Prvi zabilježeni nastup pridvorskog folklora datira iz 1908. godine, prva folklorna organizacija u Pridvorju osnovana je 1938. godine, kada je održana i prva smotra folklora. Prvi tamburaški sastav u Pridvorju osnovan je 1954. godine. Ovo je dio podataka koji su predstavljeni sinoć u programu „Povijest pridvorskog folklora“.

Istraživanje koje je KUD „Stjepan Radić“ proveo u prvoj polovini ove godine obuhvatilo je kontakte sa preko stotinu osoba i preko trideset institucija, a njime je prikupljana vrijedna povijesna građa koja pokazuje kontinuiranu folklornu i kulturnu djelatnost u Pridvorju od samih početaka 20. stoljeća pa do danas.

Ovim događajem KUD „Stjepan Radić“ nastavio je s aktivnostima u okviru proslave 25. godišnjice osnivanja i obnove folklorne djelatnosti, a za jesenski period najavljeni su i novi događaji.

Na početku večeri, kao uvod u ovu prezentaciju, nastupio je mandolinski sastav KUD-a.

dpp

Teatar Poco Loco s programom „bajka za van“ Crvenkapica, Vuk i Baka, poveo je jučer najmlađu festivalsku publiku u zabavnu interaktivnu šetnju otokom Lokrumom. Predstava koja se održava pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung, na rasporedu 72. Igara je još danas i sutra, 17. i 18. kolovoza u dva termina, 16:30 te 18 sati, a ulaznice su rasprodane.

Premijerno izveden lani u zagrebačkom parku Ribnjak, ovaj čudnovati kazališni događaj na otoku Lokrumu našao je idealno mjesto za odvesti najmlađu festivalsku publiku u veselu i duhovitu šetnju s likovima iz bajke Crvenkapica. Vuk, Baka i Crvenkapica, svatko na svoj način pričao je djeci svoj doživljaj dobro znane priče, a kada su se konačno susreli, morali su se dogovoriti što je prava istina.

Koncept i režiju predstave potpisali su Teatar Poco Loco, a tekst njegove članice-osnivačice Dunja Fajdić, Maja Katić i Zrinka Kušević. Za glazbu, tekst songa i dizajn zvuka pobrinuli su se Ivana Đula i Luka Vrbanić dok je Dunja Vuković realizirala kostime. Violončelo svira Petar Đula Vrbanić, Ivan Biondić zadužen je za audio snimanja, Luka Duplančić za ilustracije i grafički dizajn. Pripovjedači i glumci su Dunja Fajdić, Maja Katić, Zrinka Kušević, i Dean Krivačić.

Program traje 40 minuta i namijenjen je djeci starijoj od 5 godina zbog upotrebe slušalica tijekom predstave. Ulaznica osigurava i besplatan brod za Lokrum na dan izvedbe. Brodovi polaze iz stare gradske luke svako 30 minuta; na puni sat te na pola.

kl/dlji

Popularni mladi američki pijanist Evan Shinners održao je sinoć uz pripovjedača Igora Jurinića interaktivnu radionicu, odnosno glazbeni igrokaz za djecu, u atriju Kneževa dvora. Program je ostvaren uz potporu zaklade Caboga Stiftung, a na rasporedu 72. Igara je još večeras, 15. kolovoza u dva termina, u 19:30 za djecu od 4 do 7 godina te u 21 sat za djecu od 7 do 12 godina, a ulaz je besplatan uz prethodno preuzimanje ulaznica dostupnih na blagajni na ulazu.

Najmlađa festivalska publika kroz kreativnu i interaktivnu radionicu pod vodstvom američkog pijanista i skladatelja elektronske glazbe Evana Shinnersa, velikog poklonika i poznavatelja opusa J. S. Bacha, i Igora Jurinića, talentiranog glumca i glazbenika te ovom prilikom prevoditelja i interpretatora, tražila je odgovor na pitanja „Od čega se sastoji glazba?“, „Je li glazba izmišljena ili otkrivena?“ te „Kako nastaje zvuk?“.

Shinners je stvarao zvukove, s djecom ih lovio u kutiju, govorio o nastajanju glazbe te uz pomoć Igora Jurinića dočaravao kako zvukovi putuju, a sve prisutne upoznao je s likom i djelom skladatelja Johanna Sebastiana Bacha. Voditelji Evan i Igor lako su se povezali s djecom u publici koja je zainteresirano sudjelovala, a osmijesi na dječjim licima, još su jednom potvrditi uspješnost festivalskih programa za najmlađu publiku.

kl/dlji

Druga Ljetna škole brodogradnje ove godine će se održati u masliniku na Lokrumu u subotu i nedjelju, 28. i 29. kolovoza. Prvi dan će se održati brodomodelarska radionica, a drugi dan radionica mornarskih čvorova. Za sve polaznike oba dana su osigurani sendvič i voda.

Na Ljetnu školu brodogradnje se mogu prijaviti učenici osnovnih škola od 3. do 8. razreda. Polaznike trebaju prijaviti roditelji ili skrbnici na: https://forms.gle/e1AXErJNR6Gn5fsMA

Ljetna škola brodogradnje je otvorenog tipa, što znači da roditelji/skrbnici mogu doći pogledati i sudjelovati s djecom u ljetnoj školi brodogradnje.

Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara "Argosy", Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ, uz podršku Rezervata Lokrum i Hrvatskog saveza brodomaketara.

dpp

U Šipanskoj luci prikazivanjem radova završila je 18. Ljetna škola filma Šipan. Bio je to još jedan praznik film, djece i kreativnosti na ovom odavno svima znanom filmskom otoku.

Prije samih premijera u uvodnom dijelu programa glazbeni nastup s gitarom je izveo bivši polaznik LJŠFŠ radionica Nikola Cvjetković,

Ove godine održane su četiri radionice pa se tako radionica animiranog filma pod vodstvom Ksenije Sanković iz Kino kluba Karlovac predstavila animiranim filmom „Cipolove pustolovine“. Ovaj edukativan uradak u tehnici stop animacije kroz putovanje jednog cipola na zanimljiv i kreativan način predstavlja legende iz bogate povijesti Elafita.

Nakon animatora na red su došle dvije radionice igranog filma. Prvo su svoj rad predstavili mlađi polaznici koji su ovog ljeta pod vodstvom Bojane Momirović, Nikole Kapidžić i autorsku glazbu Srđana Berdovića snimili pravu malu avanturu pod naslovom „Šmission imposible“, a koja na vrlo dinamičan i filmski tečan način prati Blak Jacka i njegove podanike u potrazi za dr. Balthazarom Shipensteinom i njegovim čarobnim kristalima.

Nakon mlađih na red su došli oni malo ozbiljniji i stariji filmaši koji su pod vodstvom Jerka Bana i asistiranja Luke Smuka i Jurice Markovića snimili vrlo edukativnu priču pod nazivom „Izazov“ , a u kojoj je najveći izazov shvatiti da se vrijednost života zapravo krije u onim najjednostavnijim i temeljnijim ljudskim vrijednostima koje pomalo gubimo pod okriljem tehnologije.

Zadnji u seriji predstavljanja na premijernoj večeri bili su polaznici radionice Street art filma koji su pod vodstvom Iris Lobaš Kukavičić i Nilsa Neuberta na opće oduševljenje svih mještana i gosti oslikali mural i oplemenili inače do sad pomalo neuredan prostor na ulazu u Šipansku luku te su sve to evidentirali dokumentarnim filmom „Kutak za sretni trenutak“.

Inače, za vrijem trajanja radionica svako večer uz poštovanje svih epidemioloških mjera i pod tzv. certifikatom sigurna okupljanja polaznici radionica zajedno s mještanima i turistima imali su priliku uživati u raznovrsnom programu open air kina. Tako je publika uz veliko platno šipanskog kina uživala u filmovima "Ribanje i ribarsko prigovaranje" koji je prikazan uz prisustvo redatelja Milana Trenca.
Ono što je svakako obilježilo ovogodišnju Ljetnu školu filma Šipan jest i posjet filmske legende Harrisona Forda.

Producenti i organizatori Ljetne škole filma su Miro Bronzić i Nils Neubert.

dpp

Vrnut, širun i lokarda, najbrojniji pendulaški plijen, vrlo uspješno se mogu loviti i bulentinom iz usidrenog ili plovila prepuštenog morskoj struji. Osobito dobro krajem ljeta i tijekom jeseni. Zato je sad pravo vrijeme za takav način njihovog lova, za koje ne treba puno znanja niti opreme. Osim bilo kakvog plovila, dovoljan je i srednje jak bulentin na ometcu. Međutim, puno bolje je loviti suvremenim priborom, štapom i rolom.

Iako se loviti može i s kratkim, onim od samo dva, najbolje je koristiti štap dužine između 3,0 i 4,0 metra. Ako veličina plovila i spretnost ribiča to dopušta, koristiti se može i duži štap, do najviše 5,0 m. Ma koliki, štap obvezno mora biti brze akcije i robusan, ali s iznimno osjetljivim vrhom. Dovoljno je da mu težina bacanja bude 20 do 50 grama, ali se može rabiti i duplo jači štap. Rola, pak, treba biti veličine 20, najviše 30, odnosno kapaciteta 150 metara najlona debljine 0,25 do 0,30 mm, kojih karakteristika treba biti osnovna struna za lov „plavog trija“.

Osnovna struna može biti izrađena i od „PE“ višenitke, jasno iste nosivosti, odnosno debljine 0,12 do 0,16 mm. Međutim, završnjak obvezno treba biti najlonski. Osnova, predvez, mu može biti debljine osnovne strune, ali i priveza- 0,20 do 0,22 mm. Privezi (pjoki) mogu biti i tanji, čak tek 0,16 mm, ako ribe nisu osobito raspoložene za uzimanje mamca. Njihova dužina treba biti tolika da se međusobno ne mogu zakačiti udice. Može ih biti dvije ili tri, a rasporediti ih treba na predvez dužine 100 i 120 cm.

Na kraj završnjaka treba postaviti kruškoliki ili ovalni uteg težine između 5 i 20, najviše 30 grama. Montirati ga treba posrestvom vrtilice s kopčom, kako bi se mogao brzo zamijeniti težim ili lakšim. Na taj se način može podešavati brzina propadanja mamca ovisno o snazi morske struje na mjestu ribolova, odnosno udaljenosti plijena od površine i plovila. Vrtilicu s kopčom dobro je postaviti i na kraj osnovne strune, kako bi se smanjile negativne posljedice uvrtanja pribora koje uzrokuje borbeni plijen. Zbog istog razloga i spojevi primula s predvezom moraju biti pokretni pa ih je najbolje izvesti preko neke od vrtilica, ponajbolje dvorupih perlica.

Kao ni pribor, ni lov „plavog trija“ bulentinom nije kompliciran. Mamci se spuste ili odbace u more. Kad se približe dnu, valja ih vrlo polako podizati odnosno privlačiti. Često će se desiti da mamci prestanu tonuti, što je znak da je jedna od tih riba uzela mamac. Tad počine žestoka borba, često s lošim posljedicama za pribor. Naime, nerijetko se na sve udice istodobno zakače ribe, što i nije loše, ali je loše to što one najčešće „šijavaju“, bježe, na različite strane, a to uglavnom završava gubljenjem plijena i dijelova pribora - udica i pjoka.

Nerijetko se događa i to da tijekom intenzivnog lova ribe naglo nestanu, otplove. To se sprječava primamljivanje. Zapravo, primamljivati je najbolje i prije i tijekom ribolova, bez obzira kako se ribe lovile. Abrumavanjem se u željenu zonu lova mogu i dovesti jata riba. Na taj se način izbjegava dugotrajna i neizvjesna potrga za plijenom. Primamljivati je najbolje dobro usitnjenim komadima ribe, po mogućnosti srđele te kruha. Abrum treba staviti u vreću za povrće i pomoću konopa spustiti do dva metra pod površinu. Za cjelodnevni lov dovoljno je oko pet kilograma primame ako se lovi u srednje jakom kurentu. Sa spuštanjem mamca treba početi tek kad privučene brumom ribe priđu bliže površini i plovilu. A mamci mogu biti raznovrsni, ali se najčešće rabi srđela, najbolje bez kostiju. Odličan mamac su i crijeva srđele, ali se zbog čvrstoće češće koriste komadi glavonožaca. Vrlo čvrsti su i fileti skinuti sa širuna, najbolje s mjesta gdje mu se bočna linija dvaput savija.

Bez obzira što se mamčilo, to treba raditi na udice širine luka 7 do 11 mm, ovisno od očekivane veličine plijena. Osim kristalki to mogu biti parangalke, udice oblika „Aberdeen“.

„Plavi trio“ se udičariti može tijekom cijelog dana. Najbolje po moru namreškanim jugom, a najlošije po „kalmi bonaci“ - posve mirnom moru. Od rano jutra pa do 9 ili 10 sati bolje će se loviti vrnuti. Sve tri ribe podjednako dobro rade u sumrak i tijekom noći s mjesečinom. Širuni su najčešće najdublje, čak i na samo metar ili dva poviše dna. Bliže površini i obali prilaze u sumrak. Vrnuti i lokarde su znatno bliže površini, često i pod njom samom.

Gdje treba loviti nikad nije lako utvrditi jer se radi o ribama lutalicama. Ipak, u ovo doba godine one nisu previše daleko od obale, osobito od njenih isturenih dijelova. Bliže od 50 ili 100 metara ih ne treba tražiti. Isto tako, iako se zadržavaju nad svim, češće su nad tvrđim dnima te nad brakovima, gdje imaju više hrane. U njihovom pronalaženju od velike pomoći je suvremena elektronika. Galebovi te druge morske ribe također mogu ukazati gdje su jata malih grabljivca. Naime, ptice se hrane sitnim ribama koje pred „plavim trijom“ bježe k površini, često i nad nju. Zato, kad se primijeti „igranje„ sitne ribe na površini ili ptice koje se obrušavaju u more, treba krenuti put njih, a nije loše ni pratiti gdje sitnu plavu ribu love profesionalni ribari.

Kasno ljeto i rana jesen idealno su vrijeme za lov krupnih riba daleko od obale. Najbolji ulovi se postižu na brakovima, prirodnim i umjetnim, zatim na ostalim trdim dnima. Na plitkim pozicijama pendulom, a na dubljim priborom koji se u more okomito spušta. Među našim vrhunskim lovcima na najkrupnije ribe osobito je popularna „vertical jigging“ tehnika lova, ali se podjednako dobri ulovi mogu postići i prastarim priborom i tehnikom – bulentinom.

Oba pribora mogu se spustiti u dubine koje se ne mogu dosegnuti ostalim sportskim udičarskim alatima. Osim toga, njima se mogu uspješno loviti sve vrste riba u svako doba dana i noći, ulov je učestao... No, bulentin je jednostavniji i jeftiniji. Uz sve to, za lov krupnih riba njime nije neophodno na pučinu nositi mamce jer se oni tamo mogu uloviti i koristiti živi, kakvi su najbolji.

Ribe - mamce najbolje je loviti sabiki priborom, o kome smo detaljno pisali 12. ožujka. U takvom ribolovu veoma često se dogodi da grmjelicu umjesto sitne proguta koja krupna riba, ponajprije kovač, škrpina, zatim pagar, orhan, kijernja pa i gruj... No, zbog kidanja nedovoljno jakog pribora čak i najspretniji ribolovci gube više od pola tako zakačenih riba. To je navelo mnoge da potraže rješenje tog problema. Za sada, neusporedivo najbolje je lov tehnikom koja je mješavina bulentina i još nekoliko tehnika ribanja okomitim spuštanjem pribora.

Pretpostavka joj je izrada jakog, ali završnjaka sposobnog da privuče i zakači malu ribu – mamac, koju će zatim zajedno s velikom udicom namijenjenoj njoj progutati velika grabljivica.

Osnova za rješenje završnjaka je preuzeta od slatkovodnih ribolovaca šarana. Radi se o posebnom načinu postavljanja mamca poznatom kao - „dlaka“. Mamac se postavlja na malu udicu koja je kratkom strunom vezana za veliku udicu namijenjenu lovu krupne ribe.

Za lov krupnih morskih riba novom tehnikom najboljim se pokazalo manju udicu s grmjelicom, „sabiki“ varalicom, vezati tako da visi ne više od 2 cm ispod velike, kao što je prikazano fotografijom, a to je moguće na dva načina. Prvi je da se privez male, „sabiki“ udice, veže za vezište velike, a drugi je za krivinu velike udice. Umjesto vezati, na krivinu je puno bolje privez male udice spojiti pomoću vrtilice postavljene između dvije gumene perlice.

Mala udice ne treba biti veća od širine luka 6 - 7 mm, može biti oblika „Aberdeen“, ali je bolje koristiti onu oblika „Crystal“. Njen privez je dovoljno izraditi od najlona promjera 0,20 mm. Ovisno o očekivanoj veličini plijena, glavna udica može biti široka 15 do 21 mm, odnosno veličine 1/0 do 5/0. Najbolja je tipa „Circle“ s alkicom za vezivanje, što lakša to bolje, najbolje oznake „Light“.

Osim za lov u olupinama, gdje je zbog velike mogućnosti zapinjanja najbolje s jednim, završnjak se može izraditi s dva ili tri para „dlakom” spojenih udica. Na međusobnim udaljenostima od 35 do 40 cm, velike udice, vrhom prema gore, direktno treba pričvrstiti na osnovu završnjaka izrađenog od najlonske ili „FC“ strune promjera barem 0,50 mm. Ovisno o duljini štapa kojim se lovi, dužina završnjaka treba biti između 180 i 300 cm. Njegov spoj s osnovnom strunom mora biti pomoću kvalitetne vrtilice. Osnovna strunu je, pak, najbolje izraditi od „PE“ višenitke, jer je neophodna struna što manjeg promjera, da je kurenat što manje zanosi, a što smanjuje osjetljivost pribora.

Zbog jakih morskih struja olovnica na kraju završnjaka treba biti dosta teška, ovisno o dubini lova od 50 do 100 ili 200 grama, ponekad i teža. Oblik joj nije osobito važan, ali je najprimjerenija kruškolika, odnosno kapljasta. Kad se pribor opterećuje olovnicom, neposredno uz omču za njeno spajanje treba vezati donju udicu. Međutim, kad se umjesto olovnicom, pribor opterećuje“ inchiku“, „yabai“ ili „kabura“ „vertical jigging“ varalicom, što sistem čini učinkovitijim, donju udicu s dlakom treba vezati oko dva pedlja poviše kraja završnjaka, odnosno varalice.

Hrvatski dio Jadrana plitko je more na kome se pridneni pučinski ribolov obavlja uglavnom na dubinama između 50 i 120 metara. Izvlačiti plijen iz tih dubina bez pomoći štapa i role vrlo je mukotrpan posao. Osim specijalnog za „vertical jigging“, štap može biti za bulentin, barem srednje teški, ali s najtežom klasičnom rolom, veličine barem 6.000, a još bolje čak 10.000. Dužina štapa može biti 240 do 270, čak i 300 cm, dok najspretniji ribolovci mogu koristiti i 400 cm dugi. Bez obzira na njegovu dužinu, akcija štapa mora bit brza. Kad se očekuju kapitalni ulovi, bolje je rješenje lagani ili srednje teški (snage do 20 libri) pendulaški štap s najtežom (veličine 10.000 ili 12.000) klasičnom rolom ili multiplikatorom odgovarajuče snage.

Priborom kompletiranim na opisan način spušta se do malo poviše dna i vrlo, vrlo sporo skosa sve dok se na grmjelicu ne ulovi prva ribica. Dalje skosavanje je suvišno jer će se ulovljena ribica žestoko boriti za slobodu, drmati ostale varalice i svim tim privlačiti pozornost krupnih grabljivica.

Na Neretvi je jučer održan tradicionalni 24. po redu Maraton lađa, a na stazi dugoj 22,5 km od Metkovića do Ploča ove se godine za veliki štit kneza Domagoja borilo 33 ekipe iz cijele Hrvatske. Od 33 posade lađari Stabline bili su najbolji, Zagreb drugi, Crni put iz Metkovića treći.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom naglasio kako se Maraton još jednom potvrdio kao odlična manifestacija.

- Sve ekipe zaslužuju čestitke za odveslanih 22 km od Metkovića do Ploča. Sa zadovoljstvom sam dodijelio Srebrni štit lađarskoj ekipi Zagreba. Maraton ide uspješno dalje. - rekao je župan Dobroslavić koji je sa savjetnicom Žaklinom Marević nazočio manifestaciji.

dpp

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić nazočili su otvaranju prigodnog programa u prostorima Centra za mlade Dubrovnik.
 
U svom uvodnom obraćanju zamjenica Tepšić čestitala je svima Svjetski dan mladih istaknuvši kako je vrlo važno nastaviti poticati i uključivati mlađe generacije u javni i društveni život.
 
„Ovaj dan iznimno je važan i zapravo je jedan sjajan trenutak za podsjetiti koliko mladi pojedinac može pridonijeti lokalnoj sredini kao što je Dubrovnik. Mladi su danas ispunjeni raznim željama, idejama, ambicijom, a povrh svega znanjem. To je ono što predstavlja jednu bolju budućnost i što treba biti u konačnici prepoznato kako bi mladi ljudi težili ka ostvarivanju najboljih uvjeta za osobni napredak i razvoj“,istaknula je zamjenica Tepšić.
 
Ovom je prilikom također naglasila kako će Grad Dubrovnik nastaviti podupirati programe i aktivnosti u čijem su središtu mladi, njihova kreativnost i jedinstvena vrijednost.
 
Prisutnima se obratio i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić koji je iskazao iznimno zadovoljstvo radom Centra za mlade koji je unatoč pandemiji COVID -19 neometano djelovao i ostvario sjajna postignuća u samo jednoj godini od službenog otvaranja Centra u prostorima Luke Dubrovnik.
 
Za sve okupljene održana je i kratka prezentacija o ostvarenim rezultatima i daljnoj viziji Centra za mlade Dubrovnik.
 
Podsjetimo, u novi prostor u Luci Dubrovnik koji je službeno otvoren na današnji dan 2020. godine, Grad Dubrovnik je za radove i opremu uložio milijun i pol kuna, uz veliku potporu i suradnju Lučke uprave Dubrovnik i Luke Dubrovnik. Tako se danas u prostorima Centra svim mladima nude različite aktivnosti kao što su programiranje robota, STEM radionice, biološka istraživanja, savjetovanja o karijerama i održivom razvoju, filmske produkcije, RC modela, mogućnosti volontiranja te mogućnost psihološkog savjetovanja.
 
Program obilježavanja Međunarodnog dana mladih traje do subote 14. kolovoza,  gdje će kroz različite prezentacije, predstavljanja i radionice mladi imati priliku steći nova saznanja iz područja tehnologije, biologije i filma.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Na radost publike, Folklorni ansambl Linđo nastupit će još jednom u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara i to u nedjelju, 22. kolovoza u 21 sat ispred Katedrale.

Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana tako i domaća publika. Ispred Katedrale, Linđo je već nastupio na Igrama ranije ovo ljeto, u srpnju, na oduševljenje brojne publike. Za drugi ovoljetni festivalski nastup, Linđo je pripremio neizostavnu dubrovačku poskočicu linđo, posavske plesove, valpovačke plesove, plesove iz Međimurja, iz Baranje, vrličko kolo te bunjevačke plesove uz glazbene točke koje izvode ženska klapa te orkestar s narodnim glazbalima.

Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30 sati te na lokacijama izvedbi dva sata uoči početka programa. Uz kupnju Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta.

Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

kl/dlji

Svečana projekcija filma Murina redateljice i scenaristice Antonete Alamat Kusijanović održat će u utorak, 24. kolovoza u 20:00 sati u ljetnom kinu Slavica u organizaciji Grada Dubrovnika i gradskih ustanova u kulturi. Ulaznice su u prodaji, a za ulazak na projekciju bit će potrebno predočenje EU digitalne COVID potvrde.

Nagrađen Zlatnom kamerom (Camera d’Or) u Cannesu postigavši jedan od najvećih inozemnih uspjeha hrvatskog filma uopće, te nedavno i nagradom publike Zlatna vrata Pule, Murina je prvi dugometražni film Antonete Alamat Kusijanović, za što joj je pripala i Nagrada Breza za najboljeg debitanta na Pulskom filmskom festivalu 2021. Film je obiteljska psihološka drama čija se radnja odvija tijekom četiri dana na jednom hrvatskom otoku, a donosi priču o napetom odnosu šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante koji počinje pucati kada u njihov otočki dom stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja. 

– Šovinizam je glavni antagonist našoj junakinji Juliji, omnipotentan u svakom trenutku kao odgovor na njene odluke. Njegove okove ona često zamjenjuje s granicama vlastitog potencijala. To je zatvoren krug, a kad Julija odbaci igrati svoju ulogu, tada kult oca više ne vidimo kao tradiciju, a njegovo ponašanje svodi na to što ono uistinu jest – nasilje. No Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike, ona je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila i to je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom, snaga koja ne dopušta biti ušutkana – pojašnjava redateljica Alamat Kusijanović.

Murina je međunarodna produkcija Hrvatske, Brazila, SAD-a i Slovenije, odnosno kuća Antitalent i RT Features s koproducentima Spiritus Movens, SPOK Films i Staragara, a snimana je na Hvaru, Kornatima i Kalamoti. Uz redateljicu Antonetu Alamat Kusijanović, scenarij supotpisuje Frank Graziano, fotografiju Hélène Louvart (AFC), montažu Vladimir Gojun, zvuk Julij Zornik, glazbu Evgueni Galperine i Sacha Galperine, kostimografiju Amela Bakšić, a scenografiju Ivan Veljača. Uloge u filmu ostvarili su Gracija Filipović kao Julija, Leon Lučev kao otac, novozelandski glumac Cliff Curtis kao Javier te Danica Čurčić koja je za ulogu majke nagrađena Zlatnom arenom za najbolju sporednu žensku ulogu na Pulskom filmskom festivalu 2021.

Redateljica i scenaristica Antoneta Alamat Kusijanović rođena je u Dubrovniku, a studij produkcije završila je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te zatim i režiju na Sveučilištu Columbia u SAD-u. Polazila je Berlinale Talent Lab, Sarajevo Talent Campus, La Femis Producing Atelier, Marcie Bloom Fellowship te je članica Američke akademije znanosti i umjetnosti – Oscars. Njezin diplomski film U plavetnilo nominiran je za studentskog Oscara, a među brojnim priznanjima ističu se nagrade na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, Sarajevskom filmskom festivalu, Filmskom festivalu u Oberhausenu i Festival de Premier Plans – Angers. Murina je njen prvi dugometražni film, nagrađen Zlatnom kamerom (Camera d’Or) u Cannesu gdje je premijerno prikazan 2021.

Ulaznice za svečanu projekciju 24. kolovoza u 20:00 sati u ljetnom kinu Slavica dostupne su online na www.ulaznice.hr te na blagajni Kinematografa Dubrovnik u Luži. Za ulazak na projekciju bit će potrebno predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili validni dokaz o negativnom testu.

kl/dlji

Zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić primila je danas nagrađene judašice Judo kluba Dubrovnik 1966 - Petrunjelu Pavić koja je osvojila zlatnu medalju i Anđelu Violić koja je osvojila brončanu medalju na Europskom seniorskom kupu održanom protekli vikend u Orenburgu u Rusiji.
 
Dubrovačkim judašicama, kojima su ove medalje dopunile i do sada izuzetno uspješan niz priznanja s važnih sportskih natjecanja, zamjenica Tepšić uputila je još jednom čestitke u ime Grada Dubrovnika, izražavajući ponos zavidnim rezultatima koje postižu.
 
'- Grad Dubrovnik i dalje će vas podržavati na vašem putu. - kazala je zamjenica Tepšić, a nagrađivane judašice izrazile su zadovoljstvo što ponovno mogu normalno trenirati i sudjelovati u natjecanjima.
 
Na prijemu su bili i njihov trener Mateo Semiz te predsjednica i dopredsjednik kluba Klara Mitrović i Frano Stjepović te u ime Grada Dubrovnika zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić.
 
Već idući tjedan dubrovačke judašice kreću s pripremama za nova natjecanja, a sljedeće veće, u rangu netom završenog u Rusiji, očekuje ih u listopadu na Europskom kupu za seniore upravo u Dubrovniku.

dpp