerodroma dobrim dijelom u drugoj zoni. Budući da tu ima sumnji, trebamo se ravnati prema najstrožjoj varijanti, na to nas tjera i Zakon o okolišu. Gradbeno načelo Europske unije je i načelo predostrožnosti koje je ugrađeno u taj i u zakone drugih EU zemalja. Prema tome, bespredmetno je dalje razgovarati kako će za siguran okoliš sliva Omble netko napraviti ovo ili ono, kad s jedne strane postoje velike dileme oko određivanja zone, a s druge, sve što su do sada radile vlasti u tom pogledu nije nikakva preporuka za zaštitu okoliša.- kazao je Lučić te postavio pitanje.

- Je li aerodrom Trebinje štetniji projekt od izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju? Za mene ni jedan nije prihvatljiv, a nije ni potreban. Razlika je što se aerodrom nalazi nad vodonosnikom koji je jedan iznimno važan ekosistem i izvorište pitke vode jednog većeg grada, u kojem je potrošnja vode znatno veća zbog snažnog turizma, dok Lučino razdolje može ugroziti opskrbu znatno manjeg Slanog, ali je zato izložen Rezervat prirode Malostonski zaljev. Teško da i na jednoj strani možemo imati neki umirujući podatak. - rekao je.

PRI BILO KAKVOM ZAGAĐENJU U KRŠU NEMA POVRATKA

O kršu, naglasio je dr.sc. Lučić, znamo vrlo malo i odnosimo se prema njemu voluntaristički te je dodao kako je teško odgovoriti na pitanje je li uopće moguće na krškom terenu koji je propustan, graditi vodoneprepropusni platoi kako otpadne vode, nafta i sve štetne tvari ne bi utjecale u tlo i u podzemne vode.

Zaštićeni krajolik Rijeke dubrovačke s izvorom Omble. Foto: Davor Mladošić

- To nitko odgovoran ne može isključiti. Nitko ne može jamčiti da ne bi imao negativne utjecaje na Omblu i podzemne vode. To što zagovornici aerodroma tvrde da neće imati, ne znači mnogo. Odluke poput ove donose se u kancelarijama koje su zimi obično pregrijane, a ljeti jako ohlađene. Ljudi u njima misle o prirodi kao o virtualnoj stvarnosti; kao da je priroda na dugme i uvijek po kontrolom. Tko bi zadržao zagađivače pod kontrolom u potresu magnitude 7 stupnjeva po Richteru? Vjerujete li im da bi to mogli? Oni također ne daju pišljiva boba za velike promjene u okolišu, koje već sada pokazuju da to nije ta priroda, da su povećani udari oborina, jačina suša, itd. Sve će to još više otežavati zadatak zaštite okoliša kod gradnje takvih objekata, o čemu, oni, naravno, ne razmišljaju. - veli dr. sc. Ivo Lučić.

- Kad jednom neka zagađujuća otopina uđe u podzemlje, tko će ju i kako zaustaviti da ne dođe do samog izvora i otkuda oni znaju što će se s njome dogoditi kad nitko nije ispitao podzemlje niti ga može na takav način ispitati. Mogu samo podsjetiti kako mala količina zagađivala može onečistiti veliku količinu vode i da to može činiti dugo vremena. Stručnjaci u Sloveniji su u podzemlju pronašli tragove trasera starijeg od deset godina. Dakle, bilo kakvom zagađenju u kršu - nema povratka! Glupo je prihvatiti kako su jamci takvih zahvata u prostoru vlasti jer ni u nas ni preko granice nema vlasti koje su odgovorne poput, primjerice, nordijskih vlasti. Ovdje vlasti nemaju baš nekog kredibiliteta. - kazao je Lučić te naglasio kako vlasti u Hrvatskoj, a ni u BiH, ne postupaju različito kad su u pitanju projekti opasni po okoliš.

ZONA ZAŠTITE NA GRABOVICI FALSIFIKAT?

- U pogledu upravljanja okolišem nema velike razlike. Na svim ključnim zahvatima takve vrste, spomenimo odlagalište Grabovicu i Lučino razdolje, dubrovačke i županijske vlasti su postupale slično, kao što sada i uvijek postupaju u Trebinju. Naime, Grabovica je u drugoj zoni, ali su podaci u takozvanoj studiji za određenje zona falsificirani. - tvrdi dr. sc. Ivo Lučić .

- Hidrogeolog koji je radio na studiji je dao ocjenu da je Grabovica u drugoj zoni Omble, a nakon što su se vlasti tome usprotivile, on je dao ostavku. Firma koja je radila studiju je otišla u stečaj, a netko je u studiju unio da se ne radi o drugoj zoni. U studiji za Lučino razdolje, na strani 9. stoji da je na bazi istražnih radova utvrđeno da prema Pravilniku lokacija Grabovica pripada u drugu zonu sanitarne zaštite te da nije prihvatljiva za odlagalište otpada. A Grabovica je dobila dozvolu za produženje rada. Sad imamo situaciju da je firma koja je dobila gradnju zahvata u Lučinu razdolju ušla u predstečajnu nagodbu, što nije baš preporuka da će se posao napraviti kako treba. Pojam krša je inače u općoj javnosti nešto pežorativno. Napravite pretragu po riječi krš, pa će vam izbaciti najviše događaje vezanih za prometne nesreće i neke druge nepopravljive štete. Npr. „Krš i lom na Kantafigu“. U Hrvatskoj ne postoji ni jedan zakon koji se bavi posebno kršem, iako krš prekriva više od polovice Hrvatske i čuva više 80 posto podzemnih voda, te predstavlja najosjetljivije ekosisteme i središte je biodiverziteta u svjetskim razmjerima. Čak ni Zavod za zaštitu prirode nema ni jednu organizacijsku jedinicu koja se kompleksno bavi kršem. Pitanje je uopće što mi štitimo i kakva je naša ideja vrijednosti prirode. Zašto je Mljet nacionalni park ili Plitvička jezera ili Kornati, a nije Ombla koja je vjerojatno najveća prirodna vrijednost Hrvatske, i zajedno s cijelim kompleksom završnog toka Trebišnjice, i njegova podzemnog spajanja s morem, ima univerzalnu važnost. - kazao je Lučić.

ZNANJE SE BAGATELIZIRA

Odgovorio je i na pitanje zašto je većina hrvatskih znanstvenika i stručnjaka nezainteresirana za štetne projekte u dubrovačkom zaleđu.

- Teško je reći, vjerojatno ima puno uzroka, ali vjerujem da je na prvom mjestu neznanje. Ono je dvojako, u širim krugovima se radi o klasičnom neznanju, tj. odsutnosti podataka, a u stručnim o iscjepkanom, invalidnom znanju, koje je odvojeno od humanističkog poslanja. Teško je u ranijim civilizacijama naći primjere da se znanje tako bagateliziralo kao danas. - navodi dr. sc. Ivo Lučić.

- Ono što se znalo, cijenilo se i primjenjivalo. Danas će imaoc znanja predati to znanje nekome za zahvate poput ovih o kojima pričamo, i neće ga biti briga što je ono i falsificirano i zloupotrebljeno protiv javnog dobra i smisla znanosti. Takva (ne)znanja omogućuju da se donose zakoni i načela koja smo preuzeli od EU, koja su nesumnjivo vrlo napredna, a da zapravo ostaju mrtvo slovo na papiru. I kad se koriste ta načela, radi se o nekom pukom marketingu. Primjerice, okvirna direktiva o vodama kaže da se sva
vodna tijela trebaju vratiti u približno prirodno stanje, a kod nas ta vodna tijela degradiraju novim zahvatima. U medijima uništavači prirode, čak i oni koji imaju otežan pristup javnosti, u javnim medijima sponzoriraju programe i tako se lažno predstavljaju kao prijatelji prirode. U obrazovnom sustavu više je poticaja mladima za aktivnu zaštitu okoliša dala jedna švedska tinejdžerica, nego stotine nastavnika i profesora. U javnim raspravama o problemima obrazovanja se ne traži da učenici i studenti budu dobri i istinoljubivi graditelji zajednice, nego da budu ono što traži tržište. Sve dodatno osnažuju političari iz odlučujućih grupa, koji nadmeno donose odluke kako bi pokazali samovolju i da su oni gazde. Ali u temelju je ipak jedno veliko neznanje o važnosti i ranjivosti okoliša. - zaključio je karstolog dr.sc. Ivo Lučić.

U nastavku teme: Gdje je pogriješila vlast u Dubrovniku...

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.

Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na Dan državnosti.

Prethodno, državna Komisija za novac odlučila je krajem kolovoza 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica. Za krunu je proveden natječaj i odabrano rješenje, ali je naknadno, u srpnju 1993., nakon prijedloga deset zastupnika, Sabor donio odluku da će se hrvatski novac zvati - kuna. Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim povijesnim nasljeđem Nezavisne Države Hrvatske. Povjesničari kažu da je odluku naložio predsjednik Franjo Tuđman nakon poticaja člana komisije i numizmatičara Dalibora Brozovića.

Za izgled papirnatog novca odabrano je rješenje Miroslava Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, a za kovani novac prijedlog Kuzme Kovačića.

Papirnati novac u osam apoena tiskan je u minhenskoj tvrtki Giesecke & Devrient GmbH, a kasnije i Osterreichische Banknoten iz Beča, a kovani novac u devet apoena u Hrvatskom novčarskom zavodu.

Papirnate kune su zapravo po sastavu 100 posto pamuk. Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena od aluminija s vrlo malo magnezija.

Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše, pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada novčanica u vrijednosti 104,5 milijarde kuna.

Najviše je tiskano apoena od 200 kuna, pa 100 kuna i na kraju 10 kuna. Posljednjih godina najviše su u upotrebi bile novčanice od 200 kuna, pa od 10 kuna. One su dizajnerski ostale iste, ali su dobivale nove zaštitne niti.

- Međutim, novčanice od 500 i 1000 kuna nisu se mijenjale od 1994. godine. Za tim novčanicama visoke vrijednosti na tržištu nije bilo tolike potrebe. Tek se pokazala unazad 15 godina kad se standard poboljšao. - kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.

Inače, proteklih 11 godina količina novca u opticaju se udvostručila i u novije vrijeme dosegla je razinu između 41 i 42 milijarde kune. Mavriček kaže da su na to utjecali povećanje standarda i kumulirana inflacija.

- Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna. To je posljedica inflacije. Pokazuje da se gotovi novac koji je spremljen kod kuće kao pričuva počeo trošiti, ali i pad potražnje zbog promjene u eure. - objašnjava Mavriček.

On napominje i kontradikciju da su pri tome kartice sve više u upotrebi. Polovica svih transakcija obavi se gotovim novcem, a polovica karticama, premda se gotovinsko plaćanje u trgovinama održalo na 72 posto svih gotovinskih transakcija, kaže on.

U HNB-u kažu da je broj krivotvorenih kuna relativno mali, znatno manji od krivotvorenja eura. Najviše su se krivotvorili apoeni od 200 kuna, oko stotinu godišnje. Primjerice, 2019. krivotvoreno je ukupno 506 komada novčanica, 2020. godine 157 komada, a 2021. godine 198 komada novčanica kuna.

- 2019. krivotvoreno je 4280 komada novčanica eura, 2020. godine 237, a 2021.godine 228 komada novčanica. Krivotvoreni novac je direktna šteta onoga tko je primio takvu novčanicu. - napominje Tihomir Mavriček.

Ukupno je otkovano približno tri milijarde komada kovanog novca ili oko 10 tisuća tona. Očekuje se da će vratiti oko 35 posto kovanica. Veći apoeni će biti vraćeni u iznad 80 posto ili 5200 tona, što je teško kao 124 nova zagrebačka tramvaja, kaže Mavriček.

Gotovinski ciklus novca u HNB kreće od planiranja potreba za novčanicama i kovanicama za sljedeću godinu. Ovisi o brojnim čimbenicima kao što su inflacija, predviđene stope rasta i sl. Potom HNB naručuje novac u tiskarama i mjestima gdje se kune i lipe kuju. Iz trezora HNB otprema se kamionima u pratnji specijalaca u osam gotovinskih centara u Hrvatskoj. Banke se iz tih centara opskrbljuju se gotovim novcem, dnevno planirajući svoje potrebe ovisno o najavama klijenata i o potrebi bankomatske mreže.

Povlačenje viškova kune počelo je u rujnu. Tada se obično nakon svake turističke sezone povlače viškovi kuna u trezore. Povlačenje je ove godine povećano. Kuna će se povlačiti postepeno i novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri godine. Nakon prve godine zamjena kovanica će se moći obaviti bez naknade isključivo u HNB-u.

Zbog negativnih okolišnih razloga, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Radi se o ogromnoj masi materijala. Kad bi novčanice koje ćemo povući, njih oko 500 milijuna komada, posložili jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta, prispodobljuje izvršni direktor gotovinskog sektora. Također, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodat će se kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe.

Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura, objašnjava Mavriček.

Papirnate novčanice eura imaju jedinstvene motive, a kovanice pored jedinstvene strane, na poleđini imaju nacionalne motive.

Na hrvatskim apoenima od jednog, dva i pet centi nalazi se napis HR na glagoljici, na 10, 20 i 50 centi je lik Nikole Tesle, a na dva eura mapa Hrvatske. Lik Nikole Tesle predložen je na javnom savjetovanju i za njega je glasalo 11 tisuća građana, te je istisnuo prijedlog motiva Dubrovnika.

No, kuna ipak neće posve otići u povijest. Lik toga malog ali vrlo agresivnog predatora, čija su se krzna nekada koristila za plaćanje danka, ostat će otisnut na kovanici od jednog eura. 

Južni / Ivo Lučić (Hina)

Konavoski vijećnici donijeli su odluku o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Općine Konavle.

Područje privremene zabrane izvođenja građevinskih radova je područje Općine Konavle koje obuhvaća dvije zone. U prvoj zoni su područja Cavtata, Zvekovice, Oboda, Čilipa, Močića i Molunta, a u drugoj ostala područja Općine Konavle.

Prema odluci, privremena zabrana izvođenja građevinskih radova za 1. zonu primjenjuje se u potpunosti od 1. lipnja do 15. rujna 2023. godine.

U drugoj zoni radovi se u tom razdoblju mogu izvoditi samo radnim danom od 9 do 14 sati. Zabrana vrijedi 24 sata za neradne dane i državne praznike.

Inače, ovom odlukom su obuhvaćeni zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine.

kšc