Milo Hrnić preminuo je jučer u 78. godini života. Hrnić je bio legenda glazbene scene, uza njega ostali su brojni hitovi, pobjede na festivalima, a danas se prisjećamo dočeka Nove godine kada je Milo Hrnić na Stradunu uveo sugrađane u novu 2010. godinu.

Jedanaesto izdanje Međunarodnog glazbenog festivala „Dubrovnik u pozno ljeto“ završilo je sinoćnjim koncertom u rasprodanom auditoriju Kneževa dvora. Bio je to veliki koncert uz uvaženog dirigenta i solistu te uz remek djela klasične glazbe.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je nagrađivani maestro Pavle Zajcev, dok je kao solist nastupio Andrey Gugnin, jedan od najtraženijih pijanista mlađe generacije u svijetu. Za ovu prigodu, izveo je Prvi koncert za klavir i orkestar P.I. Čajkovskog i svojom izvedbom ovog glasovitog djela zaradio ovacije publike. Oduševljena publika je solista nekoliko puta vraćala na poklon, a dugi pljesak zaslužio je i maestro Zajcev koji je u drugom dijelu koncerta ravnao Mendelssohnovom Trećom simfonijom poznatom kao „Škotskom“.

Bila je ovo veličanstvena završnica festivala koji je okupio brojna hrvatska i strana imena klasične glazbe u Dubrovniku te pružio publici devet koncerata za pamćenje.

rrd

Deset dvoraca i palača u Hrvatskoj postali su nositelji nagrade „Zlatni pin”, priznanja koje dodjeljuje Google na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa, a ideja o dodjeli nagrada nastala je u Poljskoj u sklopu proslave 15 Google Mapsa.

Među nagrađenima su: dvorac Trakošćan, dvorac Eltz, Stari grad Čakovec, Trsatski kaštel, Dvorac Veliki Tabor, Stari grad Ozalj, kaštel Morosini-Grimani, Frankopanski kaštel Krk te Dioklecijanova palača i palača Sponza.

Google je po prvi puta Hrvatskoj dodijelio nagradu Zlatni pin u kategoriji „Dvorci i palače“ koji su dobili najvišu prosječnu ocjenu korisnika Google Mapsa.

Palača Sponza jedan od najreprezentativnijih objekata javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika, iz vremena punog uspona i cvata Dubrovačke Republike. Trgovački dubrovački duh znao je dati sebi doličan prostor, potvrdivši svoje bogatstvo i svoju kulturu izgradnjom ove raskošne palače i njezine impresivne fasade.
 
Danas palača Sponza čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja, Hrvatske i šire regije. Tu je smješten Državni arhiv u Dubrovniku s dokumentima iz svih proteklih stoljeća do najnovijeg vremena.

dpp

Ronilački klub Dubrovnik uz pomoć djelatnika WPD Adria uz organizaciju Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika „Zelenu čistku” je odradio na plaži ex Ambulante u Rijeci dubrovačkoj.

Tom prigodom je izvađeno par stotina kilograma raznog opada s morskog dna i same plaže. Sudjelovalo je 20-tak volontera što roneći što skupljajući otpad s plaže.

„I ovoga puta se zahvaljujemo Čistoći Dubrovnik i Kapetaniji na osiguranju. Ovo je samo jedna u nizu eko akcija koje RK Dubrovnik organizira, a u ovoj godini će ih bit još, ne mislimo stati. Još jednom pozivamo građane ako žele da im se vale očiste i postanu još ljepše i privlačnije slobodno nas kontaktirajte uvijek se rado odazivamo.” - kažu iz RK Dubrovnik.

dpp

Početkom rujna mladi dubrovački bend pod nazivom Music Soul, pod vodstvom Žarka Dragojevića i Marka Grgurevića, gostovao je u prijateljskom gradu Bad Homburgu u Njemačkoj. Bend Music Soul sačinjavaju mladi glazbenici Arian Tahirović bas gitara, Alen Tahirović saksofon, Maro Missoni bubanj, Luka Kusalo, bas gitara, Leon Krile gitara i vokal, Karmen Bajević vokal i Ines Jerković klavijature. Ova grupa mladih glazbenika organizirano djeluje u programu razvoja bendova u udruzi Podroom u prostoru TUP-a.

Njemački domaćini priredili su dubrovačkoj grupi bogat i raznovrstan program. Središnji je događaj bio nastup benda Music Soul na kulturnoj manifestaciji Laternen fest. Na samom početku programa grupu je primio i pozdravio Dr. Alfred Etzroth, predsjednik gradskog vijeća grada Bad Homburga. Na otvaranju Laternen festa u E-werku grupi se obratio i gradonačelnik Alexander Hetjes te poželio dobrodošlicu i naglasio važnost povezivanja mladih dvaju prijateljskih gradova.

Osim glazbenog dijela programa dubrovački su mladi galzbenici, zajedno s kolegama iz Njemačke i Švicarske, sudjelovali u nizu edukativnih I zabavnih sadržaja u Bad Homburgu i Frankfurtu.

Ovo je gostovanje mladih dubrovačkih glazbenika nastavak razmjene mladih dvaju gradova prijatelja. U lipnju je u Dubrovniku gostovao mladi bend iz Bad Homburga pod nazivom Crystal Palace, koji je nastupio na završnoj priredbi Foruma mladih Grada Dubrovnika pod nazivom „Gotovo je, gotovo”.

dpp

Izložba članova Dubrovačke udruge likovnih umjetnika „Naša ljeta naše Igre”, posvećena Dubrovačkim ljetnim igrama, otvorena je u utorak navečer u Sponzi. Izložena su djela 17 umjetnika. Ovo je peta ovogodišnja izložba Udruge, a sva djela nastala su tijekom ove godine. Izložba se može razgledati do 25. rujna u radnom vremenu Državnog arhiva Dubrovnik.

Sudionici izložbe su: Anto Violić, Dragica Maca Lučić, Dubravka Rathman, Karja Tolja, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Marijana Hure, Maro Kriste, Marta Baće, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Nikola Nino Dubčić, Robert Kralj, Silvija Sikavica, Valter Kožul i Zvonimir Roko.

„Glumci, plesači i glazbenici na ovim platnima izlaze ovako pred dubrovačku publiku još jednom, kao slikarski modeli. Ovi su slikari dali tim izvedbama i drugi život, nalazeći u njima nešto specifično, neki prizor ili lik s likovnim potencijalom koji su prenijeli na platno. Katkad se radi o konkretnom prizoru iz predstave ili koncerta, a katkad o prizorištu, ponegdje se radi o 'portretu' glumca ili glazbenika, a ponegdje je naglašeniji ugođaj na i oko izvedbe...” navodi povjesničar umjetnosti Ivan Viđen u predgovoru kataloga izložbe.

Dubrovačka udruga likovnih umjetnika djeluje više od 40 godina. Danas broji 35 aktivnih članova. Od 2000. godine je članica Zajednice kulturno - umjetničkih udruga Dubrovačko - neretvanske županije. Uz godišnje izložbe svojih članova Udruga sudjeluje u organizaciji likovnih kolonija na kojima osim članova udruge sudjeluju likovni umjetnici iz čitave Hrvatske i inozemstva.

dm

Rukohvat većine vrsta ribolovnih štapova obložen je materijalima manje skliskim od materijala kojim je izrađeno tijelo štapa. Nekad je ta obloga, držač, bila samo jednodijelna, ali je sve više štapova za „spinning“, „eging“, „shore“, „boat“ i „vertical jigging“ sa „split grip“, dvodijelnim međusobno razmaknutim držačem. Koja je bolja? O ovoj temi već smo pisali, ali kako je bilo upita čitatelja, rado je i ponavljamo.

Proizvođači ga reklamiraju kao bolje rješenje od klasičnog „full grip“, jednodijelnog držača. Dio udičara misli isto, dio da su podjednako dobri, a neki da je bolji rukohvat s jednodijelnim držačem. Tko je od njih u pravu i kako odabrati između te dvije mogućnosti? Da bi se odgovorilo na ta pitanja, potrebno je usporediti prednosti i nedostatke obje vrste.

Pristaše dvodijelnog držača navode da je glavni razlog njegove upotrebe olakšavanje štapa. Međutim, takvi držači imaju dodatna pojačanja u vidu metalnih te prstena od konca i smole, pa se često dešava da je gubitak težine u odnosu na odgovarajući jednodijelni držač neznatan, ili ga čak uopće nema. Što više, ponekad je takav štap čak i teži nego da je rukohvat izrađen iz jednog dijela! To je najčešće kod štapova čiji je donji dio držača primjetno većeg promjera nego kod odgovarajućeg jednodijelnog.

Dio ribolovaca koji preferiraju štapove sa „split grip“ držačem ističu rukovat iz jednog dijela nije neophodan, jer se on i tako ne drži cijelom dužinom te da se držanjem rukohvata bez obloge može preciznije voditi varalicu, ostvariti bolji osjećaj dodira s dnom, lakše detektirati napad ribe itd. Međutim, to je samo djelomično točno i ovisi o bacačkim navikama ribolovca. Osim toga, nekad je ipak potrebno rukohvat uhvatimo i tamo gdje se obično ne drži, a što je puno lakše kad je taj dio deblji i manje klizav od tijela štapa. To je naročito izraženo pri različitim načinima odbacivanja te tijekom borbe sa krupnijom ribom, gdje su siguran oslonac te hvat veoma bitni.

Stručnjaci za štapove tvrde da se dvodijelni držači proizvode iz dva razloga. Prvi je da bi se ribolovcima ponudilo nešto novo i tako povećala prodaja, a da je drugi razlog smanjenje cijene izrade držača, posebice od pluta, koja je iznimno skup materijal. No, od toga koristi imaju samo proizvođači jer je činjenica da štapovi istih karakteristika i kvalitete obično koštaju isto, bilo da su s jednodijelnim ili dvodijelnim držačem.

Također, stručnjaci tvrde da je donji dio štapa s dvodijelnom drškom više izložen mogućim oštećenjima, jer nije kompletno obložen, odnosno zaštićen. Ma koliko bio mali, neobloženi dio rukohvata je jedna dodatna slaba točka štapa. Štap sa „split grip“ držačem najčešće nije prikladan za držanje u brodskim držačima štapova, osobito cjevastim, osim u posebno pravljenim za njega. Naime, sa standardnim držačima se najčešće dodiruje golim štapom u jednoj točci, a iz cjevastih lako ispadati te se u njima bočno pomjerati i lupka, što može uzrokovati oštećenje osjetljive građe tijela štapa.

Većina iskusnih ribolovaca smatra da kod štapova manjih težina bacanja te onih namijenjenih lovu glavonožaca i lakšem ribolova, vrsta drške rukohvata nije bita, a da je za teže varijante ribolova ipak bolje koristiti štapove sa rukohvatom iz jednog dijela.

Ono u čemu se svi iskusni ribolovci slažu je da izbor vrste drške, baš kao i cijelog štapa, najviše ovisi o ribolovcu koji će ga koristiti. Zato, imajuće sve naprijed navedeno na umu, treba isprobati obje vrste, utvrditi koja u raznim situacijama bolje leže u rukama te na osnovu toga odabrati. Ako drška ne odgovara, onda će to najčešće dovesti do pogrešne procijene kompletnog štap. Čak i ako je sam „blank“, tijelo štapa kvalitetno, sud o njemu možda neće biti dovoljno objektivan, jer će nešto na štapu smetati. No, odabir oblika drške treba vršiti tek nakon što se pravilno odabere dužina rukohvata, težina i veličina role u odnosu na težinu bacanja štapa, najprimjereniji položaj role na štapu da bi on bio u balansu, te debljina odnosno promjer drške.

Lucija Ćirić - Bagarić nastavlja s pobjedama na svom prvom WTA turniru Zavarovalnica Sava Ljubljana, na kojem je danas nadjačala drugu nositeljicu Alianu Boslovu iz Španjolske u tri seta 4:6, 6:3, 6:0.

Devetnaestogodišnja Lucija Ćirić - Bagarić pokazala je strpljivu i odličnu igru na top nivou koja ju je i dovela do ovog velikog uspjeha.

Boslova je trenutno 112. tenisačica svijeta, a najbolji ranking joj je bio 88. mjesto na WTA ljestvici, dok se Lucija nalazi na 290. mjestu nakon velikog skoka od preko 180 mjesta zadnjih dva mjeseca.

Za prolazak u polufinale Lucija će zaigrati u petak i to s pobjednicom meča Sapfo Sakellaridi/ Marina Bassols Ribera.

dpp

Pretposljednji koncert 11. međunarodnog glazbenog festivala „Dubrovnik u pozno ljeto“ rezerviran je za Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a održat će se u utorak, 12. rujna u Kneževu dvoru. Početak je u 21 sat.

Dubrovačka publika već je naučila da su izvedbe Gudačkog kvarteta DSO-a u sastavu Đana Kahriman i Iva Vukić, violine; Šimun Končić, viola i Mihaela Martinović, cello, nešto što se ne propušta. Mahom ponajbolji studenti u svojim generacijama, školovani i usavršavani kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu kod vrsnih pedagoga, vratili su se u Grad i zauzeli pozicije vođa dionica u Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Održali su niz koncerata u Hrvatskoj, ali i Italiji, Belgiji i drugim europskim zemljama.

Koncert će započeti Šostakovičevim Adagiom i Allegrettom za gudački kvartet, potom slijedi praizvedba Gudačkog kvarteta Ivana Končića. Za kraj, tu je Gudački kvartet br. 2 u D duru Alexandra Borodina.

Dubrovački skladatelj i rezidencijalni skladatelj DSO-a Ivan Končić, svoje je djelo napisao upravo za Gudački kvartet DSO-a. Vezan za Grad, za Orkestar, ali i za ljude koji čine ovaj kvartet, za njega je ujedno i poseban izazov kojemu pristupa s dozom (straho)poštovanja.

O svom djelu Končić je zapisao: „...Gudački kvartet Tri dvodijelne jedinice je igra riječima, igra formom, igra izborom tonske visine. Pomoću dva glavna principa kojima se vodim u procesu pisanja – dvodijelnost i poliakordika, stvaram tri stavka sa željom da se izbjegne repriza u konvencionalnom smislu, odnosno, namjera je stvoriti osjećaj nedorečene dorečenosti. U pisanju sam često rob trodijelnosti i osjećaja reprize – zaokruženosti u tradicionalnom smislu. Ovaj put tražim rješenja na manje očite načine, naprosto, istražujem nove mogućnosti...“

Rezervacija ulaznica i dodatne informacije dostupne su na 091 613 7314.

rrd

Već tradicionalno Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika dvanaestu godinu zaredom organizira dvodnevnu akciju Zelena čistka, u sklopu Svjetskog dana čišćenja - World CleanUp Day. 
 
Globalnoj inicijativi, u čijem je središtu odnos pojedinaca i organizacija prema otpadu, okolišu i prirodi, pridružila se ove godine zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić, koja je zajedno s učenicima OŠ Montovjerna sudjelovala u akciji čišćenja otpada u neposrednoj blizini same škole. 
 
U ovoj prigodi zamjenica Tepšić pohvalila je učenice i učenike koji su se priključili zelenoj inicijativi u želji da potaknu svojim primjerom zajednicu na razvijanje svijesti o većoj brizi prema okolišu, prirodi, odlaganju i čišćenju otpada u sredini u kojoj žive. 
 
Zelena čistka nastavlja se i sutra tijekom dana na nekoliko gradskih lokacija i na otocima, na Petci i Gorici od 9 do 12 sati, u Mokošici od 10 do 12 sati i u Suđurđu i Koločepu gdje će se akcija provoditi od 10.30 do 13 sati. Uz obalu Rijeke dubrovačke ronioci će provesti akciju izvlačenja otpada od 10 do 12 sati. 
 
U akciji sudjeluju Udruga Dart, HPD Dubrovnik, Udruga ljubitelja prirodnih ljepota, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije, Ronilački klub Dubrovnik, Eko Omblići, OŠ Monovjerna, OŠ Mokošica i Gimnazija Dubrovnik.
 
Svjetski dan čišćenja ujedinjuje milijune volontera, vlada i organizacija u 197 zemalja i teritorija kako bi se uhvatili u koštac s globalnom krizom lošeg gospodarenja otpadom i pomogli u stvaranju novog, održivijeg svijeta.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Hrvatska klarinetistica međunarodnog renomea Marija Pavlović 2018. godine odabrala je rodni Dubrovnik kao dom svom projektu, festivalu komorne glazbe „Stradun Classic”. Već šestu godinu zaredom zajedno s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom organizira ovaj međunarodni festival kojemu je umjetnička voditeljica, a u kojem je objedinila svoju strast prema komornom muziciranju, postojeće suradnje i kreativne ideje. Festival će se održavati od 16. do 23. rujna 2023. u Kneževu dvoru.

Svaki festivalski dan programiran je uz svojevrsnu temu ili „crvenu nit“, naznačenu njegovim naslovom. Kao i u prethodnim izdanjima, u kreiranju programa naglasak je stavljen na vrhunska ostvarenja komorne glazbe – od klasike pa do 20. stoljeća, uz pokoje manje poznato djelo koje će unijeti svježinu čak i kod verziranih slušatelja. Redovito su na programu i skladbe hrvatskih skladatelja.

Zajedno s vrhunskim glazbenicima iz cijeloga svijeta nastupaju članovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, predvođeni legendarnim Gordanom Nikolićem, dugogodišnjim koncert majstorom Londonskog simfonijskog orkestra.

Sudionici ovogodišnjeg izdanja festivala, uz klarinetisticu Mariju Pavlović i violinista Gordana Nikolića su pijanisti Maria Meerovitch i Danijel Detoni, violončelisti Justus Grimm i Celine Flamen, violist Roman Spitzer, oboist Tom Owen, flautistica Alja Velkaverh-Roskams, fagotist Pieter Nuytten, hornist Boštjan Lipovšek i kontrabasist Zoran Marković, a od članova Dubrovačkog simfonijskog orkestra i njegovih suradnika tu su violinistice Đana Kahriman i Mirabai Weismehl Rosenfeld, violistica Alena Shapochka, klarinetist Stijepo Medo, trubač Ivan Kušelj, hornist Toni Kursar, udaraljkašica Karmen Pervitić i harmonikaš Stjepan Vuger.

Sveukupno, pet je koncerata festivala, započinje u subotu 16. rujna koncertom „Uvertira“ i djelima Prokofjeva, Schumanna i Schuberta, potom 18. rujna koncert naziva „Forellen“, a nastavlja se 20. rujna koncertom „Za Doru“ uz posvetu Dori Pejačević i uz djela Debussyja, Wagnera i Siegfrieda. Koncert 22. rujna nosi naziv „Novi svijet“ i ponajviše djela skladatelja 20. stoljeća poput Milhauda i Francaixa. U subotu 23. rujna završni je koncert naziva „Concertante“ kada nastupa Stradun Classic festivalski orkestar predvođen Gordanom Nikolićem i uz soliste. Čitav program festivala na stranicama je Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

rrd

Piše: Vlaho Kljunak

U povodu obilježavanja 50. obljetnice od jedinstvenog uspjeha u središtvu francuske pokrajine Bourgogne, valja se s dužnim uvažavanjem prisjetiti rujna 1973. godine, kada su ondašnje plesačice, plesači i glazbenici Linđa u Dijonu, na tadašnjem najpoznatijem i najprestižnijem Međunarodnom festivalu folklora u svijetu osvojili – Zlatnu kolajnu za izvođenje tradicijskih plesova te Zlatnu ploču za interpretaciju narodne glazbe.

U dosadašnjem djelovanju Ansambla dijonska „dvostruka“ kruna svakako predstavlja najviše i najdragocjenije natjecateljsko priznanje koje je dubrovačka mladost – plešući, pjevajući i svirajući u Linđu zavrijedila tijekom proteklih skoro šest desetljeća uspješnog prezentiranja folklorne umjetnosti u Hrvatskoj i u mnogim zemljama diljem svijeta. Dijonski mediji su, nakon dvostruke pobjede, među ostalim naglasili kako je Linđo „Ansambl koji je gotovo dosegnuo savršenstvo, a pritom je ostao nepatvoren“.

Značaj priznanja s dijonskog Festivala među brojnim folklorašima sa svih kontinenata najprimjerenije je usporediti sa – sportsko nogometnim rječnikom kazano – Ligom prvaka. Drugim riječima; oni ansambli koji u Dijonu osvoje Zlatnu kolajnu, a istodobno i Zlatnu ploču tim priznanjima nedvojbeno potvrđuju visoki kvalitet svojih izvedaba, te unapređuju vlastiti ugled kako u gradovima i zemljama iz kojih dolaze tako i na gostovanjima širom planeta.

Vraćajući se 50 godina unatrag valja također kazati kako je tadašnji dijonski Festival održan od 5. do 10. rujna u sklopu brojnih manifestacija nazvanih „Svečanosti vina“. S obzirom da je Borgogne najvinorodnija francuska regija brojna su festivalska događanja povezana s tamošnjim vinogradarima i vinovoj lozi, vinarima, rujanskoj berbi grožđa i vinu. Međunarodni festival folklora središnja je manifestacija„Svečanosti vina“, a u Dijonu je u rujnu 1973. godine nastupilo tridesetak ansambala iz 14 zemalja svijeta.

U Francusku 1973. godine je putovalo 50 ondašnjih plesačica, plesača i glazbenika Linđa. Programe koje je Linđo izveo u Dijonu i u mnogim drugim gradovima i mjestima u Bourgogni osmislio je i pripremio g. Sulejman Sule Muratović, osnivač te dugogodišnji direktor i umjetnički rukovodilac dubrovačkog folklornog Ansambla. Linđov narodni i tamburaški orkestar je nastupio pod vodstvom prof. Antuna Simatovića.