U listopadu 2020. godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prigodom posjeta srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika objavio je kako Republika Srbija kani financirati izgradnju zračne luke pokraj Trebinja. Ta vijest glasno je odjeknula na jugu Hrvatske u kontekstu političkih odnosa i geostrateškog značaja jednog takvog objekta, za koji se, uz blizinu međunarodne Zračne luke Dubrovnik, povezane s brojnim destinacijama u svijetu, kao i zračnih luka u Tivtu i Mostaru, teško može naći ekonomska računica. Politička i geostrateška računica, gledano iz perspektive Republike Srpske i patrona Republike Srbije puno je jasnija.

No, ono što je za sami jug Hrvatske, točnije za sami grad Dubrovnik i njegove stanovnike puno važnije jest kakav bi utjecaj izgradnja takvog objekata imala na njihovo osnovno životno pravo – pravo na vodu.

Foto: screenshot Google Earth

Prostor grada Dubrovnika stisnut je između mora i granice s Bosnom i Hercegovinom, a najuži dio nalazi se u dnu zaljeva Rijeke dubrovačke, zaljeva u koji se ulijeva rijeka Ombla, ponornica koja tu izvire, na svega dva i pol metra nadmorske visine, te svojim, na površini tek tridesetak metara dugim vodotokom, stvara spektakularni prizor zaštićenog krajobraza čiji je značaj prepoznat još u vrijeme Dubrovačke Republike. Ipak, uzalud Dubrovčanima takva zaštita ako se ne budu mogli zaštiti utjecaja na tu rijeku iz druge države, a čija se granica prostire tik iznad mjesta na kojem ponornica Ombla izbacuje u nedugo korito dragocjenu vodu, u prosjeku danas 23,77 kubičnih metara u sekundi, i tako opskrbljuje dubrovački Vodovod.

Foto: Davor Mladošić

Nekada je Ombla na površinu u godišnjem prosjeku donosila više od 28 kubika vode u sekundi i baš to smanjenje prosječnog protoka uzrokovanog betonizacijom korita, uz Omblu povezane, rijeke Trebišnjice u dubrovačkom zaleđu na prostoru Bosne i Hercegovine, koje se provodilo od 1981. do 2012. godine može biti primjer kako neki budući građevinski zahvati na tom području mogu devastirajuće djelovati na sam izvor Omble.

Iako Ombla kao ponornica nije dovoljno istražena te različiti stručnjaci navode kako se njen sliv procjenjuje na prostor od 600 pa čak do tisuću kvadratnih kilometara, ipak je poznato da izvor Omble sa svojim vodonosnicima iznad njega utječe prelijevanjem u vrijeme povećanih i čestih oborina i na druge izvore poput Zavrelja te samim tim kvaliteta vode s izvora Omble nema samo utjecaj na vodoopskrbu užeg dijela Dubrovnika već i njegova šireg administrativnog područja.

Područje sliva od 600 ili tisuću kilometara četvornih, u slučaju izgradnje zračne luke na području Taleža, sela pokraj Trebinja uz koje bi trebala prolaziti neka buduća pista, zapravo je sasvim svejedno, jer ono se nalazi svega – osam i pol kilometara od izvora Omble.

Foto: screenshot Google Earth

Nije potrebna imati suviše bujnu maštu za zaključiti kako radovi na jednom takvom objektu kao što je izgradnja aerodroma mogu itekako utjecati na izvor do kojeg voda dolazi i iz sliva koji se proteže ispod tog budućeg mega gradilišta.

Različiti su aspekti na koje bi se u slučaju početka radova na izgradnji trebinjske zračne luke trebalo obratiti pozornost. Osim samog protoka, koji mora ostati u količinama dostatnim za opskrbu vodom 43 tisuće stanovnika i još barem dvadesetak tisuća gostiju svakog dana u jeku turističke sezone, a koje je i sušeno razdoblje te on može pasti i na svega 4,3 kubična metra u sekundi, tu je i aspekt njene kakvoće, ali i nezanemarivo očuvanje bioraznolikosti na samom izvoru i vodonosnicima, odnosno „bazenima”. Izvor pripada području ekološke mreže Natura 2000 Paleoombla – Ombla, a nakon što je DNA analizom vode tijekom speleoloških i biospeleoloških ukazano da se u tim vodama nalaze i primjerci čovječje ribice (Proteus anguinus), njene jedinke u nastavku ovogodišnjih istraživanja su i pronađene (video u prilogu).

Naravno, nije samo čovječja ribica značajna, područje izvora, a do danas je glavni kanal izvorišta istražen do dubine od oko 40 metara, ali se proteže na najmanje stotinu metara, plus bočni kanali, jedno je od najbogatijih na svijetu špiljskom faunom. Dosad je zabilježeno oko 200 vrsta, mnogih endemskih.

Cijelo područje rijeke Omble pripada kršu Paleoomble koje je svojim značajkama jedinstveno u sklopu Dinarida, a kroz taj krš oborinska voda šireg područja Popova polja u Bosni i Hercegovini, u koje ponire i Trebišnjica, drenira se podzemnim tokovima prema nizu izvora od kojih je izvorište Omble najznačajnije. Također cjelokupno područje Paleoomble karakterizira iznimno velik broj špilja. Krš je to u svojoj punoj ljepoti i osjetljivosti i nepredvidljivosti i ta nepredvidljivost općenito nedovoljno istraženog područja u ovom trenutku čini se kao prva prepreka kod izgradnje aerodroma uz selo Taleža, devet kilometara zapadno od Trebinja, osam i pol kilometara sjeverno od izvora Omble.

U nastavku teme: Što je pokazalo istraživanje banjalučkog Instituta za građevinarstvo „IG” u Elaboratu za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu izgradnje i rada aerodroma Trebinje.

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Nakon dvije godine pauze tradicionalni božićni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, zborova i klapa, ponovno će se održati 27. prosinca u crkvi Male braće. Naime, pandemijsko razdoblje onemogućavalo je održavanje ovog koncerta koji je prvi put održan 1991. godine i otada se svake godine tradicionalno održavao na isti datum i na istom mjestu - dva dana poslije Božića. Početak koncerta je u 20 sati.

Nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar, Mješoviti zbor Libertas, Katedralni zbor, sopranistica Paulina Đapo, ženska klapa Figurin i klapa Atlant. Na programu su tradicionalne božićne pjesme i napjevi poput Veselje ti navješćujem, Narodi nam se, Radujte se narodi, Djetešce nam se rodilo, zatim kolende iz dubrovačkog kraja te brojne druge prigodne skladbe. Koncertom ravnaju Viktor Lenert i Petra Potrebica.

Ulaz na koncert je, kao i uvijek, slobodan.

dpp

Festanjuli Feste sv. Vlaha 2023. su pomorac Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo. Objavljeno je to na božićnom primanju Dubrovačke biskupije u srijedu, 21. prosinca u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku.

Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović je novim festanjulima uručio dekrete o imenovanju, a festanjule je predstavio rektor zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku mons. Ivica Pervan.

Kapetan duge plovidbe Vlaho Milićević je sin Jadrana Milićevića i Ane r. Ćoić. Rođen je u Dubrovniku 20. prosinca 1976. godine. Kršten je i pričešćen u crkvi sv. Andrije, a krizman u katedrali.

Srednju i višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku s diplomom inženjera pomorskog prometa. Kontinuirano plovi od 2002., a kapetan je na brodovima kompanije Topić Me. od 2017. godine.

U braku je s Madom rođ. Turčinović s kojom se vjenčao 18. veljače 2012. u crkvi Svetog Vlaha. Imaju kćerku Maru.

Obrtnik Mato Konsuo je sin pok. Nika i pok. Janje r. Daničić. Rođen je u Dubrovniku 12. svibnja 1961. godine. Svete sakramente je primio u župi Velike Gospe u Rožatu, gdje i danas živi. Osnovnu školu je završio u Gružu, a srednju školu u ŠUP-u u Dubrovniku s diplomom VKV vodoinstalatera. Obrt je otvorio 1998. godine.

Oženio se 1986. godine sa sada već pok. Nedom rođ. Barišić s kojom je dobio troje djece, sina Nika s kojim vodi obrt, te dvije kćeri Anitu i Martinu.

Dubrovački biskup nove festanjule je imenovao na prijedlog Bratovštine festanjula sv. Vlaha.

dpp

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić danas su tradicionalno, ususret Božiću, pohodili Biskupsku palaču u Gradu i susreli se s biskupom dubrovačkim mons. Rokom Glasnovićem te generalnim vikarom mons. Ivicom Pervanom.
 
Biskup i gradonačelnik uputili su uzajamno čestitke za blagdan Božića, uz poruku zajedništva i razumijevanja te želju za mirne i blagoslovljene predstojeće blagdane.
 
Biskupu Glasnoviću, koji je zaređen za dubrovačkog biskupa u siječnju ove godine, ovo je prvi Božić u Dubrovniku.

dpp

Damir Ilić koji je nestao nakon odlaska na ribanje na konavoskim stijenama 11. prosinca, pronađen je nažalost mrtav u moru u lastovskom arhipelagu.

„Nakon zaprimljene dojave građanina, jučer tijekom jutarnjih sati, u moru na predjelu Donji škoji na otoku Lastovo, pronađeno je tijelo mrtve muške osobe. Policijski službenici Postaje pomorske policije Dubrovnik izišli su na mjesto pronalaska i iz mora izvukli tijelo stradalog. Obavljenim očevidom je utvrđeno da se radi o nestalom 47-godišnjem Damiru Iliću čiji je nestanak Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj obitelj prijavila 11. prosinca.” - navodi danas PU dubrovačko – neretvanska.

„Po nalogu Županijskog suda u Dubrovniku tijelo je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se provesti obdukcija kojom će se utvrditi točan uzrok smrti.” - piše još u priopćenju.

dm

Nakon što je objavljena lista ovogodišnjih stipendista Općine Župa dubrovačka još jedanput podsjećamo da će se svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenika i studenata održati sutra, u četvrtak 22. prosinca u velikoj vijećnici Općine na trećem katu, s početkom u 10:00 sati.

Tek nakon potpisivanja ugovora, stipendistima će se moći izvršiti isplata. U prvoj jednokratnoj isplati koja će biti isplaćena u kunama bit će obuhvaćena 4 mjeseca, od rujna do prosinca. Od prvi siječnja 2023. godine , isplata će se vršiti mjesečno u eurima.

Stipendija za učenike iznosi 400,00 kn /53,093 €, za studente koji se školuju u Dubrovniku 600,00 kn/ 79,639 €, a za one koji studiraju izvan Dubrovnika stipendija iznosi 800,00 kn/106,185 € mjesečno.

Općina Župa dubrovačka će za stipendiranje učenika i studenata iz svojih sredstava izdvojiti više od 600.000,00 kuna, a stipendiranju se već tradicionalno priključila i OTP banka s iznosom od 70.000,00 kn/ 9.291,21€.

Zaklada Antuna Miloslavića također će izdvojiti 76.000,00kn /10.087,60 € za ovogodišnje stipendije, a ovim putem pozivaju se i stipendisti Zaklade na zajedničko svečano potpisivanje ugovora u četvrtak 22.prosinca u 10:00 sati u velikoj vijećnici Općine.

Općina Župa dubrovačka

Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Zaton Doli jučer tijekom poslijepodnevnih sati u osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka pristupila je 40-godišnjakinja kod koje je pronađena vrećica s gotovo 11 g psilocibinskih gljiva, vrećica sa 125 g čokoladnih bombona u kojima se nalazio sadržaj psilocibinskih gljiva, staklenka u kojoj se nalazilo sedam kapsula sa sadržajem psilocibinskih gljiva, još jedna staklenka u kojoj se nalazio smeđi prah sa sadržajem psilocibinskih gljiva težine 20,9 g i bočica od 15 ml u kojoj se nalazila tekućina sa sadržajem psilocibinskih gljiva.

Pronađeni predmeti su uz potvrdu oduzeti, a 40-godišnjakinja je prekršajno sankcionirana sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, navodi PU dubrovačko – neretvanska.

dpp

Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovinu - božićnicu sugrađanima umirovljenicima koji ovo pravo ostvaruju u sklopu Mjera socijalnog programa. Za 946 dubrovačkih umirovljenika ukupno je isplaćeno 242.100,00 kuna.

Umirovljenicima koji primaju mirovine od 1.801 do 2.000 kuna dva puta godišnje, za Uskrs i Božić, isplaćuje se dodatak od 400 kuna. Onim umirovljenicima čije mirovine iznose od 2.001 do 2.200 kuna dva puta godišnje isplaćuje se dodatak od 300 kuna, dok umirovljenici s mirovina u razred 2.201 do 2.500 kuna dva puta godišnje primaju 200 kuna.

Božićnica je prethodno isplaćena i za korisnike četiri ustanove. Domu za stare i nemoćne „Domus Christi“, Domu za starije „Dubrovnik“, Domu za djecu „Maslina“ i Centru za rehabilitaciju Josipovac prigodno je isplaćeno po 20 tisuća kuna.

dpp

Nakon što je Grad Dubrovnik kao prvi grad u Republici Hrvatskoj omogućio izjašnjavanje našim sugrađanima da putem sustava e-građani sudjeluju u anketi za ona pitanja koja se direktno odnose na određenu problematiku, kao prvo komunalno pitanje gradska uprava postavila je pitanje stanovnicima Ulice žrtava s Dakse o tome jesu li suglasni s rekonstrukcijom navedene ulice na osnovu predloženog projektnog rješenja. Ovoj anketi su se odazvala ukupno 24 stanovnika navedene ulice od kojih se većina izjasnila kako ne podržavaju navedeni prijedlog. - navodi danas Grad Dubrovnik u priopćenju nakon provedene ankete kojom se zapravo odlučivalo hoće li se šetnica u Ulici žrtava s Dakse pretvoriti u cestu, koja nije ucrtana niti u GUP, a zapravo za potrebe investitora koji na mjestu Vile Salvator namjerava izgraditi novu zgradu.

Kako navode iz Grada, na temelju te ankete, „gradska uprava je odlučila kako neće na Gradsko vijeće stavljati točku „Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitoru ANNA NAVIS d.o.o. na iskazanu namjeru financiranja troškova rekonstrukcije dijela Ulice žrtava s Dakse i parka s javnim parkiralištem i o davanju suglasnosti na tekst Ugovora o načinu financiranja troškova rekonstrukcije“.

Gradonačelnik Mato Franković uputio je zahvalu sugrađanima koji su sudjelovali u ovom anketnom upitniku.

– Drago mi je što smo „probili led“ i pokazali kako naši sugrađani jednostavno mogu sudjelovati i donositi odluke o određenim komunalnim pitanjima koji neposredno imaju utjecaj na njihovu kvalitetu života. Siguran sam da ćemo upravo kroz ovakav sustav anketnih pitanja i dalje moći s našim sugrađanima imati direktan dijalog i kako ćemo upravo na ovaj način uvijek moći u kratkom vremenu i direktno osjetiti bilo građana. - istaknuo je gradonačelnik Franković.

dm

Nakon što je puškom, sačmaricom, ubio psa na Pobrežju, dubrovačka policija kazneno je prijavila 47-godišnjaka.

Kako navodi PU dubrovačko – neretvanska u današnjem priopćenju, „dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik utvrđeno je kako je 47-godišnjak krajem listopada ove godine osobnim automobilom psa pasmine engleski buldog, vlasništvo njegovog sina, odvezao do mjesta Pobrežje.”

„Potom je psa izveo iz vozila i brdskom stazom odveo do osamljenog mjesta gdje ga je usmrtio puškom sačmaricom nakon čega je njegovo tijelo bacio na stijene ispod staze. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Ubijanje ili mučenje životinja“ policija je 47-godišnjaka kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - piše u priopćenju.

dpp

U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji, Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zdravstvo, obitelj i branitelje, iz županijskih proračunskih sredstava za 2022. godinu, isplaćuje umirovljenički dodatak.

Sukladno podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje božićnice u iznosu od 800 kuna će dobiti umirovljenici s iznosom mirovine do 1.500 kuna, a božićnicu od 600 kuna umirovljenici s mirovinom do 1.800 kuna.

Ukupno 2647 umirovljenika s područja naše županije primit će Županijski umirovljenički dodatak izravno putem Hrvatske pošte ili kroz proračun Grada ili Općine.

Putem Hrvatske pošte, županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.

Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovaj dodatak se isplaćuje iz Gradskih proračunskih sredstava, a umirovljenicima iz općina Dubrovačko Primorje, Župa dubrovačka i Mljet, umirovljenički dodatak, izravno, isplaćuju njihove Općine, tijekom godine, koje tako provode, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Županijski umirovljenički standard.

Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine, a kroz koji je, ove godine, osigurano dva milijuna kuna.

dpp

Mutnoća vode na izvorištu i u vodoopskrbnoj mreži Palate je unutar dozvoljenih vrijednosti pa se voda može koristiti za piće.

Kontrola i dezinfekcija obavljaju se redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.

Vodovod Dubrovnik