Cjelogodišnja manifestacija "Forum mladih" za školsku godinu 2020/21. započela je radionicom "O čemu sve pišemo", koja se održala putem aplikacije zoom 28. listopada.
 
Poštujući epidemiološke mjere, sudionici ove forumske radionice svoje su radove izlagali online, dok je domaćin voditeljima i moderatorima Foruma mladih bio Centar za mlade Dubrovnik, koji je pružio i tehničku podršku održavanju radionice. Cijeli tijek radionice mogao se pratiti uživo putem Facebooka na stranici Foruma mladih Grada Dubrovnika.
 
U radionici su učenici dubrovačkih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova izveli dvadeset radova u raznim vidovima literarnog izraza, od poezije posvećene prvim ljubavima, majkama i Gradu, eseja posvećenih kućnim ljubimcima do znastvenofantastičnih i kriminalističkih priča te putopisa. 

Tradicionalni partner u organizaciji radionice "O čemu sve pišemo" bile su Dubrovačke knjižnice Dubrovnik. Radionicu je umješno pripremila i moderirala djelatnica Dubrovačkih knjižnica Marijana Leventić.
 
Organizator manifestacije "Forum mladih" Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika zahvaljuje svim učenicama i učenicima autorima literarnih radova, njihovim mentoricama i mentorima te ravnateljicama i ravnateljima škola i učeničkih domova na odazivu i sudjelovanju, jer su, unatoč otežanim uvjetima izazvanih pandemijom, pokazali nadarenost, kreativost te mladenačku radost i optimizam.
 
Sljedeća radionica Foruma mladih pod nazivom "Rukama složeno" održat će se u dubrovačkim školama i učeničkim domovima tijekom studenog, dok će se završna izložba svih radova postaviti u Centru za mlade Dubrovnik. Izložba će se otvoriti 25. studenog u 18 sati.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U sportskoj dvorani u Gospinom polju održano 11. Županijsko prvenstvo u stolnom tenisu. Prenosimo rezultate:

Najmlađi kadeti:
1. mjesto: Franko Torić (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Marino Čović (STK Libertas Marinkolor)

Mlađi kadeti: 
1. mjesto: Luka Karanović (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Luka Kulaš (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Dorian Gološ (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Franko Torić (STK Libertas Marinkolor)

Mlađe kadetkinje:
1. mjesto: Ivana Vidojević (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Laura Mozara (STK Libertas Marinkolor) 
3. mjesto: Paulina Cetinić (STK Libertas Marinkolor)

Kadeti:
1. mjesto: Mario Mozara (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Šimun Lukačević (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Luka Kulaš (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Dorian Gološ (STK Libertas Marinkolor)

Juniori:
1. mjesto: Luka Karanović (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Mario Mozara (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Teo Kasač (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Dragan Križanac (STK Libertas Marinkolor)

Seniori:
1. mjesto: Marko Šarić (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Marko Venier (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Ivo Miličić ( STK Libertas Marinkolor)

Seniorke:
1. mjesto: Sandra Đurišić (STK Konavljanin)
2. mjesto: Barbara Vlahović (STK Libertas Marinkolor)

Veterani 40+
1. mjesto: Orlando Glamuzina (STK Ploče)
2. mjesto: Goran Raspopović (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Sandro Spicijalić (STK Libertas Marinkokor)
3. mjesto: Jurica Prpić (STK Konavljanin)

Veterani 50+
1. mjesto: Milo Stražičić (STK Konavljanin)
2. mjesto: Ivan Ravlić (STK Ploče)
3. mjesto: Damir Gleđ (STK Libertas Marinkolor)
3. mjesto: Dario Petković (STK Libertas Marinkolor)

Veterani 60+
1. mjesto: Milan Rezo (STK Libertas Marinkolor)
2. mjesto: Zoran Sutić (STK Ploče)

dpp

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku dopredsjedniku VK Jug Adriatic osiguranja Željanu Konsuu i igraču Juga Paulu Obradoviću povodom dobijanja godišnje državne nagrade za sport Franjo Bučar.

U svoje osobno ime te u ime cijele Dubrovačko-neretvanske županije čestitam vam dobijanje ovog najvišeg priznanja za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta. Vaši rezultati odavno su prepoznati u dubrovačkim, nacionalnim i međunarodnim krugovima, a dodatna potvrda tome je i ova velika nagrada služi vam na ponos.

župan Nikola Dobroslavić

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Hrvatski fotosavez u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika nakon otvarenja izložbe fotografija Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom, protekli vikend u Centru za mlade Dubrovnik održao je dvodnevnu fotoradionica. Polaznici fotoradionice su bili učenici Osnovne škole Lapad i Osnovne škole Montovjerna.

Radionica je obuhvatila dio programa „Fotografija bez fotoaparata”, upoznavanje s crno-bijelim fotopapirom, kemikalijama za izradu crno-bijele fotografije te postupkom izrade „kemograma” – fotoslika.

U prostoru Centra za mlade Dubrovnik postavljena je odmah izložba nastalih radova. Drugi dio radionice obuhvatio je osnovne elemente digitalnog fotoaparata i snimanja pod različtim svjetlosnim uvjetima.

dpp

Osim glavnih samostanskih vrata s monumentalnim portalom u klaustru je još nekoliko vrata koja služe za komunikaciju s drugim dijelovima kuće.

Piše: fra Stipe Nosić

Odmah iza glavnog ulaza je trijem, koji zapravo tvori predprostor klaustra. U njemu su vrata prema zapadu koja vode na kor ili u gospodarski dio. U tom prostoru su i dvoja vrata za ulaz u prostorije nove ljekarne. Do uređenja nove ljekarne, prema nacrtu Lorenza Vitelleschi 1828., u tom prostoru nije bilo vrata. Bio je tu samo prozor, a iza je bila portirnica.

Na samom ulazu u klaustar su rešetkasta dupla drvena vrata zvana „raštelada“. Ona su napravljena 1939., što znači da su kroz klaustar određeno vrijeme građani mogli šetati, pogotovo kada se 1901. u prostor na ulazu u samostan preselila ljekarna.

Na zapadnoj strani klaustra danas su četvera vrata. Neka od njih zajedno s prozorima, otvorena su kad je tu preseljena ljekarna, a prozori su probijeni kako bi ona imala dostatno svjetla.

Drugi otvori na toj strani napravljeni su 1935. po uzoru onima na ljekarni. Od tada je tu devet trokrilnih prozora. Od vrata upotrebljavaju se na toj strani redovito uglavnom ona stara u kutu, tik uz sjevernu stranu. Nakon posljednje obnove samostana, zbog ugradnje lifta u zapadnom krilu i drugačije organizacije nekih samostanskih prostora, postala su ova vrata od 2003. glavna vrata za komunikaciju s unutarnjim prostorijama samostana.

Malo dalje do njih, na sjevernoj strani, zazidana su vrata koja su nekada iz klaustra vodila direktno u samostansku blagovaonicu. Blagovaonica kao najveća dvorana u samostanu imala je i prozore prema klaustru. Nakon što je ta prostorija dobila svodove, jer i ona je izvorno imala ravan strop, otvoreni su prozori prema gornjoj šetnici Velikog klaustra kao i prozori prema Malom klaustru.

Na sjevernoj strani klaustra su i vrata koja su još uvijek u funkciji, a koja su do posljednje obnove bila glavna unutarnja. Pragovi, nadvratnici i dovratnici tih vrata otkrivaju da je, kao što je to s većinom vrata u samostanu, dolazilo do njihove prilagodbe. Zbog ugradnje profiliranog nadvratnika nad ovim vratima, konzola s desne strane na koju se oslanjaju lukovi svoda morala je biti podignuta nešto uvis.

Na istočnoj strani klaustra, smještena je samostanska kapitularna dvorana, koja je danas spojena s prostorom u kojem je sve do 1681. djelovala samostanska ljekarna. Dvorana je kroz povijest služila u različite svrhe, a danas je izložbeni prostor. Na toj strani su i vrata koja su vodila u ljekarnu, dok je tu djelovala. To je bio ujedno i ulaz u sakristiju, koji i danas služi u tu svrhu.

Na južnoj strani klaustra velika su vrata kroz koja se u nekim osobitim prigodama ulazilo i još danas ulazi u crkvu. Na kamenom nadvratniku tih vrata sa strane iz klaustra uklesan je natpis: „Domus mea domus orationis est“ (Dom moj, dom je molitve), a ispod nadvratnika u sredini je medaljon gdje je Kristov monogram IHS. Još su na toj strani manja vrata koja vode na propovjedaonicu, ali ona se danas vrlo rijetko koriste. Većina kamenih pragova vrata u klaustru ukrašeno je simbolima perunike.

Soljenjem mora naš narod naziva uzaludni te nepotrebni posao. Međutim, kad je u pitanju udičarenje primamom u kojoj je sol značajni sastojak pa i „soljenjem mora” značajno se može poboljšati ulov. Također, ulov nekih riba se može poboljšati upotrebom slanih mekanih varalica.

I dok je za izradu većine primama najbolja sitna, krupna sol je nezamjenjiva u primamljivanju iglica. Velika zrna soli padom na površinu mora proizvode zvukove slične onima koje jata sitnih riba uzrokuju iskakanjem iz mora u bijegu pred progoniteljima. Osim toga, kristali soli djeluju kao prizme - lome svjetlosne zrake i tako stvaraju spektar boja koje bljeskanjem privlače pozornost iglica. Zato je u njihovom stacionarnom, lovu ometcem s obale ili iz usidrenog plovila, dobro povremeno u more baciti po šaku krupne soli.

Isto vrijedi i za bukve, s tom razlikom da se, osim pomoću soli, one mogu primamiti i pijeskom. Naime, sa šakom ili dvije vlažnog pijeska (kako bi dalje letio) bačenog u more svakih četvrt do pola sata radoznale i uvijek gladne bukve ne samo što će se primamiti u zonu ribolova nego i isprovocirati na brže i manje oprezno uzimanje mamca.

U lovu ostalih riba sama sol nije osobito učinkovita, ali jest kao dio primame. Ne samo u ulozi konzervansa nego i tvari koja okusom privlači ribe. To posebno vrijedi kad je u pitanju primamljivanje ukjate. Zato se primame za nju prave s više soli nego za ostali ribe, umjesto 10 do 15, čak 30 do 40 posto soli. Međutim, osobito slana primama ukjatama prija kratko vrijeme. Da nakon toga ne bi napustile zonu lova, treba nastaviti abrumavat s uobičajeno slanom primamom.

Osim u ribolovu primamljivanjem, sol može poboljšati ulov i u ribolovu mrdavcima, mekanim varalicama. Naime, dokazano je da mnoge grabljivice, osobito smudut, ne samo što radije nego neslane uzimaju mekane varalice impregnirane solju, nego ih duže drže u ustima, što povećava šansu za kačenje. Naravno, to nije baš svaki put i svugdje, ali se sigurno isplati uvijek loviti sa slanim mrdavcima.

Sol u mrdavce može dospjeti na dva načina. Prvi je pri izradi varalice. Naime, sol je čest sastojak, odnosno sirovina mnogih plastičnih masa. Za izradu mekanih varalica se dodatno dodaje kako bi prikrila neugodne mirise ostalih sastojaka, ali i ribama neugodni miris čovjeka, osobito pušača. Osim toga, još su dvije velike prednosti stavljanja soli u mekane varalice. Prva je ta što sol povećava gustoču mekane plastike, čini ih težim, što rezultira bržim tonjenjem, odnosno pretraživanjem većeg vodenog stupa pri traženju riba. Tako se može brže pretražiti lovna zona. Druga prednost varalice od slane „PVC“ i silikonske plastike jest realističnija prezentacija varalice.

Zbog svega navedenog, mnogi iskusni varaličari u mekane varalice naknadno utiskuju zrna krupne soli, što je dosta lako učiniti. Na taj način varalice čine i vizualno privlačnijim ribama jer kristali soli djeluju poput prizmi koje svjetlosne zrake prelamaju u svim bojama, kao riblje krljušti.

Na kraju, dobro je znati i da se sol koristi i za najlakši način pribavljanje nekih iznimno cijenjenih mamaca poput pješčanog raka i prstavca (ne prestaca, op.a.). Oni se prisiljavaju da iziđu na površinu tla tako da se u otvor njihovog staništa utisne široka slamka za sokove pa u nju ubaci nekoliko zrna soli, odnosno da se pomoću pipete ubrizga njena otopina.

Animirani film Dubrovnik – Safe Vacation nagrađen je visokim priznanjem na Međunarodnom festivalu turističkog filma ART&TUR održanom od 20. do 23. listopada u Portugalu. U konkurenciji turističkih promotivnih filmova i dokumentaraca iz cijeloga svijeta, filmu s vitezom Orlandom kao protagonistom koji gledatelje odvodi u davnu 1377. pripalo je drugo mjesto u kategoriji „Wellnes turizam”. Nagrada je uručena producentu Stjepanu Milasu iz renomiranog hrvatskog studija „U šumi“, kreatora i producenta animiranog filma.
 
„Znali smo onda, znamo i danas“ – moto je animiranog filma u kojem srednjovjekovni vitez gledateljima predstavlja povijesnu priču o začecima karantene u Dubrovniku i Lazaretima 1377.,  kao revolucionarnom načinu borbe protiv epidemija. Vrijeme je to kad se Europa suočava sa zdravstvenom ugrozom, ujedno predstavljajući kulturne i prirodne ljepote našeg grada, na neobičan, vedar način prenoseći pozitivne poruke o sigurnosti i pozornosti zdravlju koja je u našem gradu prisutna stoljećima. Riječ je o novom alatu promocije Grada, u godini u kojoj je upravo turizam najviše pogođen krizom uzrokovanom koronavirusom.
 
Međunarodni festival turističkog filma ART&TUR održao se po trinaesti puta i kao forum za razmjenu iskustava dobio je visoko međunarodno priznanje, zahvaljujući kvaliteti i količini filmova, kao i integraciji u svjetsku mrežu sličnih festivala CIFFT. Danas je CIFFT najprestižnija inicijativa za dodjelu nagrada i priznanja u marketinškom videu turističke industrije. Sa 18 članova festivala, Grand Prix CIFFT Circuit najveće je natjecanje posvećeno video marketingu za industriju putovanja i turizma, obuhvaćajući 17 zemalja i 18 gradova.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Odgovaramo li jedno drugome? Odabir prave pasmine za vas osobno jednako je bitan kao i odabir kućnog ljubimca čije potrebe možete zadovoljiti. Postoji čitav niz odluka koje bi trebale biti pažljivo promišljene kada razmišljate o tome koji će pas postati novi član obitelji.

Donosimo vam popis 5 najbitnijih stvari o kojima morate razmisliti pri odabiru psa.

1. Napravite popis
Jesam li odabrao kućnog ljubimca koji će se uklopiti u moj dom i način života?
Imam li financijskih sredstava za brigu o kućnom ljubimcu?
Imam li vremena za šetnju, četkanje i treniranje kućnog ljubimca?
Što god radili, nemojte donositi impulsnu odluku o nabavi psa. Taj će pas godinama biti dio vašeg života, zato istražite prije nego što se obvežete.

2. Nije jedna veličina prikladna za sve
Psa koje veličine trebate dovesti kući? Dok sužavate popis pasmina koja će se najbolje uklopiti u vaš životni stil, razmislite o tome koje će veličine pas doći u vaš dom.
Ako živite u garsonjeri, vjerojatno ne biste trebali kući dovesti njemačku dogu. Ali, nemojte dopustiti da vas veličina zavara - veličina nije jednaka količini aktivnosti koja je psu potrebna. Mali psi imaju tendenciju da budu hiperaktivni i trebaju istrošiti višak energije. Veliki psi također trebaju dnevnu aktivnost, ali obično su malo ljeniji.

3. Hoće li vaš pas trebati trening?
Dresura vašeg psa korisna je za vas, susjede i širu pseću zajednicu. Čak i ako psa upišete na trening poslušnosti morati ćete i dalje posvetiti vrijeme redovnoj vježbi s njim. Neki psi također trebaju socijalizaciju ako su sramežljivi ili plašljivi.

4. Budite spremni platiti veterinarske troškove
Troškovi kreću od veterinarskih posjeta, rutinskih cjepiva i čišćenja zubi do neočekivanih bolesti i nesreća. Sve “male” stvari također uračunajte: mikročipiranje, šišanje, vodilice, zdjelice za pse, hrana, lijekovi protiv buha, pseća vrata i pseći krevet. Možda ćete trebati unajmiti šetača pasa ako imate dugo radno vrijeme ili trebate negdje smjestiti psa za vrijeme putovanja ili godišnjeg odmora.

5. Želite li čistokrvnog psa ili mješanca?
Odabir prave pasmine jednostavan je ako dovoljno istražite. Uzmite u obzir svoj način života kada birate kućnog ljubimca. Ako imate djecu, koja će životinja najbolje odgovarati potrebama vaše obitelji? Primjerice, malo internetskog istraživanja i naučit ćete da su zlatni retriveri nježni i idealni kućni ljubimci za ljude s djecom. Kupnja čistokrvnog psa donosi prednosti radi relativno poznatog karaktera i nivoa aktivnosti koje će pas trebati, no postoji problem visoke cijene. Ukoliko vam nije pretjerano bitno koliko će pas biti aktivan ili koje veličine i ako ste prilagodljiva osoba - razmislite o udomljavanju psa iz azila.

World Dog Finder

Atletičarka AK Dubrovnik Tea Faber osvojila je treće mjesto na Prvenstvu Hrvatske u cestovnom trčanju koje se održalo u sklopu Utrke za grb grada Zaprešića.

Pobjednica utrke bila je Matea Parlov (AK Svetice) s vremenom 32:56, što je sporije samo 11 sekundi od rekorda Lise Nemec, drugo mjesto je osvojila Ana Štefulj s vremenom 35:39, a bronca je pripala članici AK Dubrovnik Tei Faber koja je istrčala novi osobni rezultat u vremenu 36:04 te joj je ovo treća državna medalja u 2020. godini.

Zaprešić je ugostio najbrže trkače i trkačice Hrvatske, a to potvrđuje činjenica da su oborena dva državna rekorda, sekunde su dijelile obaranje još četiri državna rekorda.

Tea Faber i Ivan Bulić sljedeći vikend nastupaju za reprezentaciju Hrvatske u planinskom trčanju, a riječ je o prvenstvu Balkana koje će se održati u Rumunjskoj.

dm

Višestruki dobitnik nagrade Emmy, glavni urednik CBS Travel Peter Greenberg boravi u Dubrovniku gdje snima jednu od najuspješnijih američkih turističkih emisija „The Travel Detective“. Riječ je o gostovanju realiziranom u suradnji Hrvatske turističke zajednice i TZ grada Dubrovnika s jednim od najpopularnijih i najgledanijih američkih TV kanala PBS na kojem se ova poznata emisija i prikazuje.

- Zadržavanje vidljivosti, ali i ciljana promocija Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije u ovim je tržišnim okolnostima iznimno važna. Siguran sam kako će efekti snimljene emisije biti višestruko pozitivni te kako će naša zemlja, zajedno s Dubrovnikom, milijunskom američkom auditoriju biti dodatno približeni kao sigurna i dobro pripremljena turistička odredišta. - izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

- Hrvatske prirodne ljepote česta su scenografija filmskim blockbusterima, serijama i reality showovima. Promocija i prepoznatljivost Hrvatske postiže se kreativnim turističkim uslugama koje uključuju obilazak lokacija snimanja, izrade autentičnih suvenira ili storytellinga čime razvijamo novi turistički proizvod. Uvjereni smo kako će povijesna, kulturna i gastronomska ponuda Dubrovnika u najboljem svjetlu prikazati Hrvatsku u jednoj od najuspješnijih američkih turističkih emisija. - istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

S poznatim voditeljem i novinarom susrela se direktorica TZ grada Dubrovnika, Ana Hrnić, koja mu je poželjela dobrodošlicu te istaknula važnost promocije Dubrovnika na američkom tržištu.

- Snimanje emisije ovakve vrste iznimno je važno za promociju na nama jako važnom američkom tržištu te se nadamo kako će se poboljšanjem epidemiološke situacije u budućnosti i povećati broj Amerikanaca. - zaključila je Hrnić.

Emisija „The Travel Detective“ prikazuje se u redovnom programu PBS nekomercijalne televizije, koja uz nacionalni ima i 300 lokalnih TV programa sa 70 milijuna stalnih gledatelja, a njihove web stranice mjesečno ostvaruju više od 15 milijuna posjeta.

Osim televizijske emisije, „putnički detektiv“ Greenberg će tijekom četiri dana boravka u Dubrovniku snimati i radijske emisije za CBS radio mrežu, koja broji više od tisuću stanica diljem SAD-a. U tim će emisijama Greenberg, zajedno sa svojim sugovornicima, sudjelovati u brojnim aktivnostima te obraditi razne teme iz povijesti, kulture, umjetnosti, ali i gastronomije te će posjetit brojne poznate atrakcije, kao što su gradske Zidine, najstarija karantena Lazarete, otok Lokrum, ali i poluotok Pelješac gdje će kušati poznata vina i malostonske kamenice.

dpp

Hrvatski fotosavez, u suradnji s Osnovnom školom Lapad i Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika te uz potporu Grada Dubrovnika, realizirao je izložbu fotografija „Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom”.

Izložba je otvorena večeras u atriju Sponze i ostaje otvorena do 3. studenoga.

Fotografije su nastale 2019. u fotoradionici s učenicima Osnovne škole Lapad, čime je Dubrovnik postao dijelom jedinstvene fotografske platforme, zajedno s ostalim hrvatskim gradovima obrađenim u četverogodišnjem ciklusu.

dm

Na današnji datum 1944. godine oslobođen je Dubrovnik u II. Svjetskom ratu. Fašisti i nacisti, ustaške i njemačke snage istjerane su iz Dubrovnika poslije dvodnevnih borbi.

U borbama za oslobođenje Dubrovnika sudjelovalo je 540 dubrovačkih pripadnika jedinica NOVJ - a, a kroz svo vrijeme II. svjetskog rata u partizanima je bilo gotovo šest tisuća boraca sa šireg dubrovačkog područja.

Prema podacima koje je iznio autor knjige Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (Dubrovnik: Udruga antifašista, 2016.) Franko Mirošević tijekom II. Svjetskog rata u Dubrovniku je od strane njemačkih okupatora stradalo 299 osoba, talijanska okupatorska vojska je ubila 183 osobe, a ustaše su ubile 128 Dubrovčana te četnici 23 – oje. To su žrtve bez onih koji su poslani u logore ili prognani, a kojih je više od dvije i pol tisuće.

1978. godine snimljen je film redatelja Lordana Zafranovića „Okupacija u 26. slika” koji kroz dramu troje prijatelja govori o događanjima u Dubrovniku tijekom II. Svjetskog rata. Taj film vrlo brzo zazvao je brojne kontroverze, izaziva ih i danas, a manje je poznato da je Zafranović potaknutim time snimio i dokumentarni film o ratnim događanjima u Dubrovniku u kojem govore sudionici tadašnjeg pokreta otpora nacističkim i fašističkim snagama.

Dokumentarac možete pogledati u prilogu.

dm