Ususret 24. Maratonu lađa, održan je sastanak Organizacijskog odbora, na kojemu je bilo riječi o tijeku priprema ovogodišnjeg Maratona lađa na Neretvi.

Sastankom je predsjedao župan Nikola Dobroslavić, a nazočili su zamjenik gradonačelnika Grada Metkovića Robert Doko, pročelnik Ivica Popović, gradonačelnik Grada Opuzena Ivan Mataga, zamjenik gradonačelnika Grada Ploča Ivan Marević, članovi Upravnog odbora Udruge, te predsjednik Udruge lađara Neretve Luka Oršulić.

Župan Nikola Dobroslavić zahvalio je organizatorima i vodstvu Udruge lađara, na sjajno odrađenim aktivnostima i pripremama za ovogodišnju utrku. Naglasio je važnost poštivanja epidemioloških mjera, te istaknuo kako je izravni prijenos utrke na programu HRT-a, izuzetno bitan jer će utrka biti dostupna svima koji u njoj žele uživati, a znatno će smanjiti gužve u gledalištu.

- Maraton lađa sjajna je tradicija koja promiče bogatu neretvansku baštinu, budite ustrajni u zajedničkom radu na promidžbi Neretvanske doline, kao posebnog brenda naše županije. - istaknuo je župan.

Predsjednik Udruge lađara Oršulić kazao je kako će se ovogodišnji Maraton lađa, zbog pandemije koronavirusa, kao i prethodne godine održati uz strogo poštivanje epidemioloških mjera. Dodao je kako je za ovogodišnju utrku prijavljeno 36 ekipa lađara, što je više nego je to bilo prošle godine.
Upoznao je sve nazočne s nizom aktivnosti za sljedeću utrku, kada Udruga lađara planira manifestaciju Maraton lađa na Neretvi proširiti na tjedno događanje.

dpp

Svjetski poznati novinar Richard Quest u svojoj je emisiji Quest's World of Wonder, koja se emitira na CNN Travel i koja donosi priče o najljepšim dijelovima svijeta, ispričao priču o Dubrovniku pozivajući gledatelje da dođu i sami se uvjere koliko je dragocjen.
 
Kroz polusatnu emisiju predstavio je povijesne zanimljivosti poput karantene u Lazaretima, prvih ''bezkontaktnih'' plaćanja u ljekarni Male braće, zaplesao je Linđo, osvrnuo se na strašna stradanja i Domovinski rat, učio jedriti, razgovarao s ljudima koji u gradu žive i rade i koji su kroz svoje priče na najbolji mogući način pokazali povezanost s Gradom, tradicijom, morem, slobodom.
 
Dubrovnik je prikazao kroz priču s ljudima, kao turističku destinaciju, dijelom i filmsku kulisu, ali prvenstveno kao blago čovječanstva. Riječima ''Dubrovnik je, nema sumnje, dio našeg Čudesnog svijeta (World of Wonder)'', završio je priču o Gradu Richard Quest i priskrbio najbolju moguću reklamu pred milijunskim gledateljstvom CNN-a u cijelom svijetu.
 
Materijali su snimani u lipnju, kada je iz Dubrovnika uživo emitirana i CNN-ova izuzetno gledana emisija Quest Means Bussiness, u kojoj je gostovao i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je i tom prigodom pozvao gledatelje na odmor u Dubrovnik.
 
Emisija se može vidjeti na poveznici:
QUEST'S WORLD OF WONDER - DUBROVNIK

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ovaj vikend rezerviran je za akcije čišćenja podmorja u Rijeci, kod Paškog mosta, na otoku Krapnju, otoku Korčuli te u Dubrovniku. Nije slučajno da su klubovi organizatori ovih akcija odabrali isti vikend za čišćenje podmorja, svi oni okupljeni su u kampanji „Zajedno za čišći Jadran“ koju provodi udruga Argonauta, a financira tvrtka Procter and Gamble.

Kampanja „Zajedno za čišći Jadran“ ima za cilj udružiti snage organizacija čija je misija povezana sa zaštitom morskog okoliša, izvaditi što više otpada iz jadranskog podmorja, održavati ga čistim i podizati svijest javnosti o ovom problemu. Ove godine, akciju smo sa prošlogodišnje tri, proširili na 5 lokacija uzduž Jadrana. Tako će udruga Koga briga.. iz Rijeke očistiti akvatorij uvale Preluk između Rijeke i Opatije, ronilački klub Sv. Roko iz Bibinja će čistiti podmorje oko starog trajektnog pristaništa kod Paškog mosta, Powerlifting klub i RK Roniti se mora iz Šibenika čistit će podmorje otoka Krapnja, ekološko ronilački klub Korčula luku Uš te ronilački klub Dubrovnik podmorje plaža Solitudo i Mandrać.

„Kako bi akcije uistinu bile uspješne, pozivamo javnost, sve građane i turiste da pravilno odlažu otpad, smanje konzumaciju jednokratne plastike, te i sami sudjeluju u akcijama čišćenja plaža i okoliša, jer jedino na taj način svatko od nas može biti dio pozitivne promjene.” - pišu organizatori.

Akcija „Zajedno za čišći Jadran“ nastavit će se posljednjeg vikenda kolovozu 2021. kada će ronioci iz navedenih klubova doći na u Murter na finalnu akciju čišćenja podmorja, na više lokacija na otoku Murteru, gdje će ih ugostiti udruga Argonauta, kao domaćin i koordinator. Za taj se vikend planira i „Festival moru“, o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti javnost.

U eko akciji u Dubrovniku sudjelovalo je 20 ronilaca i isto toliko volontera na kopnu, a iz RK Dubrovnik zahvaljuju svim ljudima dobre volje.

dpp

Pendulaška sezona je počela, grabljivce se jedna za drugom sve više približavaju obali i intenzivnije hrane pa zato i love. Bez obzira na učinkovitost ostalih umjetnih i prirodnih, mamac broj jedan za pendulu na krupne grabljivce jest- živa iglica! Posebno, ako je nadjenuta na najbolji način.

Iglica se nadjeva na jednu, dvije, tri, čak i četiri jednokrake, a rabiti se mogu i trokrake udice. U pravilu, ribe dužine do oko 30 cm mamče se na dvije, a one duže, najbolje između 40 i 50 cm, na više udica. Međutim, to pravilo ne vrijedi u lovu brancina, smuduta. Za njega je i kratkem iglice dobro namamčiti sa četiri udice, obvezno kratkovrate. Kad se, pak, koriste trokrake udice, što se najčešće rabe pri lovu najkrupnijih grabljivica, dovoljna su dva.

Trokrake udice se uvijek postavljaju na leđa mamaca, zabodene jednim krakom u hrbat. Prvu je najbolje postaviti malo iza škržnih, a drugu neposredno ispred leđne peraje. Kad se one rabe nije nužno koristiti udicu za potezanje mamca nego se on vezivanjem za kljun spaja sa strunom.

Jednokrakim se udicama iglice za pendulu mamče na puno više načina. Ako se postavljaju na samo jednu, što se prakticira u lovu smuduta i sitnih grabljivica, udica se ispod korijena kljuna pričvrsti tankom žicom ili tek kad se kroz njega probode nadole. Radi sigurnijeg kačenja takvo mamčenje se poboljšava dodavanjem još jedne udice na bok mamca između analne i podrepne peraje. Ne očekuje li se ulov brancina, bolje je obje udice postaviti bliže repu. Prva se u tom slučaju postavlja iza trbušne, a druga malo iza podrepne peraje. Zatim se struna položi uz tijelo do kljuna mamca kojeg potom šivaćim koncem treba stisnuti tako da točka zatezanja bude na mjestu stiskanja kljuna, a struna uz tijelo ostane labava. Radi lakšeg i boljeg pričvršćivanja, strunu je dobro umetnuti u kljun. Na isti način se mamči i s tri udice kad se podjednako očekuju brancin i ostale priobalne grabljivice. Tada se između dvije dodaje treća udica, zabodena ispod oka mamca.

Klasični način mamčenja, veoma učinkovit za lov orhana i zubaca, jest pomoću dvije udice, jedne probodene kroz sredinu kljuna, a druge postavljene na bok između analne i podrepne peraje. Prva treba biti klizna i broj 4/0 ili 5/0, a zadnja 7/0 ili 8/0. Takva montaža omogućava jaku kontru. Radi sigurnijeg kačenja neki ribolovci ovaj način mamčenja izvode s tri udice, sve veličine 4/0 ili 5/0. Prva mora biti klizna, s alkicom, a treća se zabada između druge i prve, neposredno ispod trbušne peraje. Takav način mamčenja dopušta vrlo laganu plovidbu mamca i pokazao se veoma učinkovitim u lovu zubaca.

Najbolju kontru osigurava mamčenje bez potezne udice. Umjesto njom struna se s mamcem spaja pomoću elastične cjevčice navučene na završnjak pri njegovom kompletiranju, odnosno na kljun mamca pri nadjevanju. Takav način mamčenja osobito rado rabe iskusni pendulaši u lovu malim iglicama, zadjevajući samo jednu udicu između ili ispod analne i podrepne peraje.

Zbog građe tijela iglica, osobito uginula, nije stabilna pri povlačenju. Njeno rotiranje ili izvrtanje, što ako ne plaši barem upozorava grabljivice na opasnost, može se spriječiti na više načina. Najčešće se to radi postavljanjem duguljaste olovnice ispod vilice iglice.

U Putnikovićima je održan 2. Vinski forum “Putvin”, čemu je nazočio župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom župana Joškom Cebalom i pročelnikom UO za gospodarstvo i more u Županiji Ivom Klaićem. Skupu su nazočili i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, saborski zastupnik Branko Bačić, načelnik Općine Ston Vedran Antunica te brojni vinari. Tako je ovo bila prigoda i za razmjenu iskustava i raspravu oko aktualnih tema, a prije svega je tu bilo riječi o izazovima vinogradarstva i vinarstva u doba COVID-a, uz prijedlog mjera te modalitete pomoći.

Budući da je u izradi, bilo je riječi i o novom prijedlogu Pravilnika o vinarstvu i vinogradarstvu. Na skupu su podijeljena priznanja za nova vina te je dodjeljena posebna nagrada prof. Nikoli Miroševiću za poseban znanstveni doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva, a predstavljen je i novi projekt oslikavanja boca “Oslikaj praznu, dobij punu”.

Organizatori ovog skupa bili su Zadružni savez Dalmacije, Udruga “Plavac Mali”, Općina Ston i PZ Putnikovići.

dpp

Sinoć je grupa Valetudo u prekrasnom ambijentu Orka Poola u opuštenoj atmosferi i ritmu Mediterana predstavila svoj novi album - Pasaporat.

Posjetitelji su u rasplesanoj večeri mogli dobiti i svoj primjerak albuma „dizajniranog u obliku putovnice s QR kodom koji omogućuje online pristup njihovoj glazbi”.

Ovo je prvi ovakav album u Hrvatskoj, kažu valetudovaci.

dpp

Nakon starta iz Dubrovnika u utorak, jučer je Branko Šubić uspješno odradio drugu dionicu etapnog ultramaratona u kojoj je prešao 52 km od graničnog prijelaza Klek, preko Opuzena i Metkovića, te potom Krvavca, Komina i Rogotina do Ploča.

- Imam osjećaj da mi se cesta topi pod nogama, mislim da su ovo više temperature od onih iz 2017. kada sam odradio svoj prvi etapni ultramaraton od Vukovara do Petrinje. Ali nema odustajanja, idemo dalje prema planu - rekao je vidno umorni i iscrpljeni Šubić.

Još je jedna sličnost sa Slavonijom, a to je gostoljubivost ljudi u mjestima Neretvanske doline i podrška koju su izražavali njegovoj akciji. Šubića su ljudi doslovno zaustavljali i zvali ga u svoje kuće nudeći mu piće i hranu, a Branku su posebno slasne bile neretvanske lubenice kod Tomislava Dugandžića Paška u Kominu.

- Podrška koju sam dobio od ljudi iz ovoga kraja me je oduševila. Kada te ljudi koje sretneš prvi put u životu pozovu u svoj dom i od srca ti nude sve što imaju, to mi je najbolja potvrda da ovo što radim ima smisla - zaključio je Šubić.

dpp

Protekli vikend održala se Ljetna škola brodogradnje na otoku Lokrumu, koja je okupila 30 -tak polaznika. Prvi dan se održala radionica brodomaketarstva, a drugi dan radionica mornarskih čvorova.

Radionicu brodomaketarstva su vodili nagrađivani dubrovački brodomaketari: voditelj Centra brodomaketarstva Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins i Vladimir Glavočić iz Društva brodomodelara Argosy. Na radionici su polaznici osim pasare i barke s nadkabinom, ovaj put pravili i nove makete kajaka i remorkera.

Radionicu mornarskih čvorova su održali Lovre Peović i Antonio Uršić iz Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ. Na radionici polazinici su nakon uvodne priče o konopima, vrsta i gdje se koriste, naučili vezati četiri osnovna mornarska čvora pašnjak, muški, ženski i zastavni čvor. Za kraj su se natjecali u potezanju konopa spojenog sa čvorovima koje su naučili, te penjanje pomoću koloture.

Ovo je već sedma godina zaredom da se održavaju Ljetne škole brodogradnje na Lokurumu. Radionicama u sklopu Ljetne škole brodogradnje na Lokrumu se svake godine iznova dokazuje bliska povezanost brodogradnje i brodomaketarstva, te znanja vezivanja mornarskih čvorova. Brodomaketarstvo i mornarski čvorovi su izvrstan uvod uz sve djelatnosti povezane s morem.

Mjesta na Ljetnoj školi brodogradnje su se ispunila u samo jedan dan od objave prijava, pa se i ove godine planira dodatno izdanje ljetne škole krajem kolovoza.

Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika , Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara "Argosy", Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ, uz podršku Rezervata Lokrum i Hrvatskog saveza brodomaketara.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas novu Miss Universe Hrvatske, Dubrovkinju Oru Antoniju Ivanišević. Prijemu su nazočili i vlasnik licence Miss Universe Hrvatske, Vladimir Kraljević i njegova supruga Marija Kraljević.
 
Gradonačelnik Franković uputio je iskrene čestitke 20-godišnjoj Ori Antoniji Ivanišević na osvojenoj prestižnoj tituli i zaželio joj puno uspjeha na izboru za Miss Universe koji će se održati tijekom mjeseca prosinca u izraelskom gradu Eilatu. 
 
- Prestižna kruna missice koju je ponijela Ora Antonia iznimno je važna za prezentaciju i promociju Hrvatske, a posebice našeg Grada. Za Oru Antoniju ovo je iznimno veliki osobni uspjeh i motivacija da se na svjetskom izboru za Miss Universe pokaže u najboljem svjetlu, što zasigurno i hoće. - istaknuo je gradonačelnik.
 
U ovoj su prigodi vlasnik licence Miss Universe Hrvatske Kraljević i gradonačelnik Franković porazgovarali o nastavku natjecanja i protokolima koji će uskoro uslijediti kao priprema za vrlo opsežan put natjecanja u Izraelu obzirom na činjenicu kako će u natjecanju za Miss Universe sudjelovati mlade missice iz 96 zemalja.
 
Aktualna Miss Universe Hrvatske inače je studentica managementa u turizmu na američkom sveučilištu Rochester Institute od Technology u Dubrovniku te uz bavljenje manekenstvom gaji interes prema umjetnosti i sportu.
 
Podsjetimo, na izboru za Miss Universe Hrvatske održanom sredinom srpnja u hotelu Esplanada u Zagrebu, Ora Antonia Ivanišević kao glavnu nagradu osvojila je stipendiju Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta za nastavak školovanja u području managementa.

dpp

Petrinjac Branko Šubić u utorak je odradio prvu dionicu etapnog ultramaratona u kojemu će ukupno prijeći 513 km od Dubrovnika do Knina, u što je uključena i posljednja dionica u kojoj će trčati od Gline do svoje Petrinje.

Već je prva dionica pokazala kako će ovo biti veliki izazov za 59 -godišnjeg Šubića koji je 2017. odradio ultramaraton Vukovar - Petrinja u ukupnoj duljini od 265 km te dvije godine kasnije Knin - Petrinja slične duljine. Ovog puta ne samo da je u pitanju gotovo dvostruko veća udaljenost, već su u tjednu u kojemu je Šubić krenuo najavljene iznimno visoke temperature.

U utorak je u točno šest sati krenuo sa Srđa, a do mosta Dr. Franja Tuđmana su ga pratili prijatelji iz Udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije “Heroji ne umiru” iz Gornje Gračenice kod Kutine. Nakon 63 prevaljena kilometra stigao do graničnog prijelaza s BiH Zaton Doli što je bio cilj prve etape.

Ukupno je prva etapa potrajala nešto više od 11 sati, a razlog tome je veliki broj spomenika poginulim i nestalim braniteljima u Domovinskom ratu koji se nalaze uzduž te trase. Šubić je kod svakog spomenika zapalio svijeću i poklonio se onima koji su žrtvovali svoje živote za Hrvatsku. To je ujedno glavni cilj njegove akcije, održati spomen i još jednom odati počast palim braniteljima u Domovinskom ratu.

- Današnji mi je dan bio jedan od najtežih općenito od kada se bavim ultramaratonom. Fizički su napori bili iznimni, ali još mi je teže bilo suočiti se s činjenicom da sam na trasi dugačkoj svega 60 km naišao na čak deset spomenika palim braniteljima. Strašno je prisjetiti se koliko je, uglavnom mladih ljudi, moralo žrtvovati svoje živote da bismo mi danas imali svoju državu. Imam osjećaj da mnogi to ne znaju cijeniti, ili jednostavno ne žele. - rekao je vidno umorni Šubić po dolasku na cilj.

dpp

Folklorni ansambl Linđo nastupio je pred oduševljenom domaćom i stranom publikom sinoć ispred Katedrale u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara, a idući festivalski nastup na programu je 22. kolovoza na istoj lokaciji.

Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a iako tradicionalno nastupa na taraci tvrđave Revelin, zbog epidemioloških mjera i potrebe za većim gledalištem, prošle godine festivalskoj publici zaplesali su i zapjevali u parku Gradac, dok se ovog ljeta pozornica preselila u srce Grada ispred Katedrale. U tom jedinstvenom ambijentu, linđovci, među kojima se našlo i četrdesetak najmlađih članova kojima je ovo prvi festivalski nastup, su izveli zahtjevan devedesetominutni program koji je uključivao neizostavnu dubrovačku poskočicu linđo, posavske, valpovačke te bunjevačke plesove, stare splitske plesove, plesove iz Međimurja, iz Baranje, vrličko kolo, a glazbene točke bile su Kak je teško našu ljubav tajiti, Markuševački svati, Nosim te zemljo i Ča ko voli, ča ko zna te Tiridonda u izvedbi ženske klape FA Linđo. Na kraju nastupa, popraćeni gromoglasnim pljeskom brojne domaće i strane publike, kao bis su izveli nadigravanje iz bunjevačkog kola.

Ovaj sinoćnji nastup Linđa bio je svojevrsna promocija brojnih novih, mladih članova, ali ujedno i oproštaj dijela starijih članova. Tako je, nakon 42 godine u Linđu, gosparu Tonćiju Vukušiću sinoćnji nastup bio posljednji, a tim mu je povodom ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak uručio prigodni poklon kao zahvalu za dugogodišnji angažman u ansamblu. Idući festivalski nastup Linđa na programu je pred kraj Igara, 22. kolovoza s početkom u 21 sat na istoj lokaciji, ispred Katedrale.

kl/dlji

U najtoplijem dijelu godine malo je riba koje se dobro love kao bukva, sve brojnija, inače jedna od najbrojnijih jadranskih riba. Unatoč tome, mnogi koji je ciljano love, umjesto najtežeg dozvoljenog dnevnog od pet kilograma tijekom dva, tri sata lova, kao što rade najvještiji, jedva tijekom dana ostvare ulov od nekoliko primjeraka. Razloga neuspjeha je više, a sve ih je lako izbjeći.

Prvo i osnovno, kako bi se što više smanjio „prazan hod“, potrebno je loviti priborom kojeg neće trebati svako malo mijenjati jer su mu priveze poviše udica bukve svojim sitnim zubima oštetile ili čak pregrizle. To je moguće na dva načina. Prvi je da se u dužini od 2 do 3, čak i 5 cm poviše udice privez, pjok podupla, veže i usuče. Druga mogućnost je da se poviše udice veže komad debljeg, najlona promjera 0,21- 0,23 mm, dok je ostatak priveza od najlona debljine 0,15 do 0,18 mm. Izrada cijelog priveza od debljeg najlona nije dobro rješenje jer bukva dobro vidi i izbjegava napadati mamac na njemu, čak i kad u jatu bjesomučno napada sve što joj se čini probavljivim.

Bitan razlog lošeg ulova jesu i male dimenzije dijelova završnjaka, sistema. Naime, završnjak, obvezno tipa „patenoster“ , očenaš treba biti što duži, od 2 do 4 metra. Njegova tri priveza, pjoka, primule dužine 40 do 60 cm, moraju međusobno biti razmaknuti barem 10 cm više nego što je dužina priveza. Predvez, osnova završnjaka ne treba biti deblja od 0,20 do 0,23 mm.

S toliko dugačim završnjakom nije lako loviti bez štapa s rolom. Najbolji je onaj dužine barem 4 m s osjetljivim vrhom koji reagira i na najmanji ugriz. Takav štap vještim ribolovcima omogućava i upotrebu tanjih struna, za predvez od 0,18 do 0,20 mm, čak i 0,14 do 0,18 mm za dnevni ribolov, osobito po suncu, mirnom i bistrom moru, a za priveze od 0,10 do 0,12 mm. Važno je da štap može biti opterećen olovnicom težine 30 do 60 grama.

Iako jede sve, bukvu je najbolje loviti s tri vrste mamaca - sarđelom, olignjem i mušulom. Ribolov je najbolje početi sa sarđelom jer ona jakikm mirisom najbrže privuče ribe. Kad bukve dobro rade i istovremeno se lovi po više njih odjednom, najbolje je koristiti filete lignje, koji su najžilaviji. S mušulom se love veći komadi, ali nešto sporijim tempom i s više mamčenja jer mekana školjka lako spada s udice, a nije je lako ni nadjenuti na udicu dugog vrata.

Loviti treba tako da se pribor spusti na dno pa podigne toliko da donja udica bude oko metar poviše njega. Čak i najgladnija bukva najčešće malo kruži oko mamca prije nego se zaleti i uzme ga. No, ne guta ga odmah svaki put. Ako ga proguta to se na priboru osjeti kao udarac i tada treba dati kratku i odlučnu kontru. Kad, pak, uzme ješku i zaplovi s njom dok je lagano guta, ne treba davati kontru nego popuštati do momenta kad će je progutati. Iskusni ribolovci to osjete, a oni drugima je bolje da sačekaju da se riba sama zakači. Tijekom izvlačenja će se odupirati jednakom žestinom kojom napadaju mamac, ali im ne treba popuštati, osim kad su u pitanju krupnije.

Najbolje vrijeme za lov bukava je suton i noć s mjesečinom, ali se odlični rezultati postiži u danju kad je sunce zaklonjeno oblacima.

Bukva ima vrlo dugi probavni trakt u kome su bakterije koje vrlo brzo razgrađuju njegov sadržaj. Zbog toga se trbuh bukve u kratkom roku po izvlačenju iz mora napuše, a meso zagađuje. Osim toga, odmah po izvlačenju iz mora, osobito po skidanju s udice bukva intenzivno prazni sadržaj crijeva pa ako se tijekom lova skladišti s ostalom ribom koja se lovi s bukvom može i nju zagaditi. Zato je neophodno ulovljenu bukvu što prije očistiti ili barem oprati.