Zbog epidemiološke situacije odgađaju se dva koncerta u sklopu kulturno – zabavne manifestacije „Ulicama našeg Grada“ koju organizira Grad Dubrovnik u suradnji s Turističkom zajednicom Dubrovnika i Dubrovačkim ljetnim igrama.

Naime, u petak 11. rujna u Mokošici trebao se održati zajednički koncert zbora Blasius i klape Poklisari, dok je u nedjelju 13. rujna zbor Blasius trebao nastupiti ispred Kneževa Dvora.

Grad Dubrovnik

Nakon nevera na moru, pa i tijekom njih se posebno dobro udičari mamcima koje je u to vrijeme moguće skupiti u plimnoj zoni. Među nekoliko vrsta račića, crvića i školjki, najbrojniji i među najkvalitetnijim tim mamcima su školjke iz obitelji srčanki.

Ove školjke, koje naš narod još naziva kapice, kunjke itd. okruglastog su jajolikog, bočno gledane srcolikog oblika s čvrstom ljušturama koje s vanjske strane imaju radijalna rebra, nazubljena ili ne, te tamne i svjetle pruge oblika polumjeseca. Obitavaju ukopane u mješovita, ljušturasta, muljevita, ali najviše u pjeskovita dna pa ih je najbolje tražiti i koristiti na pjesčanim obalama.

Pribavljati se mogu skupljanjem šetnjom po obali uz rub vode i promatranjem plimne zone. Tako se tijekom nevremena te dan, dva nakon njega mogu skupiti školjke s kojih su valovi uklonili pijesak te ih otkotrljali u plićak ili na suho, pritom ih često i otvorili, čak i razbili.

Po mirnom moru ove i druge školjke se mogu iskopavati u plimnoj zoni, čak i dublje uz pomoć maske i disalice. Stanište im odaju dvije male okomite rupe u tlu, najčešće međusobno udaljene oko centimetar. Ponekad ih, kad su vrlo plitko zakopane, odaje mala kvrga na ravnoj površini pijeska.

Treća mogućnost pribavljanja ovih mamaca je kupovina na ribarnici. Nažalost, rijetko se nude, ali ako se može birati najbolje je uzeti kulinarski najmanje cijenjene, one s bodljama na poklopcima.

Takvih je više vrsta, ali je najbrojnija bodljikava sršanka, koju je najlakše i osobno iskopati jer u velikom broju naseljava mekano priobalje, ukopana ne dublje od 10 centimetara. Više je razloga za takav odabir. Prvi je to što joj je stopalo grimizno crvene boje pa se u moru vidi na daleko, što privlači ribe, baš kao i jak te specifičan miris. Treći razlog za favoriziranje ove školjke je njeno žilavo meso, zbog čega je sladokusci najmanje cijene, a sitne i ribe sa slabim zubima teško kidaju.

Od pjeskovitog i bodljikavog vagnja, koji pripadaju također ovoj familiji, bodljikava srčanka se najviše razlikuje po tome što umjesto brojnih bodlji na oklopima ima prorijeđene kvržice. Naraste do 80 mm i 90 grama, dok joj je srednja lovna težina oko 40 grama, od čega tijelo ne čini niti polovinu težine.

Zbog predebelog oklopa mamči se samo ogoljeno meso ove školjke. Prvo se stopalo uzdužno natakne na iglu za mamčenje te potom omota elastičnom niti. Zatim se sve to gurne na udicu i dio strune poviše nje. Kad je mamac prevelik, treba ga podijeliti po dužini. Može se vezati samo polovica stopala, a druga uzdužno izrezati da cijeli mamac izgleda poput glavonošca te „krakovima“ leluja u kurentu. Konačno, mamčiti se mogu i uzdužno izrezane trake koje se nekoliko puta probodu vrhom udice i potom rastegnu da izgledaju poput crva. Rijetki se ribari služe ovom tehnikom jer zahtijeva puno rada i strpljenja.

Ovaj mamac privlači crvenom bojom i mirisom, ali ribe prvo zagrizu njegov bijeli, najmekši dio. Zato ga treba mamčiti tako da bijeli dio bude uz vrh udice. Zbog toga se iskusni ribolovci služe malim trikom - na ovaj mamac dodaju i komad bijelog mamca, sipe, unutrašnjost trpa, komad šljanka...

Poput ostalih i ovaj je mamac najučinkovitiji živ ili barem svjež. Živim se može očuvati 3 do 4 dana omotan vlažnim papirnatim ubrusima ili listovima novina te pospremljen u hladnjaku. U kanti s morskom vodom i pumpicom zraka može se očuvati živim 10 do 15 dana. Uvjet je da je u hladnjaku temperatura oko 6 stupnjeva Celzijevih te da se more redovito mijenja svakog ili svakog drugog dana.

Iako se s uspjehom, osobito za lov ovrate, može koristiti tijekom cijele, ovaj mamac je najučinkovitiji u vjetrovitijem dijelu godine, kad ribe tijekom i nakon nevremena priđu obali skupljati hranu koju su im otkrili i pripremili valovi. Njime se mogu loviti sve ribe, ali odabirom veličine mamca i udice i selektivno loviti najcjenjenije poput sarka, smuduta i ovrate.

Tridesetih godina prošlog stoljeća položaj, većinom nekvalificiranih, lučkih radnika u Gružu je bio izuzetno loš. Zbog velike ponude tržišta radne snage, težak fizički rad je mizernom tarifom obezvrijeđivan, zapošljavalo se samo za određene poslove, a zapošljavanje za stalno nije dolazilo u obzir. Kada bi zbog jaka nevremena posao morao stati, radnici nisu dobijali nikakvu nadoknadu. Dapače, dežurali su u luci sve vrijeme dok se uvjeti rada nisu popravili jer je pravo na nastavak rada sticao samo onaj tko je fizički bio prisutan na mjestu prozivke. Po nalogu poslodavaca nekada se radilo i po trideset sati bez prestanka, a istom režimu su bili podvrgnuti i četrnaestogodišnji radnici!

Ponukani prvopotpisanim kolektivnim ugovorom između poslodavaca i lučkih radnika na Sušaku, početkom ljeta 1934. godine lučki radnici u Gružu su inicirali svoje kolektivno pregovaranje koje je neslavno završilo.

Ali zato u ponedjeljak, 3. rujna 1934. godine, unatoč brojnim brodovima u luci koji su čekali istovar, preko 600 lučkih radnika umjesto na posao, kreće u tajno organizirani štrajk tražeći povećanje nadnica za 20%, potpisivanje kolektivnog ugovora i zapošljavanje radnika samo preko sindikalne organizacije ili burze rada. Poslodavci su bili voljni dići cijenu rada i više od traženoga, ali na kolektivni ugovor – nikako!

Lučke štrajkaše su u njihovoj akciji podržavali lokalni trgovci i obrtnici davanjem besplatnih obroka, a pomoć je nuđena i iz Splita! Uz pomoć nekoliko štrajkbrehera i dovođenjem seljaka iz susjednih hercegovačkih sela, gazde pokušavaju organizirati rad, ali nestručno rukovanje lučkom mehanizacijom dovodi do jednog smrtnog slučaja. Malo je nedostajalo da dođe do žestokog sukoba između štrajkaša i štrajkbrehera pa je žandarmerija blokirala luku. Budući su poslodavci zbog višednevnog zastoja u radu morali plaćali visoke odštetne penale, na kraju su bili prisiljeni sa štrajkašima pregovarati.

10. rujna 1934. godine izdan je „Raspis nagrada“ za lučke radnike u Gružu i gradskoj luci za utovar i istovar brodova i željeznice, kao i sve ostale uz njih vezane lučke poslove, a koji se smatra svojevrsnim kolektivnim ugovorom koji je, medju ostalim, osigurao slijedeća dokerska prava: radni dan od osam sati, satnica između 6 i 8 dinara, prekovremeni do ponoći uvećan za 50%, a iza ponoći za 100%, ukidanje rada na akord, zabranu progona štrajkaša, lučkim radnicima koji rade u smjenama nedjeljom, mora se dati u ponedjeljak odmor od 36 sati, a što je najvažnije, određena je visina minimalne nadnice! Ovisno o vrsti robe (drvo, komine, koks, ugalj, bakar, pakirana rudača, rinfusa...), nosačima je rad plaćen od 5,15 do 6 dinara po satu, slagačima (štivadurima) od 5,75 do 6,50 dinara po satu, a vinčmanima, mantistima i brojačima 7,50 dinara po satu.

Ovo je podsjetnik na jednu od brojnih sličica iz prebogate povijesti naše „Luke Dubrovnik“ čiji je najveći značaj bio u motiviranju i ostalih obespravljenih radnika tog vremena na organizirano djelovanje za poboljšanje uvjeta i cijene rada.

Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik

Povodom početka nove školske godine predstavnici Grada Dubrovnika, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, njegov zamjenik Miho Katičić, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Marijeta Hladilo i gradski vijećnik Emilio Puljizević obišli su dubrovačke osnovne škole kako bi polaznicima prvih razreda zaželjeli uspješan i radostan početak jednog novog i iznimno važnog razdoblja u formalnom obrazovanju.
 
U svom obraćanju tijekom obilaska OŠ Lapad, OŠ Montovjerna i OŠ Ivana Gundulića zamjenica Tepšić prvašićima, njihovim nastavnicima i roditeljima kazala kako je Grad Dubrovnik i ove godine učinio sve kako bi se školarcima u ovim izazovnim vremenima omogućio siguran početak školske godine.
 
- Grad Dubrovnik je s obzirom na trenutnu specifičnu epidemiološku situaciju u suradnji sa svim osnovnim školama pripremio i opremio škole da budu u skladu sa potrebnim epidemiološkim preporukama i mjerama kako bi se učenici osjećali sigurnima, jednako tako i nastavnici, nastavno osoblje, ostali djelatnici u školama, ali i roditelji mališana. – istaknula je zamjenica gradonačelnika Tepšić.
 
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić polaznicima prvih razreda zaželjela je dobar početak nastavne godine, te im je posebice naglasila da tijekom osnovnoškolskog obrazovanja budu vrijedni, mudri, marljivi i veseli te da uživaju u druženju sa prijateljima kako bi im ovo razdoblje ostalo u lijepom i trajnom sjećanju.
 
Početak nove nastavne godine prigodno je obilježen i u OŠ Antuna Masle u Orašcu, OŠ Marina Getaldića, dok je OŠ Marina Držića zatvorena nakon što je utvrđeno kako je jedan od zaposlenika navedene škole pozitivan na koronavirus, pa će se tako nastava u toj školi iduća dva tjedna odvijati na daljinu odnosno prema modelu C, utvrđenom od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

dpp

U sklopu projekta “Podignimo letvicu visoko” Zajednica sportova Općine Konavle i Općina Konavle organizirali su sportski kamp za djecu s teškoćama u razvoju iz Konavala i šireg dubrovačkog područja te ostalih dijelova Hrvatske.

Kamp je svečano otvoren u srijedu navečer u na trgu dr. Franja Tuđmana u Cavtatu gdje je sudionike pozdravio načelnik Općine Konavle Božo Lasić te su motivacijske govore održali Marko Sentić i Paulo Obradović, uz nastup Cavtatskih mažoretki. Sportske aktivnosti krenule su u četvrtak ujutro s košarkom i stolnim tenisom, na oduševljenje svih sudionika. Poslijepodnevni sati su bili ispunjeni kroz kreativne radionice u kući Vlaha Bukovca, a trenutno su u tijeku judo, plivanje i vaterpolo. U petak ujutro održavaju se aktivnosti iz svih 5 sportova i pozivaju se roditelji da se i sutra uključe i pridruže kampu!

U kampu djeca imaju priliku isprobati sportove kao što su plivanje i vaterpolo, judo, košarku i stolni tenis (pod stručnim nadzorom trenera i uz pomoć volontera), steći neke nove vještine, družiti se i upoznati nove prijatelje te poznate sportaše. Sudjelovanje u kampu je potpuno besplatno.
Projekt “Podignimo letvicu visoko” sufinanciran je sredstvima Europske unije, a provodi se s ciljem uključivanja mladih i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz sport. Vrijednost projekta je 1.500.000 kuna, a sam projekt traje 22 mjeseca.

dpp

Do jeseni, odnosno početka priprema za mrijest ovrata će najradije jesti hranu s puno bjelančevina, među ostalim i kratkorepe rakove. Kako ih mamčiti na tradicionalni način pisali smo prije tjedan dana OVDJE, a u daljnem tekstu ćemo o suvremenom načinu nadijevanja te izradi završnjaka, sistema za lov ovrate tim rakovima.

Minimalna veličina rakova za lov ovrate je veličina kovanica od 2 i 5 kuna. Njih će bez problema progutati i riba od 400 – 500 grama. Takve je najbolje nadijevati na jednu udicu bez probijanja raka. Za maksimalnu učinkovitost, izbor veličine udice mora se savršeno podudarati s veličinom raka. Najčešće je najprikladnija udica veličine 2 do 1 i oblika „Chinu“. Prednost ovog modela je u tome što je dovoljno jak da izdrži stisak snažnih čeljusti, a dovoljno lagan da ga ovrata lako usisa.

Kao što je prikazano slikama broj 1 i 2, rak se između zadnje i predzadnje noge jednostavno bočno umetne unutar krivine udice tako da njeno tijelo prijanja uz donju, a vrh uz gornju stranu oklopa raka. Zatim se sve skupa dobro obmota elastičnom niti, najbolje najtanjom. Sa strane gdje je krivina udica navoji trebaju prolaziti između svih nogu i kliješta, tako da one budu slobodne kako bi rak njihovim pomicanjem provocirao ribe. Kliješta i sve noge sa suprotne strane, pak, trebaju biti obmotane tako da stoje priljubljene uz strunu poviše udice.To če maksimalno poboljšati držanje mamca pri odbacivanju.

Dva do tri puta veći rakovi od navedenih kovanica idealni su za lov ovrata teških preko jedan kilogram. Njih je najbolje namamčiti na udice veličine 4 do 1 s vrhom manje ili više povijenim prema vezištu, tipa „Circle“, „Chinu“ ili „Beak“.

Kad se mamči na dvije, što je najbolje rješenje, jedna se zabada blizu zadnje noge, a druga u očnu šupljinu s druge strane. Udice na završnjak mogu biti postavljene redno, jedna iza druge, ali ih je najbolji montirati na završnjak poznat kao brk - svaku udicu na posebni privez koji su spojeni u jednu točku.

Takav završnjak s privezima dužine do jedan pedalj, najbolje je izraditi vezivanjem kirurškog čvora, čija je vrlo jednostavna izrada prikazana priloženim crtežom. Dobro je vezati priveze na kojima su već postavljene udice. Tako je lakše postići da su iste dužine, što je najbolje rješenje.

Ovrata je oprezna riba koja voli ponijeti zalogaj prije nego ga pojede. Zato ju je najbolje loviti najosjetljivijim priborom - s kliznim utegom. Od klasičnog s prohodnom olovnicom, puno je kvalitetniji suvremeni sistem s kliznim držačem utega.

Najbolje s klizačem čije je tijelo od plastike. Prednost mu je što se uvijek stavlja u liniju sa strunom, odnosno ne stvara kut koji bi uzrokovao povećano trenje i time otpor struni. Osim toga, sprječava i mršenje pribora prilikom odbacivanja. Klizač ima kopču koja omogućava laku zamjenu predveza, primul (pjoka) ovisno o uvjetima ribolova, što se ne može postići postavljanjem standardne klizne olovnice.

Kako bi se izbjeglo oštećenje čvora od strane klizača, na osnovnu strunu se postavlja tvrda, a zatim mekana perlica. Samo mekana perlica, kao što se nekad radilo, bi se deformirala tijekom bacanja, možda i oštetila i tako izložila čvor mogućem oštećenju. Kombinacija te dvije vrste perlica daje sigurnu zaštitu čvora i optimalnu snagu strune. Dobro je koristiti perlice različitih boja jer su orade znatiželjne dok tragaju za hranom. Zbog toga je dobro koristiti i obojenu olovnicu, osobito crvenu, žutu, bijelu ili plavu, jer ih te boje najviše privlače.

Bez obzira kako se sistem za lov orade kompletirao, za lov štapom osnovna struna ne treba biti deblja od 0,30 - 0,35 mm, ovisno o kvaliteti najlona. Ostatak sistema je najbolje izraditi od „FC“, fluorougljične strune debljine 0,24 do 0,28 mm, s tim da je predvez dugačak 150 do 200 cm.

Ovrata se često, osobito noći, hrani rakovima veoma blizu obale, ponekad i uz samo obalu pa je za njen lov dovoljno mamac odbaciti 10 do 15 m od kraja. U tom slučaju rak na „brku“ može poslužiti kao uteg umjesto olovnice i tako omogućiti maksimalnu osjetljivost pribora. Tada se rak postavi na jednu, a na drugu neki lakši i mekši mamac poput komada velikog crva ili koje školjke.

Završio je kamp za djecu s teškoćama u razvoju, koji se održao u Cavtatu, a koje je za sudionike obuhvatio učenje i natjecanje u plivanju, vaterpolu, košarci, judu i stolnom tenisu.

Kamp je otvoren u srijedu poslijepodne, a organizirane aktivnosti u pet sportova održale su se u tri bloka; u četvrtak ujutro i poslijepodne, te u petak ujutro, poslije čega je uslijedio organizirani posjet Dubrovniku.

Kamp su organizirali Općina Konavle i Zajednica sportova Općine Konavle, u sklopu projekta „Podignimo letvicu visoko“ koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda. Vrijednost projekta je 1.500.000 kuna, a traje 22 mjeseca.

„Ovo je prvi ovakav kamp na našem području i kao organizatori smo ponosni na priliku da podignemo letvicu visoko kad je u pitanju ovako važna društvena, tema. Natjecateljski duh, htijenje i sreća kod sudionika koja je zavladala sportskim terenom kampa, te pozitivna energija trenera i svih volontera obilježili su ovaj događaj. Stoga, kao organizatori, ovom prilikom još jednom zahvaljujemo svim volonterima, bez kojih kamp na ovakvoj razini ne bi bilo moguće organizirati. Kamp je zatvoren svečanošću dodjele potvrda o sudjelovanju, uz nastup mandolinske sekcije KUD-a „Stjepan Radić“ iz Pridvorja.” - napisali su iz Općine Konavle i Zajednice sportova Općine Konavl.

dpp

Ljetna škola male brodogradnje na otoku Lokrumu, koja je okupila 15 - tak naših najmlađih sugrađana, druga ovogodišnja, a ukupno sedma, održana je proteklu subotu i nedjelju. Prvi dan se održala radionica brodomaketarstva, a drugi dan radionica mornarskih čvorova u masliniku na otoku Lokrum.

Radionicu brodomaketarstva je vodio nagrađivani dubrovački brodomaketar, voditelj Centra brodomaketarstva Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins, a radionicu mornarskih čvorova je održao Lovre Peović iz Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ.

Na radionici brodomaketarstva polaznici su izrađivali makete pasare i barke s kabinom i nadkabinom, koje su na kraju radionice nosili doma.


Na radionici mornarskih čvorova polaznici su naučili vezivati osnovne čvorove, poput ženskog, muškog, zastavnog, vrznog čvora i pašnjaka. Tradicionalno, nakon što su naučili vezivati osnovne čvorove, spojili su ih sve u jedan veliki konop i okušali se u povlačenju konopa.


Osim tko će biti jači u potezanju gledalo se i hoće li se odvezati neki čvor.

Na kraju radionice, kako su polaznici bili zainteresirani za dodatne čvorove, radili su privjeske za ključeve i narukvice od konopa.

Radionicama u sklopu Ljetne škole male brodogradnje na Lokrumu je iznova dokazana bliska povezanost brodogradnje i brodomaketarstva te znanja vezivanja mornarskih čvorova. Brodomaketarstvo i mornarski čvorovi su izvrstan uvod uz sve djelatnosti povezane s morem.

Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara Argosy, Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ, uz podršku Rezervata Lokrum. Radionicu brodomaketarstva potpomaže i Hrvatski savez brodomaketara s maketama brodova za polaznike.

dpp

U vrtu Ljetnikovca Skočibuha u srijedu i četvrtak su se održale četiri besplatne radionice robotike i programiranja bez ekrana. Na radionicama je sudjelovalo preko 70 djece od pet godina, predškolaca i učenika nižih razreda osnovnih škola.

U sklopu radionica su se prikazali i predstavili razni roboti, a polaznici su programirali Cubetto robote. Set se sastoji od malog drvenog robota naziva Cubetto, koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Prema zadanim naredbama se Cubetto robot kreće. Na radionicama polaznici se uče razvijati računalno razmišljanje i programiranje bez korištenja ekrana u najmlađoj dobi.

Radionice robotike i programiranja bez ekrana su organizirali i održali Informatički klub Futura i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, u suradnji s Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u ubrovniku i Dubrovačkim knjižnicama. Na kraju radionica svi polaznici su dobili uvjerenje o uspješno odrađenoj radionici.

Radionice robotike i programiranja bez ekrana su se održavale kao dio brojnih događanja sklopu Europskog tjedna robotike 2020 i Europskog tjedna programiranja 2020.

dpp

Završio je sportski dio aktivnosti u kampu za djecu s teškoćama u razvoju, koji se održava od 2. do 5. rujna 2020. godine u Cavtatu, a koje je za sudionike obuhvatio učenje i natjecanje u plivanju, vaterpolu, košarci, judu i stolnom tenisu.

Sportske aktivnosti, koje su krenule u četvrtak ujutro, završile su košarkom, judom i stolnim tenisom u petak ujutro na trgu dr. Franja Tuđmana.

Kamp organiziraju Općina Konavle i Zajednica sportova Općine Konavle, u sklopu projekta „Podignimo letvicu visoko“ koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda. Vrijednost projekta je 1.500.000 kuna, a traje 22 mjeseca.

dpp

Kamenom zidane plohe oko otvorenog dvorišta klaustra, iznad heksafora, rastvorene su okruglim otvorima, koji osim dekorativne uloge imaju i funkciju osvjetljavanja gornjih dijelova donje šetnice. Ukupno je dvanaest tih otvora koje zovemo rozetama, a označavamo ih po istom ključu kao stupove i kapitele.

Piše: fra Stipe Nosić

Na svakoj od četiri strane klaustra po jedna je velika rozeta, promjera od oko 123 cm i dvije manje, promjera oko 83 cm. Sa strana svake velike je po jedna mala, što znači da je malih osam. Svaka od četiriju velikih rozeta ima veliki kameni obruč u sredini, a u njemu je slobodan otvor. Male rozete imaju u svojim sredinama kvadrilob. Ti fino klesani kameni ukrasi sačuvani su gotovo čitavi na prvoj, šestoj, desetoj i dvanaestoj rozeti, dok su na trećoj, četvrtoj i devetoj djelomični, a na sedmoj rozeti oštećeni dio nedavno je obnovljen.

Sve rozete ukrašene su kamenom ornamentikom s različitim biljnim i cvjetnim ukrasima, koji su svojim simboličnim značenjem upućuju na liturgiju. Reljefni cvjetni motivi na rozetama na mnogo mjesta su oštećeni. Pogotovo je to tako na stranama okrenutim prema otvorenom dijelu dvorišta.

Više je faktora zašto je to tako, a među njima i činjenica da su rozete na zapadnoj strani bile izložene granatama u Domovinskom ratu, pa su neke pretrpjele oštećenja, iako su za vrijeme napada bile zaštićene daskama. Neke od njih na toj strani bile su rekonstruirane samo nekoliko desetljeća prije tog rata.

Velika rozeta na sjevernoj strani klaustra, zbog toga što je bila i inače propala, rozeta 8, napravljena je neposredno nakon tog rata kompletno iznova. Poseban problem zadavala je rekonstrukcija rozete 2, velike rozete na južnoj strani. Njezina strana koja gleda prema šetnici klaustra izgledala je dobro, a strana prema otvorenom dvorištu bila je posve propala i nadomještena običnom žbukom. Projekt za njezinu obnovu dugo je kod konzervatora ležao u ladici, a prema njemu trebalo je demontirati stranu prema šetnici, očistiti je, tašelirati i vratiti na mjesto.

Kad je dobivena dozvola za obnovu, demontiranje dijela prema šetnici otkrilo je da se njezin kamen posve raspada, jer su oštećenja na njoj bila zatvorena žbukom. Saznanjem da se ti dijelovi neće više moći vratiti na prijašnja mjesta, postupak skidanja je obustavljen, te je pomoću restauratorskog voska uzet uzorak te strane i napravljen otisak u gipsu kako bi pomoću njega bio napravljen onaj dio rozete koji je bio skinut, a on je otprilike bio njezina trećina.

Također je, prema od konzervatora izabranom uzorku, napravljen posve novi dio rozete prema otvorenom dvorištu i montiran na mjesto. Posao je obavio klesar Miho Šuljak iz Dubrovnika koji je već prije radio nekoliko replika oštećenih dijelova klaustra. Isti majstor obnovio je 2012. rozetu 7, koja je djelomično bila oštećena s obje strane. Na nekim rozetama danas su vidljive ratne rane. Neke druge su također oštećene ali su im oštećenja prekrivena žbukom.

U sklopu kulturno – zabavne manifestacije „Ulicama našeg Grada“ koju organizira Grad Dubrovnik u suradnji s Turističkom zajednicom Dubrovnika i Dubrovačkim ljetnim igrama, u subotu 29. kolovoza, klapa Ragusa održati će koncert na skalinima crkve sv. Vlaha s početkom u 20 sati.
 
Dubrovčani i gosti imat će prilike tako uživati u dobro poznatim pjesmama Raguse koja već 43 godine oduševljava publiku svojim osebujnim stilom koji donosi spoj dubrovačko – dalmatinske tradicije i moderne interpretacije. Za svoj rad su višestruko nagrađivani na brojnim festivalima, a albumom „Na Stradunu - antologija - live" 2016. su osvojili i dva Porina. 
 
„Ulicama našeg Grada“ završava u rujnu, zajedničkim koncertom zbora Blasius i klape Poklisari u Mokošici (11.09.) te koncertom zbora Blasius ispred Kneževa Dvora (13.09.).
Raspored je slijedeći:
 
Subota, 29.08. – koncert klape Ragusa, skalini crkve sv. Vlaha, u 20 sati
 
Petak 11.09. - zajednički koncert zbora Blasius i klape Poklisari u Mokošici na platou ispred kafića Kiss, u 20 sati
 
Nedjelja 13.09. - Koncert zbora Blasius ispred Kneževa Dvora, u 20 sati

Grad Dubrovnik