U Londonu je održan radni sastanak na kojem su sudjelovali predsjednik uprave United Airlinesa Brett J. Hart, potpredsjednik uprave Stephen J. Morissey i direktor United Airlinesa Conor McAuliffe te gradonačelnik Grada Dubrovnik Mato Franković, direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober, zamjenik direktora Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać i članica Turističkog vijeća TZ grada Dubrovnika Sandra Urlić.
 
Na sastanku koji je održan povodom odrađene sezone u 2022. godini dogovoreno je kako će United Airlines nastaviti letjeti direktnim avio linijama iz New Yorka za Dubrovnik i u 2023. godini.

Unatoč brojnim izazovima za zrakoplovnu industriju u vrijeme korona krize, United Airlines se odlučila pokrenuti liniju za Dubrovnik, a u ovoj godini broj letova je udvostručen u odnosu na prethodnu. Uz podršku Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika dogovoren je nastavak suradnje i ponovno uspostavljanje direktne linije iz New Yorka za Dubrovnik i u 2023. godini.

dpp

U Dubrovniku će se u četvrtak održati 58. dodjela priznanja „Plava vrpca Vjesnika”. Dobitnik tog jedinstvenog priznanje za spašavanje na moru, u pojedinačnoj konkurenciji ove godine je ronilac Branislav Danevski (64) iz Pule, koji je 7. svibnja 2022. spasio dvije žene iz prevrnute pulske jedrilice „Canarino Furiosso”, 17 milja od Pule.

U istoj konkrenciji bio je nominiran i ronilac Mario Orlandini s Mljeta. On je 10. srpnja ove godine kod otočića Glavat po valovima i vjetru jačine 30 čvorova spasio devetero stranih turista s prevrnute izletničke brodice Kača, među kojima i 6-godišnjeg dječaka. Na žalost, Orlandini nije mogao pomoći i voditelju spomenute brodice, koji se utopio.

U momčadskoj konkurenciji Plava vrpca Vjesnika 2022. pripala je posadi grčkog LNG tankera Gaslong Glasgow pod zapovjedništvom zadarskog kapetana Alena Gospića (43) za spašavanje 17 kubanskih migranata u Jukatanskom prolazu, 36 milja od Kube, 20.studenoga 2021. godine.

Među nominiranima je i posada njemačkog broda za rasuti teret Rostrum pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Marija Rončevića zaslužna za spašavanje 36 kubanskih migranata, u noći 29. srpnja ove godine, 30 milja od Havane. Rasvijetljenu brodicu je primijetio drugi časnik palube Ivan Mrakovčić te poduzeo manevar izbjegavanja sudara na udaljenosti manjoj od 100 metara. Rostrum se vratio po migrante u čamcu, koji se je u jednom trenutku prevrnuo, a ljudi popadali u valove i mrak. Na sreću, ubrzo je doplovio brod Obalne straže SAD-a, koji je spasio svih 35 brodolomaca, a preuzeli su i Kubanca koji se prije prevrtanja čamca popeo po konopu na njemački brod.

kšc

U sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina za 14 korisnika iz Splitsko - dalmatinske, Dubrovačko - neretvanske, Šibensko - kninske i Zadarske županije uručio je ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

- Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna. - kazao je Paladina prilikom, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

- U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10 000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada. - dodao je ministar.

Ministar Paladina uručio je i 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri županije na čijem će se području dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna.

Cilj projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja - ISPU.

Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU.

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna.

dpp

Dubrovačka biskupija uskoro će objaviti plakat kojim traži pomoć u izgradnji pastoralnog centra u Kuparima, odnosno od vjernika i svih koji žele i mogu zamolit će novčanu pomoć.

To je jedan je poteza za daljnju realizaciju uređenja kompleksa u Kuparima, a o kojemu će, kako smo već pisali, biti riječi i na idućoj sjednici Općinskog vijeća Župe dubrovačke. Naime, vijećnici će raspravljati o izmjenama i dopunama Urbanističkog plana „Pastoralni centar”, a na dnevnom redu će se naći i Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta kojim će se regulirati odnosi između Općine Župa dubrovačka i Dubrovačke biskupije i načini financiranja izmjena urbanističkog plana.

Prema informaciji iz Dubrovačke biskupije, Urbanistički plan uređenja „Pastoralni centar'” izrađen je sukladno zajedničkim dogovorima Dubrovačke biskupije i Općine Župa dubrovačka. Unutar obuhvata Plana na zemljištu u vlasništvu Dubrovačke biskupije u istočnom dijelu plana, predviđaju se sadržaji javne i društvene namjene i to za školske i vjerske potrebe. Na zemljištu u vlasništvu Općine Župa dubrovačka, u zapadnom dijelu plana, predviđena je sportsko-rekreacijska namjena za gradnju sportskog kompleksa s pratećim sadržajima .

„Na temelju UPU-a, Općina Župa dubrovačka i Dubrovačka biskupija kao raspisivači natječaja te Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) kao provoditelj proveli su Javni, međunarodni, otvoreni, za realizaciju, u jednom stupnju i anonimni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Pastoralnog centra, sportske dvorane i plivališta u Župi dubrovačkoj.” - navode iz Dubrovačke biskupije.

„S obzirom na ograničene financijske mogućnosti potrebno je omogućiti faznu realizaciju unutar zone, a omogućavanje fazne izgradnje građevina planiranih Planom te dodatno definiranih rezultatima natječaja omogućit će jednostavniju i bržu realizaciju projekta u cjelini.” - također navode iz Dubrovačke biskupije.

Dubrovački Sanitat ostao je bez parkirnih mjesta u krugu bivše tvornice Radeljević pa građani koji su se koristili tim parkingom to više neće moći činiti. Naime Ugovor o zakupu parkinga ističe 30. studenoga pa se u Radeljevića zapravo možete parkirati još danas.

Očito nije došlo do dogovora s Lovorkom Miloševićem sa Sanitatom o produženju ugovora o parkingu, što je normalno jer nakon što je kupio zemljište, jasno je da na prostoru negdašnjeg Radeljevića želi što prije započeti realizaciju svog projekta, odnosno izgradnju stambeno - poslovnog kompleksa. Gradonačelnik Mato Franković još je na sjednici Gradskog vijeća u listopadu izrazio nadu da bi ugovor o parkingu između Miloševića i Sanitata nakon 30. studenoga mogao biti produžen, no to se ipak nije dogodilo.

Kako veliki broj građana koji u rade u tzv. poslovnoj zoni, već nekoliko godina gravitira parkingu u Radeljevića, pred Gradom Dubrovnikom i Sanitatom veliki je problem.

Parkirnih mjesta u Dubrovnik kronično nedostaje, u Radeljeviću ih je bilo 153, a gubitkom velikog parkinga u krugu Radeljevića problem postaje još veći. Naime parcela na kojima bi se mogao formirati parking na potezu od Vukovarske do Batale jednostavno nema.

No, možda će iz Sanitata građanima uskoro poslati preporuku da se umjesto osobnim automobilom na posao voze libertasovim autobusima kad već na vrijeme nisu mogli obavijestiti građane, korisnike svojih pretplatnih parkirni karata da ugovor o parkingu u Radeljeviča ističe sutra 30. studenoga. Očito nikome u Sanitatu nije palo na pamet da bi takvu obavijest trebalo poslati barem sedam dana prije. Nije valjda da su tek danas s Miloševićem pregovarali o produženju ugovora o parkingu koji ističe sutra. A možda i jesu jer u tvrtki u kojoj se ljudi hljebe temeljem stranačke pripadnosti i to je moguće. Da se zapošljavaju prema sposobnostima tada bi im prioritet bila izgradnja garaže iza zgrade OTP banke na gradskom zemljištu, a ne rekonstrukcija place u Gružu od bespotrebnih 18 milijuna kuna.

Inače, kad je već zemljište iza OTP banke temeljem sudske presude pripalo Gradu, kad već u Sanitatu nema pameti, a očito ni para, možda ima u Gradu Dubrovniku. Naime, iza OTP banke, kad se već sad nema i ne može i nije gotov projekt, ne treba graditi garažu. Dovoljno je poravnati teren i naložiti OTP banci skidanje rampe s ceste koja vodi do gradske parcele. Možda iza OTP banke nema mjesta koliko ih ima u Radeljevića, ali na području na kojem parkirnih mjesta nema, svako je važno.

Umjesto dosadašnjih „ležećih policajaca“ koje su nezadovoljni Župljani znali čak i uklanjati, ubuduće će na župskim cestama biti asfaltirani usporivači prometa.

- U tijeku je izrada kompletnog prometnog rješenja poteza od magistrale, pa Ulicom dr. Ante Starčevića do Mandaljene. Takvi projekti se ne rade po nekom osobnom nahođenju već u skladu sa policijskim naputcima i odobrenjima. Već smo izradili projekt prometne signalizacije, o čemu će konačan sud dati djelatnici prometne policije, a treba ga i uskladiti sa Županijskom upravom za ceste. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

- Radi se uređenju pješačkih prijelaza, ali i ostale prometne opreme, u prvom redu tzv. izbočina. Jasno nam je da sadašnja izbočenja na cesti nisu više prikladna, jer ih netko tijekom noći diže i onda imamo stanje kakvo je sada. Stoga je u planu da se naprave novi i to asfaltirani kako se ne bi mogli ukloniti. - rekao je u ponedjeljak na sjednici Općinskog vijeća načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli odgovarajući tijekom rasprave o izmjenama i dopunama ovogodišnjeg proračuna na pitanje oporbenog vijećnika iz Župke Marija Grbića.

Nardelli je također rekao kako se još uvijek ne postoji procjena vrijednosti tih radova.

Marija Grbića je zanimalo naime jesu li u proračunska proširenje uvršteni i neki prijedlozi Župke, kao što su postavljanje dodatnih pješačkih prijelaza na predjelu Mandaljena, u blizini Osnovne škole Župa dubrovačka i Sportske dvorane te uređenje nekih cestovnih prilaza diljem Župe i rješenje oborinskih voda u Zakuli.

Nardelli mu je odgovorio da je problem u Zakuli riješen, dok se pokušava naći najbolje rješenje za nepreglednu ulicu Put Zrinskog i Frankopana. Za cestu od crkve u Mandaljeni do Radovine Nardelli je rekao kako je već projektirana, a budući da ju je potrebno prošiti „u tijeku su razgovori s vlasnicima zemljišta“, pa ni izvedba te prometnice nije u proračunu za iduću godinu.

Najavljuje se još od mandata bivše gradonačelnice Dubravke Šuice, izgradnja prometnice iza zgrada na „Kineskom zidu” koja bi činila svojevsrtan kružni tok, mogla bi započeti u idućoj godini. Naime, gradonačelnik Mato Franković najavio je kako u 2023. očekuje ishođenje građevinske dozvole.

- Prometnica iza zgrada na „Kineskom zidu” iznimno je važna za područje Montovjerne. Tom je ulicom inače teško prometovati. Dakle, gradit ćemo novu prometnicu, riješiti oborinsku odvodnju i parking. - rekao je Franković.

- Kad taj projekt završimo na Montovjernu će moći doći autobus što je iznimno bitno za stanovnike Montovjerne. Dakle ishođenje građevinske dozvole očekujemo u 2023. - najavio je gradonačelnik Franković.

nm

Prvi dom umirovljenika u Dubrovniku nakon čak 51 godinu uskoro otvara svoja vrata. Naime, u tijeku je opremanje i namještanje prostora čime se završava projekt Rekonstrukcije hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel. Kvalitetan namještaj po mjeri prostora i prilagođen potrebama budućih korisnika financiran je donacijom Sebastiana Ćwika, a ukupna vrijednost iznosi 503.882 kune odnosno 66.714 eura.

Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Kako bi se postigla optimalna kvaliteta smještaja, uz racionalizaciju troškova, u prvoj fazi radova uklonjen je krov i srušen dio objekta. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je nadograđeno oko 620 četvornih metara dodatnog prostora.

Tri jednokrevetne sobe prilagođene su za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti, a smještene su u suterenu objekta. U objekt je ugrađeno dizalo, a sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama te gotovo trećina njih imaju i lođe. Za dodatnu udobnost korisnika, u prizemlju objekta uređuje se dnevni boravak s kafićem te velika terasa.

Domom će upravljati ustanova Ragusa za starije i nemoćne osobe koja će u budućnosti preuzeti upravljanje i domom umirovljenika ispod Opće bolnice za koji je ishođena građevinska dozvola, a jedinstvena uprava smanjit će troškove održavanja. Domom u Gružu i izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice većinom će se zadovoljiti potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika, što je jedna od najvažnijih mjera ove gradske uprave usmjerenih na podizanje kvalitete života i skrbi za sugrađane treće životne dobi.

dpp

Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna prošli tjedan u iznosu od 22.300 kuna izrečena je 38-godišnjem vozaču teretnog vozila šibenskih registarskih oznaka koji je u večernjim satima 21. studenoga, na magistrali u Dolima prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Osim toga, vozač se odbio testirati na prisutnost droga u organizmu.

Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i devetomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 30. studenog bez vode će biti:

dijelovi ulica Između polača - neparni kućni brojevi od 1 do 7 te parni od 2 do 16 i Miha Pracata - od kućnog broja 2 do broja 6 te broj 1 u periodu od 8.30 do 12.00 sati;

kućni brojevi 1 i 3 u Mostarskoj ulici u periodu od 8.30 do 13.00 sati;

dio Zrinsko-frankopanske ulice - od Srednjeg konala do Zagrebačke ulice u periodu od 8.30 do 11.00 sati;

dio Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića - kućni brojevi 25, 27, 29 i 34, kućni broj 1 u Hodiljskoj ulici te broj 10 u Čilipskoj ulici u periodu od 8.00 do 12.00 sati;

Duba stonska u periodu od 9.00 do 12.00 sati.

Vodovod Dubrovnik

To je bila najbolja politička predstava koja je ikada održana u Hrvatskoj, a vjerojatno je rijetka u europskim i svjetskim razmjerima, tako je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, komentirao konferenciju za novinare na kojoj je aktualni gradonačelnik Mato Franković predstavio proračun za 2023.

- To je bila predstava koja nadmašuje Top listu nadrealista i najbolje emisije Montyja Pythona. - rekao je Vlahušić.

- Ako je to bila satira, onda svaka čast, tada Mato zaslužuje da mu glasam ne samo za ovaj nego i za 100 idućih proračuna. Nakon one pressice on nakon političke karijere može birati bilo koji hrvatski, europski ili svjetski TV studio u kojem će izvoditi stand up komedije. - smatra Vlahušić.

- Dakle dogodine će biti sportska dvorana gotova u kojoj će nastupati Beyonce, a ja ću biti u prvom redu jer će to biti koncert u počast Andra Vlahušića. Naravno, to nije problem napraviti ako se ima para. - rekao je Vlahušić, dodavši kako para za sporstku dvoranu nema.

- U proračunu za iduću godinu predviđeno je oko četiri milijuna kuna za dvoranu, u 2024. nula i u 2025. nula kuna, znači, imamo četiri milijuna kuna da napravimo dvoranu za koju još nije promijenjen ni prostorni plan, koja nema niti jedno rješenje, nema ni glavni projekt ni izvođača radova, nema ni para, a sve će se to napraviti za godinu dana. Dakle, nije pitanje je li to moguće nego nikada nitko nije izrekao da je to moguće napraviti i još ćemo u dvoranu dovesti ponajveće svjetsko ime. - rekao je Vlahušić.

Doduše, gradonačelnik Mato Franković nikada nije ni rekao da će se dvorana graditi gradskim novcima. Izgradnju dvorana za svjetska i europska sportska natjecanja valjda bi trebala financirati država, ako joj je u interesu da Hrvatska bude domaćin takvih natjecanja.

Kad su u pitanju rokovi, ako će se u toj dvorani 2025. igrati neke od utakmica Svjetskog rukometnog prvenstva, tada bi ona trebala biti izgrađena prije prvenstva, a koliko prije trebao bi znati Hrvatski rukometni savez.

VLAHUŠIĆ KAŽE KAKO ĆE VIJEĆNICIMA POSLATI BAJKU „CAREVO NOVO RUHO”

Franković je inače nakon što je na konferenciji za novinare predstavio proračun za 2023., komentirao priopćenje u kojem je Vlahušić istaknuo kako se Arena Dubrovnik – nogometni stadion sa shopping centrom zapravo neće graditi jer nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi.

Osim što je kazao kako Vlahušić govori neistine o neriješenim imovinsko – pravnim odnosima na česticama na kojima bi se gradio stadion, Franković je rekao kako Vlahušić u životu nije u gradu napravio ni kvadrat nogometnog terena, a nešto komentira.

Vlahušić pak ističe kako Frankovićeva računica po kojoj bi se gradio stadion ne valja.

- Nogometni stadion će napravit privatni investitor, a još nisu riješeni imovinsko - pravni odnosi niti je raspisan natječaj, a koštat će 80 milijuna eura, od čega na javni stadion otpada 20 milijuna eura i sad bi mi trebali dati 16.000 kvadrata gradskog zemljišta na 50 godina za 20 milijuna eura. Znači, godišnje bi trebali davati 400.000 eura za 16.000 kvadrata. Pa plaćamo veći najam TUP-a. Ili se Franković zeza ili stvarno tako misli, a ne znam što je gore s pozicije građana Dubrovnika, ukupne javnosti, vijećnika i pročelnika koji će iza toga stati. - rekao je Vlahušić te se osvrnuo na Frankovićevu izjavu prema kojem na računu Grada ima 95 milijuna kuna.

- U proračunu kojega je potpisao Mato, a poslao ga Vojvodić toga iznosa nema, nigdje nema tih 95 milijuna kuna. Na današnji datum je uplaćeno 390 milijuna kuna od nove godine i ništa drugo nije plaćeno. Od tih 390 milijuna kuna 120 milijuna je lex Vlahušić - prihodi od zidina, DuPass, žičara, autobusi, Revelin, svaka treća kuna dosad u proračunu je lex Vlahušić.- pohvalio se bivši gradonačelnik pa nastavio:

- Nije ključno pitanje zašto Mato radi performance nego je ključno zašto govori da će azil, dvoranu i stadion platiti Vlada i Europska komisija, a Mato Franković mora doći kod Andreja Plenkovića i tražiti da mu oprosti 80 milijuna kuna beskamatnih kredita koje nije stavio u novi proračun. Kako će tražiti oprost beskamatnih kredita kad je u međuvremenu s tim parama platio dionice Luke tri puta skuplje nego dionice UTD Raguse na isti dan i to pretplatio za nekih pet - šest milijuna kuna. Istovremeno je za 18 milijuna kuna pretplatio TUP. Dao je zidine na 15 godina privatnom trgovačkom društvu. I sad će, nakon što je dočekao Zorana Milanovića, kao nagradu od Plenkovića tražiti da mu oprosti 80 milijuna kuna. Pa je li to realno?- pita Vlahušić i dodaje kako ga događanja u Gradu podsjećaju na bajku „Carevo novo ruho”.

- Poslat ću svim vijećnicima tu bajku jer ja ipak jesam Hans Christian Andersen. U bajci „Carevo novo ruho” postoji stariji ministar, to je Vojvodić, šef financija. Postoje vijećnici, to su oni koji su u bajci išli kod krojača, koji su caru radili odijelo, a ja sam malo dijete koje kaže „car je gol”. Znate, car će se jednog dana promijeniti, a profesionalci u gradskoj upravi, oni koji su najbliži caru, njihov će stav na papiru koji će potpisati ostati trajan. - rekao je Vlahušić.

- Svi su gradovi dobili beskamatne kredite i vratili ih ili imaju malo za vratiti. Mi smo najviše uzimali jer je trebalo za plaće i ostale ludosti, ali mi imamo 300 zaposlenih. Kad netko kaže da će napravit dvorani bez para u kojoj će nastupati Beyonce ili da će napraviti stadion, pa gdje smo onda nego u gradu careva novog ruha. Ili je ono bio montyphytonovski performance ili je Mato Franković odlučio da više neće biti gradonačelnik, ne znam što je treće. Ako je on uvjeren da je sve ono što je on govorio o proračunu točno, onda smo stvarno u ozbiljnom problemu. - zaključio je Vlahušić.

Na današnjoj sjednici Općinskog vijeća Župe dubrovačke prihvaćene su izmjene i dopune ovogodišnjeg proračuna koji je s 44,6 narastao za tri milijuna kuna.

Prema riječima voditelja općinskog Odsjeka za financije i proračun Ante Lučića, ta tri milijuna predstavljaju u prvom redu prihode iz poreznih stavki i to prireza i poreza na dohodak, te poreza na imovinu. Sukladno prihodovnom povećanju, omogućena su i veća ulaganja, uglavnom komunalna.

Vijećnici su prihvatili prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Župa dubrovačka. Na osnovu te odluke dubrovačka tvrtka Čistoća će dalje razraditi načine organizacije sakupljanja i odvoza smeća po Župi dubrovačkoj.

Donesena je i odluka o izmjenama u raspoređivanju proračunskih sredstava namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka, budući da je, kako je rečeno, u vijeće ušla i jedna žena što, sukladno zakonskim odredbama, povećava iznos koji iz općinskog proračuna ide njezinoj stranci.

Župski vijećnici prihvatili su i nove cijene vrtića, koje su, kako je rečeno, usklađene s porastom troškova.

Na dnevnom redu bila je i Odluka o sprječavanju odbacivanja otpada na području Općine Župa dubrovačka pa je vijećnike Župke zanimalo koliko građani uopće općinskoj upravi prijavljuju takve probleme.

Savjetnica za zaštitu okoliša u župskoj općinskoj upravi Josipa Gašpar Deranja je kazala kako se gotovo sve takve ilegalne radnje prijavi bilo da se zove izravno u Općinu ili nekoga od zaposlenika pa i načelnika Nardellija, ali da ima i onih koji to prijave putem obrasca na web stranici.

U raspravi je istaknut problem ilegalnog odlagališta smeća na lokaciji Sutvara na Brgatu pa je savjetnica Gašpar Deranja rekla kako je to odavno prijavljeno nadležnoj inspekciji, ali da je problem što osim države to zemljište ima još puno vlasnika što predstavlja problem u inspekcijskom nadzoru.

Vijećnici oporbene Župke bili su suzdržani u donošenju svih općinskih odluka, a na kraju sjednice nisu postavili nijedno vijećničko pitanje.