Ljekarna Male braće poznata je po svom neprekinutom djelovanju kroz duga stoljeća. Ova stara medicinska ustanova u pripravljanju lijekova koristila je iskustva mnogih. Franjevački ljekarnici služili su se tako različitim farmaceutskim udžbenicima, ali i usmeno dobivenim receptima s različitih strana. S vremenom su mnoge pripravke usvojili, usavršili i prodavali kao proizvode svoje ljekarne.

Zahvaljujući modernim medijima, u novije doba ljekarna Male braće postala je nadaleko poznata upravo po tim pripravcima, koji se još uvijek rade po starim fratarskim receptima, na tradicionalni način. To su npr. lijekovi: mast protiv hemoroida; mast za oštećenu kožu; mast za opekotine; tekućina protiv gljivica; tekućina i mast protiv herpesa i druge.

Daleko poznatiji širom svijeta, posebno poslije Domovinskog rata, postali su kozmetički preparati, razne kreme ove ljekarne, također pripravljene tradicionalnim načinom.

Jedna od popularnijih je „Gold krema“, koja je i jedna od starijih. Pravi se od čistog pčelinjeg voska i bademova ulja. Te dvije komponente postaju međutim melem za suhu kožu, kad se miješaju polagano i točno na određeni način, što spada u tajne ljekarne. Tu su još razne kreme, kao što su: krema od ruža, krema od ružmarina; krema od lavande; krema od naranača; antirid krema protiv bora oko očiju; krema za ruke; krema za usnice i druge.
Mnoge poznate novinske kuće objavile su članke o ovim proizvodima. Gotovo sve važnije svjetske televizijske kuće, barem su jednom o tome izvještavale. I poznata televizijska kuća BBC godine 2008. napravila je dokumentarni film „Francesco's Mediterannean Voyage, Bosnia and Dubrovnik“ u kojem se na popularan način govori o kremama ljekarne Male braće, i u kojem je veliki dio vremena od 30 minutnog filma upravo posvećen njima.

Fra Stipe Nosić

Manifestacija koja se u sklopu Dana otvorenih vrata peljeških podruma trebala održati na mulu u subotu u Dračama otkazana je zbog najavljenog nevremena popraćenog kišom.

Manifestacija Idemo na Pelješac u carstvo vina se nastavlja u nedjelju i održat će se u Putnikovićima u prostoru PZ Putnikovići i Donjoj Bandi u vinariji Postup s najavljenim programom.

Udruga Plavac mali

U okviru svojih aktivnosti na osvješćivanju svih generacija stanovnika o potrebi očuvanja okoliša, TZ grada Dubrovnika u suradnji s međunarodnom eko Osnovnom školom Lapad, organizirala je jutros u 10 sati ekološko-edukativnu akciju povodom Dana planeta Zemlja.

Učenici, nastavnici i djelatnici OŠ Lapad zasadili su sadnice trešnje, jabuke, kruške, naranče i limuna te raznog cvijeća u voćnjak škole, a za posađene voćke i druge biljke nastavit će se brinuti i dalje, kako bi i na taj način razvijali svijest o potrebi brige za okoliš u kojem živimo.

TZ Grada Dubrovnika

Dubrovačka podružnica Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata povodom Praznika rada organizira druženje s građanima uz tradicionalni grah i nastup klape Subrenum.

Druženje će se upriličiti u ponedjeljak, 1. svibnja u 11 sati na taraci ispred hotela Sumratin u Uvali Lapad.

HNS Dubrovnik

Uz brojne druge ribe, tijekom travnja kopnu su masovno prišli i arbuni. U najjužnijem dijelu našeg mora, čak i najkrupniji, koji inače preferiraju srdnje i veće dubine. Zato je sad pravo vrijeme za priobalni lova krupnih „crvenih prinčeva“, kako arbune zbog ljepote i srodstva s „kraljicom“ ovratom (oradu) mnogi nazivaju.

Inače, kad ne bi bilo arbuna, sportski bi ribolov na moru izgubio dosta na svojim dražima, jer je ta riba borbena do zadnjeg trena, a i vrlo rasprostranjena. Ima je na svim dubinama, ali najčešće između 10 i 60 metara, ako je dno ljušturasto, pjeskovito ili mješovito. Rjeđe se lovi na kamenitom, a najviše na dnu obraslo validalnim, algama perjastih listova, poznatih pod imenom rudić.

Tijekom svibnja, a tako će biti sve do rujna, arbun najintenzivnije jede od izlaska sunca do 10 ili 11 sati te poslije podne sat i pol prije sumraka. U tim periodima, najčešće, ne jede stalno. Halapljivo guta sat, dva, a zatim pauzira, od jednog do tri sata, pa ponovo navali na hranu. Tada će uzeti skoro svaki mamac pa s dobro odabranim i na dobroj poziciji u kratko vrijeme može se uloviti i nekoliko kilograma ove kvalitetne i cijenjene bijele ribe.

Loviti je najbolje sa svježim mamcima. Najučinkovitiji su komadi velikog crva i golog štrcaljca (bibija), ali su skupi. Zato je puno bolje loviti dostupnijim i jeftinijim mamcima poput raka samca, kozice, komadića srdele, lignje, sipice… Ipak, najjeftiniji i najpristupačniji i među najučinkovitijim mamcima jeste meso školjke dagnje, mušule. Međutim, treba znati da ti i ostali mamci nisu podjednako uspješni u svim ribolovnim područjima, kao i u svako doba godine, pa je u ribolov dobro ponijeti barem dvije vrste mamaca.
Poput većine riba kamenitog i ljušturastog dna, arbun hranu traži na samom dnu, rjeđe mamo poviše njega. Zato pribor za njegov lov treba kompletirati tako da udice drži na ili neposredno poviše dna. U ovo doba godine, kao i u rujnu, kada su arbuni blizu obale, loviti se mogu i s kraja.

Pribor može biti kompletiran kao za lov ovrate (orade), s kliznom olovnicom poviše jedne udice. Međutim, puno je bolje, osobito ako se lovi na čistom terenu, rabiti pribor kojim se može loviti i iz plovila. Kompletira se tako da se na osnovnu najlonsku strunu promjera 0,25 do 0,30 mm preko vrtilice nadoveže završnjak koga čini pola metra dugi predvez od najlona promjera 0,20 mm te „brk“- dva priveza (pjoka, primule) izrađeni od jednog komada najlona debljine kao i predvez ili malo manje. Dužina priveza treba biti oko pedalj, a najbolje je ako su nejednako dugi. Njihov spoj s predvezom najbolje je izvesti dvostrukom petljom. Ovako kompletiran pribor dodatno opteretiti je najbolje pomoću fiksne olovnice  postavljenom neposredno poviše vrtilice. Težina olovnice ne treba biti velika (5-10 grama) , jer se lov odvija na malim dubinama.

Kako su  plijen najčešće krupniji arbuni, na pribor je najbolje montirati nešto veće udice nego inače, širine luka 9 do 12 mm. To mogu biti „parangalke“, odnosno udice oblika „Aberdeen“, ali je puno bolje koristiti one oblika „Crystal“ i „Limerick“. Zbog oblika posve prilagođenog zubalu arbuna, posebno je dobra udica „Abumi“ veličine 1 do 6 tvrtke „Sasame“.
Malo gdje se arbuni toliko približe kopnu da se s njega mogu loviti „preko prsta“. Zato je štap s rolom obvezni dio pribora. Najprikladniji su štapovi „beach“ ili s nešto dužim bacanjem („beach ledgering“), a poslužiti mogu i oni namijenjeni lovu vrlo dalekim bacanjem („surfcasting“). Ti se štapovi nude u dužinama od 2,5 do 4,0 i više metara  Preporučljivo je koristiti duže, one oko 4,0 m. Na „surfcasting“ štapu treba biti isto takva rola, koja je dobrodošla i na druga dva štapa, iako se za lov kratkim bacanjem može rabiti i univerzalna rola. No, bez obzira kojoj vrsti pripadali, štap i rola ne moraju biti jaki nego su dovoljni i lagani, ali štapovi moraju imati iznimno osjetljive vrhove. Dobro je ako rola ima slobodni hod kalema, jer  umjesto arbuna može zagristi komarča.
S obale se arbuni love čekanjem. Mamce treba odbaciti što dalje, najbolje na kakvu oazu pijeska ili šljunka u polju rudića, gdje arbuni traže crviće i račiće. Da bi se to postiglo potrebno je dobro poznavati teren jer arbuni obično ne zahvaćaju veliku površinu. Kada olovnica dotakne dno, najlon treba lagano zategnuti i uključiti slobodni hod kalema, ako ga rola ima. Ako su u blizini, arbuni će brzo prići mamcima. Sitniji će ih dugo čupkati, a krupniji će nakon što probaju odmah uzeti  ponuđeno i povući pribor. Kontra, zbog veće dužine strune, treba biti snažna i odlična. Plijen treba izvlačiti bez taktiziranja, ali i žurbe, jer arbuni dosta teško spadaju iako stalno treperenjem nastoje osloboditi se udice. Ako, pak, ne grizu, poslije kratkog čekanja pribor treba premjestiti barem malo dalje.

Uspješnost ribolova arbuna znatno se može poboljšati primamljivanjem. Primama se može praviti od svih poznatih mamaca, ali je najjeftinije rabiti samljevene ježince i školjke skupljene uz obalu.

S arbunom veoma često obitavaju i pauci čiji je ubod bodlje leđnog i škržnih peraja veoma bolan. Zato je neophodan oprez, posebice  manje iskusnih ribiča koji ne razlikuju ponašanje arbuna i pauka na udici.  

Članovi Udruge djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja Slatki život sudjelovali su u Vodicama na 13. Kongresu osoba sa šećernom bolešću, sportskim igrama i susretu mladih dijabetičara.

Održana su predavanja i radionica o različitim temama u svezi s liječenjem šećerne bolesti, a bilo je to i mjesto susreta starih prijatelja. Teme su bile vezana uz suvremeni pristup u liječenju, edukacijske mogućnosti, psihološki pristup, važnost sporta i pravilne prehrane u regulaciji šećerne bolesti. Tijekom kongresa udruge HSDU-a su predstavljale svoje projekte.
 
Na susretu mladih, kroz radionice se razgovaralo o edukaciji mladih i temama odrastanja uz dijabetes. 
 
Uz terapiju inzulinom, pristup liječenju osoba sa šećernom bolesti potpuno se izmijenio. Danas mladi oboljeli od tipa 1 dijabetesa imaju podjednaku šansu za proživjeti kvalitetan život i doživjeti duboku starost, kao i njihovi vršnjaci koji nemaju dijabetes.
 
Boravak je financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika, na čemu iz udruge zahvaljuju.
DPP

„Stara mudrost kaže - kišobran glavu čuva. Pa iako je vikend započeo u ritmu kiše volonteri iz stožera budućeg dubrovačkog gradonačelnika Valentina Dujmovića doskočili su lošem vremenu dijeleći naše vesele narančaste kišobrane svojim sugrađanima!“ – pišu HNS-ovci danas na službenoj Facebook stranici uz hashtag  #DujmovicGradonacelnik

Predizborno jest, ali u tmurni kišni dan malo narančaste boje unijelo je živost u Gružu.

DPP

U marini hotela „Le Meridian Lav“ u Podstrani kraj Splitu otvoreni su 9. Dani hrvatske male brodogradnje. Na manifestaciji koja će potrajati do nedjelje posjetiteljima je omogućen direktan kontakt sa skoro svim proizvođačima plovila i prateće opreme s područja Republike Hrvatske. Na kopnu i u moru 25 domaćih proizvođača izložilo je preko 40 plovila. Osim plovila namijenjenih sportu, turizmu i gospodarstvu, izložen je i širok izbor nautičke i ribolovne te ronilačke opreme.

Među izloženim plovilima ima i novih modela. Sigurno će najveću pažnju izazvati „Sea Pearl 56“, obiteljska jahta duga 18 metara te „Sampe 6“ s jarbolom, plovilo koje je izuzetan spoj tradicionalnog izgleda i moderne tehnologije.  

U okviru ove manifestacije po treći put se održava i izložbeno- prodajni „Sajam turističkih atrakcija“. Na njemu su predstavljeni najnoviji proizvodi iz segmenta sportske, turističke, adrenalinske, plažne, komunalne i druge opreme namijenjene koncesionarima plaža, vlasnicima apartmana, agencijama, hotelima i ostalim turističkim subjektima. Među brojnim izlošcima je i „Greyp“, električni bicikl hrvatskog inovatora Mate Rimca.

Tijekom trajanja DHMB-a odvijat će se brojna događanja, poput prvog amaterskog prvenstva Hrvatske u odbojci na moru, regate jedrilica na daljinsko upravljanje, „Kite challenge“ i „Kayak family cup“-a, „Cro SUP Tour- sup challenger“ natjecanja…

Ulaz na ovu manifestaciju i ove je godine besplatan uz osiguran parking te probne vožnje svih plovila izloženih u moru. Radno vrijeme sajma je od 9 do 19 sati.

U organizaciji Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti po drugi put će se održati manifestacija pod nazivom Idemo na Pelješac u vinsko carstvo.

Prvi svibanj je idealno vrijeme za dolazak većeg broja gostiju i turista na Pelješac pa će vinari i ovaj put otvoriti  vrata svojih podruma kako bi dočekali vinoljupce plavca malog.

Manifestacija će se održati u subotu i nedjelju 29. i 30. travnja dok je za 1.svibanj PD Sveti Ilija organizirao tradicionalni uspon na brdo Sv. Ilija poviše Orebića.

U subotu nakon obilaska podruma, vinari sa područja Općine Janjina na rivi u Dračama gostima će uz Plavac mali ponuditi i kamenice po promotivnim cijenama uz  vokalni sastav Gusari u vremenu od 13 do 16 sati.

Nakon zabave na mulu možete obići obližnje vinarije: Pelješki vrhovi PZ Janjina, vinarija Drače, vinariju Grgurević u Dračama, Bezek u Janjini ili nastaviti zabavu u novootvorenom vinskom baru Edivo u Dračama.

U nedjelju nakon šetnje pelješkim krajolikom možete posjetiti i razgledati novootvoreni Dom vinarske tradicije gdje nakon degustacije plavca malog uz kamenice i pečene sardele možete razgledati postavu izložbenih predmeta u vremenu i prostoru iz povijesti vinogradarstva i vinarstva Pelješca.
Od 11 do 16 sati u Poljoprivrednoj zadruzi Postup organizirat će se takmičenje u kuhanju vinskog gulaša uz zabavni program i pečenu janjetinu sa Obiteljskog gospodarstva Antunović.

Pozivamo Vas i želimo da se ugodno zabavite i uživate u obilasku Peljeških vinskih puta, vinarija i vinskih podruma.

Udruga Plavac mali

Oko 760 mladih iz Dubrovačke biskupije, zajedno sa svojim župnicima, sudjelovat će u Vukovaru na Susretu hrvatske katoličke mladeži koji će se održati sutra i u ponedjeljak. Dio mladih Dubrovačke biskupije posjetio je Ovčaru, jedno od mjesta gdje su se dogodila teška stradanja tijekom Domovinskog rata

Zajedničku molitvu za sve one koji su dali život za domovinu pored spomen ploče predvodio je župnik župe sv. Petra Boninovo don Ante Burić. Mladi su mogli čuti i kratko predavanje Petra Janjića „Tromblona“, umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske, o stradanjima na Ovčari. Također su obišli i Spomen dom.

DPP

Festival znanosti u organizaciji Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, šesti je put zaredom održan u Dubrovniku, od ponedjeljka do četvrtka. Tema ovogodišnjeg Festivala bila je „Vrijeme“, a partneri u realizaciji programa bili su Zajednica tehničke kulture Dubrovnik, Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku te javna ustanova Rezervat Lokrum.

Program je započeo edukativno-kreativnom radionicom „Pretežno vedro“ u kojoj su sudionici na jednostavan, zanimljiv i kreativan način u kolaž tehnici izrađivali vlastitu vremensku prognozu. Radovi nastali u ovoj radionici potom su bili izloženi u prostoru Muzeja. Nakon radionice uslijedila su predavanja „Vjetar našeg priobalja“ i „Vrijeme i Vrijeme“, u kojima su sudionici saznali što je ruža vjetrova i kako se određuje za svako područje? Kako bura liječi, što donosi i kako čovjek reagira na nju? Jesmo li spremni za ljetne nevere koje donose naglu promjenu vjetra, što poduzeti i kako procijeniti opasnost? Planiranje putovanja, rute brodom - na cesti se (ne)znamo ponašati i planirati, a kako je na moru? Što je Vrijeme u kontekstu planiranja rute je priča za sebe, mnoštvo je faktora koji utječu na to - koji su? Zaklon na moru, koje zaklone koristiti, kako dobre zaklone prepoznati na karti?
Drugog dana Festivala znanosti održano je predavanje na otoku Lokrumu, „Ljubičasti splavar Janthina janthina (Linnaeus, 1578) opet plovi oko Lokruma“. Kućica ljubičastog splavara Janthina janthina (Linnaeus, 1578) prikupljena je u uvali Portoč na otoku Lokrumu u svibnju 2016. godine tijekom uklanjanja otpada naplavljenog jakim vjetrom i strujama. Ta vrsta se rijetko pronalazi u Jadranu, a nalazi su obično rezultat specifičnih vremenskih uvjeta. Osim predavanja sudionici su mogli vidjeti i izložbu „Onečišćenje mora plastikom – naracija konzumacije“. Riječ je o izložbi predmeta izrađenih od naplavljenog morskog otpada studenata Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Program se nastavio u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik gdje se održala LEGO radionica. Konstruirajući lego uradke po uputstvima, sudionici su učili o obnovljivim izvorima energije.

Trećeg dana Festivala znanosti u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, održana je edukativna radionica „Kako nastaje kiša?“, u kojoj su sudionici predškolskog uzrasta kroz zanimljiv pokus naučili nešto više o toj oborini. Na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku održano je predavanje i radionica „Od smeća do cvijeća u 100 dana”. Sudionici su slušali o tome koliko je vremena potrebno za raspad različitih vrsta otpada te kako se otpad može iskoristiti. Naučili su da se papir i plastika mogu reciklirati, dok se od biljnog otpada može dobiti kompost. Predavanje i radionica su održani ponovno četvrti dan Festivala znanosti, čime je Festival za ovu godinu i završio.

DPP

Program Festivala znanosti započeo je u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik koji već šestu godinu organizira ovu manifestaciju s ciljem približavanja znanosti javnosti, odnosno informiranja javnosti o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, poboljšanja javne percepcije znanstvenika te motiviranja mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja.

Tema ovogodišnjeg Festivala je „Vrijeme“, a partneri u realizaciji programa su Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Javna ustanova Rezervat Lokrum i Zajednica tehničke kulture Dubrovnik.

Program je započeo edukativno-kreativnom radionicom „Pretežno vedro“  u kojoj su sudionici na jednostavan, zanimljiv i kreativan način u kolaž tehnici izrađivali vlastitu vremensku prognozu.

Radovi nastali u ovoj radionici potom su izloženi u prostoru Muzeja.
Nakon radionice uslijedila su predavanja „Vjetar našeg priobalja“ i „Vrijeme i Vrijeme“, u kojima su sudionici saznali što je ruža vjetrova i kako se određuje za svako područje? Kako bura liječi, što donosi i kako čovjek reagira na nju? Jesmo li spremni za ljetne nevere koje donose naglu promjenu vjetra, što poduzeti i kako procijeniti opasnost? Planiranje putovanja, rute brodom - na cesti se (ne)znamo ponašati i planirati, a kako je na moru? Što je Vrijeme u kontekstu planiranja rute je priča za sebe, mnoštvo je faktora koji utječu na to - koji su? Zaklon na moru, koje zaklone koristiti, kako dobre zaklone prepoznati na karti?

U sklopu svečanog otvorenja u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik postavljena je meteorološka stanica koja će ostati kao podsjetnik na ovogodišnji Festival.

DPP