Uobičajeno, s početkom turističke sezone počinje i punjenje medijskog prostora vijestima o opasnostima koje vrebaju iz mora, a na male i velike ekrane stižu filmovi strave i užasa inspirirani morem. Najčešće se prikazuju filmovi o napadima morskih pasa. Poslije nekoliko desetaka uradaka na tu temu naši distributeri najavljuju jedan u kome je glavni glumac - dvoglavi morski pas ljudožder!

Na tu vijest mnogi će se sigurno zapitati gdje je granica mašti, a neki možda i jeli moguće da postoje dvoglavi morski psi s obzirom da u životinjskom svijetu bicefalija, dvije glave na jednom tijelu nije nemoguća.

Odgovor je da, a štoviše, čini se da je to sve češća pojava - stoji u znanstvenoj studiji koja je nedavno objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama. U studiji su obrađeni nalazi dvoglavog plavog morskog psa (Prionace glauca) 2008. i 2011. godine, atlantske pilaste mačke ( Galeus atlanticus ) i morskog psa bika ( Carcharhinus leucas ) 2021. godine.

Studija nije dala objašnjenje što uzrokuje ovaj neobičan fenomen. Govori se o infekcijama, kemijskim agensima, zračenju ili metaboličkim problemima. Najzanimljivija teorija je da prekomjerni ribolov smanjuje genski fond nekih vrsta, što bi dovelo do križanja u srodstvu koje bi uzrokovalo genetske abnormalnosti koje rezultiraju ovom bicefalijom.

Bez obzira na uzrok, filmska industrija nastavlja sa svojom uobičajenom praksom. Naime, poslije „Napad dvoglavog morskog psa: jedno tijelo, dvije glave i 6000 zuba!“, već su snimljeni filmovi u kojima glavne uloge imaju morski psi s tri, pet i šest glava!

Hobotnice su znatiželjne i agresivne i zato se mogu hvatati brojnim tehnika i još brojnijim alatima. Oni ne moraju biti posebno pravljeni za lov hobotnica jer nju je moguće loviti npr. i priborom za lignjolov. No, njime je malo teže spriječiti spadanje već prevarenih krupnih, ali i kačenje manjih hobotnica lakših od kilograma koje se kod nas ne smiju loviti.

Za lov hobotnica koriste se dvije vrste varalica, tzv. mrkva koja je vretenastog oblika, plivajuća je s obzirom na to da nema uteg te sporo tonuća skosavica, koja ima otežanje ispod prednjeg dijela.

Koje god da se koriste, imale vlastito otežanje ili ne, montiraju se na pribor s dodatnim utegom. Njegova težina treba biti 20 do 50 grama, ovisno o željenoj daljini odbačaja. Da bi što manje zapinjala za dno, olovnica treba biti duguljasta, što blještavije obojena kako bi i ona privlačila pozornost hobotnica.

Zbog veće privlačnosti najbolje je loviti s priborom na kojemu su dvije varalice, mogu biti jedne vrste ili kombinirane, najbolje kontrastnih dekora. Varalice trebaju biti što veće i sa što širom i jačom krunicom.

Spajanje olovnice i varalica najbolje je obaviti s trostrukom vrtilicom i kopčama. Vrtilica se može direktno ili posredstvom predveza spojiti na osnovnu strunu.

Ako se lovi iz ruke u tom slučaju osnovna struna mora biti dovoljno debela da bi se mogla držati u ruci tijekom borbe sa snažnom hobotnicom koja se zalijepila za dno ili koju drugu prepreku. Uobičajeno je ako se lovi iz ruke da pribor bude od ribarskog konca promjera 2 - 3 ili najlona promjera jedan milimetar. Predvez, dužine metar do dva, najbolje je načiniti od nevidljive „FC“, fluorougljične strune odgovarajuće snage.

Ako se lovi štapom i rolom, koji omogućavaju dalji odbačaj varalice, osnovna struna može biti PE višenitka broja 0,6 do 1, koja priboru daje maksimalnu osjetljivost i otpornost na habanje. Debljina fluorougljičnog predveza treba biti 0,25 do 0,35 mm.

Osim „taco”, posebno pravljenih za lov hobotnice, mogu se koristiti svi srednje jaki štapovi dužine ovisno o tome lovi li se s obale ili plovila. Za lov s plovila su pogodniji kraći, dužine do 2,1 m, a za lov s obale dužine između 2,4 i 2,7 metara. Najprimjereniji su oni težine bacanja 20 do 60 grama. Na njih je najbolje postaviti rolu veličine 2.500 do 4.000, najbolje s glatkim i mekim sustavom kočnice.

Ronilački klub Dubrovnik nastavlja sa svojim EKO akcijama pa je tako na red došla i akcija „Očistimo ispred svojih vrata Solitudo 2006.” te se uz pomoć Čistoće i prijatelja iz UHDDR-a čistio okoliš i podmorje Solituda.

„Naše akcije se nastavljaju i dalje i pozivamo građane ako im treba pomoć u čišćenju njihovih najdražih kupališta samo nas zazovite”, kažu iz Ronilačkog kluba Dubrovnik.

Tenis klub Ragusa započeo je natjecanje u 1. Hrvatskoj teniskoj ligi pobjedom. Generacija igrača koja je prve momčadske korake napravila u uzrastu do 10 godina sada je stasala u seniorsku ekipu spremnu za najveće izazove. Već nakon prvog kola jasno je da Ragusa nije slučajno među najboljima – uvjerljiva pobjeda protiv TK Dalmacijacement rezultatom 7:0, bez izgubljenog seta i meča, potvrđuje kvalitetu i kontinuitet rada.

Ovaj uspjeh dolazi kao logičan nastavak prošlosezonskog trijumfa, kada je klub dominantno osvojio 2. Hrvatsku ligu i izborio plasman u elitni rang. No, kako ističu iz kluba, cilj nije samo sudjelovanje – već borba za sam vrh i novi naslov krajem lipnja.

- Drago nam je da je tenis u Dubrovniku napokon dobio mjesto koje zaslužuje – među sportskom elitom. TK Ragusa se za to bori već 14 godina i posebno nas veseli što sada, uz brojne pojedinačne i mlađe ekipne titule, ubiremo plodove tog dugogodišnjeg rada. - kazalo je kapetan momčadi Pasko Barović.

Prvi domaći susret u elitnom društvu Ragusa igra u subotu, 2. svibnja, u Gospinom polju ugostit će TK Koprivnica.

U Dubrovniku je počeo deseti, jubilarni Du motion, trkačka manifestacija koja ove godine okuplja oko tri tisuće sudionika iz 55 zemalja svijeta.

I ove godine tradicionalno je održana dječja utrka "Orlando" preko Straduna.

Prvim plovom i svečanim otvorenjem ispred dubrovačkih zidina jutros je službeno započeo Elafiti Slalom 2026, uz izvrsnu atmosferu i velik interes javnosti, sudionika i gledatelja.

Otvorenje regate pratilo se s dubrovačke Karake, gdje su uzvanici imali priliku uživati u morskim delicijama koje je pripremilo tim Lukas Taverne iz Kobaša, dok se sam start odvijao u jedinstvenom ambijentu ispred Grada.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković simbolično je označio početak regate tradicionalnim pucnjem s dubrovačkim trombunjerima, dok je proslavljeni hrvatski rukometaš Ivano Balić spuštanjem barjaka Sv. Vlaha dao znak za start prvog plova.

Unatoč početno slabijem vjetru, uvjeti na moru su se tijekom dana stabilizirali, omogućivši jedriličarima kvalitetno jedrenje, dok su gledatelji mogli uživati u atraktivnim prizorima regate s kulisom dubrovačkih zidina. Ivan Kljaković Gašpić, naš renomirani jedriličar, dodatno je obogatio iskustvo gledatelja, komentirajući uvjete na moru i približavajući dinamiku jedrenja kroz uvid u događanja iza samog natjecanja.

Ovogodišnje, treće izdanje Elafiti Slaloma okupilo je oko 65 jedrilica i gotovo 400 jedriličara iz cijele Europe, čime regata potvrđuje snažan rast i sve veći međunarodni značaj.

Dubrovnik je proteklih dana živio u ritmu velikog jubileja, desetog izdanja Du Motion – Runners' Days Dubrovnik, koje je u grad ove godine dovelo rekordan broj od gotovo 3000 trkača iz 55 zemalja svijeta.

Cijeli je vikend bio u izrazito slavljeničkom tonu, od druženja trkača u Lazaretima i uzbudljive subotnje Utrke zidinama te Dječje utrke Orlando, do nedjeljnog vrhunca s utrkama na 5 i 21 kilometar. Stradun, kao start i cilj svih utrka, bio je centar događanja, mjesto susreta, zajedničkih fotografija, iskrenih emocija i zagrljaja nakon istrčanih kilometara.

- Deset godina Du Motiona za nas znači deset godina prijateljstava i uspomena. Osjećaj da smo uspjeli stići do ovog jubilarnog izdanja i pritom iz godine u godinu rasti – i organizacijski i po broju sudionika – zaista je poseban. Hvala svima koji su nas na tom putu bili uz nas, a najveće hvala trkačima koji iznova biraju Dubrovnik kao svoju trkačku destinaciju. - izjavio je direktor Du Motiona Alen Bošković.

Nedjeljne utrke Dubrovnik 21K i Dubrovnik 5K privukle su najveći broj sudionika do sad, ali ponudile i najviše sportskog uzbuđenja.

Polumaraton su najbrže istrčali Dario Ivanovski - Skopje Marathon (1:06:30), Silvije Tomac - ON/AK Jastreb 99 (1:14:05) i Željko Cota - TK Dubrovnik (1:14:23) u muškoj, te Britanka Hayley Carruthers - UK (1:24:14), Švicarka Lara Droz - LA Nidwalden (1:28:21) i Britanka Elizabeth Watters (1:31:54) u ženskoj kategoriji.

Ivanovski je tako postavio novi rekord dubrovačkog polumaratona, oborivši vlastiti prošlogodišnji rekord (1:08:02) za više od minutu i pol.

Na petkilometarskoj humanitarnoj utrci u muškoj su kategoriji slavili su Filip Milanović - SRB (18:59), Nemanja Đurić - AK AS 023 SRB (20:18) i Božo Čanić - AK Dubrovnik (20:37). Među damama najbrže su bile Azra Budalica Mijalić (24:07), Iris Solomun - AK Dubrovnik (25:59) i Meri Anastasov (27:30).

Direktoru Alenu Boškoviću uručena su posebna priznanja povodom 10. izdanja manifestacije i to od strane predstavnika kalifornijskog Montereya, grada prijatelja Dubrovnika, te čelnih ljudi Atletskog kluba Ohrid Trcat, koji su svojom nagradom željeli istaknuti doprinos Du Motiona razvoju sporta, organizaciji trkačkih događaja i suradnji gradova Ohrida i Dubrovnika.

Tako je zaokruženo jedno veliko poglavlje ove popularne trkačke manifestacije, no ujedno i otvorena vrata svim budućim pričama koje će se tek ispisati na dubrovačkim ulicama.

Organizatori su već najavili iduće izdanje za 24. i 25. travnja 2027., pozvavši trkače da u svojim kalendarima rezerviraju te datume za Du Motion, jer Dubrovnik uvijek nudi razlog više za povratak

Deseti, jubilarni Du Motion, koji ove godine okuplja oko tri tisuće trkača iz 55 zemalja svijeta započeo je u subotu utrkom dubrovačkim zidinama.

Najbrži je ove godine bio Dubrovčanin Marin Desnica s vremenom 10:56, a u ženskoj konkurenciji Rebecca Gessat iz Njemačke s novim rekordom u kategoriji trkačica od 13:25.

Povodom osvajanja zlatne medalje na Državnom prvenstvu u parastolnom tenisu, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Franku Toriću i klubu Libertas Marinkolor.
 
Dragi Franko, od srca ti čestitam na novoj zlatnoj medalji na Državnom prvenstvu u parastolnom tenisu!
 
Ovim iznimnim uspjehom još si jednom pokazao koliko se predanim radom i ustrajnošću mogu ostvariti ovakvi zavidni rezultati. Ponosni smo što Dubrovnik ima sportaša poput tebe, koji svojim postignućima pronosi ime našega grada i daje primjer mladima.
 
Čestitam i cijelom klubu, našim dragim Piturima, koji svojim radom i podrškom doprinose ovim sjajnim rezultatima i razvoju parastolnog tenisa.
 
Želim ti još puno sportskih pobjeda i ostvarenih snova.
 
Bravo Franko, samo tako nastavi!
 
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Dubrovački muzeji u subotu, 25. travnja, u ljetnikovcu Bunić-Kaboga otvorili su izložbu „Zbirka Nikšić” autorica Lucije Vuković i Viktorije Žuvele.

Zbirka Nikšić pripadala je Vili Giorgi Bona (Nikšić) na Pilama, građevini dugog trajanja i kontinuiteta stanovanja, u kojoj se postupno oblikovao slojevit i raznolik korpus njezinoga povijesnog inventara. Zbirka Nikšić je u Kulturno-povijesni muzej Dubrovačkih muzeja pristigla velikodušnim darivanjem gospođe Marije Nikšić-Ivančić i otkupom sredstvima Grada Dubrovnika tijekom 2024. i 2025. godine.

Na izložbi se u novom muzeološkom kontekstu predstavila raznovrsna građa koja datira od 17. do 20. stoljeća, a riječ je o slikama, namještaju kao i uporabnim i ukrasnim predmetima od keramike i porculana, metala te tekstila. U prvoj polovini 20. stoljeća naslijeđem obiteljî Račić i Kostopeč te potom obitelji Nikšić oblikovala se Zbirka Nikšić, jedna od posljednjih cjelovitih, zaštićenih privatnih zbirki u Dubrovniku. Pripadala je interijeru vile Giorgi Bona (Nikšić) na Pilama, smještene unutar prostranog posjeda između današnjih dubrovačkih ulica Izvijačice i Zrinsko Frankopanske. U građevini dugog trajanja i kontinuiteta stanovanja postupno se oblikovao slojevit i raznolik korpus njezinoga povijesnog inventara.

Najstariji dokument koji se može povezati s vilom na Pilama jest darovnica vlastelina Luke Gozze iz 1776. godine, koji je svojoj jedinoj kćeri Mariji Giorgi Bona ostavio svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu. Vila je ubrzo postala važno mjesto salonskih druženja i kulturnih kružoka. Marija Giorgi Bona potom polovinu imovine daruje svojoj najmlađoj kćeri Katarini, a njezin sin Pietro Doderlein, istaknuti prirodoslovac koji je živio i radio u Italiji, 1863. godine sklopio je kupoprodajni ugovor – koji sadržava i popis inventara iz 1851. godine – s novim kupcem kuće, dubrovačkim kapetanom i trgovcem Ivom Miletićem.

Njegovu je imovinu naslijedio sin Ilija, iznimno imućan posjednik i kolekcionar osebujnog personaliteta, koji je 1928. godine vilu prodao gospođama Ani Račić rođ. Fagioni i njezinoj kćeri Mariji (Mery) Kostopeč rođ. Račić. Članovi obitelji Nikšić, nasljednici uglednih brodovlasničkih i trgovačkih obitelji Račić i Kostopeč, posljednji su baštinici vile i njezine vrijedne povijesne opreme, istaknule su autorice izložbe Lucija Vuković i Viktorija Žuvela.

- Ovo nije zbirka u klasičnom smislu. Ovo je inventar jedne kuće. Tragovi svakodnevice, uspomene i izbori jedne obitelji, taloženi kroz vrijeme. I upravo zato je ovaj trenutak poseban. Jer prijelaz iz privatnog u javno ne događa se sam od sebe. Omogućila ga je gospođa Marija Nikšić – Ivančić. Njezin čin nije samo dar, to je čin povjerenja i odluke da svoj dio obiteljske ostavštine nesebično podijeli sa svima. - rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek.

Dalibor Cikojević, prigodno se obratio u ime donatorske obitelji te istaknuo:

- Moja uloga u obitelji bila je sačuvati ono najvrjednije što ova obitelj ima, ipak sam ja dubrovački zet. Ove umjetnine koje možemo vidjeti na izložbi, darovane su Dubrovačkim muzejima kao blago koje svi zajedno moramo čuvati za buduće generacije. Cijela obitelj zahvalna je svima onima koji su prepoznali važnost Zbirke, a to su: Ministarstvo kulture i medija, Grad Dubrovnik te Dubrovački muzeji koji su organizirali ovu hvalevrijednu izložbu.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković otvorio je izložbu te istaknuo:

- Ova zbirka priča priču Grada i smještaja se u jednu kuću koja također ima svoju priču. Kroz posljednja dva desetljeća bilježi samo dobra djela – ne samo ovaj objekt već i ljudi koji su vezani uz njega čime se i cijela priča nastavlja dobrim djelima. Ovaj ljetnikovac je obnovljen dobročinstvom Iva Felnera i da nije bilo njega, njegove upornosti ne bi bio u ovakvom izvrsnom stanju kakvom je danas.

Izlaganjem zbirke Nikšić u ljetnikovcu Bunić-Kaboga na Batahovini, jednom od najvažnijih primjera ladanjske arhitekture na dubrovačkom području, uspostavlja se suptilni dijalog između muzealiziranih predmeta lišenih prirodnog okruženja i povijesnog prostora koji se otvara za novu namjenu.

Izložba ostaje otvorena u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga do 27. rujna te se može razgledati u sljedećim terminima; četvrtak i petak 10:00 – 16:00 te
subota i nedjelja 15:00 – 20:00.

Impresum izložbe:
AUTORICE IZLOŽBE
Lucija Vuković
Viktorija Žuvela
STRUČNI SURADNIK
Ivan Viđen
AUTORICE TEKSTOVA
Marina Filipović
Lucija Vuković
Viktorija Žuvela
GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA
Flomaster
PROJEKT LIKOVNOG POSTAVA
David Kabalin
LIKOVNI POSTAV
David Kabalin
Lucija Vuković
Viktorija Žuvela
KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI RADOVI
K-R centar
Denis Vokić
Marin Vokić
Sveučilište u Dubrovniku – Odjel za umjetnost i restauraciju
Joško Bogdanović (voditelj)
Sonja Đuraš
Monika Lolić Pustić
Paula Borković
Željko Ćatić
Josipa Marić
Ivan Mladošić
Sanja Pujo
Marija Vraničić
TEHNIČKI POSTAV
Bravarija IMKIN Herceg
Pasko Burin
Željko Ćatić
Mišo Kukuruzović
Mišo Lečić
Ivan Mladošić
Antonije Deranja

Izložba je realizirana uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija RH.

U Domu Marina Držića otvorena je u petak izložba „Marin Držić – prvi čin“, kojom je obilježena velika obljetnica – 500 godina od prvog spomena najvećeg hrvatskog komediografa u pisanoj povijesti (1526. – 2026.).

Budući da o Držićevu djetinjstvu i ranoj mladosti nedostaju pouzdani podaci, ključnu ulogu u rekonstrukciji njegova životopisa imaju upravo arhivski dokumenti. Središnje mjesto na izložbi zauzima isprava od 12. travnja 1526. godine kojom se Marin Držić potvrđuje za rektora crkve Svih svetih (Domino). Ovaj dokument, koji se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku, u fondu Razni zapisi državne kancelarije Dubrovnik (Diversa cancellariae), predstavlja istinski „prvi čin“ Držićeva javnog života. Upravo mu je to imenovanje osiguralo financijsku stabilnost i društveni položaj, omogućivši mu da se kasnije posveti književnom i kazališnom radu. Bez tog povijesnog trenutka, pitanje je bismo li danas baštinili remek-djela koja su zadužila ne samo hrvatsku, već i europsku renesansnu književnost.

Na otvaranju izložbe sudjelovali su Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića, Valerija Jurjević, autorica izložbe i kustosica, Nikolina Pozniak, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku, mons. Roko Glasnović te zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Velibor Puzović.

Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića, zahvalio je publici, Državnom arhivu u Dubrovniku na suradnji i svima koji su sudjelovali u stvaranju ove jedinstvene izložbe. Istaknuo je važnost isprave s kojom Marin Držić prvi put nastupa na pozornicu pisane povijesti, a posebice zbog 1526. godine zbog koje se 1508. uzima kao godina rođenja našeg komediografa. Naglasio je kako ova izložba, uz popratni dvojezični hrvatsko-engleski katalog, predstavlja ključni korak prema ostvarenju težnje Doma Marina Držića da postane znanstveno-istraživački nacionalni referentni centar za proučavanje lika i djela Marina Držića.

Autorica izložbe i teksta kataloga, kustosica Valerija Jurjević, objasnila je koncept izložbe i sadržaj isprave, posebice ceremonije preuzimanja dužnosti rektora koja sadrži elemente teatralnosti koji nagovještavaju Držićevu dramsku budućnost. Pojasnila je kako naslov „prvi čin“ simbolizira stvarni početak Držićeva javnog djelovanja, povlačeći paralelu s njegovim književnim opusom u kojem, baš kao i u njegovu životopisu, nedostaju ključni fragmenti. Time ova isprava postaje nezaobilazno polazište za rekonstrukciju i razumijevanje Vidrina životnog i stvaralačkog puta.

Nikolina Pozniak, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku, naglasila je važnost međuinstitucionalne suradnje, istaknuvši kako arhivski dokumenti ne smiju ostati samo na policama, već moraju biti živi poticaj svim današnjim i budućim istraživačima.

Mons. Roko Glasnović podsjetio je na Držićevu pripadnost katoličkom kleru, pojasnivši značenje te riječi kao onoga koji „pripada Bogu“. Osvrnuvši se na Držićevu podjelu na ljude „nazbilj“ i „nahvao“, dubrovački biskup istaknuo je kako ta dihotomija prožima društvo od 16. stoljeća do danas te kako lik i djelo dum Marina i dalje zrcale našu stvarnost.

Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Velibor Puzović svečano je proglasio izložbu otvorenom i u svom govoru istaknuo značaj Marina Držića za društveni i crkveni život 16. stoljeća te je naglasio važnost daljnjeg istraživanja života našeg velikana hrvatske komediografije.

Posebnu emocionalnu notu i autentičnost večeri dao je glazbeni nastup komornog trija. Sopranistica Valentina Elizabeta Šilje, uz pratnju Dore Kamber na violini i Pera Škobelja na gitari, izvela je skladbu „Te Deum Laudamus“ („Tebe Boga hvalimo“) skladatelja Tomása Luisa de Victorije. Izbor ove skladbe nije bio slučajan jer se u spomenutoj ispravi navodi ovaj drevni hvalospjev kao dio ceremonije preuzimanja Držićeve nove dužnosti. Zvuci koji su nekada pratili Držića na novom životnom putu ponovno su ispunili prostor njegova Doma, stvarajući snažnu poveznicu između prošlosti i sadašnjosti.
Važan segment projekta je i dvojezični katalog koji sadrži predgovor autorice izložbe Valerije Jurjević te tekst kustosice Doma Marina Držića Ane Saltarić „Slučaj dubrovačkog nadbiskupa Filippa Trivulzija – Problem petogodišnje praznine“ koji nudi moguće odgovore na pitanje zašto se u ispravi spominje nadbiskup Rainaldo Graziani, kad je dubrovački nadbiskup u to vrijeme bio Filippo Trivulzio.

Za dizajn i grafičko oblikovanje kataloga i izložbe zaslužan je dizajner Šime Fabris (2TheSign.com).

Izložba „Marin Držić – prvi čin“ podsjeća nas na Držića izvan kazališnih kulisa, kao člana katoličkog klera, te je kroz suradnju s Državnim arhivom u Dubrovniku javnosti približena ova važna, a ponekad zanemarena strana života našeg dum Marina. Oživljavanje sjećanja u prostoru nekadašnje kripte crkve čiji je bio rektor dodatno naglašava neraskidivu vezu između Držića i njegova Grada.

Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 31. listopada.

Povodom osvajanja brončane medalje na Europskom prvenstvu u Tbilisiju, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je judašicu Ivu Oberan, trenera Matea Semiza te predsjednicu Judo kluba Dubrovnik 1966, Klaru Mitrović.

Tom prilikom uputio im je čestitke na osvojenoj prvoj europskoj medalji, istaknuvši kako je riječ o velikom uspjehu za Ivu Oberan, Judo klub Dubrovnik 1966, ali i za dubrovački sport u cjelini. Naglasio je kako je Iva Oberan primjer upornosti, truda i rada te da može poslužiti kao uzor svima, osobito mlađim generacijama. Poželio joj je mnogo uspjeha u daljnjim natjecanjima, uz izraženu podršku da dubrovačka judašica izbori nastup za hrvatsku reprezentaciju na idućim Olimpijskim igrama.

Također, gradonačelnik ih je upoznao s napretkom radova na energetskoj obnovi sportske dvorane u Gospinom polju, čijim će završetkom biti osigurani kvalitetniji trenažni uvjeti, što otvara prostor za daljnji napredak i osvajanje novih medalja.