Konavle bi trebale dobiti reciklažno dvorište za građevinski otpad.

Prema riječima konavoskog načelnika Boža Lasića, za iduću je godinu predviđeno planiranje i projektiranje jednog takvog objekta namijenjenog upravo za građevinski otpad, a koji bi bio smješten pored sadašnjeg reciklažnog dvorišta u Konavoskom polju.

- Za to smo u proračunu za iduću godinu osigurali oko 750 tisuća kuna. Ilegalno odlaganje građevinskog otpada je veliki problem i mi ga godinama saniramo a sada želimo osigurati i reciklažno dvorište za taj materijal. Nadamo se da će se tada smanjiti i ova bacanje građevinskog materijala uz prometnice. Bitno je da se ljudi nauče, a takvih problema imaju svi ne samo mi u Konavlima, rekao je Božo Lasić, načelnik Općine Konavle.

kšc

Mnoge zračne luke, posebno one europske, tijekom ljeta su imale puno problema zbog nedostatka zaposlenika. Zbog krize izazvane pandemijom mnogi su otpuštali zaposlenike, a onda nisu ni zapošljavali sezonsko osoblje, što je dovelo do velikih problema u aerodromskom poslovanju. Česte su bile slike mnoštva prtljage razbacane po europskim aerodromima, najviše u Amsterdamu i Londonu, te ljutih i nesretnih ljudi koji su ostajali bez svojih kofera. Za razliku od „Službe za izgubljeno i nađeno” u Čilipima u Zračnoj luci Dubrovnik, čiji su djelatnici radili svaki dan i u vrijeme kad je bila otvorena i Zračna luka, od ranog jutra pa i do 1 sat iza ponoći, njihove primjerice nizozemske kolege na aerodromu u Amsterdamu radile su samo preko tjedna i to četiri sata dnevno, jer nije bilo dovoljno ljudi za rad u tamošnjem uredu.

Direktor dubrovačke Zračne luke Viktor Šober na nedavnoj konferenciji za novinare izrazio je zadovoljstvo načinom i organizacijom rada u Čilipima.

- Nije bilo otkaza ni otpuštanja ljudi, a svi naši sezonci su uredno odradili sezonu pa u Zračnoj luci Dubrovnik nije bilo problema. Sad uvodimo i status „stalni sezonac” pa ćemo stotinjak ljudi koji su se prijavili za sezonski rad tijekom ljeta zadržati kako bi se što kvalitetnije pripremili za iduću sezonu. - rekao je direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober.

kšc

Zbog izvođenja radova na sanaciji sustava vodoopskrbe u sklopu Aglomeracije Dubrovnik na potezu od plaže Kava do hotela President do kraja siječnja neće biti moguće kretanje pješaka tim dijelom šetnice.

Stoga molimo sugrađane za strpljenje tijekom trajanja radova i da poštivaju privremenu zabranu kretanja.

Vodovod Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Pčelarske udruge Rusmarin iz Župe dubrovačke Mato Kristović potpisali su danas ugovor o sufinanciranju nabave Linije za proizvodnju satnih osnova od prirodnog voska, a sve s ciljem Dubrovačko-neretvanske županije.

- Županija prati rad pčelara i pomaže im, kao primjerice u dobivanju oznake za dalmatinski med koja je u završnoj fazi i sada očekujemo dovoljne količine meda koje će se plasirati na tržište pod tom oznakom. Dio pčelara je koristio potpore i sredstva iz programa Dubrovačko-neretvanske županije, a inicijativa pčelarske udruge Rusmarin iz Župe dubrovačke za nabavku stroja je izuzetno dobra i kupnju tog stroja, koji će biti od koristi svim pčelarima iz cijele županije, Županija će sufinancirati sa 100 tisuća kuna. – istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Ovom je prigodom, u ime svih pčelarskih udruga, predsjednik Županijske udruge pčelara Vlaho Komparak istaknuo dobru suradnju s Dubrovačko-neretvanskom županijom te napomenuo da su protekle godine za pčelare bile teške jer oni rade tzv. tvornici pod vedrim nebom u kojoj, bez obzira na uloženo znanje i trud, rezultat može izostati. „Stroj koji nabavljamo je esencijalan za proizvodnju u pčelarstvu i značajno će olakšati pčelarima iz Dubrovačko-neretvanske županije. Zahvaljujući Pelješkom mostu nema više problema s prelaskom granice, pa će sve prednosti sada moći koristiti i pčelari iz doline Neretve“ – naglasio je Vlaho Komparak.

Ugovor je sklopljen uz suglasnost svih pčelarskih udruga na području Dubrovačko-neretvanske županije – Županijske pčelarske udruge, Pčelarskih udruga „Nada”–Konavle – Gruda, „Dubrovačko primorje” – Majkovi, „Vrijesak“ – Pelješac, „Kadulja ” – Metković, „Mandarina” – Opuzen i „Planika” – Ploče.

dpp

Mnogi gradovi i općine diljem Hrvatske pa tako i na jugu, financijske probleme u covid krizi rješavali su i beskamatnim kreditima koje im je osigurala Vlada Republike Hrvatske. Tim su novce pokrivali uglavnom plaće službenika te održavali redovito fukcioniranje gradskih, odnosno općinskih uprava, kao i institucija koje su u njihovoj nadležnosti.

Prema Vladinom naputku te pozajmice trebaju prikazati u rashodovnoj strani proračuna za iduću godinu i početi ih vraćati.

Predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić, ujedno i načelnik Općine Konavle, koja je također bila korinsik takvog kredita, kaže kako bi Vlada trebala omogućiti barem odgodu njegova vraćanja.

- Ova godina, kao i ona prethodna, bile su stvarno teško razdoblje, jedno od težih, posebno po pitanju financija. Nije bilo novaca pa nam je država osigurala financijsku injekciju u obliku beskamatnog kredita koji je za Općinu Konavle iznosi pet milijuna kuna. I sad, već u idućoj godini, moramo vraćati taj novac. Taj je kredit svim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj pomogao da što bezbolnije prevladaju covid krizu. – naveo je Lasić i naglasio kako jedinice lokalne uprave kredit moraju početi vraćati državi već od iduće godine.

- Molimo Vladu da odgodi otplatu kredita jer primjerice Općina Konavle, kao i mnogi drugi gradovi i općine, još nije financijski moćna da vraća taj kredit. - rekao je Božo Lasić.

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 28.850 kuna izrečena je 38-godišnjem vozaču osobnog vozila bez registarskih oznaka koji je zaustavljen u ranim jutarnjim satima 18. prosinca u Lumbardi prilikom redovne kontrole prometa.

Prometnom kontrolom je utvrđeno da vozač upravlja neregistriranim i neosiguranim vozilom i prije stjecanja prava na upravljanje kao i za vrijeme dok mu je na snazi zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije.

„Vozač je uhićen, a vozilo oduzeto sukladno čl. 229. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vozač je odveden na Općinski sud u Dubrovniku - ispostava Korčula gdje je kažnjen spomenutom novčanom kaznom i jednogodišnjom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.” - navodi PU dubrovačko – neretvanska.

dpp

Uslijed obilne kiše došlo je do povišene mutnoće na izvorištu Palata pa se tijekom dana povišena mutnoća očekuje u vodoopskrbnim mrežama Štikovice te Malog i Velikog Zatona. Takva voda se ne preporučuje za piće. Vodu je prije uporabe potrebno pustiti da se istaloži pa tekućinu iznad taloga prokuhati.

Mutnoća vode u ostalim dijelovima sustava Palate (Vrbica, Orašac, Gornja sela, Majkovi i Elafiti) je unutar dozvoljenih vrijednosti i voda u tim naseljima može se koristiti za piće.

Kontrola i dezinfekcija se odvijaju redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti potrošače.

Vodovod Dubrovnik

Ako je suditi po posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka vijećničke odluke su jednoglasne gotovo pa jedino po pitanju sporta, odnosno ulaganja u sport.

Predsjednik Zajednice sportova Općine Župa dubrovačka Ivica Cumeljan je rekao kako se već pet godina zaredom jednoglasno usvaja prijedlog sportskih ulaganja. Naglasivši i kako je on već dva puta za redom izabran za predsjednika župske Zajednice sportova, gdje glasaju predstavnici različitih klubova, Cumeljan je kazao kako se slaže da je sve to uistinu raritet zbog zbog raznolikog sastava Vijeća i uprava klubova.

Izlažući pred župskim vijećnicima financijski plan programa potreba u sportu na području Općine župa dubrovačka Cumeljan je naglasio kako se radi o ukupno 105 tisuća eura, od čega je 92,5 tisuća eura namijenjeno za programe klubova, dvije tisuće za svečanost proglašenja najuspješnijih župskih sportaša, te 7,5 tisuća eura za djelovanje Zajednice, dok tri tisuće eura ostaje u pričuvi.

- Svaka kuna se ulaže u sport jer smatramo da ulaganje u mlade i rad s njima u sustavu gdje vlada disciplina i stega ima dugoročne koristi za njih i čitavo društvo. Možemo se pohvaliti da je oko 80 posto djece u Župi uključeno u neki od sportova. - rekao je Cumeljan te naglasio kako su jedina zajednica sportova u Hrvatskoj koja nema stavku reprezentacija te da ne misle trošiti novac na ručkove i domjenke.

- Čak i kad imamo svečanost proglašenja najuspješnijih sportaša, koju sada organiziramo na puno višoj razini u hotelu Sheraton, nemamo domjenak nego se sve to održava u okviru Dana Općine Župa dubrovačka. – dodao je Cumeljan.

Nadalje je naveo i kako od osnivanja Zajednice sportova u Župi dubrovačkoj, klubovi uredno prilažu financijska izvješća, što „većina prije nije radila”.

Najviše novca bit će proslijeđeno klubovima nositeljima kvalitete. Tako će Nogometni klub Župa dubrovačka dobiti 32 tisuće eura, Vaterpolo klub Gusar 11 tisuća eura, Judo klub Župa dubrovačka 9,5 tisuća eura, Ženski odbojkaški klub Župa dubrovačka i Auto klub Župa dubrovačka po osam tisuća eura, te Boćarski klub Donji Brgat 700 eura. U tu kategoriju trebao bi ući i Rukometni klub Ardiaei za koji je osigurano sedam tisuća eura.

Ostali novac namijenjen je drugoj i trećoj kategoriji organiziranih klubova i rekreativnih sportskih društava koji djeluju na području Župe dubrovačke.

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola zabilježena je u Stonu.

„Koncentracija alkohola od 2,22 g/kg izmjerena je 51-godišnjem državljaninu Njemačke koji je u subotu, 17. prosinca, oko 23:45 sati u mjestu Kučište, na ŽC 6125, mopedom sletio s kolnika i udario u stablo pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede. Vozač je prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na daljem liječenju.” - navodi PU u svom redovnom izvješću.

dpp

„Investitor vam maže oči” naziv je pisma kojega su gradskim vijećnicima i gradonačelniku Matu Frankoviću ususret poslejdnjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća uputili stanari Ulice žrtava s Dakse. U pismu također navode kako rekonstrukcija ulice u kojoj stanuju, „pogoduje jedino investitoru, a ne Gradu i stanovnicima”. Pohvalili su ideju gradonačelnika da se među stanarina provede anketa, no naglasili su kako njezina provedba nije dobra.

Stanari Ulice žrtava s Dakse digli su se na noge nakon što je na prošloj sjednici Gradskog gradonačelnik Mato Franković s dnevnoga reda povukao prijedlog kojim bi se, da je kojim slučajem usvojen, mimo GUP-a šetnica na dijelu Ulice žrtava s Dakse, kod Vile Salvator, pretvorila u cestu s kolnim priključkom,a za potrebe investitora, koji je Vilu Salvator naumio srušiti te po projektu arhitekta Zvonimira Franića izgraditi dvoju stambeno – poslovnu zgradu s podzemnim garažama. Kolni prilaz investitoru, ponovno mimo GUP-a omogućio bi se kroz obližnji park koji šetnicu duž Ulice žrtava od Dakse do semafora u Lapadu dijeli od obližnje prometnice.

Nakon što je s dnevnoga reda prošle sjednice Gradskog vijeća povukao spornu točku, gradonačelnik Franković najavio je kako će među stanarima Ulice žrtava s Dakse provesti anketu te u konačnici postupiti onako kako odluče stanari.

Prema sadržaju pisma jasno je kako stanari očito ne žele da se dio Ulice žrtava s Dakse pretvori u cestu, odnosno da se šetnica mimo GUP-a pretvori u cestu.

Stanari naime u pismu navode kako žele da se u javnost iznesu točni podaci, kako bi i gradonačelnik i gradski vijećnici bili upoznati s činjenicama o projekti te traže da se „na dnevni red sjednice Gradskog vijeća ne uvrštava točka o rekonstrukciji ulice zbog pogodovanja investitoru i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.”

„Ulicu treba obnoviti, a ne je pretvarati u prometnicu u korist pojedinaca. Namjeru za financiranjem rekonstrukcije Ulice žrtava s Dakse izradila je tvrtka Anna Navis, s čim ste bili upoznati na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Međutim, ono što vam nije tada pojašnjeno jest da je isti investitor i vlasnik vile Salvator, kao i zemljišta kod zgrada „mercedesa“. Zabrinuti smo kako se planiranom rekonstrukcijom pogoduje upravo tom investitoru, a kojemu se očito žuri osigurati kolni pristup svom objektu kako bi mogao krenuti u realizaciju gradnje zgrade na mjestu sadašnje vile Salvator.” - navode stanari.

„Kao stanovnici ulice pitamo se zbog čega je sada odjednom došlo do takvog raspleta da rekonstrukciju treba financirati privatni investitor, a ne Grad Dubrovnik kako je najavljeno čak u izvješću gradonačelnika za pet godina mandata ovog ljeta.

I sam gradonačelnik je na sjednici Gradskog vijeća rekao kako rekonstrukcija nije veliki financijski pothvat za Grad, zbog čega se onda očito odustalo od prvotnog plana gradskog projekta i EU novca i prednost dalo privatnom investitoru?

Moramo istaknuti kako ovdje sve ukazuje na pogodovanje jednom čovjeku da bi mogao što prije realizirati svoj projekt. U ovom slučaju problem nije „samo“ zelenilo, problem seže puno dublje.

Zbog čega je kolni pristup točno ispred objekta vile Salvator gdje je planiran njihov ulaz u podzemnu garažu?

Da nije to zbog toga da investitor dobije idealnu putanju pristupa svom objektu, kako bi mogao ostvariti planirano „od ruba do ruba zemlje“ izgraditi zgradu i doći tek metar od prvih susjeda?

Ako bi ulica ostala u sadašnjem stanju i režimu prometovanja investitor bi morao „debelo“ zakoračiti u svoju zemlju kako bi osigurao putanju ulaza i izlaza iz podzemne garaže, a ovaj projekt, ma gle čuda, taj problem rješava vrlo jednostavno – javna površina postat će idealan kolni prilaz jednom čovjeku.

Pohvaljujemo ideju gradonačelnika Mata Frankovića da se među stanovnicima Ulice provede anketa, no njena realizacija nije dobra.

Stanovnici Ulice su osobe starije životne dobi, a za pristup anketi potrebna je „značajna razina sigurnosti“ na platformi e-građani što tek rijetki u ulici imaju i znaju se istim služiti.

U ovakvim sredinama poželjno bi bilo provesti anketu na razini kotareva, kao što se to radi recimo za izbore, omogućiti starijim ljudima da glasaju zaokruživanjem izbora na papiru.

Osim ovoga problema, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća niste upoznati s činjenicom kako je jedna obitelj, također potpisnica ovog pisma, već godinama stranka u sudskom procesu za povrat nacionalizirane imovine, a koja se nalazi u dijelu planirane rekonstrukcije.

Dakle, osim što je riječ o uzurpaciji javne površine za potrebe investitora, riječ je i o nesređenim imovinsko pravnim odnosima i oduzimanje (još jednom!) prava na odlučivanje o vlastitoj imovini jednoj obitelji.

Mislimo da se grad mora ograditi od ideja pojedinaca, a koje služe jedino i isključivo privatnom interesu i iznaći bolje rješenje, a koje grad ostavlja u jedinstvenom i neovisnom položaju u odnosu na privatnog investitora.” - navode stanari, koji gradonačelniku poručuju:

Uredite Ulicu žrtava s Dakse. Ona treba tek nešto asfalta, javnu rasvjetu i redovno održavanje, a želje privatnih investitora koje uzurpiraju javno dobro neka ostanu samo na željama!. Zato tražimo da gradonačelnik ispuni svoju riječ i ne dopusti da se o budućnosti ove ulice odlučuje bez njenih stanara.” naveli su stanari, predstavnici obitelji Boroje, obitelj Mata Matića, obitelj Maje Matić, obitelj Maše Matić, obitelj Ivice Matića, obitelj Keselj, obitelj Pera Matića, obitelj Serđa Mišura, obitelj Srđana Mišura, obitelj Žuvela, obitelj Hure, obitelj Milina, obitelj Srebrović, obitelj Brković, obitelj Matee Nodilo, te obitelj Ivke Nodilo.

Inače, nije jasno što u gradskoj upravi žele s anketom čija bi provedba trebala biti gotova danas jer i sve da stanari podrže da im se šetnica pretvori u cestu, a vlasniku parcele na kojoj je vila Salvator omogući kolni prilaz iz parka, nije jasno kako u Gradu Dubrovniku to učinili, a da prethodno ne promijene GUP. Osim toga, projekt izgradnje dvojne stambeno – poslovne zgrade s podzemnim garažama na dugom je štapu jer su stanari koji su stranke u postupku podnijeli primjedbe na projekt ne bi li u konačnici investitoru osporili građevinsku dozvolu.

Važno je istaknuti kako je rušenje vile Salvator na čijoj je parceli planirana izgradnja dvojne stambeno – poslovne zgrade sa šest katova još jedan primjer neplanske i megalomanske gradnje na užem području Grada Dubrovnika.

Povodom blagdana Hanuke župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horović. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.

Poštovana gospođo Horović, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno ime Vama i svim vjernicima židovske vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom blagdana Hanuke.

Želim da ovaj veliki blagdan svjetlosti i posvećenja u vaše domove donese obilje mira, veselja i zajedništva.

Neka vas ovo blagdansko vrijeme ispuni vjerom i snagom.

Hag Hanuka Sameah!

S poštovanjem,
župan Nikola Dobroslavić

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozljeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 285 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 117 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 24 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 15 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su četiri osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 19 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 37 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp