Župan Nikola Dobroslavić danas je u Velikoj vijećnici uručio nagrade i priznanja ovogodišnjim dobitnicima nagrade „Zlatna naranča“, projekta koji je Županija s Regionalnom agencijom DUNEA pokrenula kako bi se ukazalo na važnost razvoja ruralnog turizma u cilju poboljšanja kvalitete cjelokupne turističke ponude.
Čestitajući nagrađenima župan Nikola Dobroslavić je izjavio:
- Izuzetno mi je drago da i ove godine, peti puta zaredom, dodjeljujemo ovu nagradu, koja jako puno znači. Čestitam dobitnicima nagrada, odnosno triju nagrada i dva priznanja, koji idu na područje cijele županije – i u Pupnat i u Vela Luku, Prizdrinu, Klek i Orašac, a to je također dokaz da ruralni turizam ide krupnim koracima naprijed na području cijele naše županije.

Župan je istaknuo kako je ruralna ponuda u ukupnoj ponudi turizma cijele naše županije jako važna: - Dobro je ovo što radimo, a posebno je važno i dobro ono što rade naši ljudi na terenu i na ruralnom području i na ovaj način pokazuju kako se može napraviti iskorak i postići nova kvaliteta jer to naši turisti i trebaju. Još jednom čestitke svima, nastavimo tako dalje. - kazao je župan, uz optimističnu poruku kako se nada da će ova turistička sezona biti uspješna jer turizam moramo čuvati i unaprjeđivati, ali je i dodao kako uspjeh ove turističke sezone ovisi prije svega o tome koliko ćemo biti odgovorni.

Nagradu za najbolji primjer ruralnog turizma ove je godine osvojila Konoba Mate iz Pupnata te je vlasnicima, obitelji Farac, župan Dobroslavić danas uručio statuu zlatne naranče i povelju, a pripada im i iznos od pet tisuća kuna. Konoba je otvorena 2000. godine i danas o njoj brine već druga generacija, koja gastronomski bogatu tradiciju i običaje interpretira kroz ponudu lokalnih, tradicionalnih jela i slastica, no na drugačiji i inovativan način, uzimajući tehnologije pripreme iz moderne gastronomije, ali zadržavajući naslijeđe koje s pažnjom njeguju.

Dobitnik druge nagrade na ovogodišnjem natječaju, za što im je danas uručena Srebrna povelja i tri tisuće kuna, je Bonaca Klek iz Kleka, koju vodi šesteročlana obitelj Deak. U sklopu ponude turističkog smještaja obitelj Deak ima 31 bungalov/apartman u turističkom naselju Klek idealno za obiteljski tip turizma te luksuznu Vilu Stolovi, sa svim popratnim sadržajima. Obitelj Deak u Opuzenu ima i suvremenu vinariju te imaju i dvije linije vlastitih proizvoda, pa je tako ‘Ćaća moj’ brend za vrhunska, a ‘Dida moj’ za kvalitetna vina, a obitelj se bavi i maslinarstvom.

Seosko domaćinstvo Savonari iz Orašca dobitnik je treće nagrade te im je danas uručena brončana povelja i dvije tisuće kuna. Objekt je smješten u dvorcu koji plijeni pozornost očuvanom izvornom arhitekturom, uz mali samostan iz 17. stoljeća, a čitavi obnovljeni ladanjski kompleks pripada obitelji Rakigija koja turistima već 40 godina, osim smještaja u pomno uređenim sobama, nude i tradicionalnu kuhinju i proizvode iz vrta koji se prostire oko dvorca na oko pet tisuća četvornih metara.
Uz ove nagrade, dodjeljuju se i posebne nagrade u kategoriji Atrakcije u ponudi ruralnog turizma; ove godine su one pripale OPG Seosko domaćinstvo Miletić iz Vela Luke (posebna nagrada u kategoriji atrakcije u ruralnom turizmu, priznanje i tri tisuće kuna) te Vinariji Križ iz Prizdrine (u kategoriji Tradicijski proizvodi, priznanje i tri tisuće kuna).

Seosko domaćinstvo Miletić iz Vela Luke bavi se generacijama maslinarstvom i proizvodnjom ulja, a nakon obnavljanja nekoliko zapuštenih i porušenih kamenih pojata u starom obiteljskom masliniku, na lokaciji Stani nedaleko od Vele Luke, započeli su i s usluživanjem jela i pića u Konobi Gulin. Svojim gostima, osim aroma korčulanskog maslinovog ulja koje nosi oznaku izvornosti na razini EU, kao i domaće hrane, nude uživanje i u trima stvarima koje je zaštitio UNESCO: nepreglednim suhozidnim terasama, stoljetnim maslinicima te u izvornoj klapskoj pjesmi.

Vinarija Križ iz Prizdrine nastoji oživjeti proizvodnju Pelješkog varenika, uvjerena u ekonomski i kulturalni potencijal ovog proizvoda za lokalnu zajednicu. Ulažu vrijeme i sredstva u povećanje proizvodnje, uvodeći sitne inovacije kako bi jamčili visoke standarde kvalitete, ostajući pritom vjerni tradicionalnom receptu.

U ime svih nagrađenih zahvalila je Ana Farac, koja je istaknula kako je ova nagrada dokaz kako snaga obitelji može postići velike rezultate. Dodala je kako ova nagrada cijeloj obitelji znači jako puno, jer to je posao koji rade iz ljubavi i u kojem cijela obitelj sudjeluje, pa im ova nagrada nije samo priznanje za dosadašnji rad već i poticaj da nastave i razvijati novu i poboljšavati postojeću uslugu.

Inače, prijave za nagradu „Zlatna naranča“ otvorene su još prošle, 2020. godine te je pristiglo rekordnih 35 prijava no pandemija koronavirusa zaustavila je obilazak poslovnih subjekata te je ocjenjivačka komisija u dva kruga ocijenila i obišla finaliste u 2021. godini, a potom i izabrala najbolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pri dodjeli je također istaknuto kako se pri ocjenjivanju itekako vodilo računa o kvaliteti proizvoda i usluge, odnosno da je ponuda koja se nudi stil života i da se radi o domaćim proizvodima prezentiranim na jedinstven i autohton način.

dpp

Prvog dana ljeta 21. lipnja obilježava se i Svjetski dan glazbe, a tim povodom glazbena poslastica, u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, održat će se ispred crkve sv. Vlaha gdje će, s početkom u 20 sati, koncert održati B&P (brass and percussion) septet Dubrovačkog simfonijskog orkestra s programom popularne, filmske, jazz i latino glazbe.

Ovaj septet čine puhači Džemal Cakić, Martin Hrćan, Toni Kursar, Damir Butigan i Ivan Kušelj, udaraljkaš Alan Polzer i udaraljkašica Karmen Pervitić. Program koji ovi glazbenici priređuju uvijek iznova oduševljava publiku, a riječ je o zanimljivim obradama poznate glazbe iz filmova, jazz obradama, kao i omiljenim pop - rock svevremenskim hitovima.

Tako će publika čuti primjerice, glazbu iz „Pink Panthera” i „Doručka kod Tiffanyja”, potom glazbu iz „Zvjezdanih staza”, obradu slavne „Nessun dorma” kao i španjolskog ciganskog plesa, ali i jazz izdanja tradicijskih dubrovačkih napjeva poput „Zelene naranče”, „Poletjele bijele vile”, a i „Župčice”. Koncert je besplatan, a za posjetitelje će biti osigurana sjedeća mjesta.

U sklopu obilježavanja prvog dana ljeta i Svjetskog dana glazbe, između Vrata od Grada održat će se multimedijska ambijentalna instalacija „Odakle dolazimo?, Što smo?, Kamo idemo?” autorice Iris Lobaš Kukavičić. Srđan Berdović ustupio je vrhunske produkcije u izvedbi japanskih perkusionistica koje sviraju na posebnim udaraljkama i instrumentima izrađenima od specijalne vrste kamena koji se može pronaći samo na sjeveru Japana.

dpp

Ministarstvo poljoprivrede je na nacionalnoj razini zaštitilo naziv „Lumblija“ kao zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Postupak zaštite naziva „Lumblija“ pokrenuli su Viteško udruženje Kumpanjija Blato i Udruga maslinara Vela Luka koji su u zajedničkoj Specifikaciji proizvoda definirali postupak proizvodnje ovog proizvoda i opisali uzročno-posljedičnu povezanost „Lumblije“ i otoka Korčule.

Nakon donošenja rješenja o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti slijedi postupak registracije ovog naziva na razini Europske unije. Naziv „Lumblija“ mogu koristiti samo proizvođači koji posjeduju Potvrdu o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom koju izdaje delegirano tijelo ovlašteno od strane Ministarstva poljoprivrede.

„Lumblija“ je tradicionalni kolač otoka Korčule, okruglog oblika, dobiven pečenjem dizanog tijesta. Izvana je tamnosmeđe boje, premazana varenikom ili rakijom i posuta šećerom.  Svojstvenog je i punog orašasto-voćnog okusa, koji proizlazi iz sirovina korištenih za njenu pripravu, aromatična po dodanim mirodijama i harmonična. Za izradu „Lumblije“ koriste se sljedeći sastojci: glatko pšenično brašno, šećer, maslinovo ulje, svinjska mast ili maslac, varenik, bademi, orasi, grožđice, mljeveni klinčići, cimet, muškatni oraščić, korijander, anis, korica limuna i naranče, vanilin šećer, rakija (rakija od ruža ili travarica), pekarski kvasac (svježi ili suhi), mlijeko, voda i sol od kojih se radi tijesto. Među navedene sirovine prilikom izrade tijesta može se dodati mljeveni rogač.

Tradicija izrade „Lumblije“ ne samo da je zadržana i danas u otočkim domaćinstvima, već se s ciljem popularizacije tog proizvoda organiziraju degustacije i natjecanja u pečenju „Lumblije“ većinom na zapadnom dijelu otoka Korčule.

dpp

U noćnom ribolovu, koji je najaktualniji u najtoplijem dijelu godine i najvještijim udičarima dobrodošao dio pribora je pomoćno svjetlo. Kako bi mogli lakše i pravilno postaviti mamac, vezati čvor, ukloniti udicu iz ulova, a ponekad su neophodne i obje slobodne ruke. Od nekoliko vrsta svjetiljki koje pri upotrebi ne treba držati u ruci, zbog brojnih prednosti kao najbolja su se se pokazale naglavne. No, i među njima ima više ili manje prikladnih. Evo kako iz prepoznati i birati.

Najlakše je odabrati prema vrsti žarulje jer su LED po svemu najkvalitetnije. Troše pet puta manje od klasičnih iste jačine. To im omogućava znatno duži rad s istom, odnosno isti s manjom potrošnjom energije. Zato su ledice lakše od svjetiljki istih karakteristika sa žarnim žaruljama jer im za napajanje treba manje baterija. To im je prednost jer je težina važna osobina naglavne svjetiljke. Inače, težina naglavnih svjetiljki se kreće od 30 -tak do 350 grama, što nije beznačajna razlika, pogotovo kod duže upotrebe. Najlakši modeli ne uzrokuju umor mišića vrata i ramena, ali sigurno daju manje svjetlosti i manje mogućnosti upotrebe.

Pri odabiru naglavne svjetiljke najvažnije je voditi računa o snazi i trajanju njegovog svjetla, ovisno o tome kojom se tehnikom i koliko dugo lovi. Većina lampi proizvode svjetlost jačine 100 do 300 lumena. Najjače, s preko 500, mogu osvjetljavati i na čak 150 m pa su vrlo korisne, zapravo jamstvo sigurnosti, kako za duge šetnje škrapastom obalom, tako i ravnim plažama u vrijeme snažne plime. Pritom valja pazite da se more ne osvijetli direktno jer svjetlost plaši rubi. To je osobito izraženije po dobroj vidljivosti, jer se tada vidi na velikim udaljenostima. Čak i kad se odmaknete od mora treba izbjegavati osvjetljavanje, ali i previše svjetla. Ribe imaju oči koje su prilagođene gledanju noću i reagiranju na najmanji trak svjetla. Zato usmjeravanje svjetla prema moru najčešće završi ostajanjem bez ulova. Uz to, za obavljanje većine uobičajenih radnji tijekom ribolova, dovoljno je diskretno i svjetlo više ili manje širokog snopa. Takvo svjetlo najmanje plaši ribu pa je zbog svega toga, najbolje odabrati svjetiljku koja ima mogućnost podešavanja jačine svjetla te širinu njegovog snopa. Još bolje je kad svjetiljka ima i diskretno crveno svjetlo jer ono ne plaši ni ribe ni glavonošce.

Najkvalitetniji modeli imaju i male žarulje, crvene, plave ili zelene boje, sa zadnje strane. To omogućava lakše praćenje pozicije svakog ribolovca u grupi po potpunom mraku, što puno znači za sigurnost. Većina takvih modela ima i sustav koji jamči stalnost jačine svjetlosti te imaju zvučni ili svjetlosni sustav javljanja kad ponestaje snage napajanja svjetiljke. Također, najkvalitetniji modeli imaju mogućnost isključivanja i uključivanja svjetla bez dodirivanja -  jednostavnim mahanjem ruke ispred senzora, što je dobrodošlo ribarima kad imaju mokre i sluzave ruke od mamaca i ulova. Još jedna prednost ove opcije je što ona produžuje vijek trajanja izvora napajanja.

Kvalitetne svjetiljke imaju mogućnost vertikalnog podešavanja usmjerenosti svjetla te mogućnost blokade mehaničkog prekidača (pozicija hold) kako se ne bi dogodilo da se tijekom transporta svjetiljka neželjeno slučajno uključi i isprazni napajanje.

Kvaliteta naglavne lampe određena je i njenom robusnošću, odnosno vodonepropusnošću! Stupanj nepropusnosti, zaštite od prodora tekućine, kreće se od IP X0 (bez zaštite) do IP X8 (zaštita od efekta udarca). Za ribolov je dovoljna IP X4, odnosno svjetiljka zaštićena od prskanja vodom. Svjetiljke oznake IP X5 i IP X6, zaštićene od moćnih mlazeva vode, dobar su za teže uvjete ribolova, dok one oznake IP X7 i IP X8 zaštićena od efekta privremenog uranjanja u vodu.

Većina naglavnih svjetiljki radi na valjkaste baterije od 1,5 V veličine AAA ili AA, ali ima ih, posebno manjih modela, s baterijama drugih snaga, veličine i oblika baterija, koje su skuplje, teže ih je pronaći i zamijeniti, što treba imati na umu prilikom kupnje. Također, ima svjetiljki s ugrađenim baterijama na punjenje koje su i skuplje.

Neke svjetiljke imaju odvojena kućišta baterija i žarulja, uglavnom na suprotnim stranama. Takvi modeli su ugodnije za nošenje zbog boljeg rasporeda težine. Kod nekih modela baterije se mogu nositi za pojasom, što može komplicirati ribolov jer im žice mogu zapeti.

Da bi se znalo koliko dugo će vaše svjetlo raditi pri različitim postavkama, provjerite podatke o vremenu rada baterije s većinom opisa.

Uvijek trebate imati nekoliko baterija u rezervi. Dobro je imati i rezervnu svjetiljku, kao što je to obvezno u Japanu. U tom slučaju, najbolje je da su različitog tipa, ali obje s istom vrstom baterija, radi mogućnosti zamjene.

Hajduk je uveličao proslavu stotinu godina Slavena s Grude prijateljskom utakmicom na Gnjilama pred oko dvije tisuće gledatelja. Naime, za ovu priliku bilo je dopušteno okupljanje većeg broja ljudi, a oni su vidjeli čak deset golova, devet u mreži Slavena i jedan u mreži Hajduka, u predzadnjoj minuti, iz penala, ponovljenog, no rezultat je u ovom susretu ionako bio manje bitan.

Utakmica protiv Slavena ujedno je bila i premijera Jensa Gustafssona na klupi „bijelih”, a na jednoj od kuća na Grudi dočekao ga je transparent kojim su mu navijači poručili kako žele titulu.

Hajduk je u prvom poluvremenu mrežu zatresao samo jednom, Biuk je doveo Splićane u vodstvo u 36- minuti. U drugom dijelu u kojem je Hajduk istrča s potpuno izmijenjenim sastavom koji su predvodili Livaja i Ljubičić palo je ostalih osam golova u mreži Slavena, čak četiri puta zabio je Livaja, a lJubičić tri puta. Počasni gol iz penala za Slaven postigao je Ivan Pulić.

Slaven, odnosno predsjednik i dopredsjednika Slavena Pero Kapetanić i Nikša Miličić uručili su gostima klupsku Povelju, a predsjednik Hajduka Župljanin Lukša Jakobušić Konavljanima je uručio plaketu i zlatni dres Hajduka s natpisom Slaven Gruda 100. Uoči utakmice nagrađena su i dvojica igrača koja su nosila dres oba kluba Vlaho Macan i Zvonimir Deranja. Nisu izostali ni međusobni pokloni GOŠK Dubrovnika 1919. sa Slevenom i Hajdukom.

Slaven - Hajduk (Split) 1:9

GRUDA Igralište Gnjile. Gledatelja 2000. Sudac: Miho Trković (Gruda), pomoćnici: Romano Radonić (Vitaljina) i Frano Palfi (Dubrovnik), četvrti sudac: Stjepan Stojić (Gruda), delegat: Miho Arbulić (Čilipi).

Strijelci:0:1 Biuk (36), 0:2 Ljubičić (46), 0:3 Ćubelić (55), 0:4 Ljubičić (62), 0:5 Livaja (66), 0:6 Livaja (72), 0:7 Livaja (74), 0:8 Ljubičić (81), 0:9 Livaja (85), 1:9 Pulić (89-11m)

SLAVEN: Teo Dude, Marino Zalokar, Domagoj Metković, Antun Šmanjak, Tomislav Grubišić, Niko Bratoš, Paulo Vukić, Pero Macan, Ivo Mostahinić, Đuro Trković, Jurica Ivanković. Još su igrali: Mijo Mihaica, Antonio Miljak, Ivan Pulić, Antun Macan, Josip Trković, Matej Sračić, Nikša Šmanjak, Matej Grgić, Gojko Korać, Zoran Curić, Ivo Trković.

HAJDUK: Karlo Sentić, David Čolina, Stefan Simić, Dimitrios Diamantakos, Jani Atanasov, Luka Škaričić, Mario Čuić, Stipe Biuk, Ivan Ćalušić, Mark Buskaj, Emir Sahiti. Još su igrali: Toni Silić, Marko Livaja, Marin Jakoliš, Jairo, Ivan Dolček, Ivan Šarić, Ivan Ćubelić, Marin Ljubičić, Tonio Teklić. Trener: Jens Gustafsson.

D. Mladošić

Natjecanje u ribanju učenika OŠ Cavtat održano je u srijedu u organizaciji Športsko - ribolovnog društva Bobara. Pod vodstvom ribara Zlatana, Milana, Marinka i Pera na plivalištvu VK Cavtat upriličena je i prigodna dodjela nagrada i mali tratamenat.

Prvo mjesto osvojili su učenici 4.a, drugo mjesto učenici 4.b, dok su treće mjesto osvojili učenici 3.b.

dpp

U organizaciji Dubrovačke udruge likovnih umjetnika i Dubrovačkih knjižnica, u srijedu će se otvoriti se izložba radova članova Udruge. Izložba „Vrtovi Grada" biti će otvorena u prizemlju Narodne knjižnice Grad s početkom u 12 sati.

Izložba je nastala na likovnoj koloniji Udruge održanoj 30. svibnja u Župi dubrovačkoj i bit će otvorena do 7. srpnja. Može se pogledati radnim danom od 8 do 19 sati.

Sudionici izložbe su: Dragica Maca Lučić, Dubravka Rathman, Franica Čebirić, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Maro Kriste, Marijana Hure, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Nedjeljka Nene Gligor, Nikola Nino Dubčić, Robert Kralj, Vedran Grabovac, Zvonimir Roko, Diana Rajić, Josip Škerlj i Marta Baće.

dpp

Proces odabira kandidata za nagradu ‘Zlatna naranča’ – najbolji primjeri ruralnog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uspješno je završen za 2021. godinu.

Naime, Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA projekt ‘Zlatna naranča’ kontinuirano provode od 2015. godine, ali zbog pandemije koronavirusa u 2020. godini nije bilo obilazaka kandidata, a time i priznanja i zaslužene promocije najizvrsnijima.

Na natječaj je u 2020. godini prijavljeno je rekordnih 35 poslovnih subjekata s područja cijele Županije te je ocjenjivačka komisija, koju odlukom župana Nikole Dobroslavića čine predstavnici Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ, Turističke zajednice DNŽ, HGK – Županijske komore Dubrovnik te Regionalne agencije DUNEA, u dva kruga izbora odabrala najbolje primjere ruralnog turizma.

Na temelju pristiglih prijava i popratne dokumentacije odabrano je sedam finalista u prvom krugu ocjenjivanja. U drugom krugu komisija ‘Zlatne naranče’ kao i predstavnici povjerenstva za izbor kandidata za nacionalnu nagradu ‘Suncokret ruralnog turizma’, obišli su finaliste s otoka Korčule i Lastova, Neretve, Pelješca i grada Dubrovnika.

Provjerom na terenu odabrano je pet najboljih – prva tri mjesta nagrade ‘Zlatna naranča’ te dvoje dobitnika u posebnim kategorijama ‘Atrakcije u ponudi ruralnog turizma’ te ‘Tradicijski proizvod’. Pobjednicima će, uz statuu Zlatne naranče i povelju, biti uručeni i novčani iznosi od 2.000 do 5.000 kuna za unapređenje svog poslovanja, a svečana dodjela planirana je za idući tjedan, kada će i javno biti poznata imena nagrađenih.

Podsjetimo, nagradu ‘Zlatna naranča’ za 2019. godinu osvojila je ‘Konoba Maha’ s otoka Korčule, dok je drugo mjesto pripalo OPG-u Marin Knez s Pobrežja, a Agroturizam Kapor iz Orebića osvojio je treće mjesto. Posebnu nagradu u kategoriji ‘Atrakcije u ponudi ruralnog turizma’ za 2019. godinu zaslužili su Etnografska zbirka Barilo smještena u samom centru Blata te Školjkarstvo Antonio iz Zamasline. Nagradu za ‘Tradicijski proizvod’ 2019. dobio je OPG Anica Bažika iz Lumbarde, vlasnici oznake Hrvatski otočni proizvod.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Povodom stotog rođendana HNK Slaven Gruda u utorak je služena misa zadušnica u crkvi Presvetog trojstva na Grudi, nakon čega su položeni vijenci za sve umrle i poginule igrače i djelatnike kluba, čime je službeno počeo program proslave ove velike obljetnice. Misi je nazočio i načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

U nastavku programa, u četvrtak je na Grudi svečana sjednica HNK Slaven, a centralni događaj je prijateljska utakmica Slavena i Hajduka u subotu 19. lipnja na ŠRC Gnjile.

dpp

U sklopu proslave blagdana Sv. Petra, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, župna zajednica sv. Petra - Boninovo, u subotu 26. lipnja s početkom u 20 sati, na igralištu iznad Javne garaže na Ilijinoj glavici, organizira humanitarnu malonogometnu utakmicu u kojoj će sudjelovati predstavnici Grada i župe.

„Prikupljenim sredstvima želimo pomoći našem župljaninu Peru Matani kojem je, nakon što je prebolio teški oblik COVIDA 19, potrebna rehabilitacija. Sve one koji to žele, pozivamo i potičemo da nam se priključe. Svi koji žele pomoći i uključiti se u ovu akciju, a nisu u mogućnosti doći na igralište u subotu 26. lipnja 2021., to mogu napraviti i uplatom na račun župe HR 9125000091101377744 s naznakom "za Pera Matanu".” - navode iz Župe sv. Petra.

dpp

Jednu od najboljih ješki za lov najcijenjenijih jadranskih riba, velikog crva nije lako pronači, o čemu smo pisali prije tjedan dana, ali ni uloviti. Evo kako ga izvuču iz rupe na najlakši način, pomoću zamke, trapule.

Kad se otkrije potencijalno stanište crva dobro je provjeriti je li on u njemu. Iznimno će se rijetko vidjeti u rupi jer se povlači u sigurnost kad god osjeti neuobičajene vibracije, na koje je vrlo osjetljiv. Može ga se pokušati izmamiti primamom od riblje salamure, ali je rijetko kada toliko gladan da bi to učinio. Druga mogućnost je staviti trapulu na rupu bez saznanja da li se u njoj nalazi crv ili ne te nastaviti potragu za drugim njegovim staništem. Ponekad se crv ulovi odmah, najčešće nakon pet do 15 minuta. Zato postavljenu trapulu treba svako malo obilaziti kako se ne bi račićima i ribicama dalo vremena da ga napadnu i oštete. Trapulu treba postaviti pažljivo da se rupa ne bi urušila. Da bi se ubrzao izlazak crva postavljena trapula se može zaliti ribljom salamurom pomoću plastične bočice s rupicom na čepu. Primamljivati se može i ostatcima riba stavljenim u mrežastu vreću postavljenu pokraj trapule.

Mamac ne mora biti smrdljiv, kao što i mnogi iskusni crvolovci tvrde. Umjesto usmrđene sarđele može se koristiti i svježi priljepak, volak ili koji drugi lako dostupni morski organizam. Važno je da mamac bude dovoljno žilav kako ga se ne bi moralo obnavljati nakon svakog zagriza crva. Najbolje je ješku staviti u komad rijetke tkanine koja ga štiti od lakog kidanja, a propušta miris. Najlon čarapa je dobro, ali je gaza bolje rješenje. U komadić tkanine se ubaci mamac, sve dobro stisne i oblikuje u kuglicu. Smotuljak se zaveže komadom najlona čiji krajevi služe za vezanje napunjenog smotuljak za trapulu. Veličina takve kuglice treba biti nešto manja od otvora trapule.

Kad se crv uhvati, treba ga čim prije izvući, no to je delikatan i dugotrajan posao jer se crv snažno odupire širenjem tijela unutar rupe pa će puknuti poteže li se snažno. Najbolje i najlakše ga je izvlačiti stalnim i ravnomjernim potezanjem pomoću plovka. To može biti okruglo ili plosnato motovilo od samolovke, ali i plastična boce od litre ili malo više. No, za sigurno izvlačenje većine crva u boci treba biti samo oko pola do 0,7 litre zraka. Previše zraka, a time i uzgona, moglo bi prekinuti, a premalo ne bi izvlačilo crva. Zato je dobro količinu zraka prilagođavati veličini crva, za što je potrebno malo iskustva.

Nakon što se zakači za trapulu, najbolje pedalj dugom uzicom s kukom na kraju, plovak će stalnom silom potezati trapulu i crva, koji će se sve više umarati, malo po malo popuštati, povremeno potegnuti pa opet popustiti i sve brže izlaziti iz rupe. Tijekom izvlačenja crva će najvjerojatnije napadati i grickati razne ribice, što se mora spriječiti jer i jedan ugriz ribice može uzrokovati pucanje crva. I neoštećeni crv ponekad pukne, najčešće mekši, repni mu dio pri kraju izvlačenja pomoću boce. Naime, što je bliže površini, na bocu djeluje manji tlak vodenog stupa pa se ona širi i povećava plovnost, odnosno silu potezanja. To se sprječava tako da se u bocu pusti još malo vode i smanji joj se plovnost, sila potezanja. Ako unatoč svemu crv pukne, ostatak, repni mu dio valja šakom stisnuti neposredno iznad otvora i laganim potezanjem pokušati izvući.

Izvlačenje se može ubrzati „mužnjom“ crva - šakom naizmjenično jače pa slabije stiskati crva neposredno iznad rupe na što će on reagirati širenjem i skupljanjem tijela te ubrzanije izlaziti iz rupe.

„Mužnja“ je i najbolji način za izvlačenje crva u plitkom moru. Izvlačenje crva prosječno traje 10 minuta. Plijen treba čim prije osloboditi stiska trapule. Pritom treba biti vrlo oprezan jer se često događa da crv pukne tijekom te operacije koju je najbolje obaviti tako da se jednom rukom crv uzme što bliže glavi pa kažiprstom druge potisne klapna trapule da oslobodi crva. Ne treba se bojati ugriza crva jer on nema dovoljno vremena za napad. Oslabađanje, ali i stavljanje crva u spremište najbolje je obaviti pod vodom. Kao spremište je najbolje koristiti plastičnu kanticu ili bocu velikog otvora. No, skoro je nemoguće pod morem staviti nemirnog crva u bocu pa je najbolje istisnuti vodu iz boce, pa je otvorom naniže uroniti što bliže repu crva koji se drži neposredno pod površinom. Nakon što se oslobodi stiska boca će se raširiti i usisati crva.

Na kraju, treba znati da u športsko- rekreativnom ribolovu nije ograničen broj nego težina crva ulovljenih tijekom jednog dana i to na 5 kilograma plus jedan trofejni primjerak. Također, ograničen je broj zamki kojima se istovremeno smije loviti, na najviše dvije.

Ciklus radionica pod nazivom 75 godina tehničke kulture održan je proteklih dana u Centru za mlade Dubrovnik. Radionice su održale Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije uz potporu Hrvatske zajednice tehničke kulture povodom obilježavanja 75. godina tehničke kulture u Republici Hrvatskoj.

Na radionicama je sudjelovalo pedesetak polaznika. S ovim ciklusom radionica Zajednice tehničke kulture grada i županije su sudjelovali i u manifestaciji Dani otvorenih vrata udruga.

Proslava 75 godina tehničke kulture se nastavlja već ovaj vikend kada su na rasporedu radionice i natjecanja iz robotike i programiranja bez ekrana u masliniku na Lokrumu.

Broj mjesta na radionicama je ograničen, a za radionice se potrebno prijaviti preko ove poveznice: https://forms.gle/ULw9RGDUGELu3pBz8

dpp