Povodom prve pobjede u europskoj Ligi prvaka, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku klubu Libertas Marinkolor. Prenosimo je u cijelosti:

Poštovani stolnotenisači, poštovani treneru, dragi „Pituri”, čestitam Vam od srca na prvoj povijesnoj pobjedi u europskoj Ligi prvaka. Već samim time što ste dobili poziv da igrate na najelitnijem europskom klupskom natjecanju nije mala stvar, ali ovaj rezultat samo je još jedna velika potvrda da itekako možete odmjeriti snage s najboljima.

Ponovno ste ispisali povijest kluba, a vjerujem da je sreća bila još veća jer ste ovu prvu fantastičnu pobjedu odnijeli na domaćem terenu pred svojom vjernom publikom.

Budite ponosni na ovaj debi i samo tako hrabro nastavite dalje na nadolazećem Eurokupu, a vjerujem da i s nestrpljenjem čekate i početak HEP Superlige kada ćete braniti naslov prvaka Hrvatske.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

U Hotelu Westin u Zagrebu održana je u petak proslava 55. godina Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu.

Na samom početku proslave i večere sve prisutne pozdravio je gradonačelnik Franković zahvalivši zajednici Dubrovčana na djelovanju, promicanju imena Grada kroz različite projekte i aktivnosti. Svečanost je otvorila predsjednica Društva Dubrovčana Nikolina Klaić, koja je svima zahvalila na dolasku i želji da društvo kroz sve protekle godine opstane i bude primjer jednog lijepog zajedništva.

Na svečanosti su prisustvovali i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, župan Nikola Dobroslavić, biskup mons. Roko Glasnović, načelnik Općine Ston Vedran Antunica, državna tajnica Zrinka Raguž te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Lana Križaj, a Dubrovčane su na svečanosti posjetili i premijer Andrej Plenković, o čemu možete čitati OVDJE i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

U ovoj su prigodi dodijeljene povelje zahvalnosti Katiji Bakiji koju je u njeno ime preuzela Ivana Bakija, DPDS-u koju je preuzeo Vedran Kosović, Gradu Dubrovniku koju je preuzeo Mato Franković te posthumno Hrvoju Matiću.

U ovoj je prigodi održan je i kulturno - umjetnički program i promocija vina iz Dubrovačko-neretvanske županije, a tijekom svečane večere održana je i humanitarna lutrija čiji je prihod namijenjen za stipendiranje studenata bez roditeljske skrbi koji su odrasli u Domu Maslina i koji studiraju u Zagrebu.

dpp

Iz novoga svijeta naziv je pretposljednjeg koncerta Stradun Classic festivala, a koji će se održati u petak, 22. rujna u atriju Kneževa dvora. Festival komorne glazbe Stradun Classic šestu godinu za redom okuplja brojne renomirane europske glazbenike u Dubrovniku, pa će tako i na ovom koncertu izuzetno zanimljivog programa. Početak je u 21 sat.

Naziv koncerta ujedno nam otkriva i program. Naime, program sadrži djela skladatelja 20. stoljeća kao što su Darius Milhaud, Jean Francaix, Wynton Marsalis i Bohuslav Martinu.
U koncertu sudjeluju violinist Gordan Nikolić, violinistica Mirabai Weismehld Rosenfeld, violist Roman Spitzer, cellisti Celine Flamen i Justus Grimm, klarinetistica Marija Pavlović, oboist Tom Owen, fagotist Pieter Nuytten, trubač Vedran Kocelj i pijanistica Maria Meerovitch.

Program:
D. Milhaud - Suita za klarinet, violinu i klavir
J. Francaix - Trio za obou, fagot i klavir
W. Marsalis - Meeelaan za fagot i gudački kvartet
B. Martinu - La revue de cuisine

Završni koncert festivala i festivalskog orkestra održat će se 23. rujna, nosi naziv Concertante, a na programu su djela Bottesinija, Mozarta i Beethovena.

Kontakt za informacije i rezervacije ulaznica je 091 613 7314.

rrd

Pri odabiru olovnice, dodatnog utega za ometac i bulentin osim o težini i obliku dobro je voditi računa i o njegovoj boji te na taj način poboljšati lovnost pribora na koji se uteg montira. Naime, odabirom određene boje olovnica se može učiniti manje ili više vidljivom, ovisno o tome što se želi postići. Naime, mnoge ribe vidljiva olovnica plaši ili barem upozorava na opasnost, dok nekima, naprotiv, privlači pozornost i izaziva radoznalost, zbog čega brže i opuštenije prilaze mamcu.

Udičari su odavno spoznali, a znanstvenici potvrdili da različite ribe različito vide i reagiraju na različite boje te da se boje u moru razlikuju samo na relativno malim, dubinama do dvadesetak metara, a do 50 vide kao različite nijanse sive, i to samo danju. To znači da ima smisla koristiti obojene olovnice samo ako se postavljaju na ometce te bulentine za dnevni lov relativno blizu obale, odnosno površine.

Obojene olovnice prvi su počeli i najviše koriste ribolovci - natjecatelji kao svojevrsnu primamu. Najčešće rabe drečavo crvene, osobito ako ciljano ili pretežito love arbune. U istu svrhu koriste i narančaste te žute olovnice, jer je praksa pokazala da tako obojeni mamci, pa zato i olovnice, izazivaju najveću pozornost arbuna, ali i ostalih riba. Odabir boje ovisi o mjestu i svjetlosnim uvjetima lova.

Na položenim pješčanim dnima na kojima se i nakon stotinjak metara od kraja dubina kreće od pet do deset metara crveno obojena olovnica može bitno poboljšati ulov, ne samo arbuna. Na većim dubinama crvena boja se vidi kao siva sivo plava i ne privlači pozornost riba, za razliku od žute.

U priobalnom lovu, gdje se najviše love usnače, natjecatelji koriste olovnice istih tih boja (crvena, narančsta, žuta), ali i njihovih kombinacija s bijelom. Bijelo obojene olovnice su posebno učinkovite za lov pri površini, na pola dna te tamo gdje ima hobotnica, koje ih obvezno napadaju.

Za ribolov na obraslom dnu zimi iskusni odmetaši koriste olovnice svjetlo zelene, a tijekom vegetacijskog razdoblja godine tamnozelene boje, kontrastno boji okoliša. U istim tim nijansama, ali u najtoplijem dijelu godine, obojene olovnice koriste oni koji ih žele učiniti što manje vidljivim. Osim toga, oni tijekom cijele godine rado rabe tamnoplave obojene utege, a za udičarenje noću te na srednjim dubinama i crne.

Kamuflažno obojene olovnice, baš kao i strune, najviše koriste lovci na komarče. Naime, iako uočljivo obojena olovnica izaziva njenu pozornost, komarča se puno opreznije ponaša u njenoj široj okolini. Zato za lov komarče treba koristiti olovnice boje dna na kome se lovi.

Obojene su olovnice primjetno skuplje od neobojenih, čak i ako se vlastoručno boje na najkvalitetniji način - „pulver“, „PVC“ prahom u koji je dovoljno gurnuti zagrijanu olovnicu. Jeftinije, ali i manje kvalitetno obojiti olovnice može se na nekoliko načina. Bojenje „spray“ bojom najbrži je postupak. Nešto duže na sušenje boje treba čekati ako se lak boja nanosi kistom. Međutim, na oba ta načina nanesene boje dosta lako otpadaju. Dugotrajnije su ako se prije njih na olovnicu nanese temeljna boja, uljna ili „nitro“. Još bolje je poslije temeljne nanijeti bijeli lak, a zatim njega po potrebi bojiti i brisati. Za taj posao najprikladniji su vodootporni flomasteri, takozvani markeri. Dobro nanose boju, koja se brzo suši i ne otpada u vodi, a lako se, po potrebi, uklanja brisanjem. No, bez obzira na koji od opisanih načina nanijeli boju, ona dosta lako otpada pri udaranju olovnice o dno i druge tvrde predmete.

Izložbom „Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja” koja će biti otvorena u ponedjeljak, 25. rujna, u 18:30 sati u Kneževu dvoru, Dubrovački muzeji pridružit će se obilježavanju Dana europske baštine 2023.

Na izložbi, čiji su autori dr. sc. Ivica Martinović i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, bit će izložena knjižica „Officium proprium sancti Blasii episcopi et martyris, Reipublicae Ragusinae protectoris“ (Vlastiti časoslov sv. Vlaha biskupa i mučenika, zaštitnika Dubrovačke Republike) iz 1723., koja je važna za proučavanje Feste sv. Vlaha u Dubrovniku u religioznom, povijesnom, književnom i glazbenom kontekstu, naročito iz perspektive 18. stoljeća. Kao dokument koji je za uporabu i tiskanje odobrio Sveti zbor za obrede 25. rujna 1723. za Dubrovačku Republiku, knjižica je rezultat polustoljetnih napora koje je Republika nakon Velike trešnje 1667. godine poduzimala kako bi crkveno, institucionalizirala svetkovinu svoga Parca. Upravo ova knjižica označuje veliku liturgijsku pobjedu Republike, jer je na njezinu području blagdan sv. Vlaha dobio najviši liturgijski status »dvostruki blagdan prvoga razreda s osminom«.

Nakon 1723. godine, kao službeno odobreni i tiskani časoslov, „Officium proprium sancti Blasii“ oblikovao je molitveno iskustvo i mnogih naraštaja dubrovačkih svećenika i redovnika, kao i svih onih koji su se odvažili na dublje molitveno proživljavanje Parčeve svetkovine, a njih je u Dubrovniku, kako očituju rukopisi, jamačno bilo i među redovnicama te među vlastelom i pučanima. U jednom svom dijelu, a to se odnosi na prve vespere, matutin i laude, ova mala knjižica sadrži tekstove koji su u Dubrovniku doživljeni kao obvezni predložak za hrvatske prepjeve te za skladanje i pjevanje. Trajnim su književno-glazbenim izazovom postala tri latinska himna dubrovačkoga isusovca Benedikta Rogačića (1646.–1719.), koji ih je u dotjeranom obliku poslao u Dubrovnik već 1687. godine.

Izložba za sve posjetitelje u Kneževu dvoru ostaje otvorena do kraja ove godine.

mv

Šesto izdanje festivala komorne glazbe Stradun Classic završeno je sinoćnjim koncertom Concertante u prepunoj crkvi Male braće. Mnogobrojna publika imala je priliku uživati u izvedbama festivalskog orkestra kojeg čine glazbenici Stradun Classic festivala i Dubrovačkog simfonijskog orkestra, predvođeni renomiranim koncert majstorom Gordanom Nikolićem.

Na programu se na početku našao Bottesinijev Gran Duo Concertante gdje su kao solisti nastupili violinist Gordan Nikolić i kontrabasist Zoran Marković. Potom je uslijedila Mozartova Sinfonia Concertante u kojoj su kao solisti nastupili oboist Tom Owen, hornist Boštjan Lipovšek, fagotist Pieter Nuytten i klarinetistica Marija Pavlović. Za kraj, publika je uživala u Beethovenovoj Osmoj simfoniji, a publika je gromoglasnim pljeskom nekoliko puta izvela koncert majstora Gordana Nikolića i sve soliste na poklon.

Bilo je ovo šesto izdanje festivala koji je okupio niz vrhunskih glazbenika iz Europe te članove Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a čija je umjetnička direktorica renomirana hrvatska klarinetistica Marija Pavlović.

Uz klarinetisticu Mariju Pavlović i violinista Gordana Nikolića na festivalu su nastupili su pijanisti Maria Meerovitch i Danijel Detoni, violončelisti Justus Grimm i Celine Flamen, violist Roman Spitzer, oboist Tom Owen, flautistica Alja Velkaverh-Roskams, fagotist Pieter Nuytten, hornist Boštjan Lipovšek i kontrabasist Zoran Marković, a od članova Dubrovačkog simfonijskog orkestra i njegovih suradnika tu su violinistice Đana Kahriman i Mirabai Weismehl Rosenfeld, violistica Alena Shapochka, klarinetist Stijepo Medo, trubač Ivan Kušelj, hornist Toni Kursar, udaraljkašica Karmen Pervitić i harmonikaš Stjepan Vuger.

rrd

Održana je treća Art & Wine radionica ''Vlaho Bukovac club'' u Kući Bukovac. Bila je to večer ispunjena slikanjem, kreativnošću i smijehom uz čašu vina.

Kratko vodstvo po Kući Bukovac održala je kustosica Jelena Beželj, a polaznici radionice postali su slikari replicirajući Bukovčevu sliku po izboru pod budnim okom akademske slikarice Anite Arbulić Vujasin.

dpp

Povodom Dana europske baštine u Zavičajnom muzeju Konavala u subotu je organizirana dječja edukativna radionica i igraonica. Voditeljica programa Maris Stanović u uvodnom je dijelu djeci objasnila što su poslovice i zagonetke.

Polaznici radionice su pomoću crtanja na tabli (pictionary) pogađali značenje konavoskih poslovica poput: Veljača, prevrtača (poslovica govori da je u veljači vrijeme prevrtljivo); Mnogo zbora, a malo tvora (poslovica se odnosi na onoga tko mnogo priča o radu, a malo učini); Pitat će te starost, đe ti je bila mladost (čuvaj zdravlje u mladosti, da ti bude dobro u starosti) i drugih.

Osim poslovica, polaznici su prema slikovnim materijalima na panou te njihovom sadržaju pogađali o kojem se predmetu ili pojavi radi (pogodi što). Neke od zagonetki bile su: Crno malahno svemu svijetu dodijalo (buha); U jednoj bačvi dva vina (jaja s bjelancem i žumanjcem); Dvije sestre stoje na funjestri, svakoga vide, a sebe ne vide (oči).

Muzejska pedagoginja Maris Stanović polaznicima je radionice za kraj ispričala konavosku priču koja sadrži elemente Grimmove Snjeguljice i Matovilke: Bijela kako rekota, a šikova kako krv (bijela i rumenih obraza); Pušti tvoje zlatne prame, a privati tvoje majke (zlatna duga kosa po kojoj se mladić penjao do djevojke).

Polaznici su ovoj priči dali ime Mladić i djevojka zlatne kose, a radionicu su završili bojanjem slikovnih materijala zagonetki.

dpp

U Hotelu Westin u Zagrebu u petak je održana proslava 55. godina Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu o čemu smo pisali OVDJE, a Dubrovčane je došao pozdraviti i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Andrej Plenković inače je dubrovački zet, a u Westinu ga je dočekala Nikolina Klaić, predsjednica Društva Dubrovčana u Zagrebu.

Predsjednik Vlade došao je prije svečane večer i zadržao se oko 40 minuta.

dpp

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik sinoć je otvorena izložba „Ja sam niotkud, Andy Warhol - djela iz kolekcija Muzeja moderne umjetnosti Andy Warhol Medzilaborca”.

Izložbu jednog od utemeljitelja pop-arta u svijetu Andyja Warhola organizirala je Dubrovačko - neretvanska županija u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik i Muzejom moderne umjetnosti Andyja Warhola u Medzilaborcu iz Slovačke, a rezultat je dugogodišnjih razgovora i suradnje Županije sa slovačkom regijom Prešov.

Uz fotografije izložen je sitotisak na papiru i na platnu. Izložba mapira, predstavlja i profesionalno prikazuje ne samo život i djela Andyja Warhola, već i aktualne trendove u vizualnoj umjetnosti i kulturi, utjecaj etničkog podrijetla umjetnika na njegov rad, utjecaj pop-arta na aktualnu umjetnosti i srodne teme. Osim sad već kultnih grafika među izlošcima se posebno izdvajaju fotografije pjesnika, dizajnera svjetla i fotografa Billyja Namea koji je od 1964. do 1970. godine radio kao arhivist u Warholovoj poznatoj "Tvornici" bilježeći trenutke svojom kamerom.

Kustosi izložbe su Michal Bycko, Martin Cubjak i Jelena Tamindžija Donnart.

Izložba „Ja sam niotkud, Andy Warhol - djela iz kolekcija Muzeja moderne umjetnosti Andy Warhol Medzilaborca” bit će otvorena do 29. listopada.

dm

Sinoćnjim koncertom u atriju Kneževa dvora započeo je 6. po redu Stradun Classic. Riječ je o festivalu komorne glazbe koji je 2018. godine inicirala hrvatska klarinetistica međunarodnog renomea Marija Pavlović zajedno s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Budući svaka koncerta večer nosi jednu vrstu teme ili „crvenu nit“, sinoćnji koncert nosio je naziv Uvertira i zaista je bio prava uvertira u festival koji nam donosi još četiri koncerta.

Koncert je započeo „Uvertirom na hebrejske teme” Sergeja Prokofjeva. Publika je u ovom djelu imala priliku čuti klarinetisticu Mariju Pavlović, violiniste Gordana Nikolića i Đanu Kahriman, violista Romana Spitzera, cellisticu Celine Flamen i pijanisticu Mariu Meerovitch. Potom su Schumannove „Slike iz bajke” izveli ponovno Marija Pavlović, Roman Spitzer i Maria Meerovich, a drugi dio koncerta bio je rezerviran za Schubertov „Gudački kvintet”. Ovo djelo izveli su Gordan Nikolić, Mirabai Weismehl Rosenfeld, Roman Spitzer, Celine Flamen i Justus Grimm.

Sljedeći koncert naziva Forellen odnosno Pastrva održat će se u ponedjeljak, 18. rujna u Kneževu dvoru i donosi publici djela Mozarta, Reineckea, Detonija i Schuberta. Najprije, Mozartov „Kvartet za flautu i gudače br.1 u D duru”, potom Reineckeov „Trio za obou, rog i klavir u a-molu” i Detonijeva „Plava ptica za flautu, violončelo i klavir”. Za kraj tu je Schubertov „Pastrvin kvintet za klavir, violinu, violu, violončelo i kontrabas”. Početak koncerta je u 21 sat.

Ansamblu prve koncertne večeri pridružuju se flautistica Alja Velkaverh-Roskams, oboist Tom Owen, hornist Boštjan Lipovšek, pijanist Danijel Detoni i kontrabasist Zoran Marković.

Kontakt za informacije i rezervacije ulaznica je 091 613 7314.

rrd