Nezavisnoj listi Luke Korde i njegovoj kandidaturi za načelnika Općine Konavle sinoć potporu nisu došli dati samo Tereza Kesovija i Đelo Jusić, već je glavom i bradom na predizborni skup stigla i predsjednica K.G.K.  

Evo što je u Cavtatu K.G.K. poručila Konavokama i Konavljanima.
[youtube url="https://youtu.be/Mgawf6lpJzQ"]

D.M.

U organizaciji Udruge sigurnost u prometu, natjecanje iz vožnje bicikle za djecu petih i šestih razreda održano je danas. Natjecanje je održano na igralištu Osnovne škole Marina Držića, a sudjelovala su djeca svih osnovnih škola s područja Dubrovnika u vožnji bicikla. "Znanjem protiv nasilja- vratimo djecu na igralište" je projekt kojim se želi aktivirati djecu na igru i druženje.

U natjecanju je sudjelovalo oko 30-ak djece, a prvo mjesto osvojio je učenik OŠ Lapad Frančesko Haklićka Gluhan, drugo mjesto pripalo je OŠ Marina Drzića Josipu Kosoviću i brončanu medalju je osvojio Alessandro Bratoš iz OŠ Gruda.

Projekt "Vratimo djecu na igrališta" se nastavlja u lipnju kad će se održati natjecanje za prve i druge razrede svih osnovnih škola.

DPP

Regionalno natjecanje barmena Dubrovačko- neretvanske županije održano je u srijedu u Dubrovniku. Prvi put natjecanje je imalo više kategorija: moderna mixologija, aperitivno piće, after diner piće, long drink, espresso martini i bezalkoholno piće te flair. Sveukupni pobjednik natjecanja je Ivo Krik iz hotela Astarea- Mlini.

Predsjednik Hrvatske udruge barmena Frano Stjepović tom prilikom je kazao kako je na natjecanju nastupilo ukupno 28 barmena iz Dubrovačko- neretvanske županije.
- Barmeni su pokazali izuzetnu kreativnost te su prezentirali moderne trendove u pripremanju barskih mješavina. Prvi put napravljen je koktel s vinom kojeg je osmislio Leo Bautović te je za njega dobio nagradu Pomet vino- Crvik. - rekao je Stjepović.

U kategoriji moderne mixologije pobjednici su:
1.mjesto Finest Call- Leo Bautović (Art Cocktail Dubrovnik)
1. mjesto sirupi Finest Call- Mario Saulan (Cafe bar Mihael)
1. mjesto puree Finest Call- Andrea Brković (Banje Beach)
1. mjesto Real Finest Call- Nikša Beloč (Hotel Hilton Imperial)

U kategoriji aperitivnih koktela Finlandia pobjednici su:
1. mjesto Olga Toderjuk (Hotel Lapad)
2. mjesto Damir Vulić (Club Lazareti)
3. mjesto Ivana Vinković (Poklisar)

U kategoriji long drink Brugal pobjednici su:
1. mjesto Hrvoje Kušt (Bar Poco Loco)
2. mjesto Dejan Ereiz (Art Cocktail Dubrovnik)
3. mjesto Nika Srebrović (Wine bar Ankora)

U kategoriji after diner pobjednici su:
1. mjesto Luka Kralj (Hotel Lacroma)
2. mjesto Patrik Prigl (Hotel Hilton Imperial)
3. mjesto Mia Jeličić (Bar Kamen mali)

U kategoriji bezalkoholnih koktela prvo mjesto osvojio je Mario Margaretić (Hotel Lapad).

U kategorijama koktela na bazi Maraske pobjednici su:
1. mjesto liquer- Dora Sušić (Hotel Lacroma)
1. mjesto Cosmopolitan Vodka- Aleksa Ćosović (Club Revelin)
1. mjesto sirupi- Vlaho Đanović (Sunset Beach Uvala Lapad)

U kategoriji Nirs pobjednik je Dragan Repac (None Nina bar

U kategorijama na bazi proizvoda Bitter Truth pobjednici su:
1.mjesto liqueur- Ivo Krik (Hotel Astarea- Mlini)
1. mjesto bitteri- Ivan Vučićević (Hoteli Maestral)
1. mjesto Gin Pink- Ileana Đukić (Bar Barba)

U kategoriji espresso martini Lavazza prvo mjesto osvojio je Božo Mortižija (Bar Pergola).

U kategoriji koktela na bazi Marie Brizard Badel 1862 pobjednica je Ema Ninkotović (Broadway bar).

Nagradu za najbolju kreaciju dobila je Nikolina Putica (Hotel Hilton Imperial), a za najbolji stručni rad Mario Putica (Hoteli Maestral).

U kategoriji flaira pobjednici su:
1. mjesto Kristijan Briješki (Club Revelin)
2. mjesto Ivo Žiža (Bar Club 23)
3. mjesto Dragan Repac (None Nina bar)

DPP

U organizaciji Ronilačkog kluba Dubrovnik uz potporu dubrovačke Turističke zajednice, Grada Dubrovnika i DVD-a Koločep, dubrovački ronioci danas su čistili podmorje na Lopudu.

U akciji su sudjelovali i djelatnici Čistoće, ali i mještani.

"TZ grada Dubrovnika svake godine u okviru svojih redovnih ekoloških aktivnosti potiče i podržava RK Dubrovnik u održavanju akcija čišćenja podmorja." - naveli su iz dubrovačke TZ.

DPP

Uz Dan Županije Zajednica sporta Dubrovačko-neretvanske županije dodijelila je nagrade najuspješnijim županijski sportašima. Košarkašice ŽKK Ragusa proglašene su najuspješnijim ženskim klubom dok je najuspješnija momčad VK Jug CO. Sportašicom godine proglašena je judašica Ivana Šutalo, a sportaš godine je vaterpolist Jug CO Marko Bijač. Najuspješniji trener je Vjekoslav Kobešćak.

Priznanja uz obljetnicu kluba dodijeljena su Košarkaškom klubu Dubrovnik, nagrada za izuzetno sportsko dostignuće dodijeljena je Vaterpolskom klubu Jug Croatia osiguranje dok je nagrada za životno djelo dodijeljena je Marku Matiću iz Čilipa, koji je kao igrač, trener te klupski djelatnik više od 50 godina proveo u nogometu i još uvijek aktivno igra za veterane NK Konavljanin.

U kategoriji ženska nada nagrade su dodijeljene judašici Dubrovnika 1966. Anđeli Violić i rukometašici Dalmatinke iz Ploča Petri Marinović. U kategoriji muška nada nagrađeni su vaterpolist KPK Davor Skokandić i karatist Metkovića Duje Mihaljević.

N.M.

U prostorijama Općine Župa dubrovačka predstavljen je projekt ''Kulturno-povijesna baština Župe dubrovačke'' koji je u pokrenut Osnovnoj školi Župa dubrovačka u sklopu nastave povijesti i hrvatskoga jezika, a potaknut je Župskim glagoljskim natpisom iz 11. st., jednim od najvažnijih arheoloških nalaza vezanih za pismenost ne samo Župe već čitave Hrvatske.

Projekt su predstavile njegove voditeljice, Tanja Galjuf, prof. hrvatskoga jezika i Jelena Marić, prof. geografije i povijesti koje su projekt i pokrenule 2015. godine, a kao stručni suradnici na projektu sudjeluju i arheolozi Marta i Domagoj Perkić.

Projekt se provodi u suradnji s Općinom Župa dubrovačka koja je financirala izradu replike Župskog glagoljskog natpisa, a Repliku je izradio gosp. Vinko Pešorda, akademski kipar.

U dosadašnjem radu u sklopu ovog projekta učenici su otiskivali Natpis na glinu, održano je predavanje o Župskom glagoljskom natpisu u sklopu Noći knjige u OŠ Župa dubrovačka, a Kulturna baština postoji kao izvannastavna skupina koja se sastaje jedanput tjedno.

Kroz projekt se izrađuju uporabni predmeti s tradicionalnim motivima Župe dubrovačke, torbe i majice s originalnim otiscima inspiriranih Natpisom, podmetači za čaše, straničnici, magneti, ogrlice s motivima glagoljičkih slova, a u sklopu nastave o povijesti Župe dubrovačke i početcima hrvatske pismenosti svake godine organizira stručni posjet crkvi Sv.Đurđa za učenike šestih razreda.
Ove godine nastavljena je suradnja i s kiparom g. Ivanom Mladošićem koji izrađuje kalupe glagoljičkih slova za različite uporabne predmete.

Već treću godinu nastavlja se suradnja s Općinom koja je prepoznala vrijednost projekta za mlade stanovnike Župe koji na nastavi kroz rad na projektu stvaraju pozitivan odnos prema svom kraju kako bi u budućnosti znali odgovorno upravljati svojim kulturnim naslijeđem. Učenici postaju pokretači kreativnih ideja na temelju kojih od arheološkog nalaza nastaju proizvodi kojima dajemo osobnost i prepoznatljivost u spoju prošlosti i današnjih modernih vremena.

Cilj projekta je potaknuti učenike osnovne škole na stjecanje većeg znanja i razvijanje interesa prema kulturnoj baštini i njezinom očuvanju kao važnom identitetu našeg kraja.

Istaknuto je da osim ovog iznimno vrijednog projekta Općina financijski pomaže i druge projekte Osnovne škole Župa dubrovačka te je tako financirano tiskanje školskog lista, tiskanje nedavno predstavljenih slikovnica, održavanje Noći knjige, projekt Eko škole, a za ovu školsku godinu potpisani su ugovori o finaciranju novog broja školskog lista, nastavka projekta Kulturno-povijesna baština Župe dubrovačke te nabave mikroskopa u svrhu što kvalitetnijeg odvijanja nastave biologije i kemije.

- Bez obzira što je osnovno školstvo u nadležnosti županije moram naglasiti da Općina sukladno svojim financijskim mogućnostima u dogovoru sa županijom i školom prati i pomaže veliki broj projekata i potreba škole jer se na koncu ipak radi o našoj djeci. Osim kapitalnih stvari kao što su otvaranje školske sportske dvorane i uređenja okoliša škole, kupnje zemljišta za dogradnju škole, uvođenja i financiranje cjelodnevnog boravka posebnu vrijednost ipak imaju ovakvi projekti u kojima sudjeluju i djeca te ćemo svakako nastaviti financijski pratiti realizaciju takvih projekata ali naravno i nastaviti s kapitalnim, a to je u prvom redu izgradnja dodatnih učionica kako bi kapacitetom mogli pratiti izraziti porast broja djece. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

- Što se tiče Župskog glagoljskog natpisa kao kapitalnog arheološkog otkrića i dokaza kako su to voditeljice projekta istaknule ''tisućljeća župske pismenosti'' uložiti ćemo maksimalne napore kako bi u suradnji s Osnovnom školom i Turističkom zajednicomnastavili razvijati ovaj projekt i dali Župskom glagoljskom natpisu značaj i promociju kakvu zaista i zaslužuje, a sve to naravno uz pomoć struke pri čemu koristim priliku još jednom zahvaliti se voditeljicama projekta, a posebno arheolozima Marti i Domagaju Perkiću na velikoj stručnoj pomoći pri realizaciji ovog projekta. - dodao je Nardelli.

DPP

Član Judo kluba Konavle Cavtat Pero Tuka u konkurenciji do 21 godine, u kategoriji do 100 kilograma, osvojio je treće mjesto na Prvenstvu Hrvatske.

JK Konavle Cavtat u Zagrebu na Prvenstvu Hrvatske u judu nastupio je s četvero natjecatelja, Pero Tuka u kategoriji -100 kg i Ella Karamatić -63 kg oboje u uzrastu U21, te Petra Đurković u kategoriji -40 kg i Fran Obradović -38 kg, oboje u uzrastu U14.

Ovaj put na prvenstvu je zabljesnuo sjajni Pero Tuka. Borbu za medalju imala je i Petra Đurković ali je ovaj put nije uspjela osvojit već je osvojila izvrsno peto mjesto, a dobar nastup su imali i Ella Karamatić koja je osvojila sedmo i Fran Obradović koji je bio deveti u kategoriji 19 natjecatelja.

Natjecatelje je na prvenstvu je vodio trener Sado Bečić.

D.M.

Ribolov pomoću štapa pruža znatno više mogućnosti za uspjeh od onog „preko prsta“ ili „iz ruke“. Međutim, mnogi ribolovci ne uspijevaju iskoristi sve dobre osobine štapa te ne postižu optimalne rezultate. Razlog je to što, čak i iskusni ribolovci, ne obraćaju dovoljno pozornosti i na naoko nevažne detalje koje mogu poboljšati ili smanjiti uspješnost udičarenja. Primjerice, na položaj štapa tijekom čekanja napada ribe na mamac.

Velika većina ribolovaca ima običaj štapove uvijek postavljati u isti položaj u odnosu na more ili vodu, bez obzira pod kojim uvjetima udičarili. Međutim, način na koji će se postaviti štap, a time i mamac, ne može odabrati jednom zauvijek. Što više, ribolovac koji teži što boljem rezultatu nekada će tijekom jednog ribolova promijeniti nekoliko položaja štapa kako bi otkrio onaj koji u određenim okolnostima daje najbolje rezultate.

Prvo i najvažnije je postaviti štapove tako da se oni mogu brzo i sigurno dohvatiti te uspješno kontrirati. Ribolovci koji o tome ne vode računa uspijevaju reagirati samo pogledom žaljenja što je plijen pobjegao. U kratkim, jednodnevnim, odlascima u ribolov s obale najbolje je biti stalno uz štapove, koje treba postaviti tako da budu na dohvat ribolovcu. U višednevnom ribolovu potrebno je uvijek biti blizu mjesta na kojemu su štapovi.

Bez obzira lovi li se s obale ili plovila, tri su osnovna načina postavljanja štapova. Štapovi vrhovima uzdignutim vrlo visoko, koji s površinom zaklapaju veliki kut i drže zategnutom strunu što u more ili vodu ulazi daleko od obale, podesni su za ribolov s obale na dnima koja obiluju podvodnim preprekama, koje mogu oštetiti ili presjeći strune. Tako postavljati štapove dobro je i na terenu gdje se u pojasu od nekoliko metara od obale prostiru podmorske livade i grebeni, pa je njihovo „preskakanje“ jedini način da struna ostane čitava. Ovaj je način postavljanja štapova obvezan u „surfcastingu“, ribolovu dalekim bacanjem mamca.

Univerzalni, možda najbolji način postavljanja štapova, a u svakom slučaju najčešće rabljen, jest tzv.direktni način. Štap se postavlja gotovo paralelno s površinom, tako da struna pod vrlo malim kutom ide prema moru ili vodi i u nju. U tom slučaju uspostavlja se najbolja moguća veza između mamca i štapa, odnosno ribolovca jer svaki, pa i najmanji trzaj, biva lako registriran, a kontra snažna i dovoljno duga.

U slučajevima kad vjetar otežava ribolov, odnosno uzrokuje lažne signale uzimanja mamca, vrh se štapa može postaviti centimetar, dva iznad površine. Čak i uroniti u more ili vodu do prva dva ili tri provodnika strune.

Kulturno umjetnička društva, sudionici 33.smotre folklora „Na Neretvu misečina pala“, koja se održava u Metkoviću, gostuju u Dubrovniku, kao i  svake godine, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika prema slijedećem rasporedu:

13.05. subota
11.00 h ispred crkve sv. Vlaha
KUD Slavonija
KUD Sv. Juraj

14.05. nedjelja
10.30 h ispred crkve sv. Vlaha
KUD Matija Gubec
KUD Seljačka sloga

TZ grada Dubrovnika

Sviranje je nezahvalnije, apstraktnije, kad nešto dugo vježbas i na kraju odsviraš tih nota vise nema, a za rezultat ostaje sjećanje, dok pri brodomaketarstvu kad radiš brod isto ti treba dugo vremena, ali rezultat rada vidiš i opipljiv je, govori Toni Kursar, prvi kornist Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji je i vrlo uspješan brodomaketar. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o svojoj glazbenoj karijeri, ali i o brodomaketarstvu koje mu je velika i stalna ljubav.

U Dubrovačkom simfonijskom orkestru je od 2009. godine. Prije toga je studirao u Zagrebu na Muzičkoj akademiji, a zatim je pohađao i magisterij na Mozarteumu u Salzburgu. Dobitnik je prvih nagrada na državnim natjecanjima tijekom svog školovanja, a 2004. godine je primio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, te nagradu Ivo Vuljević hrvatske glazbene mladeži.

PRVO TRUBA, ZATIM ROG

Kako je to sve skupa počelo? Kad se radi o nekome s takvom karijerom, obično uslijede riječi kako je muzika bila prva ljubav i kao takva jedina moguća odrednica. No, Kursar navodi, da je sve bilo donekle slučajno.
- Počeo sam svirati u Gradskoj glazbi Dubrovnik s devet i pol, deset godina. Igrali smo se mi djeca po Gradu, po Pustijerni i taj dan su bili upisi u Gradsku glazbu Dubrovniku. I nas pačurliju pitali bi li tko svirao. Nama sviranje ni na kraj pameti! No, pošli smo do prostora GGD, pitali nas za instrumente i ja odmah pokazao prstom na rog. Tako je to nekako počelo. - prisjeća se Kursar.

Ipak, dodaje kako su mu dali trubu jer je bio premali za rog. Svirao je tako trubu i u Muzičkoj školi, ali ubrzo se prebacio na rog. Kazali su mu, govori, "kako trubača ima koliko hoćeš". Danas rezonira kako su bili u pravu, jer čim je završio školovanje zaposlio se 2009. godine u Orkestru. U Gradskoj glazbi Dubrovnik i danas svira, a recimo i da mu je profesor roga od samog početka pa do mature bio Ildous Galioulline koji vodi GGD.

- Rog je srce orkestra, neki, možemo to tako nazvati, iskonski instrument. Jedan od prvih instrumenata je bio životinjski rog pa se to postepeno razvijalo i modificiralo. U orkestar je prvo ušao rog pa onda truba i sve drugo. Nema kontinenta gdje nije postojao. Pogotovo je zastupljen u filmskoj muzici, odnosno sve najljepše teme su zapravo odsvirane s rogom. - istaknuo je.

MAMU ZAFRKAVALI DA ĆE SE SIN ZVATI SKALA ILI ZRINSKI

Govori kako je prije svirao i po četiri, pet ura dnevno, danas mu toliko i ne treba. Ističe kako se rog i ne može svirati po osam sati na dan. "Otpadnu ti usta", navodi. Dakle, radi se o tome da to fizički nije moguće, dok recimo za izradu maketa brodova ograničenje ne postoji. "Tu nemaš granica, sjediš i radiš". Ali, zašto baš makete? Kod Kursara radi se o ozbiljnoj ljubavi. Tako je osvojio i broncu na Državnom natjecanju brodomaketara sa svojom "Trabakulom".
- Oduvijek sam nekako povezan s more. Mama mi je do dva dana prije nego sam se rodio išla na Lokrum pa su je zafrkavali hoće li se sin zvati Skala ili Zrinski. U familiji su mi s obje strane pomorci. Recimo, pokojni dundo bi mi kupio Kolumbo čokoladu pa bih ja pitao o njemu, on bi mi pričao o pomorskim pustolovinama Kolumba... U biti i prezime mi znači gusar, a rodio sam se u Ulici Miha Pracata gdje i dalje živim. - objasnio je Kursar.
- Od malena sam radio brodove od stiropora, nosio ih na Lokrum gdje sam se igrao. Slagao sam kao mlađi plastične makete, a sve to skupa ponovo se intenziviralo kad sam se vratio u Dubrovnik 2009. Zvao sam našeg poznato brodomaketara Mladena Mitića, rekao je da dođem u njegovu radionicu na Gornjem konalu. Pola godina sam svaki dan išao 400-500 skalina do gore. Jednostavno, sam zavolio to. More i brodovi su personifikacija raznih osjećaja. Brod je kao čovjek koji plovi svim tim morima... I kad radim maketu, istovremeno sam i sretan, zaljubljen, volim, mrzim... Sve moje emocije ulaze u taj brod. - rekao je.

SPOJ MALOG TONIJA S VELIKIM TONIJEM

Ubrzo je doma uredio radionicu, napravio je, kaže, dva- tri broda, a za jedan mu treba godina dana.- Kad sam bio mali radio sam ih sebi kao igračku, a inače sam perfekcionist. I tu se spaja mali Toni s velikim Tonijem. Jedan sebi radi igračku, a drugi sve hoće kako treba. Prije nego sam ovoga slao na natjecanje, gledam ga i mislim se jesam li ovo uspio napraviti. I došla je ta bronca, što mi je dakako drago jer vidim i po tome gdje sam, odnosno koliko moj radi kotira. - istaknuo je.
Oduvijek živi u Gradu, kaže uz muziku i brodomaketarstvo, voli poći na Lokrum, čitati knjigu... Gužve ga ne smetaju. volio bi, rekao je, da su manje, ali i kroz smijeh dodaje kako "glumi i on stranca i utopi se u atmosferu".

Sad mu slijedi samostalni koncert kojega će održati u utorak. Radi se o Koncertu za rog, prema djelu Periše Obradović. Isti takav koncert već je održao prije dvije godine, spoj je to, filmske i latino glazbe, te vjeruje kako će se ponovo publici svidjeti. A što nosi budućnost?
- U Orkestru mi je odlično. Nudili su mi da odem na audiciju u Zagrebačku filharmoniju, bolja plaća i duplo manje posla, ali sam odbio. Sjedio sam tijekom sunčanog dana s prijateljima i pitao ih: "Bi li vi pošli i ovo zamijenili?". Tu sam, imam glazbu koja je poziv, brodomaketarstvo koje nije samo hobi... Taj spoj mi pruža mogućnost stvaranja i trenutno mi je tako sasvim lijepo. - zaključio je prvi kornist Dubrovačkog simfonijskog orkestra Toni Kursar, mlada osoba koja je tako lako svoj vid stvaranja pronašla i u brodomaketarstvu.

U produkciji Doma Marina Držića, Kazališna skupina Kolarin večeras je premijerno uprozorila komediju Marina Držića "Novela od Stanca" Predstava je izvedena povodom 450. obljetnice smrti dubrovačkog komediografa Marina Držića.

Režija, scenografija i izbor glazbe:
Paolo Tišljarić
Kostimi: Tea Bašić
Savjetnica za jezik: Ivana Lovrić Jović
Dizajn vizualnih materijala: Davorin Erceg

Igraju:
Vlaho: Darija Mikulandra Žanetić
Miho: Tajana Martić
Dživo Pešica: Jelica Čučević
Stanac: Ante Tonći Đurković
Koza: Aida Machiedo
Vile: Barbara Lončarić Lučić, Marija Hrtica, Marinka Metković, Jelena Maržić
Maskar: Petar Puljić

V.S.

Nova saznanja o nastanku i razvoju Dubrovnika, koja su iznjedrila  arheološka istraživanja, bila su povod za dvomjesečni edukativni projekt Dubrovačkih muzeja u kojem sudjeluju učenici trećeg razreda OŠ Marina Getaldića i njihova učiteljica Snježana Viteškić.

Projekt  vode muzejska pedagoginja Dubrovačkih muzeja Aleksandra Piteša- Orešković i viša kustosica, arheologinja Ivona Michl, a započeo je uvodnim predavanjem u školi na kojem su djeci predstavljene teorije o nastanku Dubrovnika te rezultati posljednjih arheoloških istraživanja  provedenih ispod katedrale, koja mijenjaju teoriju o nastanku Dubrovnika, nakon čega je uslijedila terenska nastava.

- Naučili smo ih o srednjovjekovnim gradskim četvrtima: Kaštio, Sveti Petar, Pustijerna, Sveta Marija, Sveti Vlaho i Sveti Nikola ili Prijeko, te ih označili na mapi Grada i posjetili  pripadajuće ranosrednjovjekovne crkvice po kojima su seksteriji dobili ime. Držeći se one da je bolji gram iskustva nego tona teorije, u tri navrata prošetali smo  ulicama Grada i sve pogledali sa zemlje, te jednom i iz ptičje perspektive, sa zidina. – objasnile su voditeljice projekta.

Tijekom projekta učenici su posjetili prve rupe – skladišta državnog žita na Svetom Andriji, Umjetničku  školu Luke Sorkočevića, gdje se nalazila crkva sv. Petra Velikoga, crkvice sv. Stjepana, Gospe od Karmena, Siguratu, sv. Nikole i sv. Luke.

Projektni zadatak će završiti posjetom izložbi „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ u tvrđavi Revelin, gdje će se učenici upoznati sa sastavnim dijelovima oltarnih pregrada crkvica koje su posjetili, a čiji su dijelovi prezentirani na izložbi.

J.A.B.