Ljubljena braćo i sestre, miljenici Božji!

„Recite preplašenim srcima: 'Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, […] on sam hita da nas spasi!“ (Iz 35, 4). On hita kako bi nam darovao sebe i svojom prisutnošću obasjao naše tmine. „Svjetlost je došla na svijet“ (Iv 3, 19) i želi svojim svjetlom obasjati sve ljude bez razlike. Svojim rođenjem i dolaskom na ovaj svijet Krist Isus ulazi u ljudsku stvarnost i prihvaća je, jer i za njega nije bilo mjesta u betlehemskom svratištu (usp. Lk 2, 7).

Bog koji ljubi svakoga čovjeka stoji na vratima i kuca, želi ući u našu ljudsku stvarnost. Jesu li naša ljudska srca sposobna primiti ga, biti svratišta međusobnog prihvaćanja, suosjećanja za patnju drugoga, ljubavi i brige za bližnjega, stranca i pridošlicu, siromaha i beskućnika, gladnoga i žednoga, oboljeloga i onoga u tamnici (usp. Mt 25, 31-46), odbačene i one na rubu društva, bližnjega u bilo kojoj potrebi i teškoći života, za svakoga čovjeka današnjice?

Otvorimo svoja srca i upitajmo se ovoga Božića ima li mjesta u njima za one najslabije među nama. Upravo u njima nam Bog dolazi, da nas pohodi, da ga zagrlimo, prihvatimo, ljubimo srcem i djelima… Bog nam je blizu, on je Emanuel – Bog s nama, trajno s nama i među nama. Ne bojmo se otvoriti svoje oči i nadasve oči srca kako bismo neprestano i posvuda prepoznavali Božju prisutnost i blizinu u našim slabim i ranjivim bližnjima. Nemojmo dopustiti da Bog nema gdje doći, da nam se i po našoj braći i sestrama, ne može približiti, doći među nas i ostati s nama.

Ne zaboravimo, braćo i sestre, da je svatko Božji miljenik, jer on svakom jednako dolazi, želi se roditi u svakom ljudskom srcu, donijeti mu spasenje. Sin Božji svojim utjelovljenjem na neki način sjedinio se sa svakim čovjekom (usp. GS, 22). Bog dolazi i zaodijeva se našom ljudskom krhkošću jer želi doista postati čovjekom, biti nam suputnik i supatnik u našim slabostima, u svemu nam jednak, osim u grijehu (usp. Heb 4, 15). Bog nam u Kristu koji uzima našu ljudsku narav, daruje milost sudjelovanja u samom Božjem životu u kojem postajemo dionici njegove božanske naravi. Svojim utjelovljenjem Krist Isus uklanja sve prepreke između Boga i čovjeka (usp. 1 Tim 2, 5).

Neka i po nama ovaj svijet postane ljudskije i gostoljubivije mjesto spremno prihvatiti ranjivost drugoga, pomoći u prevladavanju prepreka i kulture odbacivanje te ostvarivanju istinske kulture milosrđa i ljubavi. Tada ćemo moći reći: Dobro došao, Isuse, u ovaj svijet, u moj život! Dobro došao u svim ljudskim stvarnostima, u radosti i žalosti, u zdravlju i bolesti, u jakima i slabima. Dobro došao u ljudskost svake osobe. Dobro došao u našu Crkvu koja želi biti dom za svakoga, naš zajednički dom, nova obitelj u kojoj prihvaćamo jedni druge i u kojoj se svi darujemo jedni drugima u međusobnom služenju i ljubavi.

Ljubljena braćo i sestre, neka Krist koji je mir naš (usp. Ef 2, 14), donese mir, ljubav i radost u svako ljudsko srce kako bismo i mi, po Kristu koji nas svakodnevno iznenađuje svojim dolaskom uprisutnjujući se među nama u svakom čovjeku, mogli postajati njegovi istinski nasljedovatelji, nositelji mira u ovaj nemirni svijet, svjedoci Božje ljubavi i milosrđa, prihvaćanja i radosti darivanja bližnjemu.

Božić nije ništa drugo doli Božje darivanje čovjeku. Budimo i mi dar jedni drugima.

Čestit Božić vjernicima Dubrovačke biskupije i svim ljudima dobre volje.

+ Roko Glasnović, dubrovački biskup

Sukladno rezultatu ankete provedene među stanovicima Ulice žrtava s Dakse, rekonstrukcija njihove Ulice neće se raditi na način na koji je predlagao investitor,odnosno neće se za potrebe kolnog prilaza ukloniti park kako bi se napravila jednosmjerna cesta. Na Gradsko vijeće tako neće biti stavljen ni Prijedlog odluke kojim bi se investitoru omogućila rekonstrukcija Ulice žrtava s Dakse. Grad Dubrpvnik umirpvljenicima je podijelo Božićnice, a u dubrovačkom centru za mlade dodijeljene su godišnje volonterske nagrade.

VOX POPULI; STANOVNICI ULICE ŽRTAVA S DAKSE NE ŽELE REKONSTRUKCIJU ULICE KAKO JE PREDLOŽENO

Nakon što je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj omogućio sugrađanima da putem sustava e-građani sudjeluju u anketi za pitanja koja se direktno odnose na određenu problematiku, kao prvo komunalno pitanje iz gradske uprave postavili su pitanje stanovnicima Ulice žrtava s Dakse o tome jesu li suglasni s rekonstrukcijom njihove Ulice prema predloženom projektnom rješenju. Anketi su se odazvala ukupno 24 stanara Ulice žrtva s Dakse od kojih se većina izjasnila kako ne podržavaju navedeni prijedlog.

U gradskoj upravi odlučili su kako nakon provedene ankete neće na Gradsko vijeće stavljati Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitoru Anna Navi d.o.o. na iskazanu namjeru financiranja troškova rekonstrukcije dijela Ulice žrtava s Dakse i parka s javnim parkiralištem te davanju suglasnosti na tekst Ugovora o načinu financiranja troškova rekonstrukcije“.

Gradonačelnik Mato Franković uputio je zahvalu sugrađanima koji su sudjelovali u ovom anketnom upitniku.

„Drago mi je što smo „probili led“ i pokazali kako naši sugrađani jednostavno mogu sudjelovati i donositi odluke o određenim komunalnim pitanjima koji neposredno imaju utjecaj na njihovu kvalitetu života. Siguran sam da ćemo upravo kroz ovakav sustav anketnih pitanja i dalje moći s našim sugrađanima imati direktan dijalog i kako ćemo upravo na ovaj način uvijek moći u kratkom vremenu i direktno osjetiti bilo građana“ - naveo je gradonačelnik.

GRAD DUBROVNIK UMIROVLJENICIMA ISPLATIO BOŽIĆNICE

Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovinu - božićnicu sugrađanima umirovljenicima koji ovo pravo ostvaruju u sklopu Mjera socijalnog programa. Za 946 dubrovačkih umirovljenika ukupno je isplaćeno 242.100,00 kuna.

Umirovljenicima koji primaju mirovine od 1.801 do 2.000 kuna dva puta godišnje (Uskrs i Božić) isplaćuje se dodatak od 400 kuna. Onim umirovljenicima čije mirovine iznose od 2.001 do 2.200 kuna dva puta godišnje isplaćuje se dodatak od 300 kuna, dok umirovljenici s mirovina u razred 2.201 do 2.500 kuna dva puta godišnje primaju 200 kuna.

Božićnica je prethodno isplaćena i za korisnike četiri ustanove. Domu za stare i nemoćne „Domus Christi“, Domu za starije „Dubrovnik“, Domu za djecu „Maslina“ i Centru za rehabilitaciju Josipovac prigodno je isplaćeno po 20 tisuća kuna.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ NAZOČIO 75. OBLJETNICI TURISTIČKO – UGOSTITELJSKE ŠKOLE DUBROVNIK

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković nazočio je svečanoj proslavi 75. obljetnice Turističke i ugostiteljske škola Dubrovnik te je u prigodnom obraćanju naglasio važnost obrazovanja kvalitetnih turističkih kadrova.

- Povodom svečane proslave ovog velikog jubileja prije svega želim uputiti zahvale svim ravnateljima, nastavnom osoblju i ostalim djelatnicima koji su u ovoj školi ostavili trag dajući uvijek najbolje od sebe sa željom i jasnim ciljem, a to je da svaki učenik prepozna vlastite sposobnosti, bude kompetentan na tržištu rada i stekne odgovornost u učenju. O vašim rezultatima svjedoče i brojna međunarodna priznanja, po čemu ste uzor drugim školama. U daljnjem strateškom promišljanju naše glavne privredne grane trebamo i trebat ćemo pomoć stručnog i obrazovnog kadra. Iz tog razloga važna je simbioza i kvalitetna suradnja s obrazovnim institucijama koje školuju buduće stručnjake u području turizma, ugostiteljstva i gastronomije. Svi vi, ravnatelji, profesori, stručnjaci koji bivšim i sadašnjim učenicima prenosite znanje i vještine koje će im poslužiti u njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, važan ste i nezamjenjiv kotačić u životu dubrovačkog turizma. - rekao je gradonačelnik.

Iskazao je zadovoljstvo činjenicom kako je u njegovom mandatu potpisan ugovor za projekt vrijednog kompleksa Vila Čingrije ustupljenog za potrebe razvoja centra kompetentnosti, uz pomoć kojeg će ovaj kraj podignuti konkurentnost usluge u turizmu i ugostiteljstvu.

Bit će to prostor od javnog i obrazovnog interesa koji će u budućnosti generirati najbolje stručnjake i radnike, koji će vjerujem dati Dubrovniku snažan impuls u kontekstu unapređenja turističkih inovacija i trendova. - kazao je gradonačelnik Franković.

Ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Antun Perušina zahvalio se svim djelatnicima škole, školskog odbora, svojim prethodnicima, umirovljenim djelatnicima te bivšim i sadašnjim učenicima koji su svoje znanje, trud i ljubav utkali u razvoj ove ustanove.

- Bez zadrške možemo reći kako smo stvarali ne samo dubrovački, nego i hrvatski turizam. Potrebno je u ovoj prilici podsjetiti na mogućnosti koje obrazovna djelatnost može pružiti društvu i mladima. Odmah nakon Domovinskog rata naši nastavnici trajnim su angažmanom stvarali nove programe, organizirali natjecanja i sudjelovali u kreiranju prosvjetne politike djelujući uvijek s ciljem promocije škole i struke. Na tom tragu, trudimo se nastaviti ulagati u znanje, želimo modernizirati sustav obrazovanja uskladiti ga sa svjetskim turističkim i ugostiteljskim trendovima. Ova se škola kontinuirano povezuje sa gospodarstvom, o čemu bitno ovisi kakvoća kadrova u ovom sektoru i poticaj usmjeren prema cjeloživotnom učenju. Uspostavom Vile Čingrije škola će opet dobiti vlastite prostore kroz koje će biti direktno povezana s tržištem rada, stvarajući pritom kvalitetne uvjete i pretpostavke za naše učenike.- kazao je Perušina.

U CENTRU ZA MLADE DUBROVNIK DODIJELJENE GODIŠNJE VOLONTERSKE NAGRADE

U Centru za mlade Dubrovnik dodijeljene su godišnje volonterske nagrade, koje već tradicionalno dodjeljuje Volonterski centar Dubrovnik.
Dodjela godišnjih volonterskih nagrada ima za cilj promociju volonterstva kao poželjne društvene vrijednosti kroz vrjednovanje doprinosa pojedinaca i organizacija, koji ulažu svoje vrijeme, trud, vještine i znanje u razvoj naše zajednice i tako svojim nesebičnim djelima mijenjaju svijet nabolje.

Nagrade su dodijeljene u tri kategorije: volonter godine, koordinator volontera i organizator volontiranja.

Nagradu za volontera godine dobio je Niko Violić, predsjednik Lige za borbu protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet za dugogodišnji nesebičan rad na pomoći potrebitima. Njegovu predanost volontiranju i humanitarnom radu prepoznao je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Nagradu za koordinatora volontera dobio je Dubrovčanin Sven Krile, hrvatski branitelj, profesor i programer te koordinator volontera u udruzi Bonsai. Ključan je sudionik u ostvarivanju suradnje sa Športskim savezom osoba s invaliditetom grada Splita, koji je kroz projekt “Promocija športa osoba s invaliditetom u gradu Dubrovniku”, uz potporu Grada Dubrovnika, prikazao mogućnosti bavljenja športom za osobe s invaliditetom. 

Nagradu za organizatora volontiranja dobila je Liga protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet, koja je krajem listopada proslavila dvadeset godina svoga djelovanja. Udruga broji preko 5000 članova i ima 10 ogranaka na Pelješcu, Mljetu, Lastovu i Korčuli.

Događaj je financiran sredstvima iz proračuna Grada Dubrovnika kroz projekt Centar za mlade Dubrovnik, koji kreiranjem edukativnih, zabavnih, participativnih i psihosocijalnih sadržaja te uređenjem prostora i unaprjeđenjem civilno-javnog partnerstva jača infrastrukturu i prilike za mlade u Dubrovniku.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dvojica mladića, od kojih je jedan maloljetnik, a drugi 21-godišnjak, sumnjiče se za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 21-godišnjak od svibnja do studenoga ove godine na području Dubrovnika i Cavtata u više navrata četvorici maloljetnih osoba prodavao marihuanu i halucinogene gljive, a jednog od njih je poticao da pronađe kupca za prodaju veće količine marihuane.

Pretragom stana kojeg koristi pronađena je, i uz potvrdu oduzeta, mrvilica i staklenka s tragovima marihuane.

Maloljetnik se sumnjiči da je u istom vremenskom razdoblju, također na području Dubrovnika i Cavtata, u najmanje 15 navrata većem broju maloljetnih osoba prodavao amfetamin, ecstasy i marihuanu.

Osim toga, kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno kako je spomenuti maloljetnik većem boju osoba starosti 15, 16 i 17 godina davao na trošenje marihuanu, amfetamin i ecstasy.

Pretragom stana kojeg koristi od maloljetnika je oduzeta manja količina marihuane, halucinogenih gljiva i ecstasy. Osumnjičeni dvojac je, uz kaznene prijave, predan pritvorskom nadzorniku.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom blagdana Božića. Čestitku prenosimo u cijelosti.

Poštovani sugrađani, dolazi nam još jedan Božić, naš najljepši i najradosniji blagdan.

Božić nam donosi novo svjetlo, novu nadu, optimizam i novo samopouzdanje. Ovaj veliki blagdan upućuje nas na zajedništvo, na duhovnost, na dobrotu, na mir.

Želim vam, dragi sugrađani, da božićne blagdane provedete u miru i zadovoljstvu s vašim najmilijima.

Sretan vam i blagoslovljen Božić.

Vaš župan Nikola Dobroslavić

Nakon što je uoči posljednje ovogodišnje sjednice Gradskog vijeća dobio prijedlog rebalansa proračuna za 2022. , nezavisni vijećnik Andro Vlahušić uputio je priopćenje za javnost u kojem navodi kako se prijedlogom rebalansa predviđaju prihodi proračuna od 500 milijuna kuna dok ostaje nejasno kako će u posljednjih sedam dana godine na izmaku Grad Dubrovnik uprihodovati i platiti još 70 milijuna kuna, ako se uzme u obzir da je od početka godine do danas Grad platio 433 milijuna kuna računa, ostatak Vlahušićeva priopćenja prenosimo u cijelosti.

„Na rashodovnoj strani za plaće će se izdvojiti 230 milijuna kuna, za kredite 42 milijuna kuna, za protokol i informiranje 6,2 milijuna kuna. Svjedoci smo kako u dobroj turističkoj godini nismo imali novaca za ozbiljnije investicije. Inflacija je značajno osiromašila sve skupine građana, posebno umirovljenike i osobe s niskim primanjima. Cijene hrane poskupile su više od 20 posto, a prijevoza znatno više. Subvencije cestarina, kao i Zračni most ostaju uspomene na nekada bolja vremena. Obaveze grada prema komunalnim društvima, kao što su Čistoća i Libertas, nismo ispunili u dovoljnoj mjeri i na vrijeme.

Stanje dugova, jamstava, obveza prema Vladi i Ministarstvu financija nisu navedeni. Ne znamo kolika je ukupna zaduženost grada koja je lani iznosila 30 posto u odnosu na izvorni proračun. Dubrovnik ima kreditne obveze nešto manje od pola miljarde kuna, te je najzaduženiji grad u Hrvatskoj pa se izbjegava prikazivanje istinitih podataka.

Nakon poreza, najveći prihod proračuna za tekuću godinu dolazi od ulaznica za zidine, Dupassa, Revelina, Žičare, te zaustavljanja autobusa na Pilama, od čega je u proračun uplaćeno 127 milijuna kuna. Svaka četvrta kuna ili 25 posto proračuna grada došlo je od originalnih i jedinstvenih dubrovačkih prihoda, kojih nema nijedan drugi grad u Hrvatskoj, prihoda koji nisu postojali prije 20 godina, prihoda koji su izboreni kreativnošću, hrabrošću, odgovornošću, ustrajnosti i koji su postali javno dobro, Lex Vlahušić prihoda nastalih usprkos političkom progonu od ljudi i stranaka kojima je smetao bogat i uspješan Dubrovnik prihoda koji grad već godinama financijski drže malo iznad vode.

Prijedlog rebalansa proračuna omogućuje zanimljive usporedbe. Grad Dubrovnik će od taxi koncesija ove godine uprihodovati samo 87 tisuća kuna. Tisuću i više taxi vozila na ulicama grada uplatilo je ove godine 87 tisuća kuna ili 1 500 puta manje nego što je ove godine uplaćeno od Lex Vlahušić prihoda.

Za 127 milijuna kuna moglo se jednokratno i gotovinom kupiti 145 stanova kao onih u Mokošici, koji bi postali gradski stanovi namijenjeni najmu potrebitima po povoljnoj cijeni, koji bi riješili najveći gradski problem, jeftino i sigurno stanovanje za mlade obitelji i podstanare.

Iznos koji je ove godine uplaćen u gradski proračun, mali je dio onoga što će se narednih godina uplaćivati. Za par godina prihodi od Dubrovnikpassa, Zidina, Revelina, Žičare, Pila iznositi će polovicu svih sredstava koja se uplate u proračun -jedinstvenih, neponovljivih i trajnih prihoda, koji nisu nastali uzimanjem kuna ili eura od građana Dubrovnika. Sav novac biti će prikupljen od turista koji plaćaju pametno i odgovorno upravljanje dubrovačkom imovinom.” - naveo je u priopćenju nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp

Vijećnica Jele Butijer Gleđ (HSS) na sjednici konavoskog Općinskog vijeća iznijela je prijedlog da se pojedine ulice u Cavtatu preimenuju po zaslužnim ženama iz Konavala.

- Mislim da imamo dvije, rekla bih diskutabilne ulice po pitanju čašćenja, a to su Vuličevićevićeva i Zorina, pa bismo njih mogli promijeniti. Predlažem da se te ulice nazovu po Jelki Miš i Mariji Bogišić Poh. - kazala je Jele Butir Gleđ.

Ističući kako je to dobar prijedlog te da ga on osobno podržava, načelnik Općine Konavle Božo Lasić je rekao to treba predati na rješavanje na Povjerenstvo za imenovanje ulica i trgova.

kšc

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika putem ugovornog izvođača proveo je radove na obnovi ograde i ogradne konstrukcije na sportskom terenu OŠ Lapad.

Radovi su uključivali skidanje i zamjenu oštećenog pletiva ukupne površine 780 metara kvadratnih, popravak i zamjenu 320 metara ogradnih cijevi te bojanje cjelokupne ogradne konstrukcije.

Također, u konstrukciju iza golova ugrađene su sajle od nehrđajućeg čelika radi dodatnog učvršćenja žičanog pletiva te su obojane obje košarkaške konstrukcije i oba gola na koje su postavljene nove mrežice.

Vrijednost ove investicije u školsku sportsku infrastrukturu iznosi 136 tisuća kuna.

dpp

Ovog četvrtka u večernjim satima na klizalištu u Uvali Lapad, postavljenog u sklopu 9. Dubrovačkog zimskog festivala, počinjena je značajna šteta od strane nepoznatih počinitelja. Naime, danas je utvrđeno kako je razbijen glavni ventil cijevi glikola zbog čega je došlo do curenja nekoliko stotina litara glikola, neophodnog za rad klizališta. Zbog popravka sustava klizalište će danas, u petak 23. prosinca biti zatvoreno za korisnike. - obavijestio je danas Grad Dubrovnik.
 
Iz Grada navode da je počinjeni vandalski čin prijavljen nadležnoj Policijskoj upravi, a protiv počinitelja će biti podnesena i kaznena prijava.

„S obzirom na to da će trošak za JU Sportski objekti iznositi nekoliko tisuća kuna, do 6. siječnja 2023. godine na klizalištu će biti angažiran noćni čuvar kako bi se spriječili daljnji mogući pokušaji uništavanja ovog zabavno-rekreativnog prostora namijenjenog u prvom redu za mlade sugrađane i posjetitelje.” - navode iz Grada.

dpp

Dok dio dužnosnika iz vlasti Republike Srpske uvjerava kako budući Aerodrom Trebinje u blizini sela Taleža ne može imati negativne utjecaje na rijeku Omblu, vodocrpilište s kojeg se grad Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, službeni dokumenti iz tog entiteta u BiH kazuju drukčije.

Naime, iz Instituta za građevinarstvo IG iz Banje Luke u Elaboratu za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koji je izrađen u ožujku 2022. godine, zaključeno je kako bi trebinjski aerodrom mogao imati negativan utjecaj na izvorište rijeke Omble pa je naglašeno kako je potrebno posvetiti posebnu pozornost njegovoj zaštiti. Naime, izvor Omble nalazi se u III. zoni higijensko – sanitarne zaštite i nadzora, a lokacija aerodroma je osam i pol kilometara od samog izvora Omble pokraj sela Taleža.

Taleža, selo pokraj kojeg bi se trebao izgraditi trebinjski aerodrom. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Prelijevno područje Ombla nalazi se na teritoriju BiH, a „Elaboratom za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje – I faza, čija je maksimalna dužina uzletno – sletne staze 3 500 metara na teritoriju grada Trebinja”, koji je izradio Institut za građevinarstvo iz Banja Luke, obuhvaćene su sve tri zone sanitarne zaštite jer su one usko povezane.

MINISTARSTVO RS PRIZNAJE MOGUĆI ŠTETAN UTJECAJ, ALI I KAŽE KAKO SE HRVATSKE ZABRANE NE MOGU BEZ DOGOVORA ODNOSITI I NA TERITORIJ BIH

Iako se u Rješenju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske od 30. kolovoza 2022. navodi kako je „izvor Omble jedan od najvažnijih izvora za ljudsku upotrebu u Hrvatskoj, posebno u Dubrovačko – neretvanskoj županiji” te da bi „u slučaju zagađenja izvorišta došlo do potpunog prekida vodosnadbijevanja zbog nepostojanja zamjenskih izvora na tom području”, ipak se navodi i kako se „zabrane, mjere zaštite i druge odredbe za sanitarno područje koje se nalazi na teritoriju Hrvatske ne mogu primjenjivati na teritoriju BiH”.

„Zone sanitarne zaštite izvorišta Ombla mogu se usvojiti samo na osnovu zajedničke suradnje stručnjaka obje zemlje ako se prije toga usklade kriteriji važećih pravilnika o utvrđivanju granica sanitarne zaštite zone izvorišta i odgovarajuće mjere zaštite”, stoji u obrazloženju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Navedeno je i kako se „važeći propisi u Hrvatskoj, BiH i RS razlikuju u kriterijima za određivanje granica pojedinih zona, posebno u mjerama zaštite za pojedinačne zone pa je potrebno definirati odgovarajuće kriterije”.

No, zanimljivo je kako se i u navedenom obrazloženju iz RS, a na osnovu rezultata Elaborata Instituta građevinarstva iz Banje Luke navodi i kako su „tijekom pripremnih i radova na izgradnji aerodroma mogući negativni utjecaji na podzemne vode”.

POVEZANOST JE POKAZALA I STUDIJA BEOGRADSKOG ENERGOPROJEKTA IZ 1991.

Ugroza od izgradnje aerodroma Trebinje mogla bi se odnositi i na šire područje jer se u obrazloženju Ministarstva prostornog uređenja RS navodi kako se „pored izvora Ombla, stanovništvo dubrovačkog područja vodom ospkrbljuje i s izvora koji se nalaze u krškom području, za koje je nesumnjivo uspostavljena veza s površinskim i podzemnim vodama Popova i Trebinjskog polja”.

„To se prvenstveno odnosi na Šumet i Palatu, koji se nalaze u neposrednoj blizini izvora Ombla, ali i na vodozahvat Nereza u Dubrovačkom primorju te izvorišta Zavrelje i Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj. Navedena izvorišta pokrivaju skoro cijeli vodovodni sustav kojim upravlja Vodovod Dubrovnik.” – navedeno je.

Koliko je izbor Omble povezan sa zaleđem Dubrovnika u BiH pokazuju i i rezultati hidrogeleoških istraživanja objedinjenih u studiju „Zone sanitarne zaštite izvorišta dubrovačkog vodovoda” koju je 1991. izradio Energoprojekt iz Beograda. Koliko bi određene radnje na području gdje je danas planirana izgradnja zračne luke mogle imati neželjene posljedice kazuju tako utvrđeni rezultati podzemnog trasiranja u blizini istočne i zapadne granice podzemnog sliva Omble. Naveden je primjer iz 1960. kada se boja, koja je 28. ožujka u 12 sati puštena u vodu na lokaciji Pridvorci, pojavila na Ombli 31. ožujka u 13 sati.

BANJALUČKI INSTITUT: VEĆ I SERVISIRANJE MEHANIZACIJE MOŽE UGROZITI PODZEMNE VODE

Što se tiče elaborata IG iz Banja Luke u njemu se navodi kako su tijekom pripremnih radova i radova na izgradnji aerodroma mogući negativni utjecaji na podzemne vode te se skreće pozornost na „nagla zagađenja i negativne utjecaje iz BiH na podzemne vode, odnosno na izvorište Omble”.

„Tijekom posljednjih 10 godina u više navrata, najznačajnije 29. i 30. kolovoza 2018. izmjerene su povećane vrijednosti amonijaka i MOK na izvorištu Ombla”, nakon čega je zaključeno kako je „vjerojatno riječ o fekalnom zagađenju nepoznatog podrijetla iz BiH”, govori se u elaboratu IG-a.

Do budućeg gradilišta već je probijen put. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

U elaboratu Instituta građevinarstva iz Banja Luke nedvosmisleno stoji kako su „prilikom pripremnih radova te radova na izgradnji planiranog zahvata mogući negativni utjecaji na podzemne vode”, ali nije zanemarivo niti još jedno upozorenje, a koje pokazuje koliko je ovo krško područje osjetljivo. Naime, zagađanje izbora Omble moguće je i u slučaju curenja raznih supstanci na gradilištu kao što su goriva i maziva iz radnih strojeva i vozila na njgeovu području.

„Do ispuštanja ovih onečišćujućih tvari u podzemlje može doći uslijed korištenja neispravne mehanizacije ili nepravilnog korištenja iste. Ovisno o tipu podloge, ovi onečišćivači mogu daljnjim procjeđivanjem kroz zemljište dospjeti u podzemne vode te negativno utjecati na njihovo kemijsko stanje. Pojava ovakvog izvora onečišćenja predstavlja kratkoročan uticaj. Međutim, budući da se radi o krškom području te da je tijelo podzemnih voda okarakterizirano pukotinsko-kavernoznom poroznošću, brzina širenja onečišćujućih supstanci, kao i opseg područja unutar kojeg se onečišćujuće supstance mogu proširiti, potencijalno mogu biti izraženi. Ipak, budući da se pravilnim korištenjem i održavanjem mehanizacije, adekvatnim uređenjem gradilišta, te primjenom dobre građevinske prakse, ovi utjecaji mogu spriječiti, smanjiti ili ublažiti, procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti umjereno negativnog karaktera.” - navodi se u Elaboratu i napominje kako je potrebno posebnu pozornost posvetiti i samom smještaju mehanizacije i to na „uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno curenja”.

Da to može biti također problem pokazuje i zaključak kako je potrebno zabraniti i samo servisiranje mehanizacije na lokaciji gradilišta.

U Elaboratu je navedeno i mišljenje o otpadnim vodama jer područje na kojem je planirana izgradnja zračne luke nema razvedenu i izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Tako se navodi kako je „u tijeku korištenja aerodroma planirana izgradnja separacijskog sustava kanalizacije, s odvojenim prikupljanjem svih otpadnih voda te njihovim pročišćavanjem na odgovarajućim uređajima prije konačnog ispuštanja”.

Inače je zanimljivo istaknuti i kako banjalučki elaborat nije uzeo u obzir moguće kumulativne utjecaje zahvata na podzemne vode sliva izvorišta Omble na planirani regionalni centar za upravljanje otpadom Trebinje na lokaciji Obodina te planiranu željezničku i trasu autoceste, izgradnju stambeno – turističkog naselja na Ivanici iako su svi navedeni obuhvati u neposrednoj blizini granice s Republikom Hrvatskom.

U nastavku teme: Mišljenje karstologa dr.sc. Iva Lučića

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević susreli su se u petak u Biskupskoj palači s dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem i generalnim vikarom Dubrovačke biskupije don Ivicom Pervanom.

- Božić nije ništa drugo doli Božje darivanje čovjeku. Budimo i mi dar jedni drugima – naglasio je dubrovački biskup msgr. Roko Glasnović.

dpp

Konavoski vijećnici jednoglasno su prihvatili proračun za iduću godinu u visini od 120 milijuna kuna, odnosno 16 milijuna eura. U sličnom iznosu bio je i ovogodišnji proračun.

Obraćajući se vijećnicima načelnik Općine Konavle Božo Lasić je rekao kako proteklo razdoblje nije bilo nimalo lako, što su osjetili i zaposlenici Općine jer su im plaće bile smanjene oko 30 posto te da se sada vraćaju na primanja iz 2019. godine.

- Proračunski prihodi su nam bili jako smanjeni, ali smo se uspjeli izvući bez većih problema i vjerujem da ćemo održati planirano stanje. – rekao je Lasić, dodajući kako su im od pomoći bili i državni krediti čije bi vraćanje trebalo započeti 2023. godine.

- Imamo nekih obećanja da bi se taj rok mogao prolongirati barem na godinu dana. - dodao je Lasić.

Prema njegovim riječima, bitni projekti za čiju je provedbu osiguran novac u proračunu svakako su izgradnja i uređenje dječjih vrtića u Čilipima, Cavtatu i na Grudi. Planirana je izgradnja osnovne škole u Cavtatu, a u pripremi tog terena bitno je izmjestiti dalekovod, što bi, prema procjenama trebalo koštati od 2,5 do tri milijuna kuna.

Pohvalio se Lasić završetkom uređenja Vatrogasnog doma na Grudi.

Izražavajući žaljenje što u proračunu nije bilo moguće osigurati više sredstava za sport načelnik Lasić je rekao:

- Kao i ove godine pratit ćemo stanje u proračunu i vjerujem da ćemo novac za sport osiguravati rebalansom. Sigurno mogu reći da će biti novca za nogomet i vaterpolo i to u dječjim kategorijama, što je i najbitnije. – rekao je Lasić.

Na sjednici su, uz ostalo, prihvaćene i ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Konavle, kao i izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Zračna luka Čilipi“.