U obiteljskoj razmirici na Lopudu 39 –godišnjakinja je u pijanom stanju nožem ubola 46 – godišnjaka te je uhićena i zatvorena.

Kako navodi PU dubrovačko - neretvanska „u poslijepodnevnim satima u petak, 10. lipnja, policija je zaprimila poziv 46 -godišnjaka s otoka Lopuda, koji je prijavio obiteljsku razmiricu s članom obitelji koja je rezultirala njegovim ozljeđivanjem”.

„Odmah po pozivu, na otok je upućeno službeno policijsko plovilo koje je prevezlo ozlijeđenog muškarca do luke Dubrovnik gdje su ga dalje preuzeli zdravstveni djelatnici. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 39 -godišnjakinja, pod utjecajem alkohola od 1,99 g/kg, tijekom obiteljske razmirice, nožem u predjelu desne lopatice zadala ubodnu ranu 46-godišnjaku i pri tom mu nanijela lakšu tjelesnu ozljedu.” - navode iz policije.

dm

Zastupnici u Europskom parlamentu ovaj tjedan jesu većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europe na električna vozila, ali suprotno tome kako je ta vijest predstavljena u većini hrvatskih medija još je sve jako daleko od konačnog zakona koji bi se počeo provoditi spomenute godine. Naime, europski zastupnici su podržali prošlogodišnji prijedlog Europske komisije za stopostotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida novih automobila do 2035. i od te godine, prema toj ideji, onemogućila bi se prodaja novih vozila na fosilna goriva u Europskoj uniji. No, to glasanje samo potvrđuje politiku koju će Europski parlament zauzeti u nadolazećim pregovorima s državama članicama oko konačnog zakona.

Europske parlamentarce očekuju naime teški pregovori jer u autoindustriji, unatoč deklarativnoj podršci prema vani, zapravo nisu niti blizu razmišljanjima europskih parlamentaraca znajući da je razvoj električnih automobila do razine kojom bi bili prihvaćeni od većine kupaca još na dugom štapu.

Većina kupaca automobila ipak ne želi puniti svoja vozila strujom 10 – 20 sati kod kuće, ako uopće imaju tu mogućnost, a ima je manjina, ili nekoliko sati na punionicama, čak ni sat vremena pa ni 15 minuta što je mogućnost najboljih punionica do 80 posto kapaciteta baterije (pri čemu je punjene na takvim punionicama znatno skuplje od spremnika goriva). Da vas ne udavimo tehničkim podacima – poantu shvaćate: sve dok autoindustrija ne pronađe rješenje da se električni automobili mogu napuniti za jednako vrijeme koliko je danas potrebno za punjenje prosječnog spremnika goriva, oni će teško biti masovno prihvaćeni. Razvoj takvih mogućnosti do 2035. u ovom trenutku ne izgleda previše izvjesan da bi prihvaćanje zakona kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva bilo sasvim izvjesno.
Veliki dio kupaca također od automobila zahtjeva veliku autonomiju prije sljedećeg punjena, bilo rezervoara, bilo baterije. Teško je zamisliti normalnog čovjeka koji bi želio voziti automobil s dometom od pišljivih stotinjak, dvjesto ili u boljim slučajevima tristotinjak kilometara „u cugu” nakon čega se mora „prištekat” na punjač nekoliko sati. Zamislite jedno takvo putovanje iz Dubrovnika do Zagreba ili nekog Nijemca ili Čeha do hrvatske obale.

OK, razvoj bržih punionica koje će napuniti bateriju do 80 posto kapaciteta ide dobro, već ih ima dosta u Europi, u Hrvatskoj zasad samo jedna, ali ni to ne rješava pitanje autonomije što je za kupce i veći problem od brzine punjenja. Uz to, kao što su lagali o emisiji CO2, proizvođači lažu i o autonomiji električnih automobila. Eh, da, ne treba zaboraviti da se ni ne preporuča punjenje baterija na više od 80 posto kapaciteta, jer se u suprotnom mogu pregrijati. Što to znači za autonomiju, opet, da ne davimo tehnikalijama – poantu shvaćate, nitko normalan neće kupiti takav automobil.

Onih kojima je to trenutno normalno, unatoč silnim marketinškim kampanjama i propagandi kojom se pokušava stvoriti dojam kako je taj broj znatno veći, inače je manje od dva posto. Da, na cestama od svih automobila koji se trenutno njima kotrljaju manje je od dva posto onih na isključivo električni pogon, a kad im se pribroje hibridi onda taj broj raste na već puno impozantnijih 18 posto. A eto prema prijedlogu zakona ni hibridi nisu prihvatljivi.

Podržavanje zabrane prodaje automobila s benzinskim i dizelskim motorima stoga zasad, čini se, ipak treba promatrati više kao namjeru Europskog parlamenta da ubrza prijelaz na električna vozila i natjera proizvođače automobila u brži razvoj auto elektrifikacije nego što je stvarna namjera da to bude baš do 2035. godine.

Koliko sami proizvođači vjeruju da je ciljeve koje nameće Europski parlament moguće postići do 2035. pokazuje i korespondencija njemačkog udruženja autoindustrije VDA s EU parlamentarcima kod kojih su lobirali da se prijedlog odbaci, a do koje su došli novinari Reutersa. Pri tome su proizvođači istaknuli i pitanje broja punionica, a Europski parlament inače namjerava donijeti i zakone kojim bi se od država članica zahtijevalo postavljanje doslovno milijuna punionica. Isto do 2035. godine. Par milijuna!

Iz Hrvatske promatrati perspektivu razvoja autoindustrije drukčije je nego iz zemalja s razvijenom autoindustrijom koje imaju ne tisuće, nego desetke pa i stotine tisuća radnih mjesta povezanih s njom i proizvodnjom te kasnijim održavanjem benzinskih i dizelskih motora. „Prištekavanje na utičnicu” tako glomazne grane industrije suludo je očekivati „preko noći”, a u industrijskom razvoju ovakvih razmjera razdoblje od 13 godina uistinu se može podvesti pod „preko noći”. Valjda će se i njih nešto pitati pa će pregovori o konačnom zakonu ipak ići malo teže od glasanja u Europskom parlamentu.

Grad Dubrovnik u idućih pola godine dobit će Strategiju upravljanja imovinom u svom u vlasništvu, koja će definirati stratešku ulogu imovine na temelju koje će se donositi godišnji planovi upravljanja i raspolaganja. Cilj je što bolje i sustavnije gospodariti gradskim nekretninama kojih je prema sadašnjem popisu 6.258. Strategija predstavlja iskorak u upravljanju imovinom, sa svrhom generiranja prihoda, ali i razvoja grada korištenjem razvojnog potencijala svake nekretnine. - navode danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

Inače, broj od 6.258 nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika uključuje i najmanje čestice zemlje.
 
„Nakon izrade, Strategija upravljanja imovinom dostavit će se Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje, a između ostalog će sadržavati analizu stanja upravljanja i raspolaganja imovinom te viziju, strateške ciljeve i mjere. Analiza stanja obuhvaća postojeće stanje, oblike imovine i vrste nekretnina, stanje dokumentacije, pitanje sudskih i drugih sporova između Grada Dubrovnika i trećih osoba, pitanje povrata oduzete imovine, rješavanja imovinskopravnih odnosa s Republikom Hrvatskom te posebno pitanje upravljanja i raspolaganja nepokretnim kulturnim dobrima uzevši u obzir Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”.” - piše također u priopćenju.
 
„Vizije, strateški ciljevi i mjere upravljanja imovinom predstavljaju željeno stanje i sliku idealnog upravljanja imovinom na način da se očuva vrijednost postojeće imovine njezinim stavljanjem u potpunu funkciju kako bi se postiglo da imovina pridonosi općem dobru na razini gospodarstva, infrastrukture i strateškog razvoja lokalne zajednice.” - zaključuju iz gradske uprave.

dpp

Dogodilo se ono, što je s obzirom na (ne)razvoj cjepiva bilo i očekivano, jer svijet nije mogao stajati u mjestu – živimo s koronavorisom bez mjera iako on i dalje kola kuglom zemaljskom, nije zaustavljen niti poražen.

Turistička sezona uzima zamah i eto nekako je logično pred špicu sezonu poviriti kako zapravo na jugu stojimo s brojem slučajeva COVID -a.

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji trenutno su tako aktivna 272 slučaja.

Najviše ih je u županijskom središtu, Dubrovniku, gdje je aktivno 165 slučajeva, dakle više od polovice svih u Županiji dubrovačko – neretvanskoj. Drugi najveći grda, Metković, ujedno je i na drugom mjesto po broju aktivnih slučajeva – 41. Na trećem mjestu je Općina Župa dubrovačka koja broji 31 slučaj, a na četvrtom Općina Konavle sa 17 slučajeva.

Nadalje, pet slučajeva je u Pločama, tri u Općini Blato, po dva u Veloj Luci i Kuli Norinskoj, po jedan u Korčuli, Opuzenu, Stonu, Dubrovačkom primorju, Slivnu i na Mljetu.

Sva ostala područja u Županiji dubrovačko neretvanskoj su, kako se popularno reče, „corona free”.

dm

Potpora uvođenju eura u Hrvatskoj pala je u godini dana za sedam posto, pokazuje istraživanje Eurobarometra po kojemu se Hrvati najviše boje rasta cijena i misle da će odlaskom kune u povijest izgubiti dio identiteta. Eurobarometar je u petak predstavio rezultate istraživanje provedenog u travnju o stavovima građana o uvođenju eura u zemljama članicama koje još ne koriste zajedničku valutu.

U Hrvatsko je 55 posto anketiranih odgovorilo da je za uvođenje eura, što je za sedam posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je euro imao potporu od 62 posto.

Prema istraživanju, Hrvati se najviše boje da će euro dovesti do povećanja cijena, njih 81 posto.

Gotovo polovica (49 posto) misli da će uvođenje eura imati negativne posljedice za Hrvatsku, a 45 posto da će imati pozitivne posljedice.

Samo 37 posto anketiranih misli da je Hrvatska spremna za euro, a 58 posto da nije.

Da će uvođenjem eura zemlja izgubiti dio svoga identiteta smatra 57 posto Hrvata, a 42 posto da neće, pokazalo je istraživanje

Najveća potpora za uvođenje eura zabilježena je u Rumunjskoj 77 posto i Mađarskoj 69 posto, a najmanja u Bugarskoj i Češkoj, 44 posto i Švedskoj 45 posto.

Od tih sedam zemalja jedino je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu. U srpnju se očekuje konačna odluka Vijeća EU-a i od 1. siječnja 2023. euro će postati i hrvatska valuta.

(Hina)

Mato Franković već je pet godina gradonačelnik Dubrovnika. Tim je povodom predstavio projekte realizirane u proteklom petogodišnjem razdoblju, ali i najavio one projekte čija realizacije tek predstoji. Pokrenuta je javna nabava za projektiranje i gradnju pročistača otpadnih voda u Petki. Započinju radovi na pješačkom prijelazu na Nuncijati. U tijeku je sondažno ispitivanje i dokumentiranje oštećenja Orlandova stupa.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ O PROJEKTIMA REALIZIRANIM U PROTEKLIH PET GODINA

Četiri godine u prvom i godina dana u drugom mandatu – gradonačelnik Mato Franković već je pet godina na čelu Grada Dubrovnika. Tim povodom održao je konferenciju za novinare na kojoj je predstavio najznačajnije realizirane projekte , ali i brojne investicije i aktivnosti koje su u tijeku. Među završenim kapitalnim projektima istaknuo je novu Osnovnu školu Montovjerna, pročistač pitke vode, cestu Most – Osojnik, Dubrovačku stanogradnju u Mokošici, Studentski dom, dječje vrtiće Palčica I, i Mala kuća, , cestu Kliševo-Mrčevo, tri nova parkirališta u Novoj Mokošici, Lazarete obnovljene EU sredstvima, energetske obnove škola Lapad, Ivana Gundulića i Marina Držića, nove prostore Državnog arhiva, oborinsku odvodnju u Vukovarskoj ulici, kao i Šetnicu Nika i Meda Pucića.

Jedno od glavnih postignuća u posljednjih pet godina, istaknuo je gradonačelnik, stjecanje je nove imovine. Interesi grada i građana zaštićeni su kupnjom većinskog paketa dionica UTD Raguse, preuzimanjem vlasničkog udjela nad Lukom Dubrovnik i u konačnici kupnjom društva TUP d.d. Grad sada gospodari iznimno vrijednim prostorom u kojem će se u skoroj budućnosti razviti cijeli niz dodatnih javnih sadržaja.

Gradonačelnik je iskazao zadovoljstvo što je Grad preuzeo ljetnikovac Kabogu, Vilu Čingriju te tvrđavu Imperijal u kojoj će Muzej Domovinskog rata raditi u puno boljim uvjetima. Izdvojio je i naplatu potraživanja od Excelse za Žičaru, ali i 'pošasti bankomata', koje je jedino Dubrovnik uspio riješiti.

Naglasio je i važnost ulaganja u sportske objekte poput novog nogometnog terena u Gospinom polju, judo dvoranu u Mokošici, obnovljen ex-hotel Stadion te novu dvoranu za borilačke sportove kao i brojna obnovljena, ali i novoizgrađena dječja i druga igrališta.

Među završenim projektima, kazao je Franković, važno mjesto zauzima i povijesno čišćenje te obnova stare dubrovačke kanalizacije, završetak prve faze sanacije Grabovice, kao i obnovljen parking Gradac.

Kako bi se približila osnovnom cilju, Gradu po mjeri građana i uravnoteženoj kvaliteti života svih građana, ova gradska uprava snažno se oslanja na bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Istaknuo je i kako je u posljednjih pet godine za gradske projekte osigurano više od milijardu kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, s ciljem da se do kraja 2025. povuče nove tri milijarde kuna iz EU fondova. U ovom trenutku, više od 40 projekata je pripremljeno i spremno za financiranje.

U tijeku su ili pri kraju izvedbe i brojni drugi projekti koji će podići kvalitetu života u gradu poput rekonstrukcije Lapadske obale, gradnja doma umirovljenika u Gružu, škole u Ulici Ilije Sarake u povijesnoj jezgri te gradnja Groblja Dubac.

Gledajući u budućnost, izdvojio je nastavak realizacije projekta Dubrovačke stanogradnje i to u Solitudu, gradnju azila za nezbrinute životinje, nadogradnju OŠ Mokošica, multifunkcionalnu dvoranu u Gospinom polju, kao i centar za pružanje usluga u zajednici, a brojni drugi projekti su također u fazama projektiranja.

Prezentaciji su nazočili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Blaž Pezo, vijećnici Pero Vićan i Željko Raguž i pročelnici gradskih upravnih odjela.

- Bez ovakve potpore, promišljanja grada i pogleda u budućnosti sve ovo što smo napravili u posljednjih 5 godina ne bi bilo moguće. – rekao je gradonačelnik Franković, zahvalivši se svima prisutnima.

FRANKOVIĆ U SABORU O ZONI PROMETA U ZAŠTIĆENOJ POVIJESNOJ CJELINI

Gradonačelnik Grada Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković u Saboru je sudjelovao u raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama u drugom čitanju.

Franković je tijekom rasprave zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu unutarnjih poslova na prihvaćanju prijedloga Grada Dubrovnika o uvrštenju termina „zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“ u konačan tekst Zakona.

- Stavak 106. članka 2. Zakona omogućit će Gradu Dubrovniku, ali i drugim hrvatskim povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO-a, uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe. - rekao je gradonačelnik uz zahvalu.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić u odgovoru je kazao kako je takav prijedlog Grada Dubrovnika bio posve opravdan zbog nužnosti zaštite vrijednog kulturno-povijesnog naslijeđa.

POKRENUTA JAVNA NABAVA ZA PROJEKTIRANJE I GRADNJU PROČISTAČA U PETKI

Postupak javne nabave za projektiranje i izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Petka kao i postrojenja za solarno sušenje mulja na Osojniku, projekti su iz Aglomeracije Dubrovnik poslani na objavu u elektronički oglasnik i službeni list europske unije TED 25.

Radovi podrazumijevaju izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja koji se sastoji od tri glavne tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. U sklopu radova izgradit će se novo postrojenje s pripadajućom opremom, postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust dužine 835 metara.

Najveći benefit izgradnje novog UPOV-a Petka za građane jest da će u more nakon procesa pročišćavanja odlaziti samo tehnički čista voda.

- Nakon potpisanog ugovora za Aglomeraciju Dubrovnik, refinanciranja izgradnje pročistača za pitku vodu u Komolcu te odabirom izvođača za izgradnju niza kanalizacijskih i vodoopskrbnih cjevovoda na području grada Dubrovnika došli smo i do krune projekta, a to je izgradnja uređaja za obradu otpadnih voda UPOV Petka. Izgradnjom suvremenog postrojenja u povijest će otići postojeći zastarjeli uređaj kojeg djelatnici Vodovoda iznimnim naporima održavaju funkcionalnim, a realizacijom svih segmenata Aglomeracije naš Grad će konačno imati standard kakav smo odavno zaslužili. Čast mi je što će se sve navedeno realizirati upravo predvođeno ovom gradskom upravom i upravom Vodovoda Dubrovnik. - rekao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Rok za dostavu ponuda je do 18. kolovoza 2022., što je dulji rok od zakonskog minimuma, a određen je s obzirom na vrijednost i složenost projekta. Trajanje samog procesa nabave ovisit će o zahtjevima za dodatnim pojašnjenjima, prijedlozima za izmjenu i u konačnici eventualnim žalbama samih zainteresiranih ponuditelja. Želja Vodovoda Dubrovnik je završiti proces odabira najpovoljnijeg ponuditelja do jeseni ove godine kako bi se do kraja godine mogla ishoditi građevinska dozvola te započeti s radovima početkom 2023. godine.

RADOVI NA IZGRADNJI NOGOSTUPA PREDUVJET ZA PJEŠAČKI PRIJELAZ NA NUNCIJATI

Započinju radovi na izgradnji i uređenju nogostupa na državnoj cesti na Nuncijati, što je preduvjet za označavanje pješačkog prijelaza te ugradnju semafora i odgovarajuće opreme za ovaj pješački prijelaz.

Ovo je prva faza radova koji bi trebali biti završeni do 26. lipnja, a planirano je da svi preostali radovi, uključujući ugradnju semafora i iscrtavanja pješačkog prijelaza na Nuncijati, završe do kraja mjeseca lipnja. Novi pješački prijelaz sa semaforima smjestit će se istočno od postojećeg ulaza u naselje Nuncijata kod spoja državne ceste D8 i Ulice Đura Basaričeka te će se dodatno urediti i spoj ceste s ovom ulicom, odnosno prilagoditi postojeći skalini.

Za vrijeme trajanja radova vrijedit će privremena prometna regulacija, prolaz će biti omogućen naizmjenično jednom prometnom trakom, uz regulaciju semaforima. Kako bi se što manje utjecalo na protok prometa, radovi će ujutro kretati oko 8 sati i 30 minuta, nakon vršne jutarnje gužve te će se po završetku dnevnih radova oko 16 sati uklanjati privremena prometna signalizacija.

Na ovaj način Grad Dubrovnik riješit će dugogodišnji problem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno označen prijelaz preko ceste koja prolazi rubnim dijelom naselja i koja je pod ingerencijom Hrvatskih cesta. Na inicijativu Grada i u dogovoru s Hrvatskim cestama, Grad Dubrovnik financirao je prometni elaborat kojeg je izradio Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te ishodio potrebne suglasnosti, a financirat će i građevinske radove, dok će Hrvatske ceste financirati potrebnu opremu i signalizaciju.

SONDAŽNO ISPITIVANJE OŠTEĆENJA ORLANDOVA STUPA

Sukladno utvrđenoj dinamici aktivnosti za 2022. godinu, u tijeku je sondažno ispitivanje Orlandova stupa i periodično dokumentiranje postojećih oštećenja kombiniranom metodom 3D laserskog skeniranja i fotogrametrijske izmjere.

Prethodno je u svibnju obavljeno redovito održavanje radne skele i opreme za monitoring, a uz dokumentiranje oštećenja, provedena je izrada plana pripravnosti za nepredviđene i hitne situacije, ultrazvučno ispitivanje kamena te izrada numeričkog modela Orlandova stupa.

Dinamika daljnjih konzervatorsko-restauratorskih radova odredit će se nakon sastanka stručnog tima u srpnju ove godine, a rezultati će potom biti predstavljeni i široj javnosti.

Radove na sanaciji oštećenja ovog iznimno vrijednog dijela dubrovačke spomeničke baštine provodi Hrvatski restauratorski zavod, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Konzervatorskim odjelom Dubrovnik te Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zavodom za obnovu Dubrovnika.

Aktivnosti vezane uz monitoring oštećenja, kao preduvjeta sanaciji i restauraciji Orlandovog stupa, započele su još krajem 2018., odnosno početkom 2019. godine, kada je dopunjena dokumentacija postojećeg stanja, a Orlandov stup je skelom zaštićen od nastanka daljnjih mehaničkih oštećenja. U lipnju 2019. godine na stup je postavljeno sedam senzora kako bi se mogla pratiti ekspanzija pukotina. Početkom 2020. godine u Dubrovniku je održan sastanak stručnog tima za određivanje daljnjeg pristupa problematici postojećih oštećenja na kojem je dopunjen monitoring, dok su na sastanku navedenog tijela u studenom 2021. godine analizirani jednogodišnji rezultati dopunjenog monitoringa.

Sadržaj Grada Dubrovnika

„Nikad laž neće postati istina”, napisao je danas gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na svom FB profilu nakon što su pojedini mediji objavili da se u Luci Dubrovnik, tvrtki u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika provodi istraga USKOK -a što su povezali i s ostavkom Marija Bekića na mjesto predsjednika Nadzornog odbora. Bekić je inače ostavku morao dati zbog odredbi novog Zakon o sprječavanju sukoba interesa po kojem kao ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik ne može biti predsjednik NO Luke Dubrovnik.

„Nakon izmišljotina kako Blaž Pezo napušta Sanitat jer se kako su navodili ne slaže s rekonstrukcijom place, a istina je bila kako je Blaž morao napustiti Sanitat zbog izmjena zakona kojim su ravnatelji postali dužnosnici (ne)spojivost dužnosti, ponavlja se identična zlonamjerna konstrukcija oko Maria Bekića. Sada je već punih mjesec dana poznato kako Mario Bekić ne može obnašati dužnost predsjednika Nadzornog odbora Luke Dubrovnik(ne)spojivost dužnosti. Naime, prije mjesec dana sazvana je Skupština te su podatci o izmjenama javno objavljeni i dostupni svima. Danas je, onako baš prigodno dan prije Skupštine objavljeno kako Mario Bekić napušta dužnost te se spominju policijske istrage i slično, čak se iznose neke informacije o „navodnim” ispitivanjima.” - naveo je pak gradonačelnik Franković.

„Lažne konstrukcije ljudi koji su brže bolje pohitali izmisliti neku aferu jer afera nema, pa kada nema onda, ajmo je izmisliti. Jer nekima je bilo palo na pamet Luku dokapitalizirati, Luku preuzeti za svoju korist, a Gradu ostaviti mrvice - ja im to nisam dopustio! Zato im danas smetam jer me kupiti ne mogu, ušutkati ne mogu, ja na tvrtku od strateškog interesa za Grad ne dam. Jednako kao što ne dam ni na TUP, ni na UTD jer podsjetit ću većinsko vlasništvo nad tim tvrtkama steklo se upravo u mom mandatu. Srebro se nikad ne prodaje, ono se sebično skuplja kako bi ga predali generacijama koje dolaze. I zato - Ježa će gutati tko u Luku dirne, tko u TUP dirne, tko u UTD Ragusu dirne se!” - napisao je Franković.

dm

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je danas predstavljajući regformu zdravstva kako će se uspostaviti jasna granica između rada u javnom zdravstvu i privatnoj praksi. Poručio je da se „neće zatvarati oči pred zanemarivanjem radnih obaveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi”.

- Odnosi se moraju urediti tako da se jasno znaju granice gdje završava jedno, a počinje drugo. - kazao je Beroš.

U praksi to znači da će se ravnateljima bolnica, njihovim zamjenicima i pomoćnicima te svim predstojnicima i pročelnicima klinika, odnosno svima na rukovodećim pozicijama u bolnicama zabraniti rad u privatnim ustanovama.

Uvest će se i određena ograničenja za liječnike na odjelima odredbom koja će propisivati da ministar „ako postoje poteškoće u organizaciji rada, odnosno prevelik broj prekovremenih sati ili preduge liste čekanja, koje onemogućuju osiguranje medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvene zaštite”, može zatražiti od ravnatelja da ukine dozvole za rad u privatnoj praksi liječnicima koji inače imaju na to pravo izvan radnog vremena.

- Privatni sektor u zdravstvu je sastavni dio našeg cjelokupnog zdravstvenog sustava, ali on ne može i ne smije biti nadomjestak određenih neučinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. Vjerujem da naše liječnice i liječnici savjesno i odgovorno rade svoje poslove, ali stanje lista čekanja za preglede i medicinske zahvate traži od nas da se dodatno organiziramo na svim razinama kako bismo pacijentima omogućili kvalitetne medicinske usluge u što je moguće primjerenijem vremenu, posebno u situacijama kada je faktor vremena kod pojedine bolesti presudan. - kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

dm

Novozaređenim svećenicima Dubrovačke biskupije, don Ivu Markiću, don Juri Paponji i don Mišu Pecotiću dodijeljene su prve službe. Biskup dubrovački mons. Roko Glasnović danas im je uručio dekrete.

Tako je don Ivo Markić imenovan župnim vikarom u Župi sv. Mihajla – Lapad u Dubrovniku i upućuje se bolničkom kapelanu za stjecanje pastoralnog iskustva u radu u bolnici.

Don Jure Paponja imenovan je župnim vikarom u Župi Svete Obitelji u Novoj Mokošici i upućuje se bolničkom kapelanu za stjecanje pastoralnog iskustva u radu u bolnici.

Don Mišo Pecotić imenovan je župnim vikarom u Župi Svih svetih u Blatu na otoku Korčuli i pastoralnim suradnikom u župama Žrnovo, Račišće i Pupnat.

Uz dekrete mladomisnicima biskup Glasnović je don Davida Pahora razriješio službe upravitelja Župe sv. Jurja na Osojniku, ali i dalje nastavlja vršiti službu upravitelja Župe sv. Vida u Trstenom. Don Miroslav Karatović razriješen je službe župnog vikara Župe sv. Mihajla – Lapad u Dubrovniku i imenovan župnikom Župe sv. Jurja na Osojniku, a nastavlja vršiti i službu bolničkog kapelana u Općoj bolnici Dubrovnik.

dpp

Marijo Bekić, inače ravnatelj OB Dubrovnik, napustio je mjesto predsjednika Nadzornog odbora Luke Dubrovnik, odnosno predao je ostavku koja bi trebala biti potvrđena u ponedjeljak na sjednici Nadzornog odbora.

Bekić je Nadzorni odbor Luke Dubrovnik, tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, morao napustiti zbog odredbi novog Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Zbog istih razloga nedavno je gradsko vijeće morao napustiti i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, koji će to isto morati učiniti i u Županijskoj skupštini.

Prema neslužbenim informacijama Bekića bi u NO mogla zamijeniti direktorica UTD Raguse Marija Šimunović, također tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika koja ima 2,75 posto dionica Luke Dubrovnik. Upravo uz te dionice Grad Dubrovnik ima većinsku kontrolu nad poslovanjem Luke Dubrovnik.

dm

Svaka županija imat će jedan, objedinjeni dom zdravlja, bolnice će preuzeti država, odnosno neće više biti županijske, a sanitetski prijevoz pripojit će se hitnoj pomoći, piše danas Južni o reformi zdravstva koju namjerava provesti resorni ministar Vili Beroš.

Domove zdravlja će se objediniti tako da svaka županija ima po jedan, osim Zagreba zbog velikog broja stanovnika. Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području, uključujući i privatne ordinacije. U rad domova zdravlja uključit će se bolnički specijalisti, navodi Južni.

Na razini bolničkog sustava prenijet će se osnivačka prava sa županija na državu, tako da će sve bolnice, izuzev specijalnih, postati državne, a provest će se, navodi Južni, i njihova kategorizacija.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković održao je danas konferenciju za novinare uz pet godina mandata, odnosno pet godina otkako je na vlasti, a tom prigodom objavio je i pregled svega što je učinjeno kroz to vrijeme.

Njegovo kompletno izvješće možete vidjeti OVDJE.